Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1 od 20

KAKO PROI NACIONALNI ISPIT IZ HRVATSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

1) JEZIK I GRAMATIKA 2) TEORIJA KNJIEVNOSTI 2.1) LIRIKA 2.2) LIRSKO-EPSKE VRSTE 2.3) EPIKA 2.4) DRAMA 2.5) DISK RZIVNI ROD 3) POVIJEST KNJIEVNOSTI 3.1) TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA 3.1.1.) EGIPATSKA ! "A"ILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST 3.1.2.) HE"REJSKA KNJIEVNOST #"I"LIJA) 3.2.) ANT$KA 3.2.1) GR%KA 3.2.2.) RIM

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 2 od 20

#R&'& R()&*+, 1.-, K.+/!01+ G!)1+2!3+)

1. JEZIK I GRAMATIKA
JEZIK je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju. GOVOR je konkretna realizacija jezika. Nastajanje jezika: T4&*!3+ '*!'&5+ smatra da je jezik nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih zvukova kod praovjeka u trenucima jakih emocija O1&)+6&743/'+ 64&*!3+ smatra da se jezik razvio opona anjem zvukova iz prirode. J42!' )!)!'4 ! 7&'*46+ mogao je prethoditi govoru. I2*+2 jezinog znaka ini ga materijalna strana jezinog znaka materijalizirati apstraktan pojam izgovaranjem (glasovi) i zapisivanjem (slova) S+-*8+3 jezinog znaka znaenje koje to to je zapisano ili izgovoreno ima u na oj podsvijesti !ezini znakovi se u govoru ostvaruju kao 9&14)!" a u pismu kao :*+94)!. #ut preno enja poruke G&5&*1!'&5+ 7/!;&.&<'+ 9+2+ pojam nastaje u svijesti govornika G&5&*1!'&5+ 9!2!&.&<'+ 9+2+ impuls se prenosi od mozga do govornih organa G&5&*1!'&5+ 9!2!0'+ 9+2+ govorni organi se pokre$u i nastaju glasovi S(:&5&*1!'&5+ 9!2!0'+ 9+2+ do uha mu dolaze zvuni valovi nastali glasovima S(:&5&*1!'&5+ 9!2!&.&<'+ 9+2+ impuls se prenosi od uha do mozga S(:&5&*1!'&5+ 7/!;&.&<'+ 9+2+ pojam nastaje u svijesti sugovornika K&164'/6 okolina jezine jedinice u kojoj ona dobiva odre%eni smisao Z+.!;&/6=R4-(1-+1>!3+ vi ak obavijesti u komunikaciji koju daje kontekst i kojemu je svrha izbjegavanje nesporazuma (ono to je vi ka je zalihosno) &diom je svaki pojavni oblik jezika" to su svi idiolekti (govori pojedinaca)" lokalni jezini sustavi" dijalekti i jezici. 'ijeli se na: ( organski vezan za sela ili ostale najni)e razvojne stupnjeve dru tva ( neorganski o standardni jezik autonoman vid jezika svjesno normiran i poli*unkcionalan" stabilan u prostoru i elastino stabilan u vremenu o substandardni idiomi ( nije usko vezan za odre%enu sredinu kolokvijalni jezik atrovaki jezik dobni )argoni struni )argoni HRVATSKI: #rajezik indoeuropski+ skupina ,-./&0K1 SLAVENSKA 2 ju)noslavenski 2 3apadni Skupina ljudi u nekom mjestu ine mjesni govor" pa dijalekt" pa narjeje" pa jezik NORME sustavi pravila kojima se odre%uju naini kori tenja standardnog jezika. ( ortogra*ska (pravopisna) Nadimci se pi u velikim slovom. ( ortoepska (pravogovorna) ( !ednoslo)ne rijei imaju silazan naglasak. ( gramatika (mor*olo ka) #ridjev se s imenicom sla)e u rodu" broju i pade)u. ( sintaktika stilski neobilje)en red rijei u jednostavnoj reenici: S#1 ( leksika knji)evnik se slu)i rijeima 4rv. Knji)evnog jezika ( stilistika odstupanja od norme dopu tena su radi stvaranja" npr." atmos*ere 51617N& 175-N&: ( POMI%NI? grkljan" glasiljke" nepce s resicom" jezik" donja eljust" )drijelne stjenke" usne ( NEPOMI%NI? tvrdo nepce" gornja eljust" zubi NASTANAK GLASA: 3rana struja prolazi iz plu$a kroz du nik i provlai se kroz grkljan s glasiljkama tu dobiva oblik glasa. 3atim dolazi u grlo nad kojim se nalazi )drijelo. 1no vodi u usnu i nosnu upljinu. /e upljine slu)e kao rezonatori (za pojaavanje glasa). 8 njima zrana struja dobiva konani oblik. GLAS najmanji odsjeak izgovorene rijei. 91N:/&K- znanstvena disciplina koja prouava glasove same po sebi" njihova artikulacijska (mjesto i nain tvorbe) i akustina (zvunost) svojstva. @ON glas sam po sebi. 91N1.15&!- znanstvena disciplina koja prouava *oneme kao razlikovne jezine jedinice" kako jezik iskor. glasove koje je *onetika opisala. @ONEM najmanja jezina jedinica koja sama nema smisao ali ima razlikovnu ulogu. (;< = otvornik ie = samoglasno r) #1'!:.- 5.-S16-: OTVORNICI svi glasovi kod kojih je prolaz zrane struje otvoren" tj. ne pojavljuje se nikakva zapreka" a glasiljke trepere -:&18 = dvoglas &: ZATVORNICI svi glasovi kod kojih zrana struja nailazi na djelominu ili potpunu prepreku.
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 2 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 3 od 20

#1'!:.- 1/617N&K-: P&-34.+ 7*4)+ 7&.&8+3( 342!'+ ( &-1&/( 1+ 147>4? 6&S1K&: i" u S7:'N!&: o" e N&SK&: a P&-34.+ 7*4)+ 5&-&*+51&) 7&.&8+3( 342!'+ ( &-1&/( 1+ 147>4? #7:'N!&: i" e" ie S/7->N!&: o" u ?&78!:: a #1'!:.- 3-/617N&K-: P&-34.+ 7*4)+ 1+0!1( 65&*A4: Z5&1+01!>! #S&1+16!): djelomina prepreka ( V jela munjena rulja. v" j" l" m n" nj" r" lj B()1!>! #K&1/&1+16!): potpuna prepreka: Z+65&*1! @ #raskavi @ :ksplozivni: Bode ga patak. b" d" g" p" t" k T34/1+01! @ 9rikativi: Saeh za efa. s" )" h" z" " * P&.(2+65&*1! @ Sliveni @ -*rikate: c" " $" %" d) P&-34.+ 7*4)+ )34/6( 65&*A4? /141! @ .abijali: -5&(/141!@bilabijali: p" b" m (/141&2(A1!" labiodentali v" * J42!01!: 7*4-13&342!01! @ zubni @ dentali: d" t" n" c" z" s -4/1!>! @ alveolari: r" l /*4-13&342!01! @prednjonepani @ palatali: " $" " )" %" d)" j" lj" nj /6*+813&342!01! @ zadnjonepani @ velari @ jedrenici: k" g" h P&-34.+ 7*4)+ 25(01&/6!? ZV %NI b d g z ) d) % ( "EZV %NI p t k s $ * NE TRALNI v" j" l"m" nj" n" r" lj ZC" D "" "CZ D ZZ
#8> ?8> 78>

( ( c h

zategnute glasiljke opu tene glasiljke zvonanici

pmr su S PROTSTAVLJENI @ONEMI. 8) je @ONOLOBKA OKOLINA ine ju svi glasovi koji se nalaze oko suprotstavljenih *onema. Suprotstavljanje *onema u istoj *onolo koj okolini je @ONOLOBKA OPOZICIJA=OPREKA. ALO@ON E *onem uvjetovan okolinom" njegova izgovorna varijanta. MOR@EM E osnovni i nepromjenjivi dio rijei. MOR@EMSKA ANALIZA postupak razdvajanja rijei na mor*eme P&-34.+ )&*94)+ 7*4)+ 7&.&8+3( #7:9&KS K17&!:N S89&KS 3ajedniki naziv -9&KS-.N& mor*emi MOR@OLOGIJA jezina disciplina koja prouava mor*eme odnosno vrste rijei MOR@ONOLOGIJA dio gramatike koji prouava *onemski sastav mor*ema i veze izme%u sastava mor*ema i njihovog *unkcioniranja. MOR@ oblik sam po sebi (mor*em pek mor*i pe" pek" pec" pe) #7:9&KS predmetak" S89&KS dometak ALOMOR@ varijanta mor*ema izrazom djelomino razliita a sadr)ajem jednaka. 'o alomor*a dolazi jer je jedan *onem u rijei zamijenjen drugim. GLASOVNE PROMJENE @ONOLOBKI VJETOVANE ALTERNACIJE do njih dolazi zbog prirode samog *onema" tj. zbog drukije raspodjele *onema unutar mor*ema. A. jednaenje suglasnika po zvunosti B. jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe ;. stapanje suglasnika C. ispadanje suglasnika MOR@OLOBKI VJETOVANE ALTERNACIJE one nisu uvjetovane prirodom *onema" nego gramatikom ili tvorbenom kategorijom. A. nepostojano a
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 3 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 4 od 20

B. ;. C. D. E. F. G. H.

nepostojano e prijeglas navezak zamjena l sa o (vokalizacija) palatalizacija sibilarizacija jotacija alternacije ije@je@e@i

