IVOT U PROVINCIJAMA ASTEKOG CARSTVA

ivot Azteka bio je mnogo sloeniji i bogatiji nego to bi slubena povijest htjela da vjerujemo

Napisao: MICHAEL E. SMITH Izvor: asopis Scientific American, rujan 1997. Naslov izvornika: Life in the Provinces of the Aztec Empire Pripremio i s engleskog preveo: Stjepan paniek Vlodrop, Nizozemska, rujan 2005. Objavljeno u programu Hrvatskog radija

*****

Kada je 1519. godine Hernan Cortes vodio svoju vojsku prema Tenochtutlau u Meksikoj dolini, taj je asteki grad bio prijestolnica prostranoga carstva. Car Motecuhzoma bio je na vrhu sloene drutvene i politike hijerarhije, a obini su graani bili u vazalskoj zavisnosti te su plaali prinose plemiima na nekoliko razina. Ispod cara bili su kraljevi pojedinih gradova drava. Asteka je suverena vlast primjenjivala politiku neizravnog upravljanja; imperijalni vladari su podravali lokalne dinastije sve dok su im one na vrijeme prinosile tromjesene poreze. Slubenici bi zapisivali ta davanja u dokumentima poput onog pod imenom Kodeks Mendoza. Lokalni plemii, koji su ivjeli u urbanim i ruralnim podrujima, bili su podanici kraljeva gradova-drava. Na dnu hijerarhije bili su obini ljudi, puani, koji su plaanjem svojih poreza podravali cjelokupno plemstvo. Asteki puani mora da su imali vrlo velike porezne obaveze. Kako su ih uope mogli izvravati? Prije svega bilo je veliko mnotvo, milijuni puana; dakle, porezne su obaveze bile podijeljene na veliki broj obveznika. Tijekom 1970-tih istraivanja uzoraka naselja dovela su do zapanjujuih otkria da je razdoblje Azteka svjedoilo jednoj od najveih populacijskih eksplozija staroga svijeta. Broj stanovnika u Meksikoj dolini, srcu Astekog Carstva, poveao se s 175.000 u ranom astekom razdoblju (1150. 1350. p. n. e.), na priblino milijun u kasnom astekom razdoblju (1350. 1519. p. n. e.). Slian uzorak rasta takoer se je pojavio i u ostalim podrujima astekog teritorija. Ta populacijska eksplozija uzrokovala je veliki stres na cijelo podruje Srednjeg Meksika. Nova su sela i gradovi nicali posvuda te je sva raspoloiva zemlja bila kultivirana, esto i uz znatne trokove. Gdje god je bilo mogue vlasnici imanja podizali bi nasipe i irigacijske kanale za navodnjavanje itnih polja; takoer, na strmim bi padinama gradili kamene zidove za oblikovanje polja u obliku terasa, a isto tako su isuivali movare izvan Tenochtitlana radi izgradnje uzdignutih polja - inampasa, jednog od najproduktivnijeg poljoprivrednog sustava drevnoga svijeta. Takvo je intenzivno poljodjelstvo preobrazilo krajolik srednjeg Meksika u potpuno kultivirano podruje. No kakvi su bili uinci plaanja poreza, porasta puanstva i intenziviranja poljodjelstva na obine asteke ljude? Jesu li ti procesi oslabljivali ljude i inili ih siromanima, ili su im dozvoljavali da napreduju i budu sretni? Nekoliko raspoloivih pisanih izvijea prua podatke o uvjetima koji su bili prisutni iza imperijalne blagajne, stoga je za arheologe vrlo vano prouiti ta pitanja. Sve donedavno na astekim se nalazitima nisu vrila neka vea arheoloka iskapanja. Najvei broj astekih naselja i gradova bio je uniten tijekom panjolskih osvajanja, ili su bili okupirani i prekriveni kasnijim naseljima. Nekoliko preivjelih nalazita bila su mala seljaka naselja koja nisu mnogo obeavala. Arheolozi koji su radili u Srednjoj Americi uglavnom su ili pored astekih naselja u prolazu do spektakularnih ruevina u dungli iz klasinog razdoblja civilizacije Maja. Smatralo se da su asteka nalazita preteka za istraivanje, ili ak da su premala da bi se njima uope bavilo. To je zanemarivanje zavrilo 1978. godine kada je meksika vlada pokrenula veliko istraivanje na velikom hramu 2

