I.

FRANCUSKA REVOLUCIJA
Posljednje desetljee prije francuske revolucije obiljeilo je nekoliko vanih procesa: 1. prosvjetiteljska kritika apsolutistike drave uvjetovana nastankom graanskog drutva 2. sukob izmeu dravnih vlasti i aristokratskih predstavnika starih stalea jer je apsolutistika drava preuzela u svoje ruke funkcije nekada njih posrednih or!ana vlasti. "raansko dru tvo sve vi e pokazuje tenju da sudjeluje u politikom ivotu zemlje# te sve vi e zao trava kritiku koja dravu optuuje to sputava emancipaciju !raanstva i koncentrira vlast u rukama vladara. $osioci te kritike bile su lo slo!odn"# $"dara i slina udruenja !dje su !raani# plemii i knezovi meu sobom kontaktirali na bazi dru tvene i duhovne jednakosti. $ajjaa kritika apsolutizma bila je u %rancuskoj# !dje je on bio najjae uvr en# ali je isto tako duhovni i materijalni razvoj !raanstva daleko uznapredovao# pa se tu najvi e osjeao rascjep izmeu dravne politike i uspona !raansko! dru tva. &ok je !raanstvo kritiziralo dravu zbo! njenih zloupotreba i apsurdnosti# dotle je ar"stokratska o%o$"&"'a kritizirala dravu na naelima an&" n r g"( a# zbo! nepo tovanja tradicionalnih prava i sloboda starih stalea. 'z te dvojakosti predrevolucionarne kritike usmjerene protiv apsolutizma nastati e u 1(. st. dvije znaajne politiko)dru tvene sna!e: d (okratsko) l"! raln" %okr t i kon$ rvat"v"$a(.

POETAK REVOLUCIJE U FRANCUSKOJ

*zrok francuske revolucije i obaranja staro! poretka nije bio samo u nemoi kralja Lu'a *VI. da provede reforme svoje prezaduene drave# ve i injenica da vlada nije znala za sebe %r"do!"t" tr +" stal koji je inio (+, stanovni tva %rancuske. $a dru!oj strani stajala je opozicija plemstva i visoko! sveenstva koje nije bilo spremno odrei se svojih povlastica i u osudi apsolutistiko! reima poklapa se s tenjama !raanstva za ravnopravno u. -ni putem stale kih sudskih or!ana .parlamenata/ ru e jedan za dru!im reforme 0ujevih ministara financija i time tite svoj privile!irani poloaj i pruaju otpor kraljevoj apsolutistikoj vlasti. 1udui da je drava bila prezaduena# a novana sredstva za namirenje du!ova kralj nije mo!ao pribaviti reformom porezno! sustava# bio je prisiljen sa$vat" , n raln stal koji su mu trebali odobriti poreze# a koji se nisu sastajali od 1213. !. "eneralni stalei zapoeli su sa zasjedanjem 3. svibnja 1+4(. !. u 5ersaillesu. 6astojali su se od tr" v"' +a: '. predstavnici sveenstva# ''. predstavnici plemia i '''. predstavnici !raana. -d stalea kralj trai odobrenje novih financijskih izvora# ali ne pristaje raspravljati o reformama koje trae kritiari apsolutizma. 6por je nastao zatim oko na-"na glasovan'a. Predstavnici prvo! i dru!o! stalea traili su !lasovanje po staleima# dok su predstavnici tree! stalea traili pojedinano !lasovanje# raunajui uz veu podr ku disidenata iz prva dva stalea. 7ad to nije prihvaeno# trei stale odluuje u plesnoj dvorani sveanom prise!om da se n + ra$"+" dok n don s nov" ustav. 8om odlukom predstavnici '''. stalea faktiki ukidaju postojanje stale ko! predstavni tva i svoje vijee pretvaraju u Narodnu sku%t"nu koja je odluila donijeti ustav. 8o narodno predstavni tvo se od tada zove Ustavotvorna sku%t"na. $a tu odluku# vlada na elu s kraljem se poinje pripremati da silom onemo!ui njezin rad. -ko Pariza se razmje ta 29999 vojnika. Povod za sukobe Pariana i vojske bio je napad !rupe vojnika na !raane. "raani se poinju naoruavati otimajui oruje iz vojnih skladi ta. 13. srpnja 14+(. zauzimaju tvravu .ast"ll # koja je bila zlo!lasni zatvor u vremenu apsolutizma. 6matra se da je napad na 1astillu bio potaknut ponajvi e nesta icom hrane. 8o! dana politiki sukob kralja i '''. stalea prerasta u oruani ustanak. 1

DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA I GRAANINA I USTAV IZ 1791.

* kolovozu 14+(. donijela je *stavotvorna skup tina odluku o uk"dan'u / udalnog sustava " &rkv n d s t"n . $akon to!a donosi &eklaraciju o pravima ovjeka i !raanina. * njoj se istie da se ljudi raaju i ostaju slobodni u jednaki u pravima. &eklaracija titi neotuiva prava ovjeka# slobodno vlasni tvo# si!urnost i otpor protiv tlaenja# istiui da svaki suverenitet poiva u narodu. Prva faza francuske revolucije zavr ava dono enjem *stava 14(1. !. 8im ustavom %rancuska postaje ustavno)%arla( ntarna (onar#"'a u kojoj je narod suveren. *stavom kralj prestaje biti vrhovni nositelj vlasti i postaje samo slu! n"k naroda. *stavom nisu dobili svi !raani pravo !lasa# ve samo imuniji sloj !raana. 6vim !raanima# bez obzira na nacionalnu pripadnost# vjeru ili rasu# bila je zajamena jednakost pred zakonom. &rava je podijeljena na administrativne teritorijalne jedinice .departmane/.

TIJEK REVOLUCIJE OD 1791. DO JAKOBINSKE DIKTATURE

Povijesno znaenje francusko! ustava francusko! ustava iz 14(1. !. bilo je u tome to je on utjecao na liberalno)demokratske ustavotvorne pokrete europske buroazije# no u samoj %rancuskoj nije uspio stabilizirati prilike. 0ro& s r volu&"' nije zavr io dono enjem *stava 1+41.# ve se nastavio i dalje i odvijao krunim putem. :ad *stavotvorne skup tine zamijenio je rad 1akonodavn sku%t"n .parlamenta/. 5einu u skup tini imala je stranka "rond"na&a .umjereni republikanci i bo!ati !raani/# koja je svoj politiki pro!ram temeljila na odredbama *stava iz 14(1. !. -porbu joj je inila stranka 'ako!"na&a .radikalna demokratska ljevica/ oko koje se okupljao pari ki puk# a podravali su je i siroma ni !raani Pariza. &olazi do $aotravan'a odnosa sa %r"staa(a starog r "(a# koji uz pomo apsolutistikih europskih vlada poku avaju sru iti novi revolucionarnu vlast. 8o se posebno vidi u tenji kralja koji eli uz pomo feudalnih drava restaurirati apsolutizam i uspostaviti stanje prije revolucije. 6to!a revolucionari prvo nastoje stvoriti r volu&"onarnu vo'sku. &a bi se obranila od prijetnji izvana# %rancuska 14(2. !. o!'avl'u' rat Austr"'" " 0rusko'. * poetku rata nema mno!o uspjeha# pa austrijske i pruske ete u!roavaju i sam Pariz. * takvoj situaciji obranu organ"$"ra'u 'ako!"n&" na elu sa :obiespierrom# &antonom i ;aratom. Pomou novoosnovane 0ar"k ko(un uspje no or!aniziraju otpor. <a obranu Pariza pozvani su odredi nacionalne !arde iz dru!ih francuskih !radova. -d odreda nacionalne !arde stvorena je revolucionarna vojska koja je ubrzo protjerala austrijsku i prusku vojsku izvan !ranica %rancuske. 8ijekom rata pokazalo se da kralj i nje!ove prista e surauju s neprijateljima. 6to!a pari ki puk pod vodstvom 7omune na%ada kral' v dvora& 14(2. i kralj i kraljica su uhieni. 2onar#"'a ' sru na. $akon pada monarhije provode se izbori za Narodn" konv nt# koji je %rancusku pro!lasio republikom .1. republika/. 7ralja i kralju osudio je na smrt. $o upravo smaknuem kralja i kraljice iri se kru! protivnika %rancuske# !dje se =ustriji i Pruskoj pridruuju 51# $'< i >P=. %rancuska vojska ponovno !ubi# a uz to se u dravi javljaju socijalni nemiri i !lad. 8im nemirima iskoristili su se jakobinci i 14(?. preuzeli vlast da bi sprijeili slom revolucije i obranili %rancusku od neprijatelja. 2

JAKOBINSKA DIKTATURA
@akobinci su odmah po preuzimanju vlasti osnovali Ko("t t 'avnog s%asa s diktatorskim ovlastima. Pro!one se prista e kralja .rojalisti/ i umjereni republikanci .irondinci/. @akobinci moraju suzbijati brojne bune koje diu rojalisti i irondinci. <emlja je bila u !raanskom ratu# teror se irio na sve strane. 3 roro( se koriste svi da osi!uraju vlast# a u provoenju terora posebno se isticao 4anton. @akobinci uvode mno!e r /or( : definitivno ukidanje feudalno! sustava# kr anstvo zamjenjuju kultom razuma# uvode novo raunanje vremena .revolucionarni kalendar/# opu mobilizaciju uz iju pomo se eli suzbiti vanjski neprijatelj. *skoro se teror iri i meu samim jakobincima. Pro!one se pripadnici desno! ili lijevo! krila# a na smrt je osuen i sam &anton i mno!i nje!ovi prista e. 8akvim nainom vladavine jakobinci su se zamjerili brojnim seljacima .popis ita# rekvizicija ljetine/ i radnicima .te ko !ospodarsko stanje/# a i najveem dijelu !raanstva .pro!oni/. &a bi ouvao vlast :obiespierre osniva r volu&"onarn" sud koji je u kratkom roku osudio na smrt oko 1?99 ljudi. 7ad se u ivotnoj opasnosti na la i skupina lanova 7omiteta# dolazi do pobune u kojoj je sru en :obiespierre i nje!ove prista e i osuen na smrt. $akon to!a 14(3. zakljuen je mir s vanjskim neprijateljima kojim je %rancuska zadrala zauzeta podruja u 1el!iji i $izozemskoj. @akobinci su iz!ubili vlast jer su terorom suzili politiki oslonac. $ova vlast raspustila je jakobinski sudi poela pro!oniti protivnike .sada jakobince/. 7ao reakcija na fiziki teror 7omiteta javno! spasa i zbo! iscrpljenosti revolucionarno! poleta# %rancuska je 14(A. donijela novi *stav. $jime slabu izvr nu vlast dobiva &irektorij s dvodomnom <akonodavnom skup tinom koja se birala na temelju odreeno! cenzusa. 5last &irektorija trajala je do 14((. !. *spostavom &irektorija uvodi se vladavina bo!ato! sloja !raanstva. * tom razdoblju naziru se o!r"s" klasnog graanskog drutva# koja je bilo vi e zainteresirano za postizanje ekonomske i dru tvene stabilnosti# ne!o za provoenje u javni ivot ekstremnih politikih naela.

ODJECI REVOLUCIJE U EUROPI

%rancuska revolucija izazvala je u Buropi razne reakcije. -ne su bile povezane sa strahovanjem europskih vlada da e se revolucionarni pokret pro iriti i na njihove zemlje# zatim vojni nasrtaj revolucionarno! reima na staru Buropu# teror. 6ve je to utjecalo da se i kod prvotnih odobravatelja revolucije# vremenom javilo ne!odovanje i skepsa. 5eina prvotno odu evljenih knjievnika# profesora i inovnika# impresionirana po!ubljenjem 0uja C5'. i terorom okrenula je lea revoluciji. 'pak# francuskom revolucijom ostvareni su uvjeti za uspostavu !raansko! dru tva# koje e se sve vi e orijentirati na jaanje stabilnosti unutra njih odnosa i na iz!radnju dru tvene i !ospodarske stabilnosti. *spostavlja se jedinstvena drava u kojoj !raani nisu vi e podijeljeni na stalee. 6vi su se osjeali pripadnicima francuske nacije. 6eljak je postao vlasnik zemlje koju je obraivao# osloboen ranijih tereta prema plemiima. %rancuska revolucija utemeljuje slobodno kapitalistiko dru tvo# to e omo!uiti i snaan !ospodarski napredak.

II. NA0OLEONSKO 4O.A

<bivanja u %rancuskoj potakla su vlade mno!ih drava da prekinu reformatorske eksperimente u duhu prosvijeeno! apsolutizma i vrate se kon$ rvat"vno' %ol"t"&". 'pak# ?

francuska revolucije nije odmah poremetila odnos snaga uro%sk"# drava. Dinjenica da %rancuska neko vrijeme nije bila ukljuena u meunarodnu politiku omo!uila je ostalim silama da pro ire svoje polje djelovanja u okviru europske ravnotee. * poetku devedesetih !odina panja europskih sila bila je okrenuta prema istoku i ju!oistoku Burope# ne!o prema %rancuskoj. -smansko Earstvo i podjela Poljske bili su !lavni ciljevi poteza i razraunavanja ka!"n tsk %ol"t"k =ustrije# :usije i 8urske# uz posredni tvo Pruske i 51. *mjesto =ustrije na mjesto za titnice 5isoke porte stupila je 51 i sprijeila likvidaciju -smansko! Earstva. &ru!om diobom Poljske temeljito se izmijenila karta Burope# jer je :usija kroila A99 km prema zapadu i postala neposredan susjed =ustriji i Pruskoj.

PRVI KOALICIJSKI RAT I USPOSN NAPOLEONA

Prvi koalicijski rat zapoela je %rancuska 14(2. napadom na =ustriju. 1itke su voene promjenjivom sreom# a pokazalo se da je narodna vojska revolucionarne drave# pod vodstvom dinaminih !enerala# i po svojoj snazi i duhovnom poletu nadmonija od profesionalne vojske starih sila# koje su bile voene po kolskim pravilima i te ko pokretljive. * tom ratu posebno se istakao mladi !eneral francuske vojske Na%ol on .ona%art koje! je &irektorij 14(2. imenovao komandantom francuske vojske u 'taliji. $akon povlaenja iz rata >P= i Pruske i uspjeha $apoleona u 'taliji# =ustrija je bila prisiljena sklopiti mir u Eampo %ormiju 14(4. 8im mirom morala se odrei svojih $izozemske# >vicarske i sjevernotalijanskih dravica koje su postale vazalne drave %rancuske# a potajno i $jemako! Earstva i lijeve obale :ajne. =ustrija je dobila ;letaku republiku .&almaciju/# a 5enecija je prestala postojati kao drava. $a osvojenim podrujima %rancuska or!anizira niz satelitskih republika .1atavijska# Eisalpinska i 0i!urska# :imska i Felvetska/. $akon sklapanja mira 14(4. $apoleon se uputio u %o#od na Eg"%at s ciljem da tamo nanese poraz najopasnijem takmacu %rancuske 5elikoj 1ritaniji. -svajanjem B!ipta $apoleon je imao namjeru u!roziti posjede 51 u 'ndiji i preoteti joj prevlast na 6redozemnom moru. $apoleon je osvojio B!ipat# ali je nje!ova flota 14(+. doivjela poraz i on je morao napustiti B!ipat# a i =ustrijanci i :usi su mu ponovno zaprijetili. $jihova vojska je pod zapovjedni tvom !enerala Suvorova nanijela poraz francuskoj vojsci kod Sankt ,ot#arda 14((. 7ad se $apoleon vratio u %rancusku izvr io je dravn" udar ( studeno! 14((. !.. $akon to!a postao je 1+92. !. doivotni konzul# a 1+93. !. car .2. carstvo/.

OUVANJE TEKOVINE REVOLUCIJE

7ad je do ao na vlast# $apoleon je nainom vladavine suzbio daljnje mo!unosti revolucionarnih previranja i rojalistike pobune. $ije dirao u steevine revolucije# ve ih je uvao. 5ladao je autokratsk"# uspostavio je centraliziranu dravu i iz!radio dobar sistem uprave. &onio je vi e $akon"ka .!raanski# tr!ovaki# krivini/ kojima se uvr uje sloboda i nepovredivost vlasni tva# jednakost pred zakonom i sekularizacija javno! ivota. Konkordato( s Katol"-ko( &rkvo( 1+91. !. Erkva pristaje na prije izvr ene konfiskacije crkvenih imanja i iroka ovla tenja drave !lede kontrole nad radom Erkve# te u sustavu kolovanja. 6 dru!e strane# pojedine stvarne reforme nisu mo!le postii puni uinak# jer su bile previ e podvr!nute carevoj vanjskoj i ratnoj politici# koje su zemlju skupo stajale.

RATOVI NAPOLEONA I USPOSTAVA HEGEMONIJE U EUROPI

$apoleon obnavlja stoljetnu borbu %rancuske za uspostavu prevlasti u Buropi i svijetu. $ajvei protivnik za ostvarenje to! cilja bila je 1ritanija s kojom vodi vi e ratova. *pravo Bn!leskim nastojanjem nastala je 14((. nova koalicija protiv %rancuske izmeu =ustrije# :usije i 51# koje su se zajedno udruile protiv revolucije i tenje %rancuske da postane velesila. 8ako je izbio drug" koal"&"'sk" rat .14(()1+92./. $o kao i kod prvo! koalicijsko! rata# suradnju saveznika ometalo je nedostatno koordiniranje politikih i vojnih planova saveznika. 7ad je ruski vojskovoa 6uvorov zakasnio zbo! prelaska =lpa u >vicarsku# !dje je trebao sprijeiti poraz ruskih trupa kod <Gricha# :usija se povukla iz rata. $apoleon je intervencijom na talijanskoj fronti donio %rancuzima konanu pobjedu kod 2ar nga .1+99./ 2"r kod Lun v"ll a 1+91. !. potvrdio je odluke mira u Eampo %ormiju s =ustrijom# a ("ro( u A(" nsu 1+92. !. posti!nut je modus vivendi s 51. ;ir s Bn!leskom kratko je trajao i ve 1+9?. !. izbija novi rat. %rancuska je znala da u otvorenoj pomorskoj bitki nee moi pobijediti Bn!lesku koja je imala veu i jau mornaricu. 6to!a se $apoleon okrenuo kovanju planova za osvajanje kontinentalne Burope# a poraz francuske flote kod 3ra/algara 1+9A. !. samo je jo vi e ojaao ta nastojanja. 1+9A. !. zapoinje tr +" koal"&"'sk" rat# !dje na jednoj strani ratuju =ustrija# :usija# 51 i >vedska# ali njemake dravice staju na stranu $apoleona. *z pomo 1avarske# 1aden i HGtenber!a# $apoleon je uspio 1?. 11. 1+9A. zauzeti 1e i konano odluiti ishod rata u !"t&" kod Aust rl"t$a. *brzo je nakon to! poraza u ratovima od 1+9A. do 1+9+. uspio pokoriti velik dio Burope i uspostaviti itav niza satelitskih drava .na%ol on"da "l" o!"t l'sk"# drava I jer je u njima na vlast postavljao svoje roake5 kojima namee he!emoniju. Pod kontrolom %rancuske bila je >panjolska i $jemaka .nakon raspada 6veto! :imsko! Earstva 1+92. or!anizira Ra'nsk" sav $ u koji su u le sve njemake dravice osim =ustrije i Pruske/# 7raljevina 'talija# 5eliko 5ojvodstvo 5ar ava# >vicarska i $apuljsko 7raljevstvo. =ustriju je uspio vezati uz %rancusku enidbom s ;ariom)0uise Fabsbur kom 1+19. !.# a :usiju putem u!ovora ukljuiti u antibritansku koaliciju. $apoleonovo carstvo je 1+12. !. imalo 1A2 departmana sa A9 999 999 stanovnika. $apoleonova vlast nad kontinentalnom Buropom nadopunjena je kont"n ntalno( !lokado(# ija je svrha bila ekonomska izolacija en!leske pomorske moi i tr!ovine. $o 1ritanija je od!ovorila protublokadom i likvidirala francuske kolonije i jedan dio nizozemsko! kolonijalno! imperija.