NEPOSTOJANO A je ono a koje se gubi i ponovno javlja u razliitim oblicima iste rijei" uvijek u zadnjem slogu. J+5.3+ /4? u nominativu i genitivu mno)ine" u nominativu jednine pridjeva (neodre%en oblik)" u nominativu jednine nekih zamjenica N7*. vrabac vrapca" la)ljivac la)ljivca" narana naranaa" izlo)ba izlo)aba umoran umorna" modar modra" bistar bistra kakav kakva" sav svega" nekakav nekakva NEPOSTOJANO E javlja se u kajkavskim govorima. N7*. 0akovec 0akovca 5ubec 5upca ZAMJENA L SA O #VOKALIZACIJA) ( suglasnik . na kraju nekih rijei ili na kraju sloga zamjenjuje se samoglasnikom 1: K+- /4 3+5.3+? u mu kom rodu 5#7" u Nominativu jd. imenica mu kog roda" ispred su*iksa -A+ N7*., htio htjela" an%eo an%ela" kotao kotla" posao posla" pisao pisala" prevodilac prevodioca" mislilac mislioca" dijel dio" cijel cio" dijeliti dioba" N4 7*&5&-! /4 (? imenicama na E.+>, nominativ jd i genitiv mn. npr. ronilac ronilaca" donosilac donosilaca. PALATALIZACIJA velari ':; ispred 4, ! u palatale 08< (vuk vue" velik veliina" mnogi mno)ina" duh du e" prah pra ina) dental c ispred 4, ! u (mjesec mjesee) dental z ispred 4 u ) (vitez vite)e) K+- /4 3+5.3+? ( u vokativu jednine imenica mu kog roda na ':;>2 (puh" junak" mjesec" knez) ( u prezentu i aoristu glagola kojima osnova zavr ava na ':; (pekti peem" podigti podi)e) ( u tvorbi umanjenica su*iksima -!>+, -!F imenica na ':; (krug kru)i$" noga no)ica" muha mu ica) ( ispred nekih su*iksa (mrak mraan" duh du a) N4 7*&5&-! /4 (? '&.4:+ E '&.4:4, A(;+ E A(;!>+, 24'& - 24'!1 SI"ILARIZACIJA velari ':; ispred i prelaze u sibilante >2/ N7*. ruka ruci" knjiga knjizi" duh dusi K+- /4 3+5.3+? ( u dativu i lokativu jednine imenica )enskog roda (majci" knjizi" svrsi) ( u dativu" lokativu" instrumentalu mno)ine imenica mu kog roda (%acima" vrazima" dusima) ( u imperativima glagola kojima osnova zavr ava na ':; (reci" teci" lezi) N4 7*&5&-! /4 (? osobnim imenima i prezimenima" imenicama odmila #;!7&'*!/6!>!)+), nekim zemljopisnim imenima (Krki" Kartagi) i imenicama na ->'+, -0'+, -0'+, -2:+, -6'+, a neke mogu imati dvojake oblike (juhi jusi" pripovijetki pripovijetci) JOTACIJA stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u novi palatalni suglasnik 6C3 E F ()ut )utji )u$i) -C3 E G (mlad mladji mla%i) ;C3 E < (suh suhji su i) /C3 E < (visok visji vi i) 2C3 E 8 (brz brzji br)i) :C3 E 8 (drag dragji dra)i) >C3 E 0 (micati micjem miem) 'C3 E 0 (jak jakji jai) .C3 E .3 (posoliti posoljen) 1C3 E 13 (puniti punjen) K+- /4 3+5.3+?
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 4 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 5 od 20

( ( ( ( (

u komparativima na E3! u prezentu i imper*ektu glagola na -34), -3+; u 5#/ na E341 u instrumentalu jd )enskog roda na E3( (radostju rado $u) u zbirnim imenicama na E34

EPENTETSKO ILI METN TO L ( oblik jotacije kad se 7A)5 na%u ispred J pa se ume$e L. #romjena se zove EPENTEZA. N7*. grubji grublji" grmje grmlje" snopje snoplje" mravji mravlji

JEDNA%ENJA #ASIMILACIJE) S GLASNIKA JEDNA%ENJE S GLASNIKA PO ZV %NOSTI 'o jednaenja dolazi kada se dva suglasnika razliita po zvunosti na%u jedan pokraj drugoga. 3 = , 2 ,, rob = stvo ropstvo uz = put usput , = 3 2 33 svat = ba svadba naru = ba narud)ba N4 7*&5&-! /4 (? ( suglasnike skupine ->, -0, -F, -/, -< (podcijeniti" oditati" predstava" pod i ati) ( slo)enice s !/7&-=!21+- (iznadprosjean" ispodprosjean) ( druge slo)enice kada je to potrebno radi jasno$e (podtekst" postdiplomski" nadtrati) JEDNA%ENJE PO MJEST TVOR"E 'o jednaenja dolazi kad se jedan kraj drugog na%u dva suglasnika razliita po mjestu tvorbe. / C 0, F, .3, 13 D < sepati epati nosnja no nja 2 C G, -8, .3, 13 D 8 kaznjiv ka)njiv pazljiv pa)ljiv voznja vo)nja ; C 0, F D < orahi$ ora i$ trbuhi$ trbu i$ drh$em dr $em 1 C A, 7 D ) inbenik imbenik stanben stamben obranbeni obrambeni N4 7*&5&-! /4 (? kad su lj ili nj nastali glasovnom promjenom ( snijeg snje)an" slijep sljepo$a)" ako su na poetku drugog dijela slo)enice (razljutiti" raznjihati" izljubiti) ili u slo)enicama poput jedanput" stranputica kada je n na kraju prvog dijela slo)enice. STAPANJE S GLASNIKA Kad se na%u dva ista stapaju se u jedan (bezzvuan bezvuan) /o se esto doga%a zbog neke glasovne promjene: pet = deset peddeset bez = )ini be))ini iz = sipati issipati N4 7*&5&-! /4 (? u superlativima pridjeva na j (najjai" najjadniji) i u slo)enicama (naddr)avni" izvannastavni" dvadesettre$ina) ISPADANJE S GLASNIKA 'o glasovne promjene dolazi radi lak eg izgovora. - ! 6 !/7*4- > ! 0 sudac sudca suca
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 5 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica H od 20

otac otca oca svetac svetca sveca - ! 6 ( /'(7&5!)+ /6,<6,2-,8- !/7*4- /(:.+/1!'+ &/!) * ! 5? koristna korisna kazali tni kazali ni obrastla obrasla godi tnji godi nji nu)dna nu)na N4 7*&5&-! /4 (? rjeima stranog porijekla (protestni" azbestni)" a mo)e biti i da imaju dva oblika zadatci" dodatci / ( /(9!'/( /'! '+- /4 1+G4 !2+ 0 ! F ribiski ribiki 5ospi$ski gospi$ki

GRA@EMI - temeljna slova" izvedena slova" dvoslovi" troslov jedan *onem vi e gra*ema vi e *onema jedan gra*em PRAVOPIS ortogra*ija" propisuje pravila o pisanju gra*ema" rijei i skupova rijei. PRAVOGOVOR ortoepija" propisuje pravila o izgovoru rijei. GRA@EMSKI S STAV sustav pisanih znakova za *oneme. @ONEMSKI S STAV se ne podudara s gra*emskim. jedan *onem je naje $e jedan gra*em" ali mo)e biti i B i vi e. POVIJEST JEZIKA T*! ;*5+6/'+ 7!/)+? .+6!1!>+, :.+:&.3!>+ ! 2+7+-1+ F!*!.!>+ #A&/+10!>+) DJELA? LATINICA 7ed i zakon sestara dominikanki Iibenska molitva GLAGOLJICA ,a $anska ploa 6inodolski zakonik ?isal po zakonu rimskoga dvora "OSAN%ICA #oljiki statut ETIMOLOBKI #7-61#&S tra)i da rije pi emo tako da se vidi njezin nastanak (preddvorje) @ONOLOBKI #7-61#&S da svako slovo u rijei odgovara glasu koji izgovaramo. (predvorje) NAB *onolo ko(etimolo ki. IJE JE I E PRAVILA: PRVO PRAVILO E ije se ispred nagla enog sloga pretvara u je DR GO PRAVILO E izvedena imenica@pridjev iz glagola gubi ije u je POSE"NO PRAVILO E S85 = r = ije 2 je@e IJE ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( JE: u dugoj mno)ini imenica koje dobivaju slog vi e (cvjetovi" snjegovi svjetovi) u genitivu mno)ine imenica )enskog roda s nepostojanim a (popijevka" pripovijetka pripovjedaka imenice )enskog roda na -&6+, -&F+, -!1+ (grehota" sljepo$a" bijel bjelina) imenice srednjeg roda koje u 5'.& dobivaju slog vi e (dijete djeteta) zbirne imenice na E+- (zvijer ( zvjerad" )drijebe )drjebad@)drebad) u deminutivima na -!F, -0!F, -!>+, -0!>+ (mijeh mje i$" korijen korjeni$" zvijezda zvjezdica" cijev cjevica) glagolske imenice nastale od svr enih glagola (navijestiti navje tenje" prosvijetliti prosvjetljenje" izlijeiti izljeenje) augmentativi (svijet svjetina) u prvom dijelu slo)enice (zvijer zvjerokradica" cijev cjevovod) u komparativu (blje%i" ljep i" bjedniji) u opisnim pridjevima na -+/6, -'+/6, ->+6, -!6 (cjevast" bjelkast" cjelcat" rjeit) pridjevi na E&5!6 (pjeskovit" brjegovit@bregovit) slo)eni pridjevi (cjeloveernji" bjelokosni)

IJE OSTAJE IJE? ( ponekad u dugoj mno)ini (lijekovi" tijekovi)

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica H od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica I od 20

( ( ( ( (

kratka mno)ina (snijezi" korijeni) zbirne imenice na E34 (cvije$e" lije $e) u deminutivima na ->4, -+', -'+ (odijelce" )drijelce" korijenak" cijevka) glagolske imenice nastale od nesvr enih glagola (svijetljenje" cijepljenje" dijeljenje) u posvojnim pridjevima na -&5, -45, -!1 (pijetlov" slijepev" zvijezdin) #OSIM KOD A*34/6&5, -*341&5, .34/'&5) GLAGOLIMA?