Tenochtitlana. Ta je velianstvena struktura, koja je danas smjetena u sreditu Mexico Cityja, zajedno sa svim pripadajuim bogatim nalazima, probudila zanimanje za asteko drutvo. Na alost, ta iskapanja nisu pruila mnogo novih podataka o puanstvu i ivotu u provincijama. Da bi rijeili te probleme, moja supruga Cynthia Heath-Smith i ja, pokrenuli smo arheoloke projekte na urbanim i ruralnim nalazitima u suvremenoj meksikoj pokrajini Morelos. Smjeteno na samom jugu Meksike doline, to je bilo prvo osvojeno podruje izvan same doline, kada su Azteci 1430. godine pomou vojnih osvajanja zapoeli svoje irenje. Prvo smo istraili dva ruralna nalazita, Capilco i Cuexcomate, jugozapadno od suvremenog grada Cuernavaca. Kasnije smo se prebacili do astekog grada Yautepeca u sjevernom dijelu sredinjeg Morelosa. Vrei iskapanja na kuama bogatih i siromanih, otkrili smo da je ivot provincijskog drutva bio daleko sloeniji nego to se prije mislilo. Asteki seljaci nisu bili samo poljodjelci iji je ivot bio odreen iskljuivo potrebom plaanja poreza elitnoj gospodi. Puani iz ruralnih i urbanih podruja provincije u velikoj su mjeri rabili vrlo bogati trini gospodarski sustav. Razmjenjivali su dobra koja bi proizveli u svojim domovima za razliite uvozne proizvode, a najvei dio tih aktivnosti provodio se bez imperijalne kontrole i rani su asteki kroniari u potpunosti zanemarivali taj aspekt.

ivot seljaka Arheolozi su otkrili da iskapanja koja se vre nad kuama i pripadajuim ostacima pruaju najbolje podatke o drutvenoj i ekonomskoj situaciji drevnih naroda. Capilco i Cuexcomate bili su dobri primjeri, jer tragovi zidova kua bili su vidljivi iznad povrine zemlje te nismo morali troiti vrijeme na pronalaenje zakopanih struktura. Capilco je bio selo s 21 kuom, a Cuexcomate je bio grad s vie od 150 razliitih struktura, ukljuujui hramove, skladita i mjesta za obredne aktivnosti. Kue na tim nalazitima su male, s povrinom od svega 15-ak etvornih metara, a izgraene su od sirove nepeene cigle postavljenih na kamenim temeljima. Na 29 sluajno izabranih kua izvrili smo probna ispitivanja. Zatim smo izmeu njih izabrali deset kua za cjelovito ienje arhitektonskih i raznih drugih naslaga. Ta su nam iskapanja pomogla odrediti finu kronologiju astekog doba, koje se na temelju toga razdvojilo na dva podrazdoblja; kasno asteko razdoblje A izmeu 1350. i 1440. p. n. e. te kasno asteko razdoblje B izmeu 1440. i 1519. p. n. e, a to je opet omoguilo vrlo detaljne analize. Capilco je osnovalo nekoliko seljakih obitelji u ranom astekom razdoblju. Populacijska eksplozija zapoela je u kasnom astekom razdoblju A, kada je osnovan Cuexcomate, te su se oba naselja brzo razvijala. Stanovnici tih zajednica nisu mogli preivjeti ako bi zavisili samo od poljoprivrede podrane kiom, ve su svoju poljoprivrednu proizvodnju morali intenzivirati. Poljodjelci su na strmim padinama gradili terase kako bi stvorili dodatno, jo plodnije zemljite, gdje su gajili kukuruz, grah i pamuk. Kue na tim nalazitima nisu izgraene gusto jedna pored druge, a povrine oko kua su vjerojatno bile koritene za poljoprivrednu proizvodnju. Pamuk je bio vrlo vana kultura u tom dijelu Astekog Carstva, a proizvodnja pamunih proizvoda vrlo je brzo postala glavna vjetina. Svaka kua na kojoj je vreno iskapanje pruila je veliku koliinu keramikih artefakata vezanih uz runu proizvodnju pamune pree. Mali zrnasti kolutii rabili su se kao utezi za vitlajue drveno vreteno, a za kontrolu vretena napravljene su male zdjele na trononom podnoju. Dokumentirani izvori tvrde da su sve asteke ene, od najnie ropkinje do najvie plemkinje, prele i tkale odjeu. Osim uporabe kao odjevnih predmeta, pamuni su materijali imali jo dvije gospodarske uloge. Prvo, pamuni proizvodi bili su najuobiajeniji za plaanje poreza, vrlo traeni od gradova-drava i astekog imperija. Drugo, sluili su umjesto novca na trnicama te su se na taj nain stjecala druga dobra i usluge. 3