EUROPA U RATU PROTIV NAPOLEONA (181 !181"#

Pokorene zemlje nisu prihvatile $apoleonovu vlast# ve su je osjeale kao teret zbo! velikih nameta# novaenja# terora i bezobzirne vladavine. 8u omraenost $apoleonove uprave nisu ublaile ni napredne reforme koje vlast provodi u nekim zemljama .!radnja cesta# otvaranje kola# ukidanje feudalizma# sekularizacija crkvenih imanja# !raansko zakonodavstvo i dru!o/. * pokorenim zavisnim dravama budi se domoljublje i nacionalna svijest. * >panjolskoj i :ajnskom savezu diu se ustanci. Potporu ustanici na Pirinejskom poluotoku nalaze u Bn!leskoj# a u 6rednjoj Buropi u Pruskoj# koja se nakon poraza 1+92J94. poela reor!anizirati pod vodstvom !rofa von 6teina i dravno! kancelara Fardenber!a. $apoleonu je uspostavu pune dominacije na europskom kontinentu onemo!uavala :usija. $ije se pridruivala ni kontinentalnoj blokadi# ve ju je i kr ila prodajui ito 51. <ato je $apoleon elio slomiti :usiju. $o u tome nije uspio. $akon poraza ruske vojske kod S(ol nska $apoleon je do ao do ;oskve# ali ni bitkom kod .orod"na nije ostvario svoj cilj. A

:uska vojska predvoena Kutu$ovo( nastavila se u poetku povlaiti# a ruski car nije traio primirje. :usija je imala namjeru nastaviti rat na ostalim neosvojenim podrujima# !dje na prostranstvima :usije uz vrlo pokretljivu rusku obranu# $apoleonova vojska nije mo!la voditi uspje ne borbe. &otada nji saveznici $apoleona >vedska# Pruska i =ustrija izlaze iz saveza# a $apoleon je prisiljen na povlaenje iz :usije. :uska zima desetkovala je nje!ovu vojsku. 6lom u :usiji aktivirao je novu antifrancusku koaliciju na elu sa 5elikom 1ritanijom. u koaliciju ulaze !otovo sve velike europske sile. * !"t&" naroda kod L "%$"ga 1+1?. !. koalicija nanosi poraz $apoleonu# a 1+13. osvaja i sam Pariz. 7ako nije bio spreman na prihvaanje uvjeta koalicije# $apoleon je prisiljen da abdicira u korist svr!nute burbonske dinastije .0uj C5'''./. $o ve 1+1A. $apoleon se vraa s otoka Blbe i preuzima vlast. $o nakon 199 dana vladavine u !"t&" kod 6at rlooa 1+1A. !. koalicijska vojska pod vodstvom !enerala .l7&#n ra " 6 ll"ngtona nanosi konaan poraz $apoleonu. -n je pro!nan na otok 6v. Felenu# !dje je umro 1+21. !.# a na vlast u %rancuskoj se ponovno vraa dinastija 1urbona.

III. ,RA8ANSKO 4RU93VO I IN4US3RIJSKA REVOLUCIJA

FORMIRANJE GRAANSKOG DRU$TVA
-sim revolucije# na formiranje !raansko! dru tva utjecalo je i %r o!raavan' drutv n"# " kono(sk"# struktura ime je oznaen prijelaz iz staroeuropsko! feudalno! dru tva u moderno kapitalistiko dru tvo. 8aj proces zapoeo je jo u apsolutizmu ra$vla+"van' ( ar"stokratsk"# " ko(unaln"# %osr dn"# organa vlast". :evolucijom !raanski stale je izborio pravo sudjelovanja u dravnoj vlasti i ukinuo pravna o!ranienja koja su stajala na putu nesmetane privredno)dru tvene djelatnosti. Procesu industrijalizacije prethodio je na!li %orast stanovn"tva koji je zapoeo sredinom 1+. st. 8a demo!rafska eksplozija u nekim zemljama bila je preduvjet industrijske revolucije. Ra$lo$" porasta stanovni tva su pobolj anje hi!ijenskih i zdravstvenih uvjeta ivota i opadanje smrtnosti# ali isto tako i pobolj anje prehrane .krumpir/ i smanjenje broja epidemija# posebno ku!e. $a!li porast stanovni tva poveao je i (o!"lnost seosko! puanstva. * zemljama koje je zahvatila industrijska revolucija velik broj seljaka bezzemlja a odlazi na sezonski rad u industrijske centre i !radove. -ko 1+1A. zapoinje i masovno "s l'avan' u A( r"ku. &emo!rafska eksplozija stavlja novom tvornikom sistemu potrebnu radnu sna!u uz niske nadnice. *z porast stanovni tva dolazi i do %ro(' na u agrarno' struktur" koje su zahvatile i a!rarnu tehniku i vlasnike odnose. 6ve je to rezultiralo %ro& so( oslo!aan'a s l'aka. <emlja se ukljuuje u robno)novanu privredu i dolazi u ruke zemljoposjednika s veim kapitalom# to je osobito karakteristino za Bn!lesku .uz!ajanje stoke# uvoenje plodoreda/. 6eljacima je jedino preostajalo da ako ne nau posla na veleposjedima seljaka napuste sela i odu raditi u !radove kao jeftina radna sna!a .posebno u >leskoj# 6askoj i zapadnoj $jemakoj/. @edina zemlja u kojoj se kmetstvo odralo do dru!e polovice 1(. st. bila je Rus"'a.

ENGLESKA I INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

Bn!leska je zemlja !dje su na'%r"' stvor n" %r duv' t" $a "ndustr"'sku r volu&"'u. =kumulirani kapital ulae se prije sve!a u obrt i industriju# posebno preradu pamuka i proizvodnju tekstila. $iz t #n"-k"# %ronala$aka .1424. stroj za predenje# 142(. Hattov parni stroj# 14+A. EartKri!htov mehaniki razboj/ omo!uio je opsenu ( #an"$a&"'u rada a time i prijelaz s ru-nog rada "l" (anu/akturn %ro"$vodn' na tvorn"-ku %ro"$vodn'u. 8eoretsku osnovicu slobodne tr!ovine i privatne privredne inicijative koja se temelji na zakonu ponude i potranje postavio je Ada( S("t# u svom djelu L'straivanje prirode i uzroka bo!atstva narodaL. @eftina radna sna!a kao i (od rn"$a&"'a %ro( ta .parobrod 1+94. I %ulton# parna lokomotiva 1+13. 6tephenson/. Bn!leska je uza sve to imala i ' d"nstv no unutran' tr"t koje! nisu ometale nikakve carine. $a europskom kopnu industrijska revolucija bila je tek u zaecima# a koile su je u!lavnom %ol"t"-ka ras&' %kanost: %ravna ogran"-avan'a slo!od %r"vr dn d' latnost": n dostatak ka%"tala. * prvoj treini 1(. st. najrazvijenija industrijska zemlja na kontinentu bila je . lg"'a. * $jemakoj i %rancuskoj industrijski procvat zapoeo je tek nakon to je bio sklopljen carinski savez i nakon to je zapoela iz!radnja eljeznike mree. A( r"ku je ve odavno zahvatila industrijska revolucija# koja je najvi e maha uzimala u sjevernim dravama 6=&)a. 'ndustrijalizaciji je po!odovala rana iz!radnja prometne mree# kao i inozemni kapital.

FORMIRANJE GRAANSKOG KLASNOG DRU$TVA

Politika i industrijska revolucija dovele su do formiranja graanskog klasnog drutva# iji temelji su bili pravna jednakost# rad# stjecanje i kapitalistiko privatno vlasni tvo. 6amo u %rancuskoj i 6=&)u se revolucija uspjela radikalnije obraunati sa aristokratskim slojem# dok su dru!dje pored novih struktura !raanskih vlasti ostajali i dalje autoriteti i or!ani vlasti koji su se temeljili na stale koj podjeli. 'pak od 1429. !. europska duhovna kultura i opi stil ivota poprimili su graanska o!"l' 'a. $osioci te nove !raanske kulture bili su intelektualci# slo' o!ra$ovan"# graana# -"novn"&" " graan" %os' dn"&" ;!uroa$"' 5. 8o je bila sv' tska graanska kultura. Politiki ideal joj je bio slo!odan " ra$u(an graan"n koji je svojim imutkom i naobrazbom morao stei tu kvalifikaciju. 6to!a se mno!o ulae u iz!radnje kola# reformiranje peda!o!ije# reforme sveuili ta# a 'avno ("l' n' postaje vrlo vano .novine/.

IV. .E<KI KON,RES I NOVI 0ORE4AK

1ekim kon!resom nakon pada $apoleona zapoeo je proces r staura&"' u Buropi# to je prije sve!a znailo ponovno ustolienje vladarskih kua .jer su i sam rat protiv $apoleona vodile vladarske kue u strahu od irenje utjecaja %rancuske revolucije/. 8ako su: 1. .ur!on" ponovno preuzeli vlast u %rancuskoj# >panjolskoj i junoj 'taliji# 2. papa u :imu# ?. savojska kua u 7raljevstvu Pijemonta i 6ardinije# 3. -ranski u $izozemskoj kojoj je pripojena 1el!ija# A. Bn!leska je kraljevska kua dobila natra! =annov r# 2. =a!s!urgov&" svoje zemlje u sjevernoj i srednjoj 'taliji i 'lirske provincije. 4. -bnovljen je savez >vicarskih kantona# a bila su restaurirana i 3 slobodna !rada u $jemakoj. 4

+. %rancuska je zadrala pokrajine Blzas i 0otarin!iju# ali bez 6aarske oblasti. (. >vedskoj je pripojena $orve ka koju je morala ustupiti &anska# 19. Poljska je zbrisana sa europske karte# jer je dio Poljske koji je ostao nakon kon!resa personalnom unijom bio vezan s :usijom. 11. Pruska je dobila posjede u donjoj :ajni i Hestfaliji# 12. *spostava $jemako! saveza $aelo d"nast"-kog l g"t"("t ta bilo je temelj za ponovnu uspostavu europskih vladarskih kua# ali stanje kakvo je bilo prije 14+(. nije se mo!lo uspostaviti# jer su do izraaja do le razlike meu europskim dinastijama i borba eur. sila za prevlast.

FORMIRANJE NJEMAKOG SAVEZA

6tanje kakvo je u $jemakoj vladalo do 1+9?. nije se mo!lo vi e uspostaviti. 6veto :imsko Earstvo $jemako! $aroda se raspalo 1+92. !. 1ekim kon!resom zapoinje proces /or("ran'a %rostorno $aokru n"# drava sr dn' v l"-"n .sekularizacija crkvenih imanja# stavljanje stalea pod carskom vla u pod stale neke dru!e zemlje/# %rod"ran' 0rusk u sr d"n' " $a%adn kra' v : t %ovla- n' Austr"' s ra'nsk l"n"' . $jemaki savez osnovan je 1+1A. i kod nje!ovo! ureenje vodilo se rauna najvi e o prusko) austrijskom dualizmu i dravnom re!ionalizmu. $jemaki je savez bio labav savez u kojem je dravnost nje!ovih lanica potpuno ouvana. 6avezne je poslove obavljao .und stag u %rankfurtu sastavljen od opunomoenika drava lanica pod predsjedanjem =ustrije kao prezidijalne sile. 8aj novo uspostavljeni savez osi!urao je =ustriji premo u 6rednjoj Buropi nasuprot %rancuskoj i :usiji.

BRITANSKA PREVLAST U SVIJETU

&ok se na europskom kontinentu uvr uje 1erlinskim kon!resom stvoren novi poredak sila# u isto vrijeme u izvaneuropskom i prekomorskom svijetu javlja se u-vr+ n' " %ro"r n' !r"tansk # g (on"' . 1ritanija poinje sa stvaranjem novo! kolonijalno! carstva u zamjenu za iz!ubljene teritorije u 6jevernoj =merici. 6tvaranje novih kolonija nastaje na sam %ot"&a' drav # a ne kao do tada na privatnu inicijativu. 8ako od 144?. !. u Ind"'" od!ovornost prelazi na britansku vladu# koja u brojnim krvavim ratovima s domorocima uspostavlja neposrednu ili posrednu vlast na !otovo cijelom podruju indijsko! potkontinenta. 1+A+. !. od tih podruja stvoreno je %otkral' vstvo Ind"'a. 14++. !. formiran je Nov" Jun" 6al s kao britanska kanjenika kolonija u =ustraliji. &a bi se stabilizirala na 6redozemlju# 1ritanija je zadrala 2altu i stavila pod svoj protektorat novoosnovanu republiku @onsko! podruja. -d %rancuske je uzela ;auritius# 6ej elske otoke i ;aledive# a od $izozemske Eejlon i 7apland# a kasnije stjee i ;alakku i 6in!aput. 8r!ovinskim sporazumima sa %:=# >P= i $'< osi!urala je 51 svoje tr!ovake interese u preostalim kolonijama tih pomorskih sila. 6ve to pokazuje da je 1ritanija izvukla najveu korist iz poretka uspostavljeno! 1ekim kon!resom: bila je !ospodar svjetskih mora# obo!atila se novim kolonijalnim posjedima i izvorima prihoda za svoju industriju# ijim je proizvodima bio otvoren najvei dio jo industrijski nerazvijeno! europsko! tri ta. 6 dru!e strane# 1ekim kon!resom je uspjela =ustriju i Prusku postaviti kao europske uvare staro! poretka nasuprot %rancuskoj i :usiji# a Rus"'a je bila najopasniji takmac Bn!leskoj zbo! svo! teritorijalno! irenja .%inska# =ljaska/. +

SVETA ALIJANSA I INTERVENCIONISTIKA POLITIKA

6veta alijansa nastala je 1+1A. !. na poticaj cara =leksandra '. $jen !lavni cilj je bio os"gurat" na- lo l g"t"("t ta " us%ostav"t" suradn'u ( u drava(a ako n tko ta' l g"t"("t t ugo$"# to je znailo zapravo %ravo "nt rv n&"' ako bi se u Buropi naru ilo postojee stanje. 'ntervencijama se nastojalo ouvati feudalni i apsolutistiki sustav vlasti. =lijansi su pristupile sve europske drave osim Bn!leske# Papinske drave i -smansko! Earstva. =meriki su narodi takvu politiku shvatili kao prijetnju intervencijom. 8ako je ameriki kon!res 1+2?. donio &eklaraciju kojom je europskim silama uskratio %ravo ("' an'a u %oslov o!a'u a( r"-k"# kont"n nata# a osobito da interveniraju u korist >panjolske u njezinim nekada njim junoamerikim kolonijama .2onro va doktr"na/. 7onkretnu primjenu 6veta alijansa na la je u politici saveza. Prvo je sklopljen etvorni savez Bn!leske# =ustrije# :usije i Pruske# a 1+1+. pridruila mu se i %rancuska .uz tajni sporazum etvorke o intervenciji u sluaju nove revolucije/. 6avez se orijentirao na ouvanje vanjsko! i unutra nje! statusa >uo. &o 1+29. alijansa je bila djelotvorna# ali tada su se njezinoj efikasnosti suprotstavili posebni interesi europskih sila. $a kongr su u O%av" 1+29. stvoren je novi trojni savez =ustrije# :usije i Pruske# koje su si uzele za obvezu da u ime Burope vojno interveniraju u bilo kojoj zemlji u kojoj doe do poku aja revolucije. 8ako su 1+21. nakon kon!resa u 0jubljani austrijske trupe vratile na prijestolje napuljsko! kralja i u!u ile revoluciju u 7raljevstvu Pijemonta i 6ardinije. $a posljednjem kon!resu u 5eroni 1+22. !. istone sile pridobile su %rancusku za "nt rv n&"'u u 9%an'olsko' u korist 1urbona. 8o je dovelo do suko!a s Engl sko( koja napu ta savez petorice jer se protivila intervenciji u >panjolskoj. 7ad je pak >panjolska poku ala 1+22. intervenirati u Portu!alu# Bn!leska je poslala tamo svoju vojsku i primorala >panjolce na povlaenje.1+?9. nakon francuske srpanjske revolucije# sistem europske solidarnosti raspao se na dva !loka: jedan l"! raln" $a%adn" koji su inile %rancuska i Bn!leska i dru!i kon$ rvat"vno "sto-n" koji su inile =ustrija# :usija i Pruska. Prvi e se raspasti 1+31. zbo! suprotnosti %rancuske i Bn!leske oko istone krize.

V. LI.ERALNI I NACIONALNI 0OKRE3I 4O ?@A@.

LIBERALNE I NACIONALNE IDEJE
:u enjem $apoleona i uspostavom restauracije u mno!im dravama vlast preuzimaju l g"t"("st"-k snag . -ne su bile protiv slobode !raana# njihove pravne si!urnosti i nacionalnih osjeaja proklamiranih u &eklaraciji nezavisnosti. -ni su eljeli ouvati vlast# mo i imovinu# tako da su u mno!im dravama nakon 1+1A. po!aene liberalne tekovine francuske revolucije. $ova vlast uspostavljena silom i protiv veine dru tva imala je mno!o protivnika. $ajistaknutiji su bili l"! ral" " d (okrat" u!lavnom pripadnici svih slojeva graanstva koji su eljeli ponovno uspostaviti steevine fr. revolucije i u skladu sa svojim idealima preobraziti unutra nji i vanjski dravni poredak. 8rai se us%ostava graansk"# slo!oda i pravna za tita od svake vrste terora i samovolje# pa i od terora i samovolje drave. 0iberali se suprotstavljaju svakom o!ranienju intelektualne djelatnosti i slobodne savjesti# kao i bilo kakvom o!raniavanju !ospodarske djelatnosti pojedinca.

@aanjem liberalizma jaa i ideja na&"onaln drav . $acionalni pokreti su posebno jaali u vi enacionalnim dravama u kojima su vladari i vladajui sloj bili stranci. $acionalni pokret u prvi plan istie "d 'u o us%ostav" na&"onaln drav u kojoj treba vladati veinski narod. 7ao osnovno obiljeje po kojem se jedan narod razlikuje od dru!o!a su: ' $"k: kultura: %ov"' st " %ol"t"-ka sv"' st. 0e!itimisti koje na vlast restaurira 1eki kon!res suprotstavljali su se nacionalnim pokretima# jer je svaki nacionalni pokret bio tijesno poveza s liberalizmom# a nje!ova uspostava znaila je ne!aciju izvornih naela njihove vlasti .le!itimizam/. "lavni predstavnik takve politike bio je austrijski kancelar 2 tt rn"&# koji je smatrao da je svaki ustupak zahtjevima pojedinih naroda poticaj dru!im narodima da trae isto# a to bi vodilo ru enju drave. 0iberali i nacionalno svjesni demokrati ru e le!itimistiko shvaanje o dravi kao posjedu pojedinih dinastija# kojima su podloni svi stanovnici tih drava# a nasuprot tome istiu suv r n"t t naroda. Pobornici nacionalnih pokreta trae dravu koja e im osi!urati pravni poredak i slobodan razvoj# kao i pravnu za titu od svaije samovolje# po!lavito drave i vladavine. 6to!a je sredstvo kojim je !raanstvo poku alo ostvariti svoje dravne ideale bio zahtjev za konst"tu&"'o(: t'. ustavo(.

USPOSTAVA GRAANSKIH USTAVNIH DR%AVA

0iberalni pokret i borba za ustavnu dravu bili su do 1+3+. !. u!lavnom sinonimi. Fran&uska je i na tom polju inila uzor# jer je ondje nakon restauracije 1urbona uinjen poku aj da se putem ustava usklade monarhijski oblici vladavine i !raanska sloboda. 7ralj 0uj C5'''. uvidio je da je apsolutizam postao neodriv i poku ao !a je prevladati dono enjem ustava 3. lipnja 1+13. tzv. C#art &onst"tut"on ll . *stavom se dijeli vlast izmeu dvodomno! narodno! predstavni tva i izvr ne vlasti kojoj je na elu kralj i koja nije bila ovisna o skup tini. 1ila je to ustavna (onar#"'a. 1urboni nisu dirali u socijalne steevine francuske revolucije# niti su mijenjali upravnu strukturu drave utvrenu za jakobinaca i $apoleona. Pitanje daljnje! opstanka ustavne monarhije dovode u pitanje liberali i demokrati ono!a trenutka kad je kralj Karlo *. .1+13)1+23/ poku avao mimo parlamenta i zakona vladati dravom i tako parlamentu oduzeti zakonodavnu vlast .kralj je donosio uredbe sa zakonskom sna!om/. *z to i mno!e prista e staro! reima koje su se vratile iz inozemstva traile su nje!ovu obnovu. 7arlo C. 22. srpnja 1+?9. objavljuje ukaze zvane ordonans .provedbe odluke kralja/. $jima je birako pravo bilo o!ranieno i imali su !a samo krupni veleposjednici. *kida se i sloboda tiska. 1ile su to mjere koje su liberalima i demokratima oduzele prostor na kojem su vodili politiku borbu s kraljevim apsolutizmom. <bo! to!a je do lo do r volu&"' u 0ar"$u .srpanjska revolucija/. *mjesto 7arla C. parlament za kralja bira 0uja %ilipa .1+?9)1+3+/# kojemu je kao kralju)!raaninu preostala jo jedino reprezentativna ulo!a. *kinut je !ornji dom kao zastupnik staro! feudalizma# a jednodomni parlament pokazivao je iskljuivu do("na&"'u graanskog drutva. 'pak zbo! visoko! izborno! cenzusa na izborima je korist u!lavnom izvuklo samo krupno posjedniko !raanstvo .buroazija/. * N' (a-ko' se kao posljedica rascjepkanosti javlja nacionalni pokret# koji sada od drave preuzima ulo!u provoenja ustavne inte!racije. $ositelj nacionalno! pokreta u $jemakoj bila je studentska omladina. * jednom dijelu $jemake uvode se ustavi .3 drave: 1avarska# HGttenber!# 1aden i Fessen &armstadt/ koji se temelje na %rancuskoj Eharti. &o 1+?9. !. ustave je dobilo 1A)ak drava. * =ustriji i Pruskoj stanje je bilo dru!aije. 8amo nije bilo ustava. =ustrija se u strahu od prodora liberalizma sve vi e izolira od ostalo! dijela 19

$jemake# dok pruski kralj %ridrik 5illim '''. pod utjecajem ;etternicha odustaje od dono enja ustava. * Pruskoj liberalna !raanska opozicija jae tek 1+39.)ih !odina kada na prijestolje stupa %ridrik 5illim '5. koje! su primorali 1+34. !. da uini prve korake prema ustavu za cijelu dravu. N"$o$ (ska " . lg"'a dobivaju 1+13J1A. svoje ustave koji raskidaju sa stale kim tradicijama predrevolucionarno! vremena. 7ao prva posljedica srpanjske revolucije bilo je uspostavljanje nacionalno nezavisne 1el!ije. *stav novo! bel!ijsko! kraljevstva bila je dotjerana verzija nizozemsko! ustava iz 1+1A. koji o!raniava vlast kralja# uvodi od!ovornost ministara i izvorno pravo temeljeno na cenzusu. 8ako 1el!ija postaje graansko)%arla( ntarna (onar#"'a. Norv ka je svoj ustav donijela jo 14(1. !. po uzoru na francuski# a ostao je na snazi i nakon sklapanja unije s >vedskom. * Ital"'" su ustale 1+?1. !. dravice Parma# 1olo!na# :oma!na# ;odena i *mbrija# istakle svoje trobojnice i postavile provizorne vlade# ali je =ustrija u!u ila taj pokret. * 9%an'olsko' ustavno razdoblje zapoinje nakon smrti %erdinanda 5''. i dolaska na vlast 2ar"' Kr"st"n koja 1+?3. pro!la ava ustav po uzoru na francusku Eharte. $o njezina nastojanja !u ila je borba s pretendentom na prijestolje &on Earlosom %rancuska srpanjska revolucija pokazala je da je politika restauracije proklamirana na 1ekom kon!resu doivjela neuspjeh u zaustavljanju prodora i irenja liberalnih ideja. -na je posvuda dala poticaj liberalnim pokretima# a pridonijela je i daljnjem razvoju ustavnih poredaka u Buropi.