IJE I JE

IJEDJE E kad od svr enog s ijetvorimo nesvr eni sa -!5+6!, -+5+6! dodijeliti dodjeljivati ocijeniti ocjenjivati razmijeniti razmjenjivati rije iti rje avati primijeniti primjenjivati JEDIJE isto u promjeni vida kad svr eni glagol ima u sebi je dospjeti dospijevati podsje$i podsijecati sagorjeti sagorijevati razumjeti razumijevati -.& kada ima u osnovi ?!:7- ?!:S/1 S!:S/& onda ostaje je zamjeriti se zamjerati se premjestiti premje tati nasjesti nasjedati !1I: le$i lijeganje" lijegati zreti sazrijevati umjeti umijem razumjeti razumijem (htjeti ( (htijem (spjeti ( (spijem smjeti smijem NAGLASAK je isticanje sloga visinom i jainom glasa. N-5.-SN:@#7131'&!SK: !:'&N&J:: ( !-0&N- (intenzitet) nagla eno ili nenagla eno ( /7-!-N!: (kvantiteta) dug ili kratak ( &N/1N-J&!- (kretanje tona) silazna ili uzlazna PROZODIJA znanstvena disciplina unutar *onologije koja se bavi prouavanjem prozodijskih jedinica (visine" trajanja" intonacije). 'ugi naglasci se esto ostvaruju ispred suglasnie skupine. Kratki naglasci se esto ostvaruju ispred samoglasnike skupine. NAGLASNA ILI IZGOVORNA CJELINA ine ju nagla ena rije i vi e ili jedna nenagla ena rije koja se ispred ili iza nje uz nju ve)e u izgovoru. %ETIRI PRAVILA: A. !ednoslo)ne rijei moraju imati silazne naglaske. B. /roslo)ne ili vi eslo)ne rijei na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske. ;. 'voslo)ne ili vi eslo)ne rijei na poetnom slogu mogu imati sve naglaske. C. Na zadnjem slogu u hrvatskim standardnim rijeima ne mo)e stajati nikakav naglasak. Kratko silazni: KK (nebo" kist" procjena) Kratko uzlazni: K (magla" sarma" kabanica" pozornica) 'ugo silazni: L (sunce" unka" mir" pam$enje" cijeli) 'ugo uzlazni: @ (duga" tuga" rezervirati) NENAGLABENA D INA nalazi se iza nagla enog sloga (ve)e se uz naglasak ispred sebe). ?o)e se nalaziti u osnovnom obliku neke rijei" na tvorbenom su*iksu ili na nastavku. 1znauje se crtom iznad samoglasnika na kojem se nalazi. GDJE SE JAVLJA: ( pade)i: o 5enitiv jednine )enskog roda (tam4" vod4) o &nstrumental jednine )enskog roda (tam&m" vod&m) o 5enitiv mno)ine svih rodova (tam+" vod+" polj+, nov+c+) ( 1dre%eni oblici pridjeva (bijel!" bijel&ga" bijel&me) ( #rezent (gled+m" gled+ " gled+) ( 5#S (itaj($i" pi ($i" vid4$i) ( 5## (proit+v i" napis+v i" nacrt+v i)
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica I od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica J od 20

RAZLIKOVNA LOGA imaju ju i naglasak i nenagla ena du)ina (unuka un(k+) 7&!:0& dijelimo na: ( TONI%KE ILI NAGLABENE RIJE%I, NAGLASNICE ( ATONI%KE ILI NENAGLABENE RIJE%I, NENAGLASNICE (K.&/&K:: :NK.&/&K: & #71K.&/&/:) P*&'.!6!'4 (prislonjenice" prednaglasnice) nenagla ene rijei koje stoje ispred nagla ene. V*/64 7*&'.!6!'+: 7*!34-.&814: ( svi jednoslo)ni prijedlozi #&-, -&, (, 2+, /+) ( neki dvoslo)ni prijedlozi #)4G(, )!)&, 1+-+, 7&-+, 7&'*+3, 7*4'&, 7*4)+, &'&) ( troslo)ni prijedlozi slo)eni sa iz( #!/7&-, !21+-, !2)4G(, !25+1) 5421!>! ( #+, !, 1!, -+, '+-#K)) 14:+>!3+ ( 14 P*4.+2+' 1+:.+/'+ 1+ 7*&'.!6!'(? ( nenagla ene pred uzlaznim naglaskom (u vodi" na jeziku" o trubi) ( nagla ene pred silaznim naglaskom (u grad" po vodu" ne znam) o kratkouzlazni (ne znam) o kratkosilazni (u grad" po vodu) E1'.!6!'4 (naslonjenice" zanaglasnice) nenagla ene rijei koje stoje iza nagla ene V*/64 41'.!6!'+? :.+:&./'4 ( nenagla ( nenagla ( nenagla 2+)341!0'4 ( nenagla ( nenagla ( nenagla ( nenagla 04/6!>+ #*!340>+) .! A. B. ;. eni oblici prezenta pomo$nog glagola biti #/+), /!, 34, /)&, /64, /() eni oblici aorista pomo$nog glagola biti #A!;, A!, A!, A!/)&, A!/64, A!) eni oblici prezenta pomo$nog glagola htjeti #F(, F4<, F4, F4)&,F464, F4) eni oblici osobnih zamjenica u genitivu #)4, 64, :+, 34, 1+/, 5+/, !;) eni oblici osobnih zamjenica u dativu #)!, 6!, )(, 3&3, 1+), 5+), !)) eni oblici osobnih zamjenica u akuzativu #)4, 64, :+ #13), 34 #3(), 1+/, 5+/, !;) eni oblici povratne zamjenice #/!, /4)

R4-&/.!34- 41'.!6!'+? prvo glagolska" pa zamjenika #&/!) 6*4F4: .!>+ E 34 E 7&84.!& )( 34) prvo zamjenika u dativu" zatim ostale zamjenike (ako mu je pokloni ) prvo li" glag." zamj (')" zamj (5@-)" (Kako li $e mu se" Smatra li da $e mu ih) #&746 34 !-4 1+ '*+3 E 2+* 3&3 !; 34 7&'.&1!&)

N-S/-!-N!: S.16- 0: ( prema osnovnom k ili c ( imeniki su*iksi -+0, -+0+, -3+0+, -!0+*, -0!F, -0!>+, -0!1+, -04, -40+', -!0+', -!0, -0+:+, -!0!1+, -!01+ ( pridjevski su*iks -+0+', -!0+1, -!0'!, -+0+1, -+0'!, -0!5, -!0+/6 N-S/-!-N!: S.16- M: ( prema osnovnom t ili % ( imeniki su*iksi -!F, -&F+, -+F, --+F, -A+F, -+F+ ( pridjevski su*iksi -+F!, -4F! N-S/-!-N!: S.16- '>: ( prema osnovnom ( budet, dem, depar, dez, patlidan, dungla, narudba, svjedodba, predodba, jednadba, eirdija, buregdija, buregdinica, evabdinica, damija, demper, dep, deparac, dokej, dudo, duboks, menader, kanda, fildan, hoda, pidama, srdba, N-S/-!-N!: S.16- N: ( prema osnovnom d ( avao, on, ur ica, su e, evan elje, le a, mla i, gro e, prilago avati, uvrije en, ak, a!ki, ur eva!ki, me a, ubre, ipati, erdan, pun a, r a, ma ioni!ar, !a a,

2. TEORIJA KNJIEVNOSTI
)3461&/6 subjektivnost" individualnost" osobnost" senzibilnost" slikovitost" ritminost Z1+1&/6 istra)uje" dokazuje" zakljuuje T4&*!3+ '13!8451&/6! bavi se pojmovima" terminima" stilistikom i metrikom" raznim knji).podjelama na rodove i vrste P&5!34/6 '13!8451&/6! prati kronolo ki razvoj knji)evnosti kroz vrijeme" bavi se periodizacijom K13!8451+ '*!6!'+ dio znanosti o knji)evnosti koji se bavi analizom i tumaenjem knji)evnih dijela i utvr%ivanjem njihovih umjetnikih vrijednosti. P4*!&-!2+>!3+ smje tanje knji). 'jela u odr. 7azdoblje" epohu ili period (vremenske i stilske odrednice) P&-34.+: pisana i usmena" na standardnom jeziku i dijalektalna" rodovi i vrste" poezija i proza
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica J od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica L od 20