Pored tekstila, neki su stanovnici tih naselja proizvodili papir iz kore divlje smokve, o emu svjedoe omekivai kore, orue nainjeno od bazaltnog kamena za obradu udaranjem. Azteci su rabili papir za izradu knjiga za pisanje slikovnim pismom, te za spaljivanje tijekom obrednih prinoenja. Mnotvo keramikih posuda rabljenih i odbaenih u svakoj kui, vjerojatno je kupljeno na trnici. Iako su lokalni proizvoai proizvodili sve vrste posuda, ljudi su esto kupovali mnogo ukraenih uvoznih posuda. Oko 10 % svih keramikih posuda pronaenih na tim nalazitima bilo je uvezeno iz Meksike doline i drugih podruja. Te posude nisu bile nimalo superiornije od lokalnih, jednostavno se ini da su ljudi uivali u uporabi razliitog posua. Osim uvoznog keramikog posua u njihovim kuama takoer je pronaeno mnogo raznih drugih dobara uvoznoga podrijetla. Otkrili smo na tisue otrica od opsidijana iji je najblii geoloki izvor bio udaljen 100 kilometara. Otrice od opsidijana, koje su izuzetno otre, rabile su se u mnogim domainstvima i radionicama. Igle i neki drugi predmeti nainjeni od bronce uvozili su se iz zapadnog dijela Meksika. Sol su dobavljali iz Meksike doline, gdje su je strunjaci kuhanjem i isparavanjem izdvajali iz vode slanog jezera. Transportirali su je u razliitim keramikim zdjelama, te smo u svim kuama gdje su iskapanja vrena pronali mnogo ostataka takvih posuda. Trini sustav povezivao je stanovnike tih ruralnih naselja s ostatkom Astekog Carstva i ire. Ta su iskapanja takoer otkrila neto to se ne tie samoga gospodarskog ivota astekih seljaka. Na primjer, svaka kua je posjedovala posude za paljenje mirisnih tapia te male keramike figure s likom ovjeka i boanstava. Ti su se artefakti rabili u obredima ija je svrha bila proienje i lijeenje. Takve su ceremonije nadopunjavale spektakularnije javne proslave koje su se u velikim gardovima odravale u visokim piramidalnim hramovima. Prvi panjolski sveenici su asteku religiju opisali u detalje, a iskapanja na Velikom hramu potvrdila su gdje su se te aktivnosti izvodile. Meutim, prije nedavnih istraivanja kua znanstvenici nisu imali nikakvu ideju o samoj prirodi obreda u kuanstvima. Nimalo iznenaujue, vei grad Cuexcomate bio je sloenija zajednica od Capilca. Grad je bio smjeten oko javnoga trga s malim piramidalnim hramom na istonoj strani. Hramu nasuprot prostirala se posebna rezidencijalna struktura, veliine oko 540 etvornih metara, po veliini znaajno vea od ostalih kua. Sobe su bile uzdignute iznad razine zemlje na povienim kamenim temeljima. U odnosu prema drugim kuama, ovdje su u gradnji bili primijenjeni finiji materijali i metode, ukljuujui obilnu uporabu vapnene buke. Te znaajke, u kombinaciji s tlocrtnim planom koji je odgovarao astekim palaama, navode na zakljuak da je ovdje ivjela plemika obitelj. Artefakti koje su plemii ostavili u toj palai razlikuju se po koliini, ali ne i po vrsti, od onih pronaenih u kuama puana. Na primjer, ta je zgrada pokazala znatno vei broj uvozne i ukraene keramike nego je to sluaj s kuama puana, to se moglo oekivati. Meutim, plemstvo nije rabilo neke ekskluzivne kategorije artefakata. U kuama puana i plemia otkrili smo najskuplja uvozna dobra, kao na primjer viebojne zdjele iz religijskog sredita Cholula, bronane predmete i nakit od ada, to pokazuje da su obje skupine imale otvoren pristup irokom astekom trinom sustavu srednjega Meksika. Osvajanjem tih podruja Asteko carstvo je oko 1440. godine ulo u kasno asteko razdoblje B. Netom poslije, plemika palaa u Cuexcomateu je naputena i sagraena je nova, manja, elitna zgrada na sjevernoj strani trga. Broj stanovnika je i dalje bio u porastu; Cuexcomate se sa 200 stanovnika poveao na 800, a Capilco je narastao sa 35 na 135 stanovnika u kasnom astekom razdoblju B. U poljoprivredi je stvoren ekstenzivni sustav terasa da bi se drao korak s porastom stanovnitva, ali je poljodjelstvo doseglo toku stagnacije, jer je sva raspoloiva zemlja bila pretvorena u terase. 4

Artefakti i arhitektura pruaju podatke o standardu i ivotu drevnih ljudi, a dokazi na tim nalazitima upuuju na znatan pad izmeu razdoblja A i B. Na primjer, plemii, jednako kao i puani, imaju manje uvoznih dobara, i manje ukraenih keramikih posuda u kasnijem razdoblju. Pokazatelji bogatstva, koje procjenjujemo na temelju koliine vrijednih artefakata pronaenih u svakoj kui, ukazuju na sustavno osiromaivanje. Neki su puani svoje gospodarske nevolje pokuali nadomjestiti poveanom proizvodnjom tekstila. Na svakom nalazitu, kue s najvie artefakata za preradu pamuka imale su pokazatelje bogatstva na najnioj razini. Drugim rijeima, najsiromanija bi domainstva ulagala najvie napora u poveanu proizvodnju, najvjerojatnije kao nadomjestak za smanjenje prinosa u etvi ili zbog nedostatka zemlje. Takav se uzorak pojavio u mnogim dijelovima svijeta gdje su prekomjerni porast stanovnitva i oskudica doveli do smanjenja ivotnog standarda.

Gradski ivot Kako bismo zaokruili nae prouavanje o ivotu u provinciji, okrenuli smo se prema Yautepecu, glavnom gradu, koji je u asteko vrijeme bio snana drava-grad. Bivi asteki gradovi u srednjem Meksiku i danas su prekriveni drevnim ruevinama zakopanim ispod povijesnih i suvremenijih naselja. Rani su panjolski naseljenici gradili kranske crkve povrh ostataka astekih piramida i smjetali svoje gradove iznad astekih. U tom pogledu Yautepec je neobian. Tamo je panjolsko naselje pokrilo samo dio astekog grada. Godine 1989. Hortensia de Vega vodila je tim arheologa iz Meksikog nacionalnog antropolokog instituta na iskapanje velikog breuljka na rubu suvremenog Yautepeca. Pokazalo se da je taj breuljak bio ruevina kraljevske palae Yautepeca. To je jedna od nekoliko astekih palaa koje su bile istraene u najirem opsegu. Bili smo pozvani da se pridruimo radovima u Yautepecu kako bismo prouili kue iz drugih dijelova drevnoga grada. U to se vrijeme o astekim gradovima, osim o Tenochtitlanu, znalo vrlo malo. Iako su arheolozi prikupili povrinske artefakte iz gradova u Meksikoj dolini, nitko nije iskapao u urbanim astekim kuama. Prvu sezonu rada na terenu, 1992. godine posvetili smo povrinskom istraivanju vezanom uz utvrivanje veliine i rairenosti astekih naselja. ak i unutar dananjeg grada nije teko otkriti gdje se prostirao drevni Yautepec, koji je pokrivao povrinu od samo dva etvorna kilometra. Godine 1993. vratili smo se i zapoeli istraivanja na kuama. Zapoeli smo s probnim iskapanjima na otvorenim poljima i nenastanjenim parcelama i uspjeli locirati i istraiti sedam kua i njihovih pripadajuih dvorita. Iskapanja u Yautepecu iznjedrila su vrlo mnogo artefakata te smo u 6 mjeseci terenskoga rada pronali 1,2 milijuna krhotina keramikog posua i priblino blizu 50.000 artefakata od opsidijana, uglavnom otrica i drugog alata. Rezultati naih istraivanja otkrili su neke fascinantne slinosti, ali i razlike u odnosu na ranije nalaze u Cuexcomateu i Capilcou. Od sedam kua koje smo istraili u Yautepecu, pet ih je pripadalo puanima; male stambene kue prosjene veliine od 26 etvornih metara. Te su kue, poput onih u gradskim podrujima, bile izgraene od sirove cigle poloene na temeljima od kamenih oblutaka. Takoer, istraili smo elitnu rezidenciju veliine oko 430 etvornih metara, koja je bila mnogo vea od obinih kua te se mnogo vie rabila vapnena buka i kameni zidovi prekriveni bukom. Jedna kua srednje veliine od oko 80 etvornih metara, bila je slabo sauvana i njezina je staleka pripadnost nejasna. Puani Yautepeca imali su slobodan pristup tritu uvozne robe, poput svojih roaka u Capilcou i Cuexcomateu. Iste su vrste uvozne keramike, opsidijana, soli, ada i bronce pronaene u rezidencijama Yautepeca. Kemijska ispitivanja uporabom analize neutronske aktivacije u Istraivakom reaktorskom centru Sveuilita Missouri (University of Missouri Research Reactor Center), potvrdila su nae poetne 5

pretpostavke o lokalnim i uvoznim izvorima razliitih tipova keramika. Doznali smo da su posude vrlo poznate vrste Aztek III crno na naranastom uvezene iz najmanje etiri razliita radionika podruja u Meksikoj dolini. Devedeset posto artefakata od opsidijana ima naroitu zelenu nijansu, to naznauje da je izvor toga materijala geoloko podruje Pachaca, sjeverno od Meksike doline. Ispitivanjem s pomou fluorescencije x-zrakama na Sveuilitu Albany, utvreno je da preostalih deset posto orua od opsidijana dolazi iz najmanje deset drugih geolokih izvora razbacanih po srednjem Meksiku. Bez obzira na razlog, injenica je da su stanovnici kua u Yautepecu na kojima smo vrili istraivanja, rabili orue od opsidijana iz pet razliitih geolokih izvora. Jedna skupina zavrenih analiza osvjetljava izvore bronanih artefakata. Dorothy Hosler s Tehnolokog instituta Massachsettsa analizirala je kemijski sastav, dizajn i metalurke znaajke metalnih artefakata sa sva tri nalazita. Obraeno je mnotvo predmeta ukljuujui ivae igle, ila, zvona i klijeta, nainjenih od slitine bakra i kositra ili bakra, arsena i bronce. Morelos nije bio podruje gdje se u to drevno vrijeme proizvodio metal, a istovremeno ti artefakti veoma slie bronanim artefaktima napravljenim u Teraskanskom carstvu zapadnog Meksika. Hosler je zavrila prvo ispitivanje izotopa olova na primjercima srednjeamerike metalurgije uzimajui uzorke rude iz nekoliko podruja, a isto tako i artefakte iz razliitih nalazita, ukljuujui i Yautepec. Veliki broj bronanih predmeta Yautepeca odgovara uzorcima rude iz teraskanskog teritorija. Iako pisani izvori navode da su Azteci i Teraskani bili u trajnom ratu, iskapanja pruaju jasne dokaze da su se teraskanska bronca i opsidijan prodavali preko granice, te da su kroz asteki trgovaki sustav pronali put do domova provincijskih stanovnika.

Zanati i pamuk Za razliku od ostalih ruralnih naselja u Yautepecu su pored udomaene tekstilne proizvodnje bili razvijeni brojni zanati i pripadajua industrija. Nekoliko je kuanstava proizvodilo otrice od opsidijana, a neka su iskapanja otkrila dokaze proizvodnje privjesaka za usne (engl.: lip plug), naunica i drugog nakita od opsidijana. Takoer smo pronali kalupe koji su se rabili za proizvodnju keramikih vretena i raznih kipova. Iako takvi kalupi nisu pronaeni u velikom broju, kod iskapanja u Yautepecu pronaeni su na vie razliitih mjesta. Takoer je bio pronaen i alat za obradu kore u proizvodnji papira. ini se da su mnogi od stanovnika Yautepeca proizvodili mnotvo zanatskih proizvoda kao dodatak proizvodnji tekstila. to nam sve ta istraivanja govore o ljudima koji su ivjeli u provincijama Astekog Carstva? Opi je dojam da su stanovnici provincija bili relativno uspjeni i poduzetni ljudi. Usprkos gospodarstvenom padu nakon osvajanja i integracije u Asteko Carstvo, stanovnici urbanih i ruralnih naselja jo uvijek su imali pristup irokom asortimanu uvoznih dobara. Ta su se dobra stjecala putem razgranatog trinog sustava. Dokumentarni i arheoloki podaci naznauju da je asteki trini sustav djelovao uglavnom izvan dravne kontrole. Trite je povezivalo ljude ak i u najmanjem selu s veim astekim gospodarstvom Sredinjeg Meksika. lanovi obitelji ukljuivali bi se u zanatske aktivnosti i proizvodili razna dobra za prodaju na tritu. U naseljima Morelosa najvaniji su bili razni tekstilni proizvodi koje su proizvodile ene u svojim domovima. Pisani izvori govore nam da su asteki puani bili podloni plemiima koji su posjedovali glavninu zemlje i monopoliziranu mo u gradovima-dravama. Arheoloka iskapanja naznauju da najmanje u nekoliko provincijskih naselja taj teret nije bio pretjeran. Nema dokaza koji bi naznaili da su plemii kontrolirali proizvodnju dobara i njihovu razmjenu. Stanovnici provincija uspjeli su ostvariti gospodarski uspjeh kroz kanale koji nisu bili povezani s dravom i to nije zabiljeeno u slubenoj povijesti Azteka. Osvjetljavanje ivota tih prethodno potpuno nevidljivih ljudi, jedna je od nagrada za arheologe dananjice 6

O autoru MICHAEL E. SMITH je profesor na odjelu za antropologiju Sveuilita Albany, New York. Roen je na filipinskim otocima, a studij je zavrio na Sveuilitu Brandeis. Godine 1983. doktorirao je na podruju antropologije na Sveuilitu Ilinois. Prije nego se pridruio Sveuilitu Albany predavao je na Sveuilitu Loyola u Chicagu. Njegovo istraivanje usmjereno je na arheologiju i etno povijest postklasinog Sredinjeg Meksika. Iskapanja opisana u ovom tekstu financirali su National Science Foundation i National Endowment for the Humanities.