USPOSTAVA LIBERALNOG PARLAMENTARIZMA U V. BRITANIJI

Proces prelaska u liberalno)demokratski parlamentarizam se za razliku od ostalih europskih zemalja u 51 odvijao evolutivno# tj. bila je po teena revolucionarnih potresa. 51 je imala svoj parlament# no on je ipak po svom sastavu bio stal ko %r dstavn"-ko t"' lo# a ne parlament !raansko! dru tva. 'zborno pravo na temelju koje! su birani zastupnici za &onji dom bilo je konzervativno# te je od!ovaralo zemljoposjednikoj aristokraciji i oli!arhiji u oblasnim !radovima. &ru tveni sloj koji je nastajao u razdoblju merkantilizma postojei izborni zakon iskljuivao je iz vlasti. 6tara opustjela naselja# tzv. root n !oroug#s imala su svoje predstavnike u parlamentu# a novonastali !radovi bili su iskljueni. 1ilo je sto!a neminovno provesti %arla( ntarnu r /or(u 1+?2. !. 6tari !radovi !ube veinu poslanikih mjesta# a umjesto njih ta su mjesta dobila novonastala industrijska sredi ta .etvrtina mjesta/. 'zborni cenzus ostaje na snazi# ali se smanjuje# pa tako pravo !lasa ima oko 499 999 1ritanaca dok su sitno selja tvo i proletarijat ostali iskljueni. -d 1+?4. !. jaa u 51 artistiki pokret kojim radnici trae pravo !lasa# za titu radnika i 19)satni radni dan. -sim suprotnosti u podruju sustava vlasti# javljaju se suprotnosti i na !ospodarskom podruju. *pla eni za prodaju svo!a ita kojem na tri tu konkurira jeftino rusko ito# veleposjednici koji imaju veinu u parlamentu iz!lasavaju $akon o "tu kojim se carinom sprjeava uvoz strano! ita. $o taj je zakon ouvao visoke cijene poljodjeljskih proizvoda# to nije od!ovaralo niim slojevima# no demonstracije su brzo u!u ene. <akon je ukinut tek 1+3+. kada se uvodi %ol"t"ka slo!odn trgov"n " l"! ralnog gos%odarstva. 7ao rezultat industrijske revolucije po!or ava se i poloaj radnika zbo! du!o! radno! vremena# lo ih stambenih uvjeta i niskih plaa. "odine 1+1(. donesen je zakon o o!ranienju radno! dana# a 1+23. !. radnici su dobili pravo na osnivanje svojih strukovnih saveza. "odine 1+2(. ukinut je 11

8est =ct iz 124?. kada je katolicima takoer bio omo!uen pristup u parlament i dravne slube ; (an&"%a&"'a katol"ka/.

REVOLUCIJA U GRKOJ
"rka je bila u sastavu -smansko! Earstva. *stanak "rka protiv turske vlasti zapoeo je 1+21. !.# a potie !a tajna revolucionarna or!anizacija u kojoj su svi slojevi !rko! naroda. Pokret za osloboenje ili %ilhelenski pokret .# t r"'a /"l# l n"ka/ donosi 1+22. !. pro!las o n $av"snost" ,r-k # a borba za tu nezavisnost trajala je do 1+?9. !. 6voju slobodu i nezavisnost "rci su uspjeli postii zahvaljujui prije sve!a svojoj upornoj borbi# ali i pomoi :usije# 51 i %:=. 7ad je "rcima zaprijetila velika opasnost od tursko)e!ipatske flote# pomau im saveznici i 1+24. !. u !"t&" kod Navar"na pobjeuju tursko)e!ipatsku mornaricu. $akon te bitke pojaavaju se sukobi na 1alkanu# posebno izmeu :usije i -smansko! Earstva. 8aj sukob zavr ava mirom u Ed"rnu 1+2(. !. kojim -smansko Earstvo pristaje otvoriti tjesnace za sve strane tr!ovake brodove. 7onana nezavisnost "rke uspostavljena je 1+?9. !. na konferenciji u 0ondonu# a jamile su je navedene sile. "rka je postala kraljevina# a za kralja je postavljen bavarski princ iz kue 6"tt ls!a&#a. 1orbu !rkih naroda poma!ali su i brojni europski intelektualci# jer su u "rkoj !ledali zemlju s velianstvenom pro lo u ija kultura je poloila temelje zapadnjakoj kulturi. ;eu njima posebno se istiu lord .Bron " C#at u!r"and. Protiv "rke nezavisnosti bila je =ustrija i ;etternich# koji je bio pobornik naela le!itimiteta. 8ako se na pitanju !rko! ustanka raspao savez uspostavljen na 1ekom kon!resu# jer :usija# Bn!leska i %rancuska nisu dopustile slom !rko! ustanka.

REVOLUCIJA U ITALIJI
'talija je kao i $jemaka nakon 1eko! kon!resa ostala rascjepkana na vi e dravica. *z kraljevinu 6ardiniju i Pijemont postojale su i 7raljevina obaju 6icilija# Papinska &rava# 8oscana# ;odena# Parma# dok su 0ombardija i 5enecija pripadale =ustriji koja je imala dominaciju u sjevernoj 'taliji. *stanci protiv apsolutistike vlasti pojedinih talijanskih drava poinju 1+29. !. r volu&"'o( na S"&"l"'". Pokreu je pripadnici tajne or!anizacije pod nazivom kar!onara# koja se pojavljuje u 'taliji u doba francuske okupacije .1+94/. 7ao i u >panjolskoj# kralj %erdinand '. popu ta pred ustanicima# donosi ustav i predaje vlast liberalima. 7on!res 6vete alijanse u -pavi# a zatim u 0jubljani donosi odluku o !u enju revolucije# a na isti nain postupljeno je i u ostalim talijanskim dravicama. $ekoliko !odina nakon ustanka javlja se nacionalni pokret koji pokree uski slo! !raanstva. Pokret je bio uperen protiv austrijske vladavine u 'taliji i 1urbona u 7raljevini obaju 6icilija# a zala!ao se za uspostavu nacionalne 'talije .r"sorg"( nto/. $ajistaknutiji predstavnik to! pokreta bio je ,"us %% 2a$$"n"# koji je u ;arseilleu osnovao tajno dru tvo 2lada Ital"'a. 6vrha dru tva bilo je dizanje ustanka i ujedinjenje 'talije. -sim ove !rupe# postojala je dru!a koja je mislila da je ujedinjenje 'talije mo!ue provesti pod Papinim vodstvom# a ansu da se taj projekt ostvari dobio je u linosti liberalno i patriotski raspoloeno! pape 0"'a I*. 1+32. !. 8rea !rupa plemikih i !raanskih politiara vjerovala je da e 'taliju ujediniti 7raljevstvo Pijemonta i 6ardinije# !dje je na vlasti bila jedina domaa dinastija. 6ve tri koncepcije su se u revolucijama 1+3+J3(. pokazalo kao nezrele.

SRPSKI USTANCI
6rbi 1eo!radsko! pa aluka diu 1+93. !. ustanak protiv turske vlasti. *stanak je imao karakter nacionalne i antifeudalne revolucije. 5ode !a seoski tr!ovci# jer u 6rbiji nije bilo

12

!raanstva .!raani su bili muslimani/. 5oa prvo! srpsko! ustanka bio je 8or 0 trov"+ zvan Karaor . Prvi srpski ustanak je trajao do 1+12. !. i u njemu su 6rbi oslobodili velik dio 1!. pa aluka. $akon rusko)tursko! rata .1+92)1+12/ ("ro( u .ukur tu 8rska je 6rbiji dala unutran'u sa(ou%ravu. 1ez ruske pomoi 1!. pa aluk ponovno bi do ao pod tursku vlast. &ru!i srpski ustanak buknuo je 1+1A. !. pod vodstvom 2"loa O!r nov"+a. $akon kratkotrajnih sukoba u pre!ovorima 6rbi su pro irili unutra nju upravu. ;ilo -brenovi postaje srpski knez koje! priznaju turske vlasti. 'pak# vladao je apsolutistiki to mu stvara oporbu u srbiji u stranci ustavo!ran"t l'a .trae da knez donese ustav/. *stavom iz 1+?+. !. vlast kneza bila je o!raniena# a nakon nje!ovo! dono enja ;ilo daje ostavku. $aslijedio !a je 2"#a'lo koje! ustavobranitelji svr!avaju 1+32. !. u Vu-"+ vo' !un" i na vlast dovode sina voe prvo! srpsko! ustanka =leksandra 7araorevia. * vrijeme vladanja ustavobranitelja 6rbi iz!rauju !raansku dravu# a njihov najistaknutiji predstavnik je Il"'a ,araan"n# ministar vanjskih poslova i tvorac najvanije! srpsko! dokumenta 1(. st. Na- rtan"'a. * njemu je srpskom narodu odredio historijsku ulo!u irenja 6rbije na 1alkanu i ujedinjavanja svih 6rba u jedni dravu. 1ila je to pro!ramatska formulacija velikosrpske ideje.

NACIONALNI POKRET U POLJSKOJ I UGARSKOJ

* 1(. st. Poljska nije postojala kao drava. $estala je u diobama potkraj 1+. st. $jezin dravni teritorij podijelile su meusobno =ustrija# :usija i Pruska. 6atelitska drava# tzv. Varavsko vo'vodstvo koju je uspostavio $apoleon# nestaje nje!ovim slomom# pa se nakon nje!ova pada 1+13. ponovno obnavlja dioba Poljske. * ruskom dijelu Poljske ustanak se die 1+?9. !.# ali !a !u e ruski vojnici. "odine 1+32. dolazi do ustanka u austrijskom dijelu u 7rakoKu# ali !a !u i austrijska vojska. Poetak nacionalno! pokreta javio se i kod ;aara. -ni se s jedne strane bore protiv austrijske he!emonije# dok s dru!e strane !aze sline tenje slavenskih naroda pod njihovom vla u. 5rhunac nacionalno! pokreta u *!arskoj biti e 1+3+. kada e =ustrija biti prisiljena da vojnom silom u!u i maarsku revoluciju.

NACIONALNI POKRET U $PANJOLSKOJ I JU%NOJ AMERICI

$edu!o nakon 1eko! kon!resa dolazi do revolucije u >panjolskoj 1+29. !. Eilj je bio ru enje apsolutizma i uspostavljanje ustavno)parlamentarne monarhije. 7ralj popu ta pred zahtjevima ustanika i saziva narodnu skup tinu Cort s # a vlast predaje liberalima. 7on!res u 5eroni dopustio je francuskoj vojsci da skr i ustanak i ponovno uspostavi vlast F rd"nanda VII. $akon sloma revolucije u >panjolskoj u njezinim kolonijama u @unoj i 6rednjoj =merici nastaju nemiri i revolucionarna !ibanja. 6tanovni tvo ustaje protiv feudalno)apsolutistike vlasti i kolonijalno! poloaja. >panjolska nije mo!la u!u iti ustanke# pa trai pomo 6vete alijanse. 8oj namjeri suprotstavlja se 5elika 1ritanija koja je s novostvorenim republikama u @unoj i 6rednjoj =merici imala tr!ovake sporazume. 8akva intervencija 6vete alijanse ojaala bi feudalne drave i po!lavito %rancusku koja im se pridruila. 'ntervenciji je suprotstavlja i 6=&# ne dopu tajui europskim dravama mije anje u amerike prilike# smatrajui da o politikoj sudbini =merike mo!u odluivati samo =merikanci. 8akvim 1?

stavom 51 i 6=&)a nanesen je velik udarac 6vetoj alijansi# to je skoro dovelo do njeno! raspada. * ustancima kolonija protiv panjolske i portu!alske vlasti nastale su mno!e srednjoamerike i junoamerike drave s kojima 51 i ostale europske drave uspostavljaju diplomatske odnose. $ajistaknutiji voa naroda @une =merike u borbi protiv panjolske vlasti bio je S"(on .ol"var koji je or!anizirao i vodio ustanak u $ovoj "ranadi i 5enecueli 1+1?. !.. *jedinio je Bkvador# 5enecuelu i $ovu "ranadu u :epubliku 7olumbiju 1+1(. !.# a 1+23. !. oslobodio je Peru. 1io je prvi predsjednik 7olumbije i "ornje! Perua.

BORBA IRACA ZA NEZAVISNOST

'rci su 14+(. !. di!li ustanak protiv en!leske vlasti. *stanak je okrutno u!u en 1+99. !.# kada je ukinut i irski parlament# a 'rska iz!ubila dotada nju autonomiju. "ubitak samostalnosti imao je te ke !ospodarske posljedice za irski narod# jer im zemlju oduzimaju en!leski veleposjednici. 'rci kao rimokatolici nisu imali pravo !lasa i nije im bila dopu tena nikakva dravna sluba# ni visoke kole. -tpor irsko! naroda or!anizira odvjetnik EdCard ODConnor. 8rai se opoziv unije s 51# a sredinom 1(. st. otpor prerasta u oruani sukob koji poduzima 2lada Irska. Pobuna je bila u!u ena# a 1+32. !. 'rskom je jo zavladala i !lad od koje je umrlo ?99 999 ljudi. 5elik broj 'raca iselio se tada u 6=&.

VI. REVOLUCIJE ?@A@EAF. U EURO0I

"odinu 1+3+. zovu Lburnom !odinomL ili Lproljeem narodaL. :evolucija i revolucionarno vrenje nastaje u %rancuskoj# $jemakoj# Fabsbur koj ;onarhiji i Poljskoj. -biljeava ih njihova ra$l"-"tost s obzirom na nos"t l' " %rogra( koji se u njima predstavljaju i s obzirom na to da su nastale st"#"'sk"# tj. !otovo bez ikakvih prethodnih priprema. 8ako je u %rancuskoj to bio ustanak sitne buroazije i proletarijata protiv krupne buroazije# dok je u *!arskoj# De koj i Poljskoj to bila pobuna !raansko! svijeta protiv aristokratsko) birokratsko! reima starih monarhija# povezana s tenjom tih naroda za samostalno u i stvaranjem vlastite nacionalne drave. 6ve revolucije 1+3+. !. u Buropi bile su pro!ramatski orijentirane prema uvoenju d (okratsk"# o!l"ka vlast"# parlamentarizma i ru enju apsolutne# konzervativne vlasti. * nekim revolucijama postavlja se i pitanje ostvarenja cjelovite na&"onaln drav . %rancuska revolucija 1+3+. !. za razliku od dru!ih otvara sukobe unutar razliitih slojeva !raana# a u njoj svoja prava trae i radnici koji prvi puta trae rje avanje socijalno! pitanja.

REVOLUCIJA U FRANCUSKOJ
:evoluciji koja je buknula u Parizu 22J2?. veljae 1+3+. !. prethodile su nerodne !odine. ,lad " n $a%osl nost po!aaju siroma ne slojeve puanstva# a uz to je postojalo i ope n $adovol'stvo "$!orn"( %ravo( koje je osi!urano samo bo!atim !raanima. 8rai se sto!a o%+ %ravo glasa i or!aniziraju se prosvjedni skupovi koje vlada Lu'a F"l"%a zabranjuje# a sudionike pro!oni. 6ukobi su poslije prerasli u revoluciju. 23. veljae kraljeva vojska napala je demonstrante# a jedan dio vojske tada prelazi na stranu demonstranata. 7ralj 0uj %ilip morao je abdicirati# a %rancuska je %rogla na r %u!l"ko(. $a vlast dolaze u(' r n" r %u!l"kan&" " rad"kal". Pro!la eno je ope pravo !lasa# ali rezultatima revolucije ponovno nisu bili zadovoljni ni radnici ni nii slojevi !raanstva# koji ele revolucijom popraviti svoj socijalni poloaj.

13

$a izborima za $arodnu skup tinu pobijedili su umjereni republikanci. :adnici i lijevi republikanci poku avaju ustancima u svibnju i lipnju ostvariti socijalnu i demokratsku republiku. *stanak !u i ministar vojske Lou"s Eug n Cav"gna&. 'zabrana $arodna skup tina donosi *stav koji jami pravo !lasa i pravo na rad. $arodna skup tina bira se svake ? !odine# a Predsjednik :epublike svake 3 !odine. <a predsjednika je izabran Lu' .ona%art . -n je 1+A1. !. izveo dravni udar i raspustio skup tinu# te se po. 1+A2. %roglas"o &ar (# pod imenom Na%ol on III.

REVOLUCIJA U ITALIJI
:evolucionarna !ibanja u 'taliji 1+3+. !. poela su revolucijom na S"&"l"'". *stanici trae u' d"n' n' Ital"' i uvoenje ustavno)parlamentarne monarhije. $ezadovoljni apsolutistikom politikom %erdinanda 5''.# revolucionari u Palermu trae ustav iz 1+12. !.# a u tome im pomau i seljaci. Eijeli otok se oslobodio vlasti kralja# a ustrojava se revolucionarna vlada. 7ralj je konano popustio i donio *stav te u vladu imenovao liberale i demokrate. :evolucija na 6iciliji snano je odjeknula i u ostalim talijanskim dravicama# posebno u onima koje su bile pod dominacijom =ustrije. ' u njima se donose ustavi# a vlast preuzimaju liberali i demokrati. &olazi do sukoba s austrijskom vojskom i policijom u ;ilanu# Padovi i dru!im mjestima 0ombardije. :evolucija u austrijskom dijelu 'talije imala je na&"onalno)oslo!od"la-k" karakt r. 8rai se ujedinjenje 'talije i osloboenje od austrijske vlasti. ;ilanski revolucionari nakon A dana zauzimaju !rad# a austrijska vojska se povlai. $akon uspjeha trai se %o(o+ 0"' (onta. 7ralj Pijemonta 7arlo =lbert ponukan prvotnim uspjesima objavljuje =ustriji rat# a pridruuju mu se i dobrovoljci 0ombardije i 5enecije. * rat se ukljuuju i dru!e talijanske dravice# pa i Erkvena &rava. *stanike pomae ,"us %% ,ar"!ald" koji u 0ombardiji or!anizira dobrovoljake odrede. 'pak# talijanske dravice doivjele su poraz u ratu. * 7raljevini obiju 6icilija ponovno je uspostavljena apsolutistika vlast %erdinanda ''# dok je u 0ombardiji i 5eneciji vraena vlast =ustrije.