A(6&*!: talent" ma ta" senzibilnost" ali je usmeni neobrazovan i anoniman+ P*5&A!61+ ()3461&/6 sinkretska" nema pisane rijei" estetski i utilitarni (svakodn. #otreba i pomo$) karakter /)41+ '13!8451&/6 : usmena predaja" narodna knji)evnost" anoniman i neobrazovan autor" dio svakodnevice" sinkretska P!/+1+ '13!8451&/6: kontinuitet pisane rijei" poznat i obrazovan autor R&-&5!: :pika" 'rama" .irika i 'iskurzivni rod (putopisi" kritike" lanici" eseji) KNJIEVNI ROD 34 /'(7!1+ '13!8451&-()3461!0'!; 64'/6&5+ /.!01!; 7& 1+0!1( 7!/+13+

2.1. LIRIKA
M4.!'+ starogrko lirsko pjesni tvo pjevano uz glazbu (gr. ?elos pjesma) iz koje se razvila lirika L!*!'+ obilje)ja: ( mo)e biti u stihu ili pjesma u prozi. ( izra)avanje osje$aja" mi ljenja" stava" ( kratkost" sa)etost" jezgrovitost" konciznost" ( subjektivnost" sugestivnost" slikovitost+ S!14/642!3+ stilsko izra)ajno sredstvo u kojem su objedinjeni razliiti do)ivljaji i e*ekti TEMATSKA PODJELA ( intimno(re*leksivna (Jesari$ #jesma mrtvog pjesnika) ( domoljubna (SSK ?oj 'om) ( pejza)na (Jesari$ 6o$ka #oslije Ki e) ( ljubavna (#upai$ 3aljubljen u ljubav) ( socijalna (Jesari$ 6agona i) ( duhovno(religiozna (Iop &sus ita novine) S&146 lirska pjesma koja se sastoji od prvo dva katrena" pa dvije tercine" a ima obgrljenu rimu abba cdc+ klasilni (petrartkistiki) ili elizabetanski ( ekspirovski) K&)7&2!>!3+ nain na koji su manji dijelovi teksta sastavljeni u cjelinu (stro*ina ili stihovna) KITICE: ( ( ( ( ( ( ( distih@dvostih" tercina@tercet" katren@kvartina" peterostih" sestina" septima" oktina

S6!; i /6*&9+ misaona" ritmika i semantika (smislena) cjelina R!6+) govorna kategorija ostvarena sveukupno $u razliitih jezinih elemenata (izbor i poredak rijei" stilska sredstva" izmjena nagl. i nenagl. slogova i rijei H4'/+)46+* vrsta stiha koja se sastoji od est stopa ili mjera D+'6!./'! ;4'/+)46+* vrsta stiha kokja se sastoji od E stopa D daktila i troheja S6&7+ ili )34*+ mala ritmika cjelina sastavljena od slogova V4*/!9!'+>!3+ znanost o stihu" grki i latinski imaju kvantitativnu (dugi i kratki slogovi) a mi silabiku (nagl. i nenagl. slogovi) versi*ikaciju STOPE: D+'6!. stopa koja se sastoji od jednog dugog i dva kratka sloga T*&;43 stopa koja se sastoji od jednog dugog i jednog kratkog sloga (njime zavr ava '.4.) S7&1-43 stopa koja se sastoji od dva duga sloga J+)A stopa koja se sastoji od jednog kratkog i jednog dugog sloga TEMA interesno podruje pisca MOTIV najmanja tematska jedinica (*igurativni i apstraktni) POENTA mjesto u knji). djelu gdje se najvi e nagla ava osnovna ideja PJESMA PROZI kra$i prozni tekst koje ima sve osobine lirskog izraza" a izra)ava subjektivne osje$aje" stavove i mi ljenja

STILSKA-IZRAAJNA SREDSTVA? @!:(*4 *igure dikcije (glasovne@zvune)" rijei (tropi)" konstrukcije" misli STIL izbor iz jezika" donosi razliitost" mo)e biti umjetniki (jedn"suh" ki$en" bujan) i neumjetniki (admin" znan" kolokv" public)
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica L od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 10 od 20

@IG RE DIKCIJE zasnivaju se na uinku odre%enih glasova i zvukova u govoru ( asonanca ponavljanje istih samoglasnika u stihu ( aliteracija ponavljanje istih suglasnika u stihu ( onomatopeja opona anje zvukova iz prirode ( ana*ora ponavljanje rijei na poetku stiha ( epi*ora ponavljanje rijei na kraju stiha ( simploka ujedinjenje ana*ore i epi*ore ( anadiploza rije s kraja stiha se ponavlja na poetku slijede$eg @IG RE RIJE%I tropi" zasniva se na promjeni osn zna rijei ( meta*ora skra$ena poredba" preneseno znaenje ( metonimija podvrsta meta*ore" jednom rijeju zamjenjuje se ve$a cjelina (hrabar ovjek sila) ( personi*ikacija davanje ljudskih osobina svemu to nije ovjek ( sinegdoha pars pro toto dio se uzima za cjelinu (OovjekP je uni tio prirodu) ( eu*emizam ubla)avanje nekog pojma (pijan veseo) ( epitet ukrasni pridjev ( alegorija cijelo djelo u prenesenom znaenju ( simbol ( rije koja se do)ivljava u prenes.zna." op$i i individualni @IG RE MISLI ( za razliku od *igura rijei" *igure koje se odnose na iri smisao ( poredba usporedba na temelju slinosti ( antiteza usporedba na temelju suprotnosti ( hiperbola ( preuveliavanje ( litota ( umanjivanje ( gradacija postupno stupnjevanje ( ironija govori jedno" misli drugo ( oksimoron ( suprotni pojmovi (glasna ti ina) ( paradoks ( nevjerojatni" ali mogu$i parovi rijei (3nam da ni ta ne znam.) @IG RE KONSTR KCIJE ( inverzija redoslijed rijei obrnut od gramatikog ( retoriko pitanje pitanje na koje se ne oekuje odgovor ( asindeton nizanje rijei bez njihova gram povezivanja ( polisindeton ( nepotrebno nizanje veznika /7-'&J&1N-.N& .&7SK& 1,.&J&: T*+-!>!&1+.1! .!*/'! &A.!>! E &A.!>! '&3! /4 &- -+51!1+ 1!/( 7*45!<4 )!3413+.! 64)+6!'&), &/3. /6+5&) ! &A.!'&) : HIMNA I ODA: ( ( ( ( ( DITIRAM": ( ( ( ( ELEGIJA: ( ( ( ( ( EPITA@: ( ( ( ( EPIGRAM: ( ( ( ( ( IDILA sveane" posve$ene neemu to ovjek jako po tuje 5rka #indar i -lkej 7im 4oracije himna: -ntun ?ihanovi$ 4orvatska domovina oda: #etar #reradovi$ 7odu o jeziku autor nagla eno iznosi odu evljenje i radost slave se )ivotne radosti onom koji je uzdignut do zanosa nastala u 5rkoj u ast boga 'ioniza 6ladimir Nazor Jvrak tu)no raspolo)enje" bol" )alost za nedosti)nim 1vidije :Q #onto prvotno su to u 7imu bile ljubavne pjesme 4.4:!3/'! -!/6!; A heksametar" A pentametar 9ranjo Jiraki 9lorentinske :legije umjetniki oblikovan natpis na nadgrobnom spomeniku lapidarnost izra)avanje bitnoga ?1/1 natpis na poetku knji)evnog djela navje $uje dalji smisao teksta ?ak 'izdar 3apis o zemlji kratki lirski tekst u stihu stav" mi ljenje" osje$aj kritiki odnos autora 7im ?arcijal Krivi izbor 5rka Simonid

2.2. LIRSKO-EPSKE VRSTE

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 10 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 11 od 20

LIRSKO-EPSKE VRSTE ( "ALADA nastala u AC@AD. stolje$u u Ikotskoj" pjeva o nesre$ama i stradanjima polaganim rimom" uobiajen kraj je tragina smrt junaka ( ROMANCA E nastala u AC@AD. stolje$u u Ipanjolskoj" ljubavna tematika" )ivo opisuje neki doga%aj ubrzanim ritmom" osje$aj vedrine ( POEMA E ima i dramske elemente" epski se doga%aj prikazuje izrazito pjesnikim postupkom EPSKI ELEMENTI? ( pro lo vrijeme" epska scena" radnja" likovi" dijalog i monolog LIRSKI ELEMENTI? ( osje$aji" ritam" sugestivnost" stilska sredstva" epiteti O"ILJEJA EPSKE POEZIJE? ( stalni epiteti ( antiteza (poredba koja se temelji na opreci ili suprotnosti) o S.-6:NSK- -N/&/:3- sastoji se od pitanja" negacije tog pitanja i odgovora na to pitanje ( *romulaian nain izra)avanja cjeline i *ormule koje se ponavljaju u istom ili slinom obliku" uvijek su ritmiki i *unkcionalno iste" najavljuju i zakljuuju ( deseterac epski deseterac je stih koji ima cezuru (stanku) nakon etvrtog sloga" zove se i nesimetrini

2.2. EPIKA
K+*+'64*!/6!'4? op irnost" *abula" likovi" poku aj objektivnosti" T4;1!'4 7!/+13+? dijalog" monolog" naracija i deskripcija SREDSTVA RETARDACIJE? ( digresije manja odstupanja od glavne *abule" du)i opisi nekog predmeta" osobe ili doga%aja ( epizode ve$a odstupanja od *abule koja ne utjeu bitno na tijek *abule i imaju svoje samostalno znaenje ( retrospekcija (reminiscencija) vra$anje u pro lost ( opisi ( dijalog i monolog ( ponavljanja (*ormule" stalni epiteti" ponavljanje itavih stro*a ili dijelova) STIH ? ( .!*/'& 47/'+ 734/)+ ( 47/'+ 734/)+ opisuje povijesne doga%aje" slavi junake" ve$inom iz naroda" crno bijela tehnika karakterizacije" ve$a od lirske pjesme" ima *abulu" jedan doga%aj" malo likova" ima jasnu poruku ( 47 ! 47&743+: EP du)i oblik epske poezije EPOPEJA vrsta povijesno junakog epa koji obuhva$a sve aspekte )ivota jednog naroda u odre%enom povijesnom trenutku TEMATSKA PODJELA EPOVA? ( povijesno junaki ( *ilozo*ski ( religiozni ( ljubavni ( idilini ( pustolovno(avanturistiki ZAJEDNI%KE OSO"INE EPOVA? ( op irnost ( razvijena *abula ( sredstva retardacije ( puno likova i opisa PROZI? ( o o o o o o ( o o o o JEDNOSTAVNI O"LICI mit legenda bajka basna zagonetka vic SLOENIJI O"LICI kratka pria novela pripovijetka roman

JEDNOSTAVNI O"LICI? ( prvotno nastali iz usmene knji)evnosti

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 11 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 12 od 20

situacije iz svakodnevnog )ivota

?&/ jednostavan oblik koji obja njava nastanak svijeta ili bilo to to nisu znali objasniti racionalno .:5:N'- pria iz naroda" puko vjerovanje" mitski" *antastini i zbiljski doga%aji ,-!K- udesan svijet" terapeutski uinak" sretan zavr etak" borba dobra i zla" tipiziran poetak" ponavljanje istih motiva" brojevi (;"F"H"AB)" krnji per*ekt ,-SN- kroz likove )ivotinja (personi*ikacija) prikazuju ljudske karaktere" prenosi poruku i ima pouan karakter 3-51N:/K-" 6&J" /7-0" 7:,8S" -N:5'1/- itdR SLOENI O"LICI? NOVELA: ( kra$e prozno djelo ( javlja se u AC. stolje$u u predrenesansi " zaetnik je 5iovanni ,occacio ('ekameron) ( kratko$a ( samo jedan zaplet ( cjelovitost obrade teme (istie odnose i psiholo ku analizu) ( A ili B glavna lika ( na kraju obrat i poenta (naglo isticanje neeg to je va)no) ROMAN? ( ( ( podjela prema tematici: dru tveni" psiholo ki" porodini" povijesni" pustolovni" ljubavni i kriminalistiki op iran i opse)an *abula s digresijama i epizodama

KLASI%AN=TRADICIONALAN ROMAN? ( opse)na vrsta ( op iran i opse)an ( razvijena *abula s epizodama i digresijama ( mno tvo likova ( naracija" deskripcija" dijalog" monolog ( kompozicija @+A(.+: ( S&>: uzrono(posljedini niz doga%aja koje nam daje pripovjeda ( 9abula mo)e izostati" si)e ne mo)e ( ; naina razvitka *abule: o #rstenasti o Stepenasti o #aralelni M&6!5: ( B tipa motiva S/-/&0K& (vezani uz opise" izostavni) ( poku aj objektivnog prikaza T4;1!'4 7!/+13+: o Naracija o 'eskripcija o 'ijalog i monolog MODERAN ROMAN? ( poetak in medias res bez uvoda ( *abula u svijesti lika ( kratko vremensko razdoblje ( va)an lik a ne doga%aj #713- 8 /7-#:7&J-?( proza u kojoj se pojavljuje mladi pripovjeda (glavni lik) koji u prvom licu izgra%uje svoj stil na temelju govornog jezika gradske mlade)i i osporavanja tradicionalne strukture ( 3vonimir ?ajdak Ku)i " stari moj 71?-N /1K- S6&!:S/&: ( utvrdila 6iginia Sool* (5ospo%a 'alloTaU) u ;<.godinama B<.stolje$a ( upadamo u radnju bez ikakve najave ( nizovi asocijacija" digresija ( ?iroslav Krle)a #ovratak 9ilipa .atinovicza

2.4. DRAMA
( o o ( ( 'vojaki karakter: Knji)evni tekst Scenska izvedba (vizualan i auditivan do)ivljaj) osnovno sredstvo izra)avanja je dijalog adaptacija prilagodba teksta za izvo%enje na pozornici
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 12 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 13 od 20

STR KT RA TEKSTA? ( dijalog ( didaskalije (itatelju" re)iji" scenogra*u" koreogra*u" u zagradama ili u kurzivu) ( popis likova (osnovne karakteristike) a*i (lVa**iche) STR KT RA DJELA? ( uvod ili ekspozicija ( zaplet ( vrhunac ili kulminacija ( obrat ili peripetije ( rasplet TRAGEDIJA NASTANAK TRAGEDIJE? ( procvat u 6. stolje$u prije Krista ( nastala iz obreda posve$enih bogu D!&1!2( tako da se kori*ej izdvojio iz kora i poeo govoriti samostalne stihove i razgovarati s korom ( utemeljitelj je T4/7!/ ( ESHIL uvodi deuteragonista ( SO@OKLO uvodi tritagonista ( Naziv potjee od rjiei tragos (jarac) i ode (pjesma) jer su u najstarije vrijeme koreuti bili zagrnuti jare$om ko)om S6*('6(*+ :*0'4 6*+:4-!34? ( #71.15 uvodni dio prije ulaska kora ( #-71' pristupna pjesma kora pri ulasku u orhestru ( :#&31'&! glumev pristup koru sve to glumac govori izme%u dvije korske pjesme ( S/-3&? staja$a pjesma kora kojom se jedan epizodij dijeli na dva dijela ( :KS1' ( izlazak glumci i kor napu taju orhestru ( G.()>! 5lavni glumac protagonist 'rugi glumac deuteragonist /re$i glumac tritagonist K&* 0lanovi su '&*4(6! 6o%a je '&*!943 'ijelovi korske pjesme: /6*&9+ okret pri plesanju +16!/6*&9+ protuokret u plesanju

TRAGI%NI J NAK lik koji slijedi svoj cilj do kraja" ak i autodestruktivno" moralni je pobjednik" nosi /7-5&0K8 K7&6N!8 ( za nekoga kriv" za nekoga ne" nesvjesno (:dip) ili svjesno (-ntigona)) TRAGI%KI ZAVRBETAK konana cijena koju junak pla$a za vlastitu dosljednost" a njegova je )rtva vlastiti )ivot KATARZA duhovno proi $enje koje gledatelji osjete nakon traginog kraja (samilost" suosje$anje) KOMEDIJA ( ( ( ( sretan kraj sceni prilago%eno oblikovanje svih nijansi smije noga tematska i jezina bliskost svakodnevici kulture u kojoj nastaje likovi prikazani iz smije ne i vesele perspektive

S?&!:IN1: ( S-/&7- jako kritiziranje" ismijavanje ( 48?17 smije no bez stava autora ( 571/:SK- smije no na granici s izoblieno $u #1'67S/: K1?:'&!:: ( komedija karaktera ismijavanje karaktera ( komedija intrige nerazumijevanje me%u likovima ( komedija situacije neobine situacije u koje likovi upadaju ( komedija konverzacije duhoviti razgovori DRAMA ( ( ( EM SMISL

'7-?-/&0N1S/ kvaliteta nekih tekstova" knji)evni izraz odre%enih )ivotnih situacija u kojima se nagla eno pojavljuje sukob mi ljenja izazivaju$i napetost sve je bazirano na sukobu htijenja@mi ljenja intimni" etiki i moralni motivi
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 13 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 14 od 20

izbor tema iz )ivota

2.5. DISK RZIVNI ROD

( ( o osobine: umjetniko(znanstveni elementi (subjektivno objektivni) KNJIEVNO ZNANSTVENE VRSTE? :S:! utemeljitelj ?ichel de ?ontaigne u AE. st. renesansa poznat i u antici neogranien odabir tema na kraju ne dolazi do konane spoznaje nego se ostavlja mogu$nost za daljnju raspravu 7-S#7-6- ve$eg obujma od eseja naje $e znanstvena vrsta no mo)e imati i umjetniku obradu 0.-N-K@1S67/" ,&157-9&!-" #8/1#&S mo)e i na trivijalan i na umjetniki nain P "LICISTIKA: 7:#17/->- izvje $e o nekom doga%aju" do)ivljaju ili pojavi" umjetniki i neumjetniki" reporter izla)e vlastite stavove" koristi se iskustvomR 9:.!/1N@#1'.&S/-K kra$i tekst u novinama u kojem se analizira" ili se izla)u stavovi o umjetnosti" *ilozo*iji i sl tako da zanima iru publiku #1.:?&K- nain razrade knji)evnih" )ivotnih i znanstvenih problema" na )iv i uvjerljiv nain se sukobljavaju razliita mi ljenja

o o ( o o o

3. POVIJEST KNJIEVNOSTI
A. B. ;. C. D. E. F. G. H. A<. AA. ( ( o o o STARE ISTO%NE CIVILIZACIJE (C.tisu$lje$e pr. Kr. G.st.pr.Kr.) ANTIKA (G.st.pr.Kr D.st.) SREDNJI VIJEK (D.(AD.st.) PREDRENESANSA (AC.st.) RENESANSA (AD@AE@AF. st.) "AROK (A. polovica AF.st.) KLASICIZAM (B. polovica AF.st.) PROSVJETITELJSTVO (AG.st.) ROMANTIZAM (kraj AG. i A. polovica AH.st.) REALIZAM (B. polovica AH.st.) MODERNA KNJIEVNOST (B<.st.)

POVIJEST KNJIEVNOSTI znanost koja se bavi prouavanjem knji)evnih djela u njihovom vremenu nastanka i povijesnom kontinuitetu P&-*(03+: Svjetska knji)evnost :uropska knji)evnost Nacionalna (hr) knji)evnost

3.1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

( o o PO%ECI PISMENOSTI? ".!/'! !/6&' (mezopotamske i egipatske kulture) i S*4-&24)1! A+241 (kret(mik. kultura" etru $anska) #rvi poznati autori 4a*iz" :hnaton" Iakuntala

K&N:SK- KN!&>:6N1S/ ( B! K!1: (A;<<.(D<<.g.pr.Kr.) autor K(1: C4 ( zbornik kineske poezije ( L! T+! P4 (F<A.(FEB.g.) lirske pjesme" najpoznatiji japanski pjesnik !-#-NSK- KN!&>:6N1S/ ( '13!:+ M+13&<( OKnjiga od A<<<< listovaP (autor J+'&1&8!) (G.st.) ( M+>(& "+<& (AF.st.) uveo ;+!'( lirska *orma od AF slogova (D"F"D) -7-#SK- KN!&>:6N1S/ ( 1001 1&F ;<< bajki" anegdota" aljivih pripovijesti ( Najstariji djelovi potjeu iz &ndije ( Komplicirana i slo)ena struktura ( 5lavni likovi B4;4*42+-+ i kralj B+;*!3+* ( Najpoznatije pripovijesti A.+-!1 i S!1A+- )&*47.&5+> ( K RMAN o S546+ '13!:+ !/.+)+ o AAC sura (poglavlja) o WP to je za itanjeP o moralna" pravne i religiozne poruke o ritmika proza" bujan i meta*oriki stil" nesustavan nain izra)avanja #:73&!SK- KN!&>:6N1S/ ( H+9!2 (Iamus ad(din ?uhamed AC.st.) ( .irski pjesnik" pisao :+24.4 lirska pjesma od ;(A; dvostiha s istom rimom provedenom u originalu kroz sve parne stihove ( OD!5+1P D<< gazela
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 14 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 15 od 20

&N'&!SK- KN!&>:6N1S/ ( 54-+ najva)niji sveti tekstovi religije hinduizma" prenosile se usmenom predajom ( postoje C vrste veda: o R:54-+ o S+)+54-+ o J+-8(*54-+ o A6;+*5+54-+ ( kasnije dodane i "*+;)+14 i 7+1!<+( B va)na epa za 4induse: ( R+)+N+1+ ( 7amin udes ( M+;+A;+*+6+ o -utor slijepi 6jasa o Najopse)nije djelo u svjetskoj knji)evnosti (pjesma o kralju Nali i ,hagavadgita) o /ema: 7atovi izme%u #andava i Kaurava ( P+10+6+16*+ indijska zbirka pripovjedaka ( K+.!-+/+ Iakuntala u dijalogu

3.1.1. STAROEGIPATSKA I "A"ILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST

:5&#-/SK- KN!&>:6N1S/ ( #tahotep (;.tis.pr.Kr.) #ouke ?udrosti *ilozo*inost" didaktinost" -917&3?& mudra izreka nastala na temelju iskustva ( :hnaton (AC. st.pr.Kr.) 4imna -tonu bogu(Suncu *araon ( #jesme s rijeke staroegipatski zbornik ljubavnih pjesama ,-,&.1NSK1(-S&7SK- KN!&>:6N1S/ ( :p o 5ilgame u napisan AF<<." prona%eno ED<.g.pr.Kr. u biblioteci -surbanipala o #76& '&1 ( prijateljstvo kralja 5ilgame a s :nkiduom" snagatorom (A.(F. ploa) o '785& '&1 nakon :nkiduove smrti" 5ilgame ova )alost" strah od smrti" poku aj da stekne besmrtnost

3.1.2. HE"REJSKA KNJIEVNOST #"I"LIJA)

( ( ( ( ( ( Oknji)iceP ,&,.&!- zbornik svetih knjiga !udaizma i Kr $anstva OSveto pismo Starog i Novog zavjetaP #ovijesni dokument" religijski zakon" knji)evni tekst S476(+:!16+ grki prijevod Starog zavjeta iz C.st.pr.Kr. V(.:+6+ latinski prijevod Svetog !erolima iz C.st.

STARI ZAVJET ( A;.(A. st.pr.Kr. ( C<<.(A<<.g.pr.Kr. sakupili )idovski sve$enici ( CE knjiga ( povijesne (#etoknji)je)" mudrosne (#jesma nad pjesmama" psalmi) i proroke (!eremija) knjige ( 6e$ina napisana na hebrejskom" manji dio na aramejskom" jako malo (najmla%e) na grkom #:/1KN!&>!:: ( pripisuju se ?ojsiju A. Knjiga #ostanka A. >idovske predaje o stvaranju svijeta do op$eg potopa" pitanja o ovjekovoj sudbini" odnosu s ,ogom i sl. B. #ovijesna tematika" )ivot )idov od -brahama do povratka u :gipat B. Knjiga &zlaska (:ksod" posve$ena ?ojsiju) A. 5ovori o ?ojsijevom )ivotu i bijegu iz :gipta B. Sklapanje sinajskog saveza i prikaz svih propisa i vjerskih obreda ;. .evitski 3akonik C. Knjiga ,rojeva D. #onovljeni 3akoni O#jesma nad pjesmamaP o meta*ora" lirski dijalog" erotika" #1:?- (dramsko: dijalog" lirsko: epiteti" osje$aji) o pripisuje se kralju Salomonu o najljep e djelo poezije o ljubavi starog &stoka o D dijelova #rvi susret" uzajamna ljubav raste" zarunicu dovode zaruniku" zaruniina ljubav na ku nji" pristalost i radost zarunice o prolog (e)nja za zarunikom) i epilog (pobjeda i trajnost ljubavi) O!uditaP spjev" pria o !uditi iz ,etolije koja spava s vojskovo%om 4olo*ernom" pa ga ubija da spasi narod NOVI ZAVJET ( ( ( ( A. st. BF knjiga 6e$ina napisana na grkom Kompozicija:
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 15 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1H od 20

o o o o

evan%elja ?atej" ?arko" .uka i &van prva tri Osinoptika ev.P jer se poklapaju ?atejevo na aramejskom" ostali na grkom povijesne knjige djela apostolska poslanice apostola #etra i #avla katolike poslanice !akovljeva" #etrova" &vanova" !udina otkrivenje &vanovo (-pokalipsa) prikazuje nestanak starog i nepravednog svijeta i ra%anje novog i pravednog" dolazak novog otkupitelja koji nosi spas motivi: C jahaa apokalipse" F trublji brojevi@simboli: ;"C"E"F napisao &van" zavr io ga na otoku gdje mu je ,og i arhan%eo 5abrijel slao vizije

#S-.?& pjesme za pjevanje uz glazbenu pratnju ( biblijska knjiga psalama sadr)i AD< pjesama raznih karaktera: o hvalospjevi o tu)balice o zahvalnice o pokornike pjesme o liturgijske pjesme o hodoasnike pjesme o poune pjesme o proroke pjesme ( predaja ih pripisuje kralju 'avidu ( o o TALM D ZA&*1!' /546!; /7!/+ ! 2+'&1+ 8!-&5/'&: 1+*&-+ dvije redakcije C. stolje$e" palestinska" opse)nija D. stolje$e" babilonska" ima znaenje kanona ouvan jedan rukopis iz A;C;. godine

3.2. ANT$KA 3.2.1. GR%KA KNJIEVNOST

( ( A. ( ( ( ( B. ( ( ( ( ( ( ( ( ;. ( ( ( ( C. ( ( '!:.-: ( ALKEJ .a%i:
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1H od 20

veliko znaenje epika" lirika" drama" tragedija" komedija nastali u 5rkoj G.st.pr.Kr A.st.pr.Kr. ARHAJSKO RAZDO"LJE (FD<.(CD<.) ve$inom usmena knji)evnost glavno: ep i lirske vrste" mitovi lirika: elegija" jamb" melika (ima glazbenu pratnju lire" lirika u u)em smislu) E.stolje$e 41?:7: &lijada i 1diseja KLASI%NO RAZDO"LJE (CD<. ;B;.) procvat -tenske demokracije i smrt -leksandra 6. dramske vrste nadjaavaju ep u drami se dotiu kljuna pitanja ovjekova postojanja /ragedija::shil" So*oklo" :uripid Komedija: -risto*an" ?enandar #ovjesniari 4erodot" /ukidid 5ovornici 'emosten 9ilozo*i: #laton" -ristotel HELENISTI%KO RAZDO"LJE (;B;. ;<.) od smrti -leksandra do propasti :gipta mjesto epa zauzima manji epilij pojavljuju se pastirske pjesme (pastorale) najpopularniji oblik epigram (?arcijal) CARSKO #RIMSKO) RAZDO"LJE (;<. E.st.) jedina novost roman (najpoznatiji romanopisac .ongo) basne (:zop)

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1I od 20

o o o o o ( o ( o ( o HOMER: (

5lavni predstavnik monodijske melike (solo pjevanje uz pratnju lire) .irska domoljubna pjesma .a%a W dr)ava pred raspadom Slobodan stih" ana*ora" inverzija +.'43/'+ /6*&9+ B jedanaesterca" deveterac" pa deseterac PINDAR #jesnik o ratu: Najve$i predstavnik grke i korske lirike SAP@A .jubavna strast: /+9!0'+ /6*&9+ ; jedanaesterca i A peterac ANAKREONT #ijuckajmo zajedno: +1+'*4&16/'+ 7&42!3+ (epikurejska" prema :pikuru) slavi )ivotne radosti i vino Ilijada ne $u posebno obra%ivat" treba proitat" va)ni pojmovi: ep" epika" invokacija" in medias res" sredstva retardacije" motiv srd)ba" odnos bogovi(ljudi" daktilski heksametar" A<.godina /rojanskog rata" BC pjevanja" ratniki ep" tj. epopeja
7azoriv i jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika -hil je u ropstvo poveo i k$erku -polonova sve$enika 4risa. 1na je pripala kralju -gamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu -gamemnon vratio k$er. Nakon pogrdnog odbijanja sve$enik 4riso zamoli njegovog za titnika boga -polona da kazni -hejce. -polon usli a 4risovu molitvu i po alje svoje nevidljive strijele. /ko god bi bio pogo%en umro bi od kuge. 'evet dana padale su strijele po -hejcima. 3bog tog napada boga -polona sazvana je Narodna skup tina na kojoj -gamemnon sazna uzrok -polonove ljutnje" te u zamjenu za sve$enikovu k$er on tra)i -hilovu robinju ,riseidu" to je razljutilo -hila koji vi e ne )eli pomagati ahejskoj vojsci. Nakon to mu je oduzeta ,riseida -hil tu)no zaziva majku /etidu i moli je za pomo$. Kako bi mu pomogla" /etida odlazi na 1limp i )ali se 3eusu zbog svog sina -hila. 3eus odlui kazniti -hejce neuspjehom u njihovom boju protiv /rojanaca" no na tu 3eusovu odluku bo)ica 4era" 3eusova )ena stra no se pobuni jer ona ljubi -hejce a mrzi /rojance" ali 3eus ne odustaje od svoje odluke

PRVO PJEVANJE #I.)

(

BESTO PJEVANJE #VI.)

( -hejci jaaju i pobje%uju /rojance koji su stjerani sve do zidina /roje. 4ektor ka)e majci 4ekabi neka ona i druge )ene idu u hram boginje -tene uz prinos potrebnih )rtava i neka je mole za pomo$" da ih obrani od -hejaca" a posebno od junaka 'iomeda i stra nog -hileja. Stoga su one krenule. Na boji nici" iz dviju vojska izlaze junaci" grki 'iomed i trojanski 5lauk. >ele se boriti jedan protiv drugog ali se prepoznaju kao unuci dvojice junaka" pobratima. Stoga odustaju od borbe i prijateljski se razilaze. 4ektor odlazi kod svoje )ene -ndromahe i opra ta se s njom prije nego oti%e u boj. 4ektor i njegov brat #aris odlaze u boj

BESNAESTO PJEVANJE #OVI.)

( Nakon to su izgubili sve junake -hejci su se na li u veoma te koj situaciji i bili su pred porazom" te #atroklo moli -hileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvo%ena njim napadne /rojance. -hilej ga pusti i da mu svoje oru)je pridru)iv i mu ?irmidonce" no preporui mu da se odmah vrati im otjera /rojance od la%a zato da se ne bi bogovi naljutili. 6idjev i #atrokla u -hilejevom oru)ju s ?irmidoncima /rojanci su pobje)ali misle$i da je to -hilej. #atroklo je junaki s vojskom udario na /rojance te ubije vojvodu Sarpendona" te poku a osvojiti i /roju. 'o av i pred zidine grada poku ao je popeti se na gradske zidine i tri puta ga -polon odgurne. 0etvrti puta -polon ga o tro upozori te se #atroklo povue od straha prema -polonovom gnjevu. -polon nagovori 4ektora da krene u napad. 8 borbi izme%u #atrokla i 4ektora -polon udari #atrokla u le%a te ga onesvijesti. #atrokla je prvi ranio :u*oro kopljem u le%a. #atroklo te ko ranjen jedva se dovue do svoje ete" te pade na pod i 4ektor ga ubije.

OSAMNAESTO PJEVANJE #OVIII.)

( -hilej saznaje za #atroklovu smrt i tuguje za prijateljem. /o uje njegova majka /etida i do%e utje iti sina" te mu ka)e da ne ide u boj bez oru)ja jer $e ona zamoliti 4e*esta da mu napravi novo oru)je. /etida odlazi na 1limp i moli 4e*esta da -hileju iskuje novo oru)je. 4e*est pristaje i pone kovati novo oru)je. /e no$i /rojanci jo jednom poku aju oteti #atroklovo tijelo" ali 4era alje &rida s porukom za -hileja i ka)e mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se /rojanci upla ili. -hilej se pro eta opkopom" a /rojanci upla eni bje)e" pa -hejci konano donesu tijelo #atroklovo -hileju. Spustila se no$ i /rojanci vije$aju. #ulidamas" prorok" predla)e da se preko no$i svi vrate u grad" jer bi inae bili previ e izlo)eni" s obzirom na to da se -hilej vratio. 4ektor i ostali ljudi" nisu )eljeli poslu ati njegov pametni savjet" ve$ su ostali vani

DVADESET%ETVRTO PJEVANJE #OOIV.)

( Svako jutro -hilej )ali #atrokla i vue 4ektorovo tijelo oko njegova groba. ,ogovima to napokon dosadi i 3eus po alje /etidu -hileju" da mu ka)e da mora predati 4ektorovo tijelo njegovom ocu #rijamu" a &ridu po alje #rijamu da mu ka)e da otkupi 4ektorovo tijelo. #rijam s kolima dolazi u ahejski tabor" gdje moli -hileja da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. -hilej pristaje" te #rijam ostaje preko no$i i ujutro se vra$a u /roju sa sinovim tijelom. /rojanci oplakuju 4ektora i dvanaestog dana ga spale na lomai

Odiseja ( vrsta avanturistiki ep@epopeja" daktilski heksametar" BC pjevanja" prvih AB 1disejev povratak ku$i" drugih AB osveta proscima i zdru)ivanje s #enelopom" nakon /rojanskog rata" mirno doba

PRVO PJEVANJE #I.)

poinje zazivom muze odnosno invokacijom bogovi vije$aju i slo)e se da bi se 1disej trebao vratiti ku$i u rodnu &taku nakon toga -tena oti%e do &take preru ena u ?entora kralja /a*skog i ka)e /elemahu"1disejevu sinu" da zaprijeti proscima koji tro e njegovu imovinu i onda neka se zaputi u #il k Nestoru i u Spartu k ?enelaju pitati za oca naveer se prosci razi%u" a /elemah tako%er ode na spavanje

DEVETNAESTO PJEVANJE #OIO.)

1disej je ostao u dvorani da eka #enelopu. #enelopa si%e iz svoje sobe i sjedne na stolicu kraj ognji ta. 'o le su i slu kinje da raspreme stolove i pobrinule su se da ponovo bude svjetla i topline. Slu kinja ?elanta stane po drugi put grditi 1diseja. 1na ga stade tjerati iz dvora. Na to 1disej odgovori PKako bi ti bilo kad bi i tebe bogovi kazniliX Y Kad je #enelopa ula razgovor izgrdi slu kinju i stado e razgovarati o svome mu)u kojeg eka ve$ mno tvo godina ( nije znala da taj mu) kojeg tako dugo eka stoji ispred nje ). 1disej joj pone opisivati nestvarne doga%aje kao ugo $ivanje na otoku Kreti. 1pisao je vrlo detaljno njegovu odje$u. #enelopa je samo plakala. #enelopa tako ugosti svog prija njeg mu)a ne znaju$i zapravo da je to on. 1na mu ponudi i pranje nogu ali on prista samo pod uvjetom da to bude jedna starija slu kinja. #ri pranju nogu stara dadilja prepozna 1diseja po o)iljku iznad desnog koljena. 6epar je zadro zubom u meso 1diseju ve$ u mladim danima. 1disej je zamolio dadilju de ne oda njegovu pravu linost jer bi moglo do$i do ozbiljnih problema. Starica uzme novu vodu i ne proizusti ni jednu rije. Nakon toga 1disej ponovo zapone priati s #enelopom koja mu govori o jednom snu u kojem vidi skori dolazak mu)a. Kraljica na kraju razgovora za)eli strancu laku no$ i ode u svoje odaje.

DVADESETPRVO PJEVANJE #OOI.)

#enelopa uze lijepi mjedeni klju s bjelokosnom dr kom i ode uz pratnju sluga po 1disejev luk i tobolac ( spremi te za strijele ). #enelopa izjavljuje da $e o)eniti samo onoga koji $e uspjeti nategnuti 1disejev luk i ija $e strijela pro$i kroz svih dvanaest sjekira. !unaki prosci stado e gledati luk sa zaprepa tenjem. -ntinoj predla)e redoslijed kojim $e prosci poku ati nategnuti luk i ija $e strijela pro$i svih dvanaest sjekira. 1disej priznaje smo govedaru i svinjaru svoju pravu linost kako bi od njih dobio pomo$ da poku a i on to uiniti. Niti jedan prosac nije uspio izvr iti zadani zadatak. 1disej moli jedan poku aj ali mu se svi protive. Na kraju 1disej svojom lukavo $u i pomo$u svoga sina /elemaha uspijeva dobiti jedan poku aj. Niti jedan junaki prosioc ne vjeruje u njegovu snagu i uspje nost. 1disej bez ikakve ve$e muke nategne luk uz veliko oaranje prosilaca postavi strijelu i razapne ju kroz svih dvanaest sjekira. 1disej namigne sinu da do%e do oca s oru)jem kako ga ne bi nitko mogao napasti. 1disej tako zapoinje veeru.

TRAGEDIJA?
( ESHIL? ( (5&-! -*(:&: :.()>+
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1I od 20

Najve$i tragiari: :shil" So*oklo" :uripid

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1J od 20

( smanjuje ulogu kora ( pojaao znaenje dijaloga ( jednostavna radnja" dosta statina ( svean i ozbiljan stil sa puno meta*ora" duboko )aljenje nad sudbinom junaka ( idealizirani likovi OKOVANI PROMETEJ ( jedini sauvani dio trilogije o #rometeju ( obra%uje mit o titanu koji je pomogao 3eusu u borbi protiv starog poretka" ali mu se usprotivio kad je shvatio da se 3eus pretvara u tiranina ( radnja se odvija me%u bogovima (ak su i zbor 1keanide" k$eri boga 1keana) ( zbog toga ima prenagla eno uzvi en stil ( osnovni sukob: tiranija vs. pravda" nasilje vs. ljubav ( nema prave radnje jer je glavni lik okovan za stijenu ( #rometej samo iznosi svoje misli i pria s likovima ( najdirljiviji lik je &ja" koju je obljubio 3eus"a ljubomorna 4era ju je pretvorila u kravu koju proganjaju obadi ( na kraju #rometej umire ali moralno pobje%uje je ipak ostao nepokolebljiv u svojim stajali tima SO@OKLO? ( ( ( ( ( ( ( KRALJ EDIP ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( ( 1. 2. 3. 4. PLA T? najve$i rimski komediogra*
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1J od 20

(5&-! 6*4F4: :.()>+ pojaava dramsku radnju smanjuje ulogu kora pove$ava broj koreuta na AD pi e prve sadr)ajno nepovezane (anorganske) trilogije junaci nisu vi e pod upravom bogova" nego donose vlastite odluke harmonina kompozicija" jasni karakteri" visoki etiki principi" duboka humanost najpoznatija i najslavnija grka tragedija obra%uje mit o tebanskom kralju :dipu kojem su bogovi predodredili sudbinu jo prije ro%enja zadire u jedno od osnovnih pitanja ovjeanstva pitanje Opravednog grje nikaP veliina :dipa le)i u tome to i kad sazna za grozotu koju je napravio" ima toliko moralne snage da i dalje traga za istinom bez obzira na posljedice kad na koncu saznaje da je ipak kriv" sam sebi nametne kaznu bje)e$i pred proroanstvom (ubiti oca" )eniti mamu)" odlazi iz Korinta u /ebu" gdje uni tava S*ingu i za nagradu dobiva /ebu i !okastu (mamu) za )enu traga za ubojicom .aja" !okastina mu)a" svoga oca i shva$a da je .aj ubijen na mjestu gdje je on ubio jednog starca shva$a da mu je .aj otac a !okasta majka" ka)njava se i iskopa si oi ANTIGONA :dipovi sinovi :teoklo i #olinik su se pobili oko vlasti. :teoklo je dobio po ten pokop" a #olinika nisu smatrali junakom te ga nisu ni pokopali :dipove k$eri -ntigona i &zmena su ogorene" a molbe su im odbijene i -ntigona odlui ne to poduzeti" &zmenu je strah zakona" -ntigona dostojno pokapa brata" a Kreont (:dipov brat" otac 4emona" -ntigonina zarunika) sazna to je ona napravila i naredi joj kaznu -ntigonu )ivu zakopaju u grobnicu te ona umire" nakon ega se i 4emon ubija" nakon ega se i njegova majka :uridika tako%er ubija Kreont ostaje sam i shva$a da je on svemu kriv i da je on postupio drugaije i da nije odbio -ntigonine molbe" svi bi bili )ivi.

3.2.2. RIMSKA KNJIEVNOST

le)i na grkim uzorima i nadme$e se s njima ne stvaraju nove knji)evne vrste nova vrsta je jedino satira sebe su vidjeli kao nastavljae i usavr avatelje promijenili ljubavnu elegiju" satiriki epigram" pjesnike i prozne poslanice 74*!&-!2+>!3+? ARHAJSKO RAZDO"LJE #240.-J0.7*.K*.) znaajan prijenos grkih komikih predlo)aka na rimsku pozornicu #laut i /erencije ZLATNI VIJEK #J0.7*.K*.-14.7&/..K*.) epovi .ukrecije" 1vidije" 6ergilije elegija i epigram Katul ljubavna lirika #ropercije" 1vidije" /ibul povjesniari Jezar" Salustije" /it .ivije sredi nja osoba ( Jiceron SRE"RNI VIJEK #14.-11I.) ome%uje vladavine careva /iberija i /rajana satira !uvenal roman #etronije basna 9edro epigram ?arcijal povijest /acit *ilozo*ski eseji i tragedija ( Seneka RAZDO"LJE KASNOG CARSTVA #11I.-4IH.) sukob poganstva i kr $anstva rimska ba tina )ivi i izvan antike

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1L od 20

BA komedija "enaechmi, #valisavi vojnik, $krtac%&ulularija' obra%uje scene iz porodinog" svakodnevnog )ivota rijetke aluzije na suvremene rimske prilike u *inu grku komediju unosi grubu komiku" lakrdiju" ples" glazbu rob igra presudnu ulogu )ivi dijalozi" soan narodni govor" jasco ocrtani karakteri obilje)ja #lautovih komedija BKRTAC komedija karaktera" ali i nesporazuma drugi naziv -ulularija :uklion W Skup ?egador W 3latikum .ikonid W Kamilo KAT L? najve$i rimski lirski pjesnik pripadnik novih pjesnika tj. neoterika ugledava se na aleksandrijsku poeziju obra%uje mitolo ke prie duboko iskrene kratke lirske pjesme teme: prijateljstvo" gozbe" pijanke" poliika izrugivanja" ljubav prema pokvarenoj Klodiji PJ+-1! K+6(.4Q VERGILIJE? najve$i pjesnik -ugustovog doba djela: ,ukolike@:kloge (pastirske pjesme)" 5eorgike (didaktiki spjev o ratarstvu) i :neida ENEIDA Timeo Danaos et dona ferentes. ,ojim se 'anajaca i kad darove nose. (.aokont" :neida) Fama olat. 5lasina .eti junaki ep u AB knjiga pisan u heksametru prvi rimski nacionalni ep obra%uje mit o trojanskom junaku :neji koji bje)i iz /rojanskog rata i osniva rimsku dr)avu prema predaji" :neja je bio praotac kraljevskog roda !ulijevaca prvih est pjevanja je slino 1diseji ( prikazuje lutanja :neje do &talije drugih est pjevanja je slino &lijadi prikazuje ratove na italskoj obali drugi homerski motivi (izrada tita" silazak u podzemlje" prepriavanje propasti /roja) novi dodatak lik 'idone" nema ga kod 4omera sukob :neja 'idona slu anje ,ogova slu anje sebe samog '7851 #!:6-N!: 0:/67/1 #!:6-N!: HORACIJE: rimski pjesnik djela: :podi@!ambi" Satire" #jesme (1de)" #jesme stoljetnice" B knjige #oslanica" najznaajnija #oslanica #izonima (-rs #oetica) trijezan pogled na )ivot" umjereni u)ici oboga$uje izraz rimske lirike A! o o" In medias res" #ar$e diem" A%rea mediocritas (4oracijeve izreke) LIDIJI pi e o biv oj curi lirski dijalog prve B kitice pro lost" druge B sada njost" zadnje B budu$nost POSLANICE PIZONIMA zadnja u nizu od B; epistule nazvana O#!:SN&0K1 8?&!:M:P (-7S #1:/&J-) niz savjeta o pjesni tvu" pi e o pravilima kompozicije itd. OVIDIJE: najplodniji rimski pjesnik glavna tema ljubav i legende djela: .jubavne pjesme" parodino(didaktiki ep .jubavno umije$e" zbirka pisama junakinja 4eroide" AD knjiga ?etamor*oza Nomina s%nt odiosa. (4eroide" 1vidije) METAMOR@OZE #PIRAM I TIZ"A) oko BD< mitolo kih pria koje sve zavr avaju nekom preobrazbom #iram i /izba su zaljubljeni par koji preskau obiteljske prepreke da budu zajedno dogovore se da $e se na$i pod jednim drvom" a /izba kada do%e spazi lavicu i pobjegne" ostavljaju$i veo za sobom #iram do%e" vidi lavicu i veo i misli da je /izba mrtva pa se ubije maem /izba se vrati i na%e ga mrtvog" pa ubije sebe" zadnja )elja joj je bila da zajedno poivaju" to su i dobili iako su umrli" svojom ljubavlju su pobijedili smrt MARCIJAL: najve$i pjesnik epigrama napisao tisu$e i tisu$e epigrama" sauvano AD<< duhovit" o tar" ironian" ima poentu QS!*&)+<1! P34/1!'Q, PE7!:*+)!Q
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1L od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 20 od 20

& to je to.

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 20 od 20