REVOLUCIJA U NJEMAKOJ
:evolucija je 1+3+. razliito zahvatila pojedine dijelove $jemake. 8ako u ju!ozapadnim dijelovima $jemake vladari ne pruajui otpor prihvaaju zahtjeve liberala i demokrata. &onose se ustavi i formiraju se vlade u kojima veinu imaju liberali i demokrati. Promjene se odvijaju mirno. :evolucijom se trai u' d"n' n' N' (a-k i radikalno ukidanje preostalih feudalnih odnosa. 8rebalo je odu$ t" %l (stvu vlast i osi!urati privatno vlasni tvo i slobodno poduzetni tvo. :evolucija u $jemakoj imala je znaajke so&"'aln " ant"/ udaln r volu&"' . *brzo nakon revolucije u 1eu# dolazi 1+. '''. do demonstracija i ustanka u 1erlinu u kojima se trai ustav i ostale liberalno)demokratske reforme. Pruska vojska puca na demonstrante# ali ih ne moe svladati. 7ralj pristaje na formiranje liberalne vlade i na izbore za ustavotvornu skup tinu koju je trebalo izabrati o!ranienim pravom !lasa. Pruski kralj Fr"dr"k V"l"( IV. .1+39)1+21/ nakon poraza listopadske revolucije u 1eu odluuje %on"t"t" tekovine revolucije iz oujka 1+3+. :aspu ta liberalnu vladu i imenuje novu iz konzervativnih redova. 8ako je dravn"( udaro( u Pruskoj likvidirana revolucija. &ru!o bitno pitanje u $jemako je bilo %"tan' n' (a-kog u' d"n' n'a. :asprave o tome vode se u njemakom parlamentu .und stagu za koje! se 1+3+. provode izbori. Postojala su 1A

dva prijedlo!a njemako! ujedinjenja: (alon' (a-k" %rogra( .$jemaka bez =ustrije pod vodstvom Pruske/ i v l"kon' (a-k" %rogra( .savezna drava s =ustrijom na elu koja bi sezala od 1altika do @adrana/. &olazi do sve veih su%rotnost" "$( u Austr"' " 0rusk oko vodstva u $jemakoj. 8ako Prusi odbijaju mo!uu liberalnu vladu s austrijskim nadvojvodom 'vanom kao re!entom. 6 dru!e strane svenjemaki parlament u %rankfurtu krunu nudi pruskom kralju# no on odbija tu ponudu. Pruska se odbija svakoj ideji da =ustrija ue u sastav jedinstvene $jemake. 1+3(. !. parlament prihvaa nov" ustav prema kojem je $jemaka trebala biti sav $na drava s carem na elu. 5ladu bi imenovao parlament i njemu bi bila od!ovorna. 6labost te centralne vlade bila je u tome to nije imala vlastiti upravni aparat# ve je bila zavisna od dobre volje vlada pojedinih drava. :evolucija u $jemakoj ne ostvaruje zadane ciljeve. 0e!itimistike konzervativne sna!e pobijedile su ponovno# potpomo!nute saveznicima u Buropi. $jemaka ostaje razjedinjena na austro)pruski kondominij u kojem je =ustrija jo neko vrijeme imala prevlast.

REVOLUCIJA U HABSBUR$KOJ MONARHIJI

:evolucija koju or!aniziraju preteno studenti buknula je 1?. oujka 1+3+. istodobno u !radovima 1eu# Pra!u i Pounu# u 0ombardiji i 5eneciji. * 1eu ustanici ru e s vlasti kancelara ;etternicha. $je!ov pad znaio je i %ad a%solut"$(a i nje!ovih temelje. * F; kao vi enacionalnoj dravi pad ;etternicha ujedno je bio znak i poticaj za jaanje liberalno) nacionalnih ideja. Ear je bio prisiljen obeati ustav koji donosi 1A. svibnja. *kinut su cenzura i dopu teno je !raanima osnivanje odreda na&"onaln gard . 'pak# ustav nije zadovoljio liberale i demokrate# jer je po njemu vladar imao pravo sprijeiti dono enje zakona koje je donosila dvodomna skup tina. Po tom ustavu izborno pravo bilo je o!ranieno# te je bio zajamen stale ki karakter predstavnikih tijela# to omo!uava plemstvu da se i dalje odri na vlasti. 6to!a dolazi do nove bune u svibnju. 7ralj %ovla-" ustav i saziva skup tinu R "&#stag koja je izabrana na temelju ope! prava !lasa .ali samo za austrijske nasljedne zemlje/. 6kup tina ukida feudalne odnose u zapadnom dijelu Earstva pod velikim pritiskom seljakih nemira. * listopadu 1+3+. dolazi do ponovnih nemira. *stanici uzimaju oruje iz vojnih arsenala# a ustanak je ponajprije imao za cilj sprijeiti odlazak vojske protiv maarske revolucije. 'pak uz pomo carske vojske i ovaj ustanak je u!u en. Parlament je pobje!ao u !rad Kro( r"# !dje je 2. prosinca kraljem pro!la en Fran'o Jos"% I.# a nje!ov ministar S&#Car$ n! rg dao je deklaraciju o cjelokupnosti austrijske drave# to znai ujedno i propast velikonjemako! plana. * e koj liberalno)narodne ideje pokree !ospodarski razvitak. "raani pra!a 11. oujka 1+3+. na velikom zboru trae sa$"v o%+ - kog sav $a# ravnopravnost e ko! jezika s njemakim# osnivanje nacionalne !arde# ukidanje feudalnih odnosa# !raanske slobode. 5einu zahtjeva car odbija osim ujedinjenja De ke# ;oravske i >leske. $ovi ustanak u lipnju u!u io je austrijski !eneral Hindisch!rMtz. * doba revolucije pojavljuje se ideja austroslav"$(a koju istiu e ki liberali# posebno povjesniar Fran" k 0ala&kB. Prema tom pro!ramu =ustrija se trebala preurediti u zajednicu ravnopravnih naroda. 8ako je odran sv slav nsk" kongr s na kojem su prisustvovali i predstavnici slavenskih naroda koji ive u F;. * 2aarsko' je revolucija zapoela pobunom u 1udimpe ti 1A. oujka. 8rai se liberalna vlada i !raanske slobode. *!arski sabor ukida kmetstvo uz otkup. 5anu ulo!u u maarskoj revoluciji ima l"! ralno %l (stvo kojem je na elu 0ajo 7o uth. -ni prihvaaju liberalne i nacionalne ideje i suprotstavljaju se austrijskoj prevlasti. 1eki dvor se u poetku ne suprotstavlja maarskoj revoluciji# a liberalna vlada se ne suprotstavlja dvoru. 'pak ;aari su 12

u daljnjoj fazi revolucije do li u sukob s nemaarskim narodima s kojima su ivjeli u zajednikoj dravi. -ni ne!iraju njihova nacionalna prava# ista prava koja ona trae za sebe od 1ea. 8o e dovesti do oruano! sukob# to e vje to iskoristiti 1eki dvor. 7ad se 1e obraunao s revolucijom u 1eu i De koj# okree se protiv maarske revolucije te je vojnom silom !u i. =ustrijske sna!e osvajaju velik dio *!arske# zajedno s !lavnim !radom 1udimpe tom. 7ad je %ranjo @osip pro!lasio oktro"ran" ustav kojim zavodi centralizam i prevlast $jemako! naroda# u!arski sabor od!ovara svr!avanjem habsbur ke dinastije s u!arsko! prijestolja. 6abor je 7o utha imenova predsjednikom !ubernatorom. 7ako =ustrija nije mo!la vlastitim sna!ama skr iti revoluciju# u pomo je pozvala :usiju# te je konano 1?. kolovoza 1+3(. u!u ena u!arska revolucija.

UZROCI I POSLJEDICE SLOMA REVOLUCIJA 18&8'&9. (.

"otovo u svim zemljama zahvaenim revolucijom reakciji .u!lavnom vojnoj/ je prethodila rad"kal"$a&"'a "$van%arla( ntarn"# snaga# to je vladama i vojsci prualo izliku za udar. 8ako su se veliki dijelovi !raanstva u strahu od politike anarhije i socijalne revolucije# posebno brojni seljaci nakon ispunjenja svojih zahtjeva# jednostavno odvratili od revolucije i pozdravili reakciju kao ponovno uspostavljanje reda. 8ime su revolucionari iz!ubili najbrojniji seljaki sloj. Buropske revolucije pokazale su snaenje liberalno)demokratskih i nacionalnih ideja u veini europskih naroda. $o# vidljivi su i ra$l"-"t" "nt r s" drava " na&"'a koji dovode do brojnih suprotnosti. 6kladan zajedniki ivot meu nacijama nije se mo!ao uspostaviti na naelima samoodreenja i samostalnosti. 8e ko se je bilo odrei koristi vladavine dru!im narodima. 5lastiti interesi pojedine nacije uvijek su bili primarnih od interesa dru!e nacije. 8aj zakljuaj vidljiv je posebno u $ijemaca prema poljskoj revoluciji i ;aara prema nacionalnim zahtjevima Frvata i ostalih nemaarskih naroda. Ra$l"-"tost "nt r sa javlja se i meu revolucionarnim nositeljima. * poetnim fazama kad se ru io apsolutizam# ukljuuju se svi slojevi. $o razlike meu njima su se pojavile ono!a trenutka kada je trebalo promijeniti naelo jednakosti# odnosno kad je nje!ovo ostvarivanje u!roavalo materijalne i politike interese dru!ih. 8ako je ru enjem apsolutizma imuniji slo! !raana mislio da je revolucija zavr ena# ime nisu bili zadovoljni siroma niji slojevi# koji nisu traili samo ostvarenje politikih prava ve i so&"'alnu ' dnakost. * revoluciji su sudjelovali i seljaci. * sredi tu njihove pozornosti bila su upravo socijalna prava .ukidanje kmetstva# dobivanje zemlji ta/. Dim su vladari i parlamenti takve odluke donijeli# oni dalje u revoluciji nisu sudjelovali. *!lavnom ostaju odanu vladaru i autoritarnoj vlasti. * revoluciji sudjeluje i dio plemstva# iako je ona bila usmjerena na ru enje feudalno! sustava i le!itimiteta. 8o se prije sve!a odnosi na one drave u kojima nije bilo razvijeno !raanstvo i koje u svom razvoju nisu pro le fazu industrijske revolucije# ali kod kojih se javlja nacionalna svijest. Radn"tvo samostalno istupa samo u francuskoj revoluciji# a u sredi tu pozornosti mu je socijalno pitanje. -no se bori za vlast i za demokratsku i socijalnu republiku. * revolucijama veliku ulo!u i!raju na&"onaln" %okr t" koji istiu cilj stvaranja nacionalne drave. $o u $jemakoj i 'taliji on se razbio o tvrdokorni stav nekih dravica koje su vrsto uvale svoju dravnost i suverenost i suprotstavljale se dominaciji velikih drava .Pruske i Pijemonta/. $acionalni osjeaj bio je najprije razvijen kod !raanstva# dok seljak jo nema to! osjeaja. $ajjai nacionalni pokret je bio u onim dravama koje su bile pod stranom vla u.

14

VII. RA4NI<KI 0OKRE3

'ndustrijska revolucija stvorila je modernu industriju kapitalistiko dru tvo# a pojavom kapitalizma stvorena je i nova dru tvena klasa I radn"tvo. * poetku radni tvo tei pobolj anju te ki ekonomskih i radnih uvjeta i prvi oblici iskazivanja nezadovoljstva nemaju karakter klasno svjesne borbe# ve se radi o spontanim akcijama .kao razbijanje strojeva u 1ritaniji I lud"$a(/. $akon prvih klasnih borbi u Bn!leskoj: pobune lNonskih svilara u %rancuskoj i leskih tkaa u $jemakoj zapoeo je %ro& s /or("ran'a radn"-k klas . Prvi or!anizirani pokret radni tva bio je -art"st"-k" %okr t nastao u tridesetim !odinama 1(. st. u Bn!leskoj. Pokret trai od parlamenta ope i jednako pravo !lasa i preustroj Bn!leske u demokratsku dravu. $ajveu uspjeh pokreta je u tome to je izborio zakon o desetsatnom radnom danu. *sporedo sa spontanim !ibanjima meu radni tvom pojavile su se i prve ideolo ke koncepcije uspostave uto%"'skog so&"'al"$(a. "lavni predstavnici su bili 6imon i %ourier u %rancuskoj i -Ken u Bn!leskoj. <ajedniko im je traenje boljih uvjeta ivota radnika uklanjanjem radnike bijede# provoenjem reformi# novom or!anizacijom proizvodnje i odnosa u proizvodnji i dru tvu. Prvi socijalisti bili su za novo dru tvo socijalne jednakosti. &ru!aije tumaenje rje avanja poloaja radnika nude Karl 2arG " Fr" dr"&# Eng ls. 8emeljno djelo u kojem se daje nacrt uspostave novo! dru tveno! poretka .iza ko 1+3+/ jest 2an"/ st ko(un"st"-k %art"' u kojem ;arO istie da radnika klasa oruanom silom .revolucijom/ mora ukloniti svako izrabljivanje# ukinuti privatno vlasni tvo i oduzeti sva dobra poslodavcima. :evolucijom radnici trebaju uspostaviti svoju vlast .d"ktatura %rol tar"'ata/. ;arO !leda na itavu dosada nju povijest kao na klasnu borbu u!njetanih i u!njetavaa# u kapitalizmu izmeu proletarijata i buroazije. 0rol tar"'at je jedina istinski revolucionarna klasa# jer on ne moe pobijediti# a da se ne ukine klasno i uspostavi besklasno dru tvo ko(un"$a(. ;anifest je odi!rao vanu ulo!u u povijesti radniko! pokreta jer je to bio prvi dokument kojim je jasno izraena povijesna misija proletarijata i naznaeni osnovni ciljevi nje!ove borbe. ;arO i Bn!les osnovat e radniku or!anizaciju pod imenom Sav $ ko(un"sta# pod parolom LProleteri svih zemalja ujedinite sePL. 8om parolom oni su postavili zahtjev za ujedinjenje radnika cijelo! svijeta koji bi se or!anizirali na temelju pro!rama utvreno! u ;anifestu. 7rajem A9)ih !odina 1(. st. ponovno jaa radniki pokret# a osobito jaa sv"' st o radn"-ko' sol"darnost" i meusobnom povezivanju. Prva meunarodna radnika or!anizacija bila je 0rva "nt rna&"onala# osnovana u 0ondonu 1+23. !. $o odrani kon!resi pokazali su da ideje ;arOa i Bn!elsa nisu prihvatili mno!i radniki voe. ;arOistima se sa svojim tumaenjima suprotstavljaju 0asall# 1akunjih i Proudhon# svaki sa svojim tumaenjem o uspostavi socijalizma .od mirno! puta do anarhizma/. $akon sloma Pari ke komune Prva internacionala bila je raspu tena. 6edamdesetih i osamdesetih !odina 1(. st. osnivaju se mno!e radnike stranke .socijaldemokratske/ koje svoje pro!rame temelje na socijalistikim idejama# ali sve ne slijede ;arOom nasilni .revolucionarni/ put smjene dru tvenih odnosa. :adnici se ne okupljaju samo u strankama# ve i u s"nd"kat"(a i prosvjednim dru tvima i radnikim zadru!ama !dje istiu svoje zahtjeve i bore se za svoja prava. "odine 1++(. osnovana je 4ruga "nt rna&"onala u Parizu koja na svojim kon!resima donosi brojne odluke to ih radnici u svojoj borbi koriste za ostvarenje svojih prava .ope pravo !lasa# proslava 1. 1+

svibnja# zabrana rada djeci i dr./. :adnici se udruuju ne samo u socijalistike .marksistike/ stranke# ve i u kr ansko)socijalne i nacionalne.

VIII. 4O.A 3E=NI<KI= I 1NANS3VENI= O3KRIHA I EURO0SKO 4RU93VO NA 0RIJELA1U U REALI1A2

NOVI IDEOLO$KI POGLEDI
8ri ovjeka svojim djelima oznaavaju prijelaz europske kulture na realizam: August Co(t svojim djelom L7urs pozitivne filozofijeL sa svojim %o$"t"v"st"-k"( v' rovan' ( u $nanost# C#arl s 4arC"n u svom djelu LPodrijetlo vrstaL sa volu&"on"$(o( i Karl 2arG sa svojim L7apitalomL u uvoenjem #"stor"'skog (at r"'al"$(a. &olazi do na!lo! ubrzanja ekonomsko)dru tvenih procesa kao rezultata povezivanja znanosti i tehnike. &olazi do prodora sv' tsk %r"vr d koja dovodi do formiranja ekonomsko)interesnih sfera. :azvojem prometa pojaava se i izvoz europske !raanske kulture i dosti!nua u izvaneuropske zemlje kao poetak uro% "$a&"' g$ot"-n"# kultura " drutava. 6av razvoj# proizvodnja i narod bili su usmjereni poetkom 1(. st. na uspostavu na&"onaln "nt gra&"' # a kasnije e se pretvoriti u otvoreni "( %r"'al"$a(. $a podruju du#ovnog "vota dolazi do razilaenja europskih nacionalnih kultura u njihovom daljnjem razvoju. * 6rednjoj Buropi se kao znanstveni princip nametnuo #"stor"$a( kao potreba istraivanja i vrednovanja pro losti# to je imalo za cilj u!lavnom opravdavanje konzervativne misli i nacionalistike ideolo!ije .$jemaka I :anke/. $a zapadu se realizam u veoj mjeri nadovezivao na (%"r"$a(. $ovi znanstveni duh imao je najvee znaenje za ra$vo' %r"rodn"# $nanost" i povezano s njima t #n"k . *voenje empirijske tehnike i racionalizma u znanost dovelo je do veliko! broja pronalazaka koji su revolucionirali tehniku i ekonomiju. 8u ubrajamo FaradB' vo otkrie elektroma!netske indukcije .1+?1/ to je bilo osnova za proizvodnju istosmjerne i izmjenine struje. 'zum d"na(o)stro'a .1+29/ i l ktro)(otora omo!uio je primjenu elektrine ener!ije za po!on strojeva# rasvjetu kua i ulica. 3#o(as Ed"son izumio je 1+4(. !. elektrinu arulju# a izumom izmjenine struje .N"kola 3 sla5 1++4. !. omo!uen je prijenos el. ener!ije na velike udaljenosti. 'zumom motora s unutra njim iz!aranjem .d"$ l) (otor5 koristi se nova po!onska sna!a I nafta i njezini derivati. &izel)motor je najvaniji za unaprjeenje prometa. :azvijaju se i razne !rane %r"rodn"# $nanost"# a poznata su otkria :Qnt!ena# ;arie i Pierrea Euriea# %aradNja# 0ibei!a. Pasteur i 7och svojim otkriima unaprjeuju medicinsku znanost.

DRUGA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

* razdoblju izmeu 1+?9. i 1++9. !. dolazi do prelaska na industrijsku masovnu proizvodnju i u ostalim europskim zemljama. Bn!leska je doivjela najvee promijene u pamunoj i metalskoj industriji te strojo!radnji. $a kontinentu je razdoblje od 1+A9. doba na!lo! uzleta industrije# koja je ipak ostala o!raniena na 1el!iju# %rancusku# 6rednju Buropu# dijelove 6kandinavije i sjeverne 'talije# dok je :usija 29)ih !odina tek zapoela s ukidanjem kmetstva.

1(

"lavna po!onska sirovima u 1(. st. i dalje je ugl' n: iji !lavni izvoznik je Bn!leska# koji sredinom stoljea sustie $jemaka. *sporedo s eksploatacijom u!ljena do lo je do ekspanzije u %ro"$vodn'" - l"ka koju je izazvala sve vea potreba za eljezom u !radnji brodova# eljeznica i strojeva. *potrebom koksa proizvodnja eljeza se na!lo poveala# posebno u Bn!leskoj# $jemakoj i %rancuskoj. 6redinom A9)ih !odina = nr" . ss ( r usavr io je postupak dobivanja elika iz rastaljeno! sirovo! eljeza kojim se elik proizvodi bolje i jeftinije. $je!ovo otkrie usavr ili su S" ( ns)2art"n i 3#o(as ,"l&#r st.

REVOLUCIONIRANJE PROMETA
Primjenom elika i eljeza u iz!radnji parobroda# parnih lokomotiva# elektrinih tramvaja# revolucionira se promet koji se uvelike koristi za prijevoz putnika# robe i sirovina. 8ime se sirovine lak e dovoze do industrijskih sredi ta# a proizvodi se bre i u veim koliinama dostavljaju i na udaljenija tri ta. 6ve to dovodi tr!ovinu u svjetske razmjere i u tome najvaniju ulo!u i!ra parobrodarstvo. 5odee mjesto ima 5elika 1ritanija# a uspon doivljava osobito nakon prokopavanja 6uesko! kanala 1+2(. !. J l' $n"-k" %ro( t takoer je u usponu# a stupanj industrijske razvijenosti neke zemlje tijesno je povezan s razvojem eljeznike mree. Reljeznice su povezivale industrijska podruja meusobno i s izvoznim lukama i omo!uavale neprestanu unutra nju mi!raciju stanovni tva. Reljeznica je sto!a jedan od bitnih poticatelja industrijsko! razvoja.

UTJECAJ TEHNOLO$KIH OTKRI)A NA ODNOSE U PROIZVODNJI

8ehnolo ka otkria imala su u proizvodnji neprocjenjiv utjecaj na razvoj i usavr avanje proizvodnje. $ovi izumi omo!uili su snaan napredak industrijalizacije# a sitna proizvodnja ustupa mjesto masovnoj "ndustr"'sko' %ro"$vodn'" .pojava tvornica s velikim brojem radnika/. * vremenu na!lo! razvoja proizvodnje stvaraju se vi kovi neprodanih proizvoda koje tri te ne moe uvijek prihvatiti. 8i vi kovi neprodanih proizvoda su uzrok gos%odarsk"# kr"$a. 7rupni poduzetnici rea!iraju na tu pojavu traei protekcionizam od drave .carine/. &a sprijee meusobnu konkurenciju industrijska se poduzea udruuju u (ono%ol # pa slobodna tri na proizvodnja ustupa mjesto monopolizmu i do!ovaranju. $o ni monopoli nisu uspjeli iskljuiti konkurenciju# jer ni meu njima nije bilo sklada. 'ndustrijska proizvodnja u 1(. st. potie i stvaranje v l"k"# gradsk"# aglo( ra&"'a# pa nastaju vi emilijunski !radovi u!lavnom zbo! mi!racija stanovni tva .radni tva/.

I*. FRANCUSKA U K. 0OLOVICI ?F. st.

$euspjeh liberalno)demokratskih revolucija 1+3+J3(. izazvao je !rubu unutra nju reakciju. Na&"onalna "d 'a tada postaje sredstvo pomou koje!a su drave nastojale za svoje interese iskoristiti sna!u !raanstva. $akon 1+A9. zapoinje razdoblje na&"onalnog oku%l'an'a i ra$dva'an'a drava povezan s procesom dono enja ustava u kojem se vodilo rauna o postojanju nacija. 8o ostvarenje nacionalne drave voljom pojedinih dravnika i vojnom

29

silom mno!i smatraju r volu&"'o( odo$go. ;o drave znatno je porasla to je rezultat povezivanja tradicionalne politike s tekovinama moderne tehnike.

VRIJEME NAPOLEONA III. (D*+(, C-*./0,#

0uj $apoleon na vlast u %rancuskoj dolazi u prosincu 1+3+. !.# kada !a je narod sit revolucije izabrao za predsjednika republike. $apoleon je u iduih nekoliko !odina putem %l !"s&"ta pretvorio tu republiku u carstvo. 1+A1. !. provodi dravni udar# a 1+A2. !. pro!la ava se carem pod imenom Na%ol on III. %rancuska postaje parlamentarna monarhija. Po *stavu iz 1+A2. car je dobio iroka zakonodavna prava .imenovanje lanova &ravno! vijea i 6enata# zakonodavna inicijativa i izvr na vlast/. <akonodavna vlast razdijeljena je na tri tijela: &ravno vijee# 6enat i <akonodavnu skup tinu. 'zbori za zakonodavnu skup tinu provodili su se na temelju ope! prava !lasa uvedeno! 1+A1. !.# ali je kandidate mo!la predla!ati samo vlada# pa je ona bila or!an koji je provodio carevu volju. $a vrijeme nje!ovo! vladanja %rancuska doivljava !ospodarski napredak. -r!aniziraju se javni radovi i !rade radniki stanovi. $apoleon '''. je utemeljitelj moderno! Pariza# iz!rauje se kanalizacija# !rade moderne palae. ;no!o se ulae u iz!radnju prometnica# a u industriji se razvija proizvodnja elika. 6 5elikom 1ritanijom sklopljen je tr!ovaki sporazum kojim je omo!uen izvoz francuskih poljodjelskih proizvoda u 51 uz sniene carine. $apoleon '''. je vodio akt"vnu van'sku %ol"t"ku koju je kombinirao s socijalnim mjerama da bi iznudio pristanak naroda za svoju vladavinu. "lavni cilj mu je bio popraviti poljuljan poloaj %rancuske u Buropi i prevladati njezinu izoliranost. 5elik uspjeh francuska vanjska politika posti!la je u Kr"(sko( ratu kada je :usija poku ala da kontrolira politiku 5isoke porte# morskim tjesnacima i balkanskim dravama i tako izazvala sukob s Bn!leskom. $apoleon '''. se ukljuio u rat na strani Bn!leske. $a 0ar"ko( kongr su 1+A2. !. i!rao je ulo!u arbitra. :ezultati su donijeli raspad konzervativne koalicije :usije# =ustrije i Pruske i zao travanje tenzije izmeu =ustrije i :usije na 1alkanu. $apoleon '''. se tako ponadao da e sluei se jednom dravom protiv dru!e izboriti %rancuskoj politiko)diplomatsku he!emoniju na kontinentu. 6to!a se nastoji sve vi e %r"!l""t" Rus"'". -d 1+22. vodi rat u 2 ks"ku# !dje nije uspio sru iti vladu predsjednika Juar sa i na vlast dovesti austrijsko! vojvodu ;aksimilijana. <bo! to!a je do lo i do zahlaenja odnosa sa =ustrijom. $akon zavr etka !raansko! rata u 6=&)u morao je povui vojsku iz ;eksika. <a vrijeme $apoleon '''. nastavljena je iz!radnja francusko! kolonijalno! carstva. &ovr eno je %okoravan' Al"ra !dje se useljavaju mno!i francuski kolonisti. %rancuzi poduzimaju osvajanja u sr d"n'o' A/r"&" .6ene!al i "ambija/ i A$"'" .=nam i 7amboda/. 6lom $apoleonove vanjske politike izazvao je sukob s $jemakom# kada suprotstavio njemakom ujedinjenju. isprovociran od ."s(ar&ka !lede panjolsko! naslijea objavljuje $jemakoj rat# ali doivljava teak poraz kod S dana 1+49. !. to je prouzroilo nje!ov pad i pad 2. carstva.

RAT S NJEMAKOM I PARI$KA KOMUNA

$apoleona '''. je s vlasti sru ila <akonodavna skup tina pod pritiskom !raana Pariza. Pro!la ena je republika .?. republika/ i osnovana vlada na&"onaln o!ran koja je trebala nastaviti s ratom i suzbiti njemake napade. $o kako se nije mo!la suprotstaviti $jemakoj koja je ve bila na francuskom teritoriju# vlada naoruava Pariane# odr d na&"onaln gard . Pariz se na ao u njemakom okruenju# a u !radu su zavladali !lad# oskudica i 21

nezaposlenost. * sijenju 1+41. !. %rancuska je kapitulirala i prihvatila te ke uv' t ("ra .plaanje ratne od tete od A#A milijardi zlatnih franaka/ i prepu tanje $jemakoj dviju najbo!atijih industrijskih pokrajina =lsace i 0orraine. <akonodavna skup tina prihvaa uvjete mira i za novo! predsjednika bira Lou"sa 3#" rsa. 7ad je prestala opasnost od njemake vojske# nakon kapitulacije 1+41. !.# vlada predsjednika 8hiersa donijela je odluku o razoruanju odreda nacionalne !arde. $a tu odluku naoruani radnici i siroma no !raanstvo zauzimaju sve vladine ustanove i preuzimaju vlast u Parizu# te pro!la avaju Ko(unu kojoj je na elu bilo V"' + ko(un . Predvoeni prista ama socijalistikih ideja# !raani Pariza or!aniziraju vlast i donose zakone u duhu odluka radnike internacionale. *kida se stajaa vojska# preuzima se uprava u tvornicama iji su vlasnici pobje!li iz Pariza i u njima se or!anizira proizvodnja# donose se zakoni u korist radnika. *stanak u Parizu bio je osamljen i nije imao potporu u dru!im krajevima i dru tvenim slojevima# to je omo!uilo vladi da skr i ustanak. *stanak pari ko! puka smatra se prvim poku ajem uspostave oblika vlati kakvo! je predloio Karl 2arG u svom ;anifestu.

DOBA TRE)E REPUBLIKE

$akon sloma Pari ke komune %rancuska nastavlja iz!raivati republikansko ustrojstvo koje stalno u!roavaju monarhisti. :epublikanski oblik vladavine uvr en je dono enjem Ustava ?@LM. !. 8im *stavom# predsjednik :epublike kao i 1+A2. !. dobio je velike ovlasti. *vodi se ope pravo !lasa# a na izborima su veinu dobili republikanci. @o i u devedesetim !odinama 1(. st. %rancusku potresaju afere koje potiu monarhisti# sluei se pri tome podvalama i neistinama .&reNfusova afera/. %rancuska i dalje uvr uje svoj kolon"'aln" "(% r"'. -svaja 3un"s !dje 1++1. pro!la ava protektorat# dovr ava osvajanja u 'ndokini. 5lada 8ree :epublike osvojila je velika prostranstva u sredi njoj =frici .$i!erija# 7on!o# ;a!adaskar/# a zauzimanje 6udana sprijeila je 51.

*. UJE4INJENJE I3ALIJE
* 1. polovici 1(. st. poku aji liberalno)demokratskih sna!a da ujedine 'taliju nisu uspjeli. Pobjedu su odnijele le!itimistike sna!e na elu sa =ustrijom# a 'talija je ostala rascjepkana. >ezdesetih !odina 1(. st. pitanje ujedinjenja 'talije ponovno se aktualizira. $ovu taktiku u dru!om poku aju primjenjuje premijer 7raljevine 6ardinije i Pijemonta Ca("lo Cavour# a u tome !a pomae bo!ato !raanstvo i dio plemstva koje trai jedinstveno talijansko tri te. *jedinjenje 'talije nastoji se postii %ostu%no# pri emu Eavour uvelike nastoji iskoristiti novonastale odnose meu europskim dravama# posebno %rancuske# =ustrije i Pruske. 6voju taktiku Eavour poinje primjenjivati u 7rimskom ratu kada je 7raljevina 6ardinija i Pijemont saveznica %rancuske# 51 i 8urske. Eavour ulaskom u rat eli talijansko pitanje internacionalizirati da o njemu raspravljaju europski diplomati. Eavour se najvi e oslanja na Fran&usku i njeno! cara $apoleona '''. u skladu s nje!ovom politikom za tite nacija.

RAT S AUSTRIJOM
$apoleon '''. prihvaa Eavourovu ponudu da pomo!ne ujedinjenje 'talije# nadajui se da e tako i %rancuska izvui neke koristi# pa ak moda i osi!urati prevlast u buduoj ujedinjenoj 'taliji. Prije rata do!ovoreno je da e Pijemont dobiti Lo(!ard"'u " V n &"'u# a %rancuska

22

N"$$u " Savo'u. * bitkama kod 2ag nt " Sol/ r"na 1+A(. !. francuska i pijemontska vojska porazile su austrijsku vojsku. 7ako je u bitkama bilo mno!o ranjenih# >vicarac Fenri &unant nastoji im pomoi# te 1+2?. !. osniva u "enevi Crv n" kr". $o plan %rancuske i Pijemonta o o!ranienoj akciji nije se mo!ao provesti jer je do ustanka do lo i u talijanskim dravicama juno od 0ombardije .Parma# ;odena# 8oscana/. *stanici ru e apsolutistike vladare i pro!la avaju njihovo s' d"n' n' s Kral' v"no( Sard"n"'o( " 0"' (onto(. :at zavr ava ("ro( u 17r"&#u 1+A(. !. $apoleon je dobio obeanu $izzu i 6avoju# a 0ombardija# ;odena i 8oscana ujedinjuju se s Pijemontom nakon odrano! plebiscita. :atom s =ustrijom ipak nije osloboena V n &"'a zato to se $apoleon povukao iz rata iznenaen jakim nacionalnim pokretom u srednjoj 'taliji i Papinskoj dravi .iji je on bio za titnik/. $ezadovoljni rezultatima rata s =ustrijom i ostankom 5enecije u F;# 'talija nastavlja proces ujedinjenja.

GARIBALDI1 VENECIJA I RIM

&ru!a etapa talijansko! ujedinjenja bilo je ru enje 7raljevina obiju 6icilija. *z tajnu podr ku Eavoura# "aribaldi je najprije uspio sru iti vlast 1urbona na 6iciliji# a zatim je prenio borbe na juni dio 'talije i sru io vlast 1urbona u $apuljskoj kraljevini. "aribaldi je namjeravao sru iti i Erkvenu &ravu# ali je to sprijeio Eavour. Po to je referendumom ozakonjeno ujedinjenje 6icilije# 7raljevine $apulj s 7raljevstvom Pijemonta i 6ardinije# stvorena je 1+21. !. Kral' v"na Ital"'a# bez Erkvene &rave i 5enecije. $akon ujedinjenja 'talija je postala parlamentarna monarhija. 8alijanski parlament u 8orinu pro!la ava V"ktora E(anu la II. .1+21)1+4+/ prvim kraljem 'talije. 8rea etapa ujedinjenja 'talije bilo je prikljuenje 5enecije i Erkvene &rave. 5eneciju je 'talije dobila 1+22. kao rezultat austro)prusko! sukoba# !dje se ukljuila na stranu Pruske. 5eneciju je dobila iako je njena vojska doivjela teak poraz kod Custo$$ i u pomorskoj bitki kod V"sa. <a konano ujedinjenje 'talije nedostajao je jo jedino :im. * njemu su se jo od 1+3(. !. nalazili odredi $apoleona '''. koji su uvali papu. 'talija je ponovno ekala povoljnu priliku i iskoristila poraz $apoleona '''. u ratu s Pruskom 1+49. !. %rancuska vojska povlai se iz :ima# a 'talija dovr ava ujedinjenje. $akon ulaska talijanske vojske u :im# papa se povukao u Vat"kan# a talijanski kralj prijestolnicu prenosi u :im. Prosvjede pape nitko nije prihvaao# a 1+41. 'talija donosi 1akon o garan&"'a(a kojim papi osi!urava stalni novani prihod# osobnu nepovredivost# suverena prava nad 0ateranskom palaom# crkvom sv. Petra i 5atikanskom palaom. Papa ne prihvaa taj dokument i odnosi ostaju zao treni do 1(2(. !. kada se rje avaju Lat ransk"( ugovoro( izmeu ;ussolinija i pape Pija C'. kojim je papa dobio suverenost u malo Vat"kansko' drav". <auzvrat papa se odrekao biv e Erkvene &rave.

*I. UJE4INJENJE NJE2A<KE

6tvaranje ujedinjene $jemake drave bilo je nakon revolucija 1+3+J3+. !. mno!o zamr eniji problem ne!o ujedinjenje 'talije. 'ako je bilo slinosti izmeu ta dva procesa: oba su ujedinjenja ostvarena vje tom %ol"t"ko( %o' d"n&a# na inicijativu jedne monarhijske drave i uz pomo rata# diplomacije i nacionalno! pokreta. 'pak# u 'taliji se radilo prvenstveno o zbacivanju stranih vladara i njihove neustavne vladavine# dok je u $jemakoj svaki poku aj ujedinjenja $ad"rao u %rava %o' d"n"# drava: pa se moralo raunati na ot%or n' (a-k"# kn $ova ija se ustavna vladavina mo!la oslanjati na re!ionalni patriotizam podanika. $a 2?

putu njemako! ujedinjenja bila je i historijska zapreka suko!a "$( u Austr"' " 0rusk # dvije najmonije njemake drave.

PRUSKA 2 SREDI$TE NJEMAKOG UJEDINJENJA

1+22. !. za prusko! kancelara izabran je Otto von ."s(ar&k. -n je uz pomo dilomacije i osloncem na ojaali nacionalni pokret te ratovima s !lavnim protivnicima njemakoj ujedinjenja .=ustrija# &anska# %rancuska/ uspio provesti njemako ujedinjenje. *jedinjenje se poelo provoditi upravo oko Pruske# iji kancelar 1ismarck je bio uvjeren u pravo Pruske na vodei poloaj u $jemakoj. Pruska je ojaala posebno nakon pada $apoleona '. dobiv i 6asku i dijelove zapadne $jemake. * Pruskoj industrijalizacija postie najvei napredak. -d A9)ih !odina niu nove tvornice# a podruje 6aske i Porajnja sredi ta su pruske metalur!ije i rudarstva. 7oristei tehnika otkria proizvodnje brzo napreduje. Postojea rascjepkanost $jemake s( ta 0rusko' u dal'n' ( ra$vo'u. $jemako ujedinjenje ponovno se postavlja kao sredi nje pitanje# a zapoelo je ujedinjavanjem raspr enih pruskih teritorija .aneksijama u sjevernoj i srednjoj $jemakoj/. <a postizanje to! cilja 1ismarck je trebao uk"nut" suv r n"t t njemakih dravica.

RAT S DANSKOM I AUSTRIJOM

<a njemako ujedinjenje 1ismarck je poeo rat s &anskom oko pokrajina S&#l sC"g " =olst "n# kada je 1+23. !. do lo do spora oko nasljedstva u tim pokrajinama. $a nasljedstvo pretendira danski kralj to mu osporava konfederacija njemakih drava. Protiv &anske su bile i Pruska i =ustrija# tako da dolazi do saveza. 1ismarck zajedno s =ustrijom napada &ansku i oduzima joj navedene pokrajine u kojima se uvodi dvojna austro)pruska vlast .kondominij/. $o ta uprava bila je kratkotrajna# jer je 1ismarck traio povoda za rat protiv =ustrije koju je elio istisnuti iz njemake konfederacije. &o lo je do spora kad je Austr"'a %okuala uk"nut" kondo("n"' i istisnuti Prusku iz zajednike uprave. Pruska objavljuje rat =ustriji i nanosi joj teak poraz kod KNn"gsgrOt$a 1+22. !. :at s =ustrijom okonan je ("ro( u 0ragu 1+22. !. =ustrija je pristala na likvidaciju $jemako! saveza drava i na r organ"$a&"'u u $jemakoj bez njezina sudjelovanja. =ustrija je konano istisnuta iz $jemake i od tada se ona vi e okree podunavskim zemljama i 1alkanu. <apreka brzom ujedinjenju $jemake nakon poraza =ustrije bio je francuski car $apoleon '''. Pruska pojaava aneksiju njemakih dravica nakon poraza =ustrije te anektira Fannover# $assau i %rankfurt. "odine 1+24. formira S' v rnon' (a-k" sav $. @unonjemake drave povezuju se s 6jevernonjemakim savezom prvo u vojni savez# a onda u !ospodarski uspostavom jedinstveno! carinsko! saveza i parlamenta.

RAT S FRANCUSKOM I KONANO UJEDINJENJE NJEMAKE

7onano ujedinjenje $jemake mo!lo je biti uspostavljeno samo nakon uklanjanja $apoleona '''. koji je protivio tom ujedinjenju. 1+49. sukobio se 1ismarck s $apoleonom oko %an'olskog nasl' a. *vjeren u svoju premo# izazvao je $apoleona koji pruskoj objavljuje rat. 1itkom kod S dana $apoleon je poraen# a mirom u 5ersaillesu 1+. sijenja 1+41. pro!la eno je ujedinjenje $jemake .uspostavlja se &ru!i :eich/. Pruski kralj V"l"( I. .1+41)

23

1+++/ Fohenzolern postaje njemaki car. $jemaka je anektirala francuske pokrajine Alsa& " Lorra"n # a prikljuile su joj se u!ovorima .nakon to im je 1ismarck zajamio posebna prava/ i junonjemake drave. *jedinjenjem je $jemaka postala ustavna (onar#"'a posebno! tipa u kojoj su prava dravne izvr ne vlasti .posebno kancelara 1ismarcka/ bila velika. * carstvu je dominirala Pruska# a mo!unosti naroda zastupano! u parlamentu .:eichsta!u/ bile su manje ne!o u nekim zapadnoeuropskih demokracijama. $jemako ujedinjenje pozitivno je utjecalo i na njen !ospodarski napredak. * njemakoj se nakon ujedinjenja razvija proizvodnja u!ljena# eljeza i elika# !dje $jemaka 1(99. !. postaje vodea europska sila. $jemaka je trea pomorska sila i pripada u drave u kojima nastaju znaajni tehnolo ki pronalasci .dizel)motor# automobil# dinamo/ * $jemakoj nastaju velika industrijska poduzea s masovnom tvornikom proizvodnjom .7rupp u Bssenu/ posebno specijalizirana z proizvodnju oruja.

*II. SA4 U K. 0OLOVICI ?F. st.

$akon to postizanja nezavisnosti u ratu s 5elikom 1ritanijom# 6=& uklanjaju !lavnu zapreku svo!a !ospodarsko! prosperiteta. $a naelima 4 klara&"' n $av"snost" iz!rauju slobodno !raansko dru tvo i ekonomski liberalizam. Poticaj !ospodarskom napretku daje i (asovno us l'avan' stranaca. &o 1+A?. !. 6=&)u je prikljuen teritorij do 8iho! oceana nizom akvizacija u razdoblju od 1+3A. do 1+A?. !. 6astav stanovni tva 29)ih !odina 1(. st. bio je izrazito # t rog n. * sjevernom dijelu i novonaseljenim zemljama prevladavaju mali zemljoposjednici ili zakupnici ./ar( r"/. Proizvodnja na farmama se intenzivira primjenom strojeva i umjetnih !nojiva. $a podruju sjevera razvija se tvorn"-ka %ro"$vodn'a. * junim dravama vlast imaju v l %os' dn"&" na ijim plantaama rade robovi. -tkria nalazi ta zlata u 7aliforniji i dru!a rudna bo!atstva utjeu na oivljavanje prometa i industrije.

RAT SJEVERA I JUGA

,os%odarsk " %ol"t"-k su%rotnost" 6jevera i @u!a sve su se vi e zao travale. @u! se protivi primjeni liberalnih ideja na cijelom podruju# jer bi to u!rozilo opstanak robovsko! rada. Plantaeri su bili protiv uspostave slobodno! tri ta radne sna!e# a ona je ipak bila presudna za daljnji razvoj industrije na 6jeveru. *z to postojao je i carinski sukob. 'zborom A!ra#a(a L"n&olna za predsjednika june drave nisu bile zadovoljne. Juna Carol"na se nakon izbora 0incolna odvaja iz *nije# a 1+21. ju slijedi i 2 ostalih junih drava. -dvojene drave ujedinjuju se u Kon/ d ra&"'u A( r"-k"# 4rava. :at je poeo 12. travnja 1+21. !. kada su vojnici 7onfederacije napali jedinice *nije kod Fort Su(t ra. 6jever je pomorskom blokadom poku ao !ospodarski slomiti sna!u @u!a# koje! u ratu pomau %rancuska i Bn!leska. 1lokadom se poku ava sprijeiti opskrba 7onfederacije vitalnim sirovinama. -branu 7onfederacije vodi !eneral Ro! rt L koji suzbija dvije ofenzive u 5ir!iniji i prenosi rat na sjever. <austavljen je kod Ant" ta(a u ;arNlandu 1+22. !. i poraen kod , ttBs!urga 1+2?. !. $akon tih pobjeda sna!e 6jevera pod vodstvom !enerala ,ranta prenose ratne operacije ponovno na ju!. "eneral "rant sa svojom vojskom ulazi u 5ir!iniju# a

2A

V"ll"a( S# r(an u "eor!iju i @unu 7arolinu. 1+2A. !. vojska !enerala 0eea opkoljena je u 6t. 0ouisu i prisiljena na predaju ime je 6jever odnio pobjedu. $akon rata u 6=&)u je ukinuto ropstvo i omo!uena modernizacija !ospodarstva i slobodno tri te radne sna!e. 6jever je pobjedu odnio zahvaljujui modernijem i naprednijem !ospodarstvu koje mu je omo!uilo osi!uranje potrebnih sredstava za rat. $akon secesionistiko! rata 6=& postaju !ospodarski najmonija sila u svijetu. *kidanje ropstva stvara jedinstveno unutran' tr"t # a slobodnom podjelom zemlje stvaraju se posjedi s intenzivnim nainom obrade zemlji ta kojim se dobivaju veliki prinosi .strojevi# umjetna !nojiva# kvalitetne sorte sjemena/. 6=& postaju tako ne samo industrijska# ve i poljoprivredna sila. *z to dolaze i rudna bo!atstva i velik broj radnika koji se useljavaju iz Burope# kao i priljev europsko! kapitala i istaknutih strunjaka i znanstvenika. 5eliki !eo!rafski prostro 6=&)a povezuje se eljeznikom mreom# a 1+2(. !. iz!raena je prva transkontinentalna eljeznica od =tlantika do Pacifika.

*III. RUSIJA U ?F. st.

RUSIJA U 1. POLOVICI 19. ./.
:usija je odi!rala veliku ulo!u u slamanju $apoleonovo! ekspanzionizma# posebno njezin car Al ksandar I. ;1+92)1+2A/. <a jaanje utjecaja u Buropi =leksandar pomae sna!e koje se suprotstavljaju jaanju =ustrije i Pruske. * revolucijama 1+29J21. :usija je jak oslonac konzervativnim le!itimistikim sna!ama u Buropi. Politiku cara =leksandra '. nastavlja i N"kola I. .1+2A)1+AA/# koji 1+3(. pomae u!u iti u!arsku revoluciju. 'ndustrijski razvitak zahvaa i :usiju. ' tu se razvijaju moderne manufakture# tvornice i rudnici i !rade prve eljeznike pru!e. :usija iri tr!ovake veze s europskim i azijskim dravama# a najvi e se izvozi l' $o. 'pak# brzi industrijski napredak u :usiji ometa postojei feudalni sustav i vezanost seljaka za posjed. * :usiji jo nije ukinuto kmetstvo# a u rudnicima i prvim tvornicama rade najvi e kmetovi. :usijom je vladao &ar koji je imao apsolutnu vlast# dok predstavniko! tijela nije bilo. 'ako je :usija bila feudalna drava u njoj plemstvo nije imalo vlast# ve vlada car uz pomo inovnika. Plemstvo je imalo samo lokalnu vlast. ,raanstvo je tek u zaecima# pa car nema jaku oporbu koja bi odlunije traila provoenje liberalno)demokratskih reformi. O%or!u &aru ine predstavnici malobrojne ruske inteli!encije# najvi e u redovima asnika plemia. -snivaju se ta'na drutva kojima je cilj slomiti carsko samodravlje# ukinuti kmetstvo i uvesti liberalno)demokratske slobode. Dasnici zavjernici poku ali su 1+2A. !. podi!nuti ustanak pri pola!anju zakletve caru .dekabrija/ i prisiliti cara da donese ustav i ukine apsolutizam. Earu odane jedinice skr ile su otpor 2999 pobunjenih asnika .d ka!r"sta/. $akon sloma dekabrista car $ikola '. pojaava teror# pa veina oporbenjaka odlazi u inozemstvo# a otpor carskom apsolutizmu ?9)ih !odina preuzimaju brojne stud ntsk gru% .

RUSIJA U . POLOVICI 19. ./.

-tpor carskom samodravlju or!aniziraju u 2. polov. 1(. st. narodn'a&" .koji misle da e pridobiti seljake za ru enje cara/# ali ih seljaci ne prihvaaju# pa neke njihove !rupe

22

individualnim terorom poku avaju sru iti cara .1++1. ubili su cara =leksandra ''./. Protiv samodravlja istupaju i radn"&" or!anizirani u radnike or!anizacije pod vodstvom 0l #anova " L n'"na. :usija je posljednja drava u Buropi koja je ukinula kmetstvo. -no je ukinuto carskim manifestom 1+21. !. 6eljak je postao osobno slobodan .plemi !a nije mo!ao prodati niti se mije ati u nje!ov privatni ivot# mo!ao je tr!ovati u nastupati na sudu/. <emlju je plemiima otplatila drava# a seljaci su taj iznos otplaivali uz kamate tijekom 3( !odina. <emlja je postala vlasni tvo seoske opine# a ne seljaka# dok su u plodnijim krajevima zemlju zadrali plemii# drava i crkva. Plemii su zadrali i pa njake i ume# za ije kori tenje su seljaci i dalje plaali radom na plemikim njivama. $akon ukidanja kmetstva pojaava se industrijski razvoj :usije. *lazi francuski i bel!ijski kapital u ruska industrijska sredi ta# a !radi se i eljeznika mrea. -sim ukidanja kmetstva =leksandar ''. provodi i dru!e reforme# kao uvoenje samouprave u !ubernije i okru!e# reforme pravosua i obrazovanja i uvoenje ope vojne obveze. :usija poinje i iriti svoj "(% r"'. &o 1+1A. !. uspjela je ukljuiti u svoje carstvo podruja istono od *rala do obale 8iho! oceana i do !ranica 7ine i ;on!olije. :uska luka u 8ihom oceanu bila je 5ladivostok. 1(99. !. nakon revizije japansko)kineskom mirovno! sporazuma i raz!ranienja velikih sila u 7ini# :usija je dobila 2andur"'u i pretvorila je u svoju interesnu sferu. * 1(. st. svoje teritorijalno irenje :usija usmjerava prema 8urskoj# to je dovodi do sukoba s ostalim europskim dravama# posebno Bn!leskom# koja je imala dominantan utjecaj u 'ndiji. :usija je vrlo aktivna u r' avan'u "sto-nog %"tan'a# no njene namjere sprjeavaju ostale europske sile. :uska imperijalna mo bila je usmjerena prema ju!ozapadu i ju!oistoku# prema svjetskim morima .8ihom oceanu i 6redozemlju/. :usija se nije uspjela probiti na 6redozemlje# ali je uspjela ojaati svoj utjecaj u sredi njoj =ziji. -svojena podruja :usija je naseljavala# posebno svoju unutra njost. :usiju su esto nazivali Ltamnica narodaL jer je bila vi enacionalna drava# no svu vlast imali su :usi# dok du!i narodi nisu imali nikakvih politikih prava. Poku aje buna# kao u Poljskoj 1+2?. !. carska vojska surovo !u i.

*IV. OS2ANSKO CARS3VO: .ALKAN I IS3O<NO 0I3ANJE

OSMANSKO CARSTVO U 1. POLOVICI 19. ./.
-smansko Earstvo potkraj 1+. i po. 1(. st. zahvaa !ospodarska kriza i kriza politiko! i dru tveno! ustroja koji se temeljio na spahijskom timarsko)lenskom sustavu. "ospodarstvo se zasnivalo na a!raru i naturalno( gos%odarstvu# dok tri na proizvodnja nije bila razvijena. * dru tvu je vladala nejednakost# a vlast i povlastice bile su osi!urane samo pripadnicima muslimanske vjere. * dravi je vladala imovinska i osobna nesi!urnost i samovolja privile!iranih dru tvenih slojeva. $astavlja se i proces -"tlu- n'a# a seljake sve vi e optereuju nameti spahija i novih !ospodara itluk)sahibija. * najteem poloaju su bili kr ani. @aa samovolja lokanih vlastodraca .korupcija# nasilje feudalaca/. * 1. polov. 1(. st. u 8urskoj je pojavljuju na&"onaln" %okr t" " ustan&"# to dovodi do formiranja nacionalnih drava ."rci# 6rbi# :umunji# 1u!ari/ ;o sultana sve je vi e slabila. &a bi uvrstili vlast# sultani pokreu r /or( i nastoje tako spasiti 8ursku od propasti. :eforme poinje provoditi sultan 2a#(ud II. .1+9+)1+?(/. -n je raspustio 'an'"-ar # uzronike nereda# pobuna i nasilja .sretna z!oda/# a umjesto njih uvodi 24

vojsku po zapadnoeuropskom uzoru. ;odernizira javne slube .po ta# novine# europski nain odijevanja/# ali ne ukida feudalni sustav. 1+2(. !. priznaje nezavisnost obnovljenje "rke# a 1+?9. !. autonomiju 6rbije i nasljednu dinastiju 2u#a( da)Al"'a u B!iptu. ;uhamedove reforme nastavlja A(!du( &"t II. koji 1+?(. !. donosi =at" r"/ od ,7l#an kojom osi!urava ivot i imovinu svih !raana Earstva. *vodi se javnost suenja i zabrana tr!ovanja robljem. $o reformama se suprotstavljaju samovoljni feudalci. 8ako ;uhamed)=li 1+?2. !. napada Eari!rad uz pomo %rancuske# ali se zbo! ruske intervencije morao povui zadovoljiv i se upravom 6irije.

ISTONO PITANJE DO 18"3.

Pod istonim pitanjem podrazumijeva se opstanak -E koje se postavljalo u 1(. st. 1rojne europske drave bile su zainteresirane za teritorij 8urske# ponajvi e 51# :*# %:= i F;# a kasnije i drave koje su nastale unutar -E kao 6rbija# Erna "ora# "rka i kasnije 1u!arska i :umunjska. 'stono pitanje poelo se rje avati ratovima. $ajistaknutiji njihov pokreta bila je Rus"'a# koja nastoji za!ospodariti Ernim morem i dobiti slobodan izlaz na 6redozemlje# te stei odluujui utjecaj na 1alkanu. $akon rusko)tursko! rata 142+)1443. :usija je dobila %ravo slo!odn %lov"d! Crn"( (or ( i pravo prolaska tr!ovakih brodova kroz tjesnace# te pravo za tite pravoslavno! stanovni tva u -E. 7rajem 1+. st. najvei takmac :usiji u rje avanju istono! pitanja je Fran&uska .$apoleon zauzima ;altu# dio 6irije# B!ipat# ali je nje!ovu flotu porazila 51 kod =bukira 14+(./. &o kraja 1+. st. :usija je oduzela -E 7rim i cijelu sjevernu crnomorsku obalu. 'stono pitanje aktualizira se nakon 1eko! kon!resa u gr-ko( ustanku i srpskim ustancima. <a vrijeme napada e!ipatsko! vezira ;uhamed)=lija na Eari!rad 1+??. !. sultanu pomae :usija# koja u Eari!rad iskrcava svoje jedinice. $o %rancuzi i 1ritanci inzistiraju da :usi napuste Eari!rad# to je i ostvareno. -E je pristalo :usima ipak dati pravo prolaza ratnim brodovima kroz tjesnace i to pravo o!raniiti samo na njih. $ova etapa u rje avanju istono! pitanja pokrenuta je ponovno ustankom e!ipatsko! vezira ;uhamed)=lija 1+?(. !. 8urskoj stiu u pomo :usija i 51# a kasnije i %:=. $akon poraza ;uhamed)=lija u 0ondonu je 1+31. !. do!ovoreno da 8urska zabrani prolaz svim ratnim brodovima kroz tjesnace. -d 1+33. u diplomaciji se sve vi e za 8ursku upotrebljava naziv P!ol sn"k na .os%oruP .$ikola '. u posjetu 5iktoriji/.

KRIMSKI RAT
$ezadovoljna rje avanjem istono! pitanja :usija ponovno pokree to pitanje# obnavljajui zahtjev o osi!uravanju prava kr ansko! klera u svetim mjestima koja su bila u sastavu -E. 'ako je sultan popustio :usiji# ona mu je objavila rat 1+A?. !. :usi su zauzeli Vlaku " 2oldav"'u# a admiral 6tepanovi)$ahimov porazio je tursku flotu kod S"no% . Ponovno# bojei se ruske prevlasti u rje avanju istono! pitanja# -E se pridruuju 51 i %:=# objavljujui 1+A3. !. rat :usiji. 1orbe su se vodile na 7rimu# a naje a je bila za S vasto%ol' koje! je opkolilo 1999999 vojnika. -psada je trajala 11 mjeseci i na kraju je :usija morala kapitulirati i napustiti 5la ku i ;oldaviju. 2"ro( u 0ar"$u 1+A2. !. :usija se odrekla prava na Eari!rad i iz!ubila je pravo da na obalama Erno! mora podue utvrde. 'z!ubila je i dio 1esarabije. "odine 1+A(. do lo je do unije dviju kneevine ;oldavije i 5la ke izborom moldavsko! kneza Cu$ za vladara. 8ime je stvorena jedinstvena ru(un'ska drava koju 2+

1+21. priznaje -E i europske sile. Pari kim mirom :usija !ubi utjecaj na &unavu# tjesnacima i 1alkanu# a Erno more pro!la eno je neutralnim. 8jesnaci se zatvaraju za ratne flote svih zemalja# dok su %:= i 51 dobile pravo kontrole turske banke. 8urski dravni du! iznosio je 1+43. !. A milijardi zlatnih franaka. 6trane banke dobile su u zalo! prikupljanje daa vazalnih drava# carine i monopol duhana i soli. * Earstvu se sve vi e formira oporba sultanu koju vode (ladotur&" .inteli!encija kolovana na zapadu# asnici i tr!ovci/ koji trae uvoenje liberalnih reformi i demokratski parlamentarizam. 5oa ima je 2"d#at)%aa. ;ladoturci su 1+42. svr!nuli =bdulaziza i postavili A!dul#a("da ''. na vlast. -n je 1+42. pro!lasio *stav# no ve !a je 1+4+. ukinuo i zavladao apsolutistiki.

ISTONO PITANJE U . POLOVICI 19. ./.

'stono pitanje ponovno se aktualizira ustanko( u ."= 1+4A. !. 7ako sredi nja vlast u Eari!radu nije uspjela obuzdati samovolju spahija# be!ova i dravnih inovnika# po!or ava se poloaj seljaka# posebno nemuslimana# osobito nakon nerodne 1+43. !. kada je zavladala !lad. Pritisnuti obvezama i obespravljeni# seljaci se 1+4A. !. bune# a buna se uskoro pretvara u ustanak. *stanak diu Frvati na podruju mjesta "abele uz $eretvu. 5elike europske drave# ali i male balkanske dravice .6rbija i Erna "ora/ nastoje ustanak iskoristiti za svoje interese. :usija se na raun -E nastoji pro iriti na 1alkan i osi!urati davni san I izlazak na 6redozemlje. =ustro)*!arska pak turskim posjedima na 1alkanu eli nadoknaditi iz!ubljeni u ratovima s 'talijom i Pruskom# dok 51 i %:= nastoje sauvati svoje pozicije. 1alkanske drave tee potpunom osamostaljenju od -E# dok se 6rbija eli jo i pro iriti teritorijalno na raun svojih susjeda# posebno 1iF. 1+42. !. sto!a 6rbija i Erna "ora objavljuju rat -E uz izliku pomou ustanicima. 6rbija je u ratu bila poraena# ali se 1+44. na zahtjev :usije ponovno ukljuuje u rat. :uska vojska je preko 1u!arske uspje no prodirala prema Eari!radu .osvojili su 6ofiju i Bdirne/. 8urci su pred porazom zatraili primirje u San St /anu ?@L@. g. ;irom u 6an 6tefanu 1+4+. !. 8urska je morala pristati na osnivanje V l"k .ugarsk .od istone 8rakije do =lbanije s dijelom ;akedonije i 6rbije/. 8im mirom priznata je n $av"snost Sr!"' : Crn ,or " Ru(un'sk # a :usija se teritorijalno pro irila u 1esarabiji i =ziji. -dredbe mira nisu od!ovarale europskim velikim silama# pa se saziva . rl"nsk" kongr s koji je trebao revidirati 6anstefanski mir. Potvrena je nezavisnost 6rbije# Erne "ore i :umunjske# a umjesto 5elike 1u!arske uspostavljena je Kn v"na .ugarska i autonomna Isto-na Ru( l"'a u sastavu 8urske. -stali teritoriji 5elike 1u!arske vraeni su 8urskoj. =ustro)*!arska je dobila pravo okupacije 1iF# !dje je trebala provesti reforme. 6rbija se 1++1. ta'n"( trgov"nsk"( s%ora$u(o( s =)* odrekla tenji prema 1iF i o!raniila se na teritorijalni irenje na ju!u. 8ime je bilo zakljueno kratkotrajno savezni tvo =)* i 6rbije# koje je trajalo do ru enje dinastije -brenovia 1(9?. i dolaska 7araorevia# kada 6rbija mijenja svoj oslonac prema :usiji.

*V. VELIKA .RI3ANIJA U K. 0OLOVICI ?F. st.

&o sedamdesetih !odina 1(. st. 1ritanija je bila vodea ekonomska sila svijeta. ' na polju svjetske politike izborila si je prvo mjesto stvaranjem %r ko(orskog "(% r"'a. 1ritanske kolonije nalazile su se u 7anadi# @unoj =frici# =ustraliji i na $ovom <elandu# irom =zije. * posljednja dva desetljea 1(. st. 1ritanija !ubi ekonomsku prevlast# jer ju prestiu 6=& i 2(

$jemaka# a u osamdesetim !odinama !ubi monopol i na svjetskom tri tu. <ahvaa je i kriza poljodjelstva zbo! jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz 6=&)a. * 2. polov. 1(. st. na vlasti su se izmjenjivale dvije stranke: kon$ rvat"v&" " l"! ral". $ajistaknutiji politiari to! vremena bili su 4"sra l": voa konzervativaca i ,ladston # voa 0iberala. -snovni problemi njihove unutra nje politike bili su izborna reforma# irsko pitanje i rje avanje poloaja radnika. * vanjskoj politici morali su rje avati pitanje uvr enja i daljnje ekspanzije kolonijalno! carstva. 5elika 1ritanija je imala dva tipa kolonija: naseljenike .7anada i @una =frika# =ustralija i $ovi <eland/ i kolonijalne razasute po =frici# =ziji i otoju Pacifika. * vremenu kad dru!e Buropske zemlje ele stvoriti svoje kolonijalno carstvo# 1ritanija !a l" o-uvat"# ali i pro iriti# te se natjee s ostalim dravama za ono to jo nije osvojeno. Potkraj 1(. st. samoupravu u statusu dominiona dobile su =ustralija# $ovi <eland i @unoafrika *nija. 1ez obzira na autonomiju# jo je uvijek postojala jaka veza s metropolom. $ajznaajnija britanska kolonija u =ziji bila je Ind"'a# !dje se provode brojne reforme. 1+AA. !. ukinuta je 'stonoindijska kompanija# a dio 'ndije postao je krunsko( kolon"'o(. 7raljica 5iktorija pro!la ena je 1+42. kraljicom 'ndije. * 'ndiju se ulae !olem en!leski kapital# posebno u iz!radnju tekstile i metalne industrije .centar je 1ombaN/# rudarstvo i metalur!ija .centar je Ealcutta/. $o razvoj potie i pojavu nacionalno! pokreta# pa se 1++A. !. or!anizira Ind"'sk" na&"onaln" kongr s koji se bori za samoupravu 'ndije.

*VI. I20ERIJALI1A2 I 0O4JELA SVIJE3A

Posljednjih desetljea 1(. st. javlja se tenja nacionalnih drava .njihovih vlada i buroaske klase/ da pro ire svoj teritorij izvan povijesno zacrtano! prostora# tj. svoje postojbine. $acionalizam je pre ao !ranice pojedinih naroda i drava i povezao se s tenjom da se privredi u na!lom usponu osi!uraju sirovine i tri ta# a sve veem broju stavnika ivotni prostor. 8o je povezano i s uvjerenjem da e se na skuenom zemaljskom prostoru moi odrati samo drave s velikim brojem stanovnika i snanom privredom. &olazi do utrke za jo neistraenim i neosvojenim podrujima =zije i =frike# te pacifiko! prostora. :ezultat to!a osvajanja je stvaranje "(% r"'a "l" sv' tsk"# kolon"'aln"# &arstava. 6vjetskom silom je smatrana samo ona drava koja je posredno ili neposredno sudjelovala u dono enju velikih politikih odluka. 1orba za premo izmeu starih drava koje su se do tada sukobljavale unutar Burope# sada poprima glo!aln ra$(' r .

PODJELA AFRIKE
Podjela =frike najznaajniji je do!aaj rano! imperijalizma. -sim 7aplanda koji je drala 1ritanija i sjevernoafrike obale iji zapadni dio je drala %rancuska# do 1+4A. u =frici su postajala tek malobrojna europska tr!ovaka naselja na istonoj i zapadnoj obali. $a podruju sjeverno od 6ahare# proces podjele se odvijao u znaku britansko)francuskih sukoba. 6ueski kanal koji je iz!raen francuskim kapitalom doveo je B!ipat u prvi plan. &a bi sebi osi!urala %ut u Ind"'u 1ritanija se domo!la veliko! dijela dionica 6uesko! kanala# a 1+4A. preuzela je i u pravu na Eipru. 7onano je u razraunavanjima s prezaduenim B!iptom potisnula %rancusku. -snovano je Eg"%atsko %otkral' vstvo# koje je i dalje bilo pod nominalnom vla u sultana. 7olonijalna ekspanzija u tropskoj =frici zapoela je iz pobude bel!ijsko! kralja L o%olda II. koji je elio da u Kongu uspostavi svoje privatno kolonijalno carstvo. 1++A. osnovana je &rava 7on!o# to je potaklo i ostale suparnike da se pojaano ponu probijati u unutra njost ?9

=frike: %rancuska donjim tokom rijeke 7on!o# Portu!al iz =n!ole i 1ritanija iz @une =frike. -d 1++3. u utrku se ukljuila i $jemaka i pro!lasila ju!ozapadnu =friku# 7amerun i 8o!o svojim protektoratima. %rancuska se u obraunima s 'talijom dokopala 8unisa# dok je 'talija sebi osi!urala nekoliko kolonija na obali 6redozemno! mora i na istoku# ali nije joj uspio poku aj vojno! osvajanja =besinije .Btiopije/ 1+(A. !. &o 1+(9. podjela =frike odvijala se bez mno!o sukoba i u!lavnom diplomatskim do!ovorima interesnih strana. Poznata je britansko)njemaka na!odba o 'stonoj =frici .Fel!olandsko)zansibarski u!ovor iz 1+(9./. 7rajem 1(. st. do lo je do nekoliko sukoba koji su pokazali da je imperijalistika politika dose!la svoj vrhunac.

KOLONIJE U AZIJI
* =ziji je bila dru!aija situacija ne!o u =frici. -vdje su Buropljani nai li na niz starih# politiki slabih# ali visoko razvijenih kultura .8urska# Perzija# 'ndija# =nam# 7ina# @apan i u pozadini :usija/. :uski imperijalizam je u =ziji teio da i hladnih sjevernih azijskih predjela prodre u ju!ozapadni i ju!oistoni azijski prostor i tako dobije nezaleen pristup svjetskim morima .6redozemnom moru i 8ihom oceanu/. * unutra njosti =zije :usija se usmjerila podvr!avanju stepskih zona ju!oistono od 6ibira svojoj kontroli. $ajvei protivnik :usije u =ziji bila je 1ritanija kao pomorska sila# posebno na ju!u u ju!ozapadu# !dje je aktivno sudjelovala u za titi 8urske. Bn!leska je uspjela osvojiti indijski potkontinent te sama prodrijeti prema sjeveru s namjerom da 'ndiju okrui za titnim bedemom zemalja koje bi bile pod njezinom vla u. -d pedesetih !odina poku avala je :usija bezuspje no prodrijeti u 6redozemlje# no uspjeha je imala u centralnoj =ziji osvajanjem 8urkestana i 8urkmenije !dje je do la do !ranica Perzije i =f!anistana. ' oko tih zemalja su se sporile 1ritanija i :usija# ali nikada nisu potpuno potpale pod utjecaj koje od ovih sila.

USPON IZVANEUROPSKIH DR%AVA U DOBA IMPERIJALIZMA

$ajvanija azijska sila koja u 1(. st. doivljava svoj uspon je Ja%an. %eudalni @apan je du!o ivio odvojen od vanjsko! svijeta i tek 1+A?. !. uspostavio tr!ovake veze sa 6=&)om. * 2. polovici 1(. st. dolazi do preobraaja @apana u modernu velesilu. 1+41. dolazi do ukidanja feudalizmau @apanu i reor!anizacije vojske po pruskom uzoru# rekonstrukcije uprave i obrazovno! sistema i napokon do pro!la enja *stava po u!ledu na zapadne ustave 1++(. !. 8a europeizacija @apana bila je uzrok da se i on u("' ao u suko! v l"k"# s"la oko 7ine. <a razliku od @apana# 7inesko carstvo dinastije ;andu bilo je uvueno u svjetsku politiku na nain da je zemlja iznuenim zakupnim i tr!ovakim u!ovorima eljeznikim koncesijama bila podijeljena na politiko)ekonomske sfere utjecaja imperijalistikih sila. Bn!leska je prodirala u unutra njost iz stranje 'ndije i Fon! 7on!a# %rancuska sa ju!a# a na sjeveru je @apan poku ao zakoraiti na kontinent prvi puta 1+(3. !. $o zbo! protesta europskih sila morao se zadovoljiti samo %ormozom. 1(99. !. :usija je sebi osi!urala ;anduriju i Port =rthur# Bn!leska dolinu @an!cea# a $jemaka zalee luke 7iachoKa .to je bio razlo! za izbijanje !oks rskog ustanka protiv Buropljana koji je 1(99. !. u!u en. 1(93.JA. zaratile su @apan# koji je u meuvremenu iz!radio jaku mornaricu i sklopio sporazum s Bn!leskom# i :usija. :usija je poraena# to je bio jedan od razlo!a ustanka u :usiji 1(9A. !. Posredovanjem 6=&)a sklopljen je 0ort#s(outsk" ("r kojim je :usija morala ustupiti @apanu podruje 6ahalina i Port =rthur# te protektorat nad 7orejom i junom ;andurijom. 8o je ujedno bilo i priznanje @apana kao znaajne velesile. ?1

7rajem 1(. st. i S' d"n' n 4rav su bile !urnute u ekspanzivnu svjetsku politiku. 7ontinent je postupnim naseljavanjem bio !otovo potpuno zaposjednut pa je 1+(1. ukinut =o( stad A&t kojim je bilo re!ulirano dobivanje zemlje u vlasni tvo. Pod utjecajem politike osi!uravanja svojih pomorskih pozicija# poele su se 6=& okretati svojim susjedima u 6rednjoj =merici i otocima <apadne 'ndije. 1+24. !. 6=&. su od :usije kupile =ljasku na sjeveru. 8enja 6=&)a irenju prema ju!u imala je za cilj stvaranje ekonomski kontrolirano! imperija. 1+(+. !. *nija je anektirala Favajsko otoje na Pacifiku. Pravi prodor svoje imperijalistike politike 6=& pokazuju nakon l"kv"da&"' %an'olskog kolon"'alnog &arstva# prije sve!a intervencijom u 7ubi# !dje su u ratu 7ubanaca s >panjolcima zadobili Portoriko# "uam i %ilipine# a dvije !odine kasnije u razraunavanju s Bn!leskom i $jemakom jo neka otoja na 8ihom oceanu. :epublika 7uba s Faitijem bila je neko vrijeme podvr!nuta amerikom utjecaju# kao i Panama koja se 1(9?. !. odcijepila od 7olumbije. 8amo je 1(13. !. zavr en Panamski kanal.

KRIZA IMPERIJALIZMA
$a prijelazu u 29. st. dolazi dok krize imperijalizma. Buropske sile u tenji za irenjem svojih posjeda na le su se odjednom suoene s mladim europskim dravama i nacijama. >irenje britanske moi sti!lo je do svojih krajnjih !ranica# a na ekonomskom planu nove industrijske drave poele su 1ritaniji preotimati izvozna tri ta. 7olonije i nekada zaostale zemlje poinju razvijati vlastitu industriju i protekcionistikim mjerama tititi svoje interese. 1ritanija prelazi u defenzivu usmjerenu na ouvanje svo! kolonijalno! imperija. 6 dru!e strane $jemaka je jo uvijek bila u fazi stvaranja svo!a kolonijalno! imperija i zbo! to!a je nuno morala doi u sukob s ostalim LzasienimL silama# posebno u 6jevernoj =frici# ;aroku i 1liskom istoku. $jemaka je dobila i koncesiju za !radnju eljeznice od Eari!rada preko 1a!dada do Perzijsko! zaljeva# to su pak ostale sile smatrale zadiranjem u svoje interesne sfere. $ajtee krize su ipak bile dvije marokanske krize koje su prijetile da se pretvore u ratni sukob. 6vijet je sve vi e bio izloen ekspanzionistikim tenjama velikih sila# to je bilo nuno povezano i s utrkom u naoruavanju. 6ve je to vodilo u neminovan !lobalni sukob koji e svoju realizaciju doivjeti u vrijeme 1. svjetsko! rata.

*VII. S3VARANJE EURO0SKO, SUS3AVA SAVE1A

<avr etkom francusko)prusko! rata 1+41. !. Buropa ulazi u razdoblje etrdeseto!odi nje! mira. * tom razdoblju svaka europska sila eli ouvati postojee stanje i ne remetiti ravnoteu sna!a. 8a ravnotea europskih sna!a odravala se putem s"st (a sav $a. 6avezi su se zakljuivali na temelju !ospodarskih# socijalnih# politikih# vojnih i strate kih inilaca velike sile. 6avezima su velike sire utvrivale meusobne odnose# usklaivale ravnoteu sna!a i uvr ivale he!emoniju. 6tvaranjem $jemako! Earstva nastaje u Buropi jo jedna velika sila koja svoju mo temelji na !ospodarskoj i vojnoj moi. 7ancelar 1ismarck bio je svjestan da je ujedinjenjem $jemake naru ena ravnotea europskih sila# to je lako mo!lo dovesti do izoliranja $jemake i stvaranja protunjemakih saveza i koalicija. 6to!a on nastoji sprijeiti izolaciju $jemake i ukljuiti je u meunarodne procese# te posebno prijeiti napad na $jemaku s dvije strane. 6avezi su nastali i kao rezultat antagon"$a(a koji su postojali meu pojedinim europskim dravama. $ajvei su bili izmeu $jemake i %rancuske .!ubitak =lsacea i 0orrainea/# a ne to blai izmeu 5elike 1ritanije i :usije .suparni tvo u -smanskom Earstvu# sredi njoj =ziji i 7ini/# te izmeu =)* i :usije .suparni tvo na 1alkanu/. ?2

BISMARCKOV SUSTAV SAVEZA

6ustav saveza u Buropi poeo se formirati 1+4(. !. kada je osnovan ?. 4VOJNI SAVE1 izmeu $jemake i =ustro)*!arske. 8im savezom =)* se titi od mo!ue! rusko! u!roavanja njezinih interesa na 1alkanu. 8aj savez inicira $jemaka u strahu od mo!ue konfrontacije s %rancuskom. &a bi sprijeio izolaciju $jemake 1ismarck je 1++1. !. zakljuio K. 3ROCARSKI SAVE1 s :usijom .$@B# =)*# :*6/ kojim je nastojao zadrati na svojoj strani :usiju# ali da se ne prekine veza s 1ritanijom koja je bila :uski protivnik. -dnose u 8rocarskom savezu naru ilo je 1++A. pripajanje 'stone :umelije 7neevini 1u!arskoj uz odobrenje :usije. =)* potie 6rbiju na rat# koja je u bitci kod 6livnice 1++A. poraena. <bo! suparni tva u 1u!arskoj 1++2.J+4. izmeu =)* i :usije raspada se ovaj savez. "odine 1++2. sklapa Q. 3ROJNI SAVE1 s 'talijom. 8om savezu svaka od potpisnica prilazi sa svo! stajali ta. =ustro)*!arska# koja je s 'talijom bila u sukobu zbo! 8irola# prihvaa 'taliju da bi se za titila od mo!ue! rata s :usijom# a njemaka savezni tvom se tim savezom osi!urava u!rozi li je %rancuska. &a bi se ponovno osi!urao s ruske strane 1ismarck nakon raspada 8rocarsko! saveza sklapa tajni A. U,OVOR O U1AJA2NO2 OSI,URANJU 1++4. !. s :usijom. 6 dru!e strane da bi to vr e vezao 'taliju u 8rojni savez daje podr ku sklapanju 6porazuma o 6redozemlju 1++4. izmeu 1ritanije i 'talije kojem kasnije pristupa i =)* pa nastaje M. SRE4O1E2NA AN3AN3A. -vom savezu 1+++. ! pristupa i >panjolska. 8im savezom 1ismarck je htio osi!urati postojee odnose na 6redozemnom moru i nezavisnost 8urske.

NOVI SUSTAV SAVEZA

Padom 1ismarcka 1+(9. !. mijenja se i politiki pravac $jemake. 6ve vi e slabe veze s :usijom i 51# dok 'talije nije previ e pouzdan saveznik u 8rojnom savezu. Po!or avaju se i rusko)njemaki odnosi jer $jemaka uvodi carine na rusko ito i zaustavlja uzimanje kredita na berlinskoj burzi kojima su se :usi koristili za naoruavanje. -d tada :usija napu ta savezni tvo s $jemakom iz 1++4. !. *mjesto njemakih# :usija dobiva francuske kredite# to je sve vi e vee uz %rancusku. <bo! to!a 1+(2. !. nastaje R. 4VOJNI SAVE1 :usije i %rancuske. 8ada se $jemaka politika okree mo!uem sporazumu s 5elikom 1ritanijom. $o mo!ua suradnja koja je bila vrlo izvjesna razbija se zbo! sukoba oko pomorsko! suparni tva .$jemaka je !radila snanu ratnu mornaricu# to ju je izazvalo Bn!lesku pa je nastala utrka u naoruanju/. 5eli &o promjene u politici saveza dolazi do L. S0ORA1U2A VELIKE .RI3ANIJE I FRANCUSKE 1(93. !. kojim su iz!laeni sporovi izmeu tih dviju drava. -vaj savez nije imao neke vojne obveze za strane potpisnice# ali je ipak nosio sa sobom odreenu moralnu obvezu vojne pomoi u sluaju napada# to je i do!ovoreno na razini vojnih tabova. 8rea promjena u sustavu saveza do!odila se 1(94. kada je sklopljen @. S0ORA1U2 VELIKE .RI3ANIJE I RUSIJE kojim su ra i eni neki kolonijalni sporovi. &o to!a obrata je do lo jer je poloaj :usije u 'stonoj =ziji oslabio# a 51 je uvidjela da je -E nesposobno za ivot. 8ako su u Buropi pred poetak 1. svjetsko! rata stajala nasuprot dva saveza# tj. dvije !rupacije sila: 3ro'n" sav $ koji je bio oslabljen zbo! dvostruke i!re 'talije i koji je bio riskantan zbo! =)* sporova s :usijom na 1alkanu i s dru!e strane Antanta# s francusko)ruskim savezom i s 5elikom 1ritanijom kao neformalnim partnerom koji je iz!ladio svoje nesu!lasice s ??

%rancuskom i :usijom i koje!a je najvi e zabrinjavala $jemaka zbo! svo! pomorsko! naoruavanja.

ZNAAJKE DR%AVE I DRU$TVA PRED POETAK 1. SVJETSKOG RATA

@aanje faktora moi u meunarodnoj politici i tenja za nacionalnim prestiem# povezano s potrebom za si!urno u# po!odovali su da u dono enju vanjskopolitikih odluka sve e e prevladavaju vo'n" ra$lo$". "otovo posvuda preva!nula je ratn"-ka "d olog"'a# a kao popratna pojava demokratizacije dru tva javilo se formiranje masovne vojske naoruane u skladu s dotada nedosti!nutim razmjerima. -sobito ondje !dje je vojska imala vrst poloaj u dravi i u dru tvu# moralo je politiko vodstvo e e popu tati pred zahtjevima i ar!umentima vojnih vrhova koji su uspijevali zadobivati preva!u djelomino preko cara# a djelomino djelujui na javno mi ljenje. &va su faktora neposredno utjecala na politike odluke vlada: nadmetanje u pomorskom naoruavanju $jemake i 5elike 1ritanije i vojno)strate ki planovi vrhovnih tabova drava okupljenih u savezima. Pomorsko rivalstvo znatno je pridonijelo izolaciji $jemake. Buropska civilizacija doivljava svoj preobraaj u industrijsko)tehniko masovno dru tvo. 8ehniki pronalasci donijeli su napredak u !ospodarstvu i ekonomiji# poveali tr!ovaki promet# a utjecali su i na dru tveni ivot: uvoenje ope vojne obveze# obvezatno kolovanje# populariziranje duhovne kulture. $o neprevladane ostaju suprotnosti izmeu !rada i sela# visoko industrijaliziranih i polufeudalnih oblika privrede i naina ivota. &olazi do d (okrat"$a&"' 'avnog "vota uvoenjem ope! prava !lasa .1(12. u 'taliji/# a i :usija je nakon revolucije 1(9A. !. dobila du(u .parlament/. Eijelom tom razdoblju udario je peat na&"onal"st"-k" "(% r"'al"$a(# a to nije bio rezultat samo ekonomske politike ili autoritativne or!anizacije reima# ve i iz injenice da je on svoju ener!iju crpio iz a!resivnosti prisutne u svim slojevima dru tva.

*VIII. EURO0A NA 0O<E3KU KS. st.

OP)E KARAKTERISTIKE
* poetku 29. st. svjetska se povijest jo uvijek pisala u Buropi# dok su 6=& o!raniile svoje interese na 7aripsko more# Panamski kanal i preuzimanjem %ilipina na 8ihi ocean. 'pak# njihov dolarsk" "(% r"'al"$a( nije mo!ao zadobiti za panamerikanizam @unu =meriku. $a tom podruju on se sukobio s velikim junoamerikim dravama i ;eksikom# te s tihim suprotstavljanjem 5elike 1ritanije. *z to u tim dravama postojalo je i kulturno nasljee panjolsko)portu!alske civilizacije i kolonizacije. 6=&)u je ipak u to vrijeme bio vaniji unutra nji razvoj. * =ziji uspon @apana jo nije predstavljao veliku opasnost za velike europske sile i njihove interese# po!lavito u 7ini i 7oreji. Buropa je jo uvijek ivjela samo o svojoj kulturnoj i politikoj tradiciji# zaokupljena vlastitim ciljevima i napetostima. 1ilo je to staro udru n' drava koje se poslije stvaranja njemake i talijanske nacionalne drave priinjavalo stabilnim# a predvodilo !a je est velesila. Pred svima njima stajao je %ro!l ( d (okrat"$a&"' # i s njim u istonoj i ju!oistonoj Buropi povezano na&"onalno %"tan' # a

?3

kako se ono nije du!o rje avalo predstavljalo je eksploziv koji je svaki ast mo!ao eksplodirati.

KARAKTERISTIKE $EST VELESILA

* Fran&usko' je potpuni parlamentarizam donio vatrene borbe malih# osobno obojenih stranaka i este promjene vlada. * procesu laicizacije Erkva je potpuno odvojena od drave. 6ve do 1(9A. radni tvo nije mo!lo stvoriti jedinstvenu politiku stranku. 6tabilnost zemlje bila je dobra# zahvaljujui dobro kolovanoj# centralno voenoj upravi. 1roj stanovnika i itava !raanska struktura ostali su konstantni. Privredni razvoj napredovao je sporo# pa je rastao osjeaj zaostajanja# posebno prema $jemakoj. *korijenjeni patriotizam pomo!ao je da se prebrode sve vanjske krize i odobravaju te ki financijski i vojni tereti. * V l"ko' .r"tan"'" parlamentarizam je sauvao svoje starinske forme i pokazao se najsposobnijim za promjene. 0iberalna vlada koja je 1(9A. !. zamijenila dvadeseto!odi nju vladavinu konzervativaca prihvatila je do!mu o slobodnoj tr!ovini. *z potporu laburistike stranke koja ulazi u to vrijeme u parlament# zapoela je s reformama radniko! prava i uvela socijalno osi!uranje. $ajbolje orue tih reformi bio je dravni budet koje! je svjesno sastavljao ministar financija 0loNd "eor!e .porezi na nasljedstvo i osobni dohodak/. "ornjem domu oduzeto je pravo da odobrava financije ime je razbijena politika prevlast lordova. 7ralj je bio prisiljen potvrivati sve ove odredbe# tako da je postajao samo reprezentativni or!an bez nekih dru!ih funkcija. * politici prema 'rskoj do lo je do zaokreta# jer se pokazalo da njezini poslanici vladi daju veliku podr ku. 'rskoj je odobren LFome :uleL I unutra njopolitika autonomija. @edino se protestanti iz sjeverno! *lstera nisu htjeli prikljuiti katolikoj vladi u &ublinu# pa je skoro izbio !raanski rat. *pravo e se na nacionalnom pitanju raspasti cijeli 1ritanski imperij. N' (a-ka je imala najnaprednije izborno pravo za izbor svo! parlamenta# ali je i dalje monarhija imala velike ovlasti. -sobni reim cara 5ilima ''. ipak je bio poljuljan# osobito nje!ova vanjska politika# nakon afere s &ailN 8ele!raphom .list koji je objavio politiki neu!odne izjave cara u raz!ovoru s svojim britanskim prijateljima/. $o to nije u!rozilo ustavom zajamenu mo prusko! cara i nje!ovih vojnih savjetnika. Posljednji njemaki kancelar prije rata FollKe! uoavao je mno!e nedostatke# ali nije imao sna!e da ih ukloni. 5eliki propust je bio to se nije imao razumijevanja za njemaki radniki pokret# iako je njemaka socijaldemokratska stranka bila najjaa i vodea u :eichsta!u. 'ako se temeljila na marksistikim naelima# napustila !a je i u upravi suraivala s dru!ima. $eprekidni privredni uspon omo!uavao je da $jemaka !odine prije rata proivi bez veih kriza. $ajproduktivnija je bila te ka industrija zahvaljujui u!ljenokopima :uhru i eljeza u 0otarin!iji. * $jemakoj se razvijaju elektrotehnika# optika i kemijska industrija. $jemaki se izvoz izjednaio s britanskim. $jemaku nisu toliko morila i nacionalna pitanja# a spor s Poljacima rije en je odustajanjem od naseljavanja $ijemaca. * Rus"'" je poslije rata s @apanom 1(93J9A. !. izbila revolucija koja je uvela parlamentarizam u :usiju. Ear je poku ao jo jednom u cijelosti provesti restauraciju# ali se pokazalo da carizam $ikole ''. nije sposoban vi e zamijeniti autokratski reim. &umi su postupno oduzimana prava# a odluujui inioci i dalje su bili car# ministri i vojska. $ije postojalo jako! iroko! srednje! sloja# dok su stranke koje su prvo radikalno traile ustavna prava# sada poele suraivati s reimom u politici rusifikacije nacionalnih manjina na zapadu .*krajinci# Poljaci/. 'ndustrijalizacija se nastavljala uz francuske kredite# ali je samo nekim manjim ?A

dijelovima :usije uspjela donijeti neke znaajnije promjene. "eneralni trajkovi su se !u ili u krvi# a radniki pokret bio je u utkan. "lavni problem su i dalje predstavljali seljaci# koji su iako slobodni# i dalje ivjeli u seljakim zadru!ama u kojima je trebalo provesti a!rarnu reformu. 8rebalo je stvoriti sloj krupnih seljaka koji bi primjenjivali moderne tehnike u obradi zemlje. 8o je uspjelo donekle# jer su se pobunili oni koji su ostali uskraeni. -siroma eni seljaci uzaludno su traili posao u industrijskim sredi tima ;oskvi i 6ankt Petersbour!u. * Austro)Ugarsko' je postojanje vi e nacija postao !lavni problem uvoenju parlamentarizma. 7ako je za dodire s vlasti bilo priznato devet slubenih jezika# iz!ubio se osjeaj zajedni tva koji se temeljio na historijskoj pro losti. ;aari# koji su tvorili polovinu stanovni tva# mislili su da e u!njetavanjem dru!ih narodnosti uspjeti sauvati jedinstvo zemalja krune sv. 6tjepana. * austrijskom dijelu monarhije vodila se nacionalna borba izmeu $ijemaca i Deha i 6lovaka# osobito oko "alicije. @uni 6laveni su se u ;onarhiji meusobno sve vi e povezivali i izraavali tenju preureenja monarhije na naelima trijalizma. *za sve to konzervativna stale ka vlada morala se nositi i s problemima novoprobuenih niih slojeva# koje je rje avala kratkoronim mjerama. Poku aj uspostave Earevinsko! vijea 1(94. nije uspio zbo! nacionalno! pitanja. * =)* nije postojalo ni jedinstvene socijaldemokratske stranke# ve manje nacionalnih# tako da se jedino mo!lo vladati putem naredaba. * Ital"'" nije bilo nacionalno! problema# jer su sve drave zdruene u 7raljevinu 'taliju imale isti jezik# kulturu i povijesno nasljee. $ajtee je bilo podi!nuti zaostale sredi nje dijelove drave i talijanski ju!# !dje su naj iri slojevi bili jo uvijek nepismeni. &rava je bila industrijalizirana samo na sjeveru i ostala je najslabijom velesilom. 6voje osvajake pretenzije iskazivala je talijanska irredenta# !ledajui u stanovni tvu u &almaciji i Frvatskom primorju svoje jo neosloboene sunarodnjake. 8ime je postala slabim partnerom u 8rojnom savezu.

MEUNARODNI ODNOSI I REGIONALNI RATOVI

'mperijalizam je krajem 29. st. dosti!ao vrhunac. Buropa# koja je u vrijeme pojaane kolonizacije =frike i =zije bila po teena meusobnih razmirica velikih sila ponovno je postala !lavno popri te ratnih sukoba. 6vijet je bio podijeljen# isto kao i Buropa# podijeljena na dva bloka I =ntantu i 8rojni savez. $ekoliko je uzroka napetosti meu europskim silama. 8o su ponajprije utrka u pomorskom naoruavanju $jemake i 1ritanije .<akon o floti 1(99./# djelovanje talijanske irredente prema dalmatinskoj obali# ime dolazi u sukob s =)* i =)* politika prema 1iF i sukob s :usijom koji je proizlazio nuno iz te politike .:usija je podravala 6rbiju/. &vije (arokansk kr"$ najvi e su uznemirile svijet i bile najopasnija prijetnja svjetskom miru. Prva je izbila 1(9A. !. kada je njemaki car 5ilim ''. posjetio marokanski luki !rad 8an!er i najavio da e se njemaka vlada zala!ati za prijateljstvo s ;arokom i da eli raz!ovarati s marokanskim sultanom kao nezavisnim vladarom. 8o nije bilo po volji %rancuskoj u ijoj interesnoj zoni se nalazio ;aroko# ali kako je bila nespremna za rat morala je popustiti. 6azvana je konferencija u Al# s"rasu koja je zakljuila da ;aroko ostane neovisna drava# ali da %rancuska i >panjolska svaka u svojoj zoni odravaju red. $jemaka nije posti!la to je eljela# a %rancusku je osim 51# :*6 i 6=&)a podrala i 'talija# koja je jo 1(99. !. posti!la s %rancuskom sporazum o podjeli njihovih interesnih podruja# !dje je ;aroko bio interesno podruje %rancuske# a 8ripoli 'talije. &ru!a marokanska kriza izbila je 1(11. %rancuska je sve vi e uvrstila svoj !ospodarski i politiki poloaj u ;aroku. 7ad su se pobunila marokanska plemena protiv %rancuza i sultana# %rancuzi su na to od!ovorili vojnom intervencijom i zauzeli marokansku prijestolnicu. $ijemci su odmah na to rea!irali i poslali vojnu topovnjau LPanteraL .Panterin skok/ u luku ispred !rada =!adira# ?2

!dje je prijetila %rancuskoj i zahtijevala od nje da joj preda taj !rad ili neki dru!i posjed u =frici. 7riza je rije ena do!ovorom# !dje je $jemaka dobila po!ranini dio 7on!a# a %rancuskoj je priznato pravo na ;aroko. * to vrijeme i 'talija je zaratila s 8urskom i otela joj 8ripoli i Eirenaiku. Promijene u 8urskoj izazvane (ladotursko( r volu&"'o( 1(9+. !. i svr!avanjem sultana =bdulhamida ''. izazvale su krizu u odnosima -E i =)*. ;ladoturci su se zala!ali za reformu -smansko! Earstva koja bi konsolidirala dravu na ustavnim temeljima i modernizirala je po u!ledu na ostale europske zemlje. 8o nije od!ovaralo =)* i njenim interesima u 1iF# jer se bojala da mladoturci nee zahtijevati reviziju 1erlinsko! sporazuma. <bo! to!a je pourila i ve 1(9+. anektirala 1iF. Pro!la enje te aneksije bez odobrenja ostalih supotpisnica 1erlinsko! sporazuma izazvalo je krizu# ponajprije s 8urskom i :usijom. 7riza je zavr ila 1(9(. !. zakljuenjem u!ovora s 8urskom u kojem je 8urska priznala aneksiju# a zauzvrat je dobila od tetu od A2 milijuna kruna i obeanje da e =)* povui vojsku iz novopazarsko! sandaka. $jemaka je kao saveznica =)* napravila pritisak na :usiju da prizna aneksiju# to je ona uinila# kao i 6rbija. 8ako je okonana i ova kriza. 5oene krilaticom L1alkan 1alkancimaL balkanske su zemlje 6rbija# Erna "ora# 1u!arska i "rka !ajile svoje ekspanzionistike elje koje su namjeravale ostvariti istjerivanjem 8uraka s balkansko! prostora. -ne su 1(12. !. sklopile !alkansk" sav $ i iste !odine zaratile s 8urskom. 8urska je rat iz!ubila i bila je primorana na potpisivanje primirja. Prema mirovnom sporazumu zakljuenom u 0ondonu 1(1?. !. saveznici su zadrali osvojena podruja# a stvorena je nova drava Al!an"'a koja je trebala sprijeiti 6rbiju da izae na more. $edu!o zatim nastali su sporovi saveznika s 1u!arskom oko pitanja ;akedonije# pa je izbio drug" !alkansk" rat u koji se umije ala i :umunjska i 8urska .zauzela istonu 8rakiju i Bdirne/. 1u!ari su zatraili mir i sklopili !a u 1ukure tu. 6rbija je dobila 5ardarsku ;akedoniju# "rka B!ejsku i dio 8rakije# 1u!arska Pirinsku ;akedoniju# :umunjska &obrudu# a 8urska istoni dio 8rakije i @edrene.

*I*. 0RVI SVJE3SKI RA3 ;?F?A)?F?@5

UZROCI I POVOD RATA (S-*-450.67 -/58/-/#
:at izmeu europskih sila pripremao se postupno vi e od trideset !odina. 7ad je $jemaka postala ujedinjena i mona imala je jaku tenju jo vi e poveati svoju !ospodarsku i politiku mo# a tu tenju mo!la je ostvariti ponajprije pribavljanjem kolonija i utjecajnih sfera u svijetu. 7ako su one bile ve razdijeljene izmeu velikih europskih sila .51 i %:=/# $jemaka je nastojala da se njih dokopa u nekom veem oruanom sukobu. * savezu s =)* nastojala je to jae podupirati svo!a saveznika# koji je zbo! unutra njih nacionalnih sukoba i sam bio izvor mo!uih sukoba# ali ponajvi e zbo! nje!ovo! vanjskopolitiko! poloaja i anta!onizma prema :usiji. $jemaka je bila svjesna da e kad)tad doi do sukoba i zato je nastojala biti to spremnija za nje!a. 8o moe objasniti i injenicu da do rata nije do lo ni za obje marokanske krize# ni za aneksione krize# ve ba 1(13. !.# onda kad su sve strane bile spremne za rat. Dekao se samo povod. @o od 1(9?. !. na 1alkanu su se sukobljavali austrijski i velikosrpski ekspanzionizam. =ustrou!arska je u svojoj ekspanziji ukljuivala i pokoravanje 6rbije# dok je 6rbija teila osvajanju susjednih teritorija .1iF# Frvatske/. &a bi stvorili 5eliku 6rbiju# velikosrbi su se ?4

nastojali povezivati u razne teroristike or!anizacije koje su djelovale protiv =)*. @edna takva or!anizacija bila je i L*jedinjenje ili smrtL koja je zapravo or!anizirala atentat na a)u prijestolonasljednika %erdinanda. %erdinand kao budui car nije od!ovarao srpskoj politici# jer se zala!ao za preureenje ;onarhije u po trijalistikom kljuu# a to bi znailo njezino ouvanje# dok se 6rbija nadala pro irenju upravo na njezinim ru evinama. 6to!a je stupila u kontakt s or!anizacijom L;lada 1osnaL koja je djelovala u 1iF i pripremila neke njezine lanove za izvr enje atentata. %ranjo %erdinand boravio je u lipnju 1(13. u 1iF na vojnim vjebama. 2+. lipnja 1(13. izvr en ' at ntat na Fran'u F rd"nanda i nje!ovu supru!u u 6arajevu. =tentat je izveo Puni a :ai# pripadnik ;lade 1osne. 6arajevski atentat potaknuo je =)* diplomaciju da poku a prvo to mirnije rije iti taj do!aaj. =)* se nadala diplomatskom i!rom primorati 6rbiju na popu tanje i na kraju je ak i dovesti pod svoj protektorat. *z to se nadala da :usija nee podravati zemlju LcaroubojiceL. $o =)* se prevarila. :usija je i dalje podravala 6rbiju# a ova se pokazala tvrdim orahom u pre!ovorima. 2?. srpnja =)* objavila je ult"(atu( Sr!"'" u kojem trai od nje da dopusti njenim istraiteljima da istrae ubojstvo. 6rbija je to odbila jer je to smatrala povredom svo!a suvereniteta# ali je pristala na suzbijanje daljnjih teroristikih akcija. =)* se time nije zadovoljila te je 2A. srpnja %r k"nula d"%lo(atsk odnos # a 2+. srpnja 1(13. !. o!'av"la Sr!"'" rat. $jemaku nije previ e iznenadio razvoj do!aaja. -na je# kao i ostale europske velesile# odmah po objavi ultimatuma stavila svoju vojsku pod mobilizaciju. $o# da bi izbje!la ratovanje na dva boji ta# prvo je planirala napasti %rancusku# a zatim :usiju. ?. kolovo$a ?F?A. g. $jemaka je navijestila rat :usiji# a dva dana kasnije %rancuskoj.

RATNE OPERACIJE
&a bi zadala udarac %rancuskoj i izbje!la utvrenu nje)fra !ranicu# $jemaka se u duhu svoje taktike munjevito! ratovanja okomila na 1el!iju# te tako preko sjevera provalila u %rancusku. 3. kolovoza 1(13. u rat ulazi i 5elika 1ritanija i alje pomo francuskim sna!ama. 6amo na taj nain uspjeli su se %rancuzi obraniti od $ijemaca. :at se ubrzo pretvorio u %o$"&"ono ratovan' !dje su se bitke vodile na o!ranienom podruju# na crtama boji nice# umjesto do tada na otvorenom borili tu# !dje se brzo odluilo tko je pobjednik# a tko poraeni. * rat se na strani =ntante ukljuio i @apan# s namjerom da se teritorijalno uvrsti u 7ini i zauzme tamo nje $jemake posjede. 7ad je zapoeo rat# 'talija je suprotno oekivanjima saveznika# %roglas"la n utralnost i na taj nain izazvala raspad 8rojno! saveza. -stao je samo &vojni savez kojem su kasnije pristupile 1u!arska i 8urska. 'talija je pro!lasila neutralnost jer nije htjela pomoi irenje i uvr ivanje =)* na 1alkanu i jer je i sama na tom prostoru imala vlastite ekspanzionistike tenje .&almacijaP/. 6 dru!e strane raunala je i na teritorijalne ustupke koje bi dobila prelaskom na stranu =ntante. 6to!a je 1(1A. !. u 0ondonu sklopila tajni sporazum kojim je za ulazak u rat na strani =ntante dobila u obeanje juni 8irol i "oricu# "radi ku# 8rst i 'stru i vei dio jadranske obale. * Buropi su $ijemci bili an!airani na dva boji ta zapadnom i istonom. * 1(1A. !. odluili su se vi e usmjeriti na istono boji te i u snanim udarima onesposobiti rusku vojsku i onda se ponovno okrenuti zapadnom boji tu. $o# kako su i :usi predvidjeli snane napade u to vrijeme# sudarila su se dva snana napada u kojima je na kraju prednost izborila $jemaka. 1oji nica se utvrdila od :i ko! zaljeva do &njestra. &a bi olak ali poloaj ruske vojske en!leske i francuske trupe poduzele su 1(1A. tzv. dardan lsku ks% d"&"'u kojom su ?+

nastojale zauzeti tjesnace i spojiti se s ruskom vojskom# te na svoju stranu pridobiti "rku i :umunjsku. $o ta akcija nije uspjela. 8a akcija navela je njemake i a)u trupe da uz pomo 1u!arske# kojoj su obeani odreeni teritorijalni ustupci# pomo!nu 8urskoj i spoje se s njezinom vojskom. 6mjer to! pothvata i ao je preko 6rbije# ija se vojska pred udarima morala povui na otok 7rf. -kupirana je i Erna "ora. *laskom Ital"' u rat otvorilo se i tal"'ansko !o'"t na rijeci 6oi. 'ako su tamo a)u jedinice bile brojano manje# uspjele su suzbiti sve talijanske napade. 8ek kad je =)* morala poslati neke jedinice na istono boji te osvojili su 8alijani "oricu. $a $a%adno( !o'"tu vodile su se 1(12. !. velike bitke. %rancuzi su obranili V rdun# a u toj bitci stradalo je oko 1 999 999 ljudi. &ru!a velika bitka vodila se na r"' &" So(# !dje su francuske i en!leske sna!e nastupale zajedno protiv $ijemaca. * toj su bitci 1ritanci prvi puta upotrijebili tenkove. :usi su na "sto-no( !o'"tu 1(12. izveli nekoliko uspje nih napada i zauzeli 1ukovinu i dio "alicije i izbili na 7arpate. 8amo su zarobili vi e od 399 999 a)u vojnika. $akon neuspjele dardanelske ekspedicije# %rancuzi i 1ritanci iskrcali su svoje jedinice 1(1A. !. u 6olunu sa zadaom da djeluju dolinom 5ardara. *skoro su tamo prevezene i sve srpske jedinice sa otoka 7rfa i dobrovoljaki odred 6F6 obuen u :usiji. 8ako je otvoreno i Solunsko !o'"t . 6ve do potkraj rata nisu se na ovom boji tu vodile vee akcije. :at se vodio i izvan Burope# ponajvi e da bi se zauzele njemake kolonije. $jemaka nije imala tako dobre pomorske veze sa svojim kolonijama# niti su one imale neko strate ko znaenje# tako da su brzo bile zauzete. * blokadi njemakih luka i opskrbe najrevniji su bili 1ritanci# koji su primjenjivali taktiku tzv. %u-"nsk !lokad umjesto blokade pojedinih luka. :at je u to vrijeme .kraj 1(12. !./ poeo polako uni tavati !ospodarstvo i ekonomiju zaraenih zemalja# koje su oskudijevale u raznim sirovinama i hrani. $jemaka flota u koju je toliko ula!ano pokazala se nesposobnom da se nosi s britanskom flotom# te je osuena na mirovanje u lukama. $ajvea pomorska bitka izmeu britanske i njemake mornarice vodila se kod poluotoka @ilanda. 8ak usavr avanjem podmorniko! ratovanja# $ijemci su poku ali probiti blokadu 6jeverno! mora i 1ritancima su najavili %od(orn"-k" rat. $jemake podmornice torpedirale su tr!ovake brodove# te talijanske# francuske i britanske ratne brodove. 6=& je u to vrijeme raznim tr!ovinskim sporazumima podupirao =ntantu. *!roavanje tr!ovakih putova prema Buropi nije bilo u interesu ameriko! !ospodarstva# koje se pobojalo da pobjedom Eentralnih sila europske drave nee moi isplatiti svu robu. <ato je uzimajui za povod akcije njemakih podmornica R. travn'a ?F?L. u ao u rat s $jemakom# to su uinile i neke dru!e srednjoamerike zemlje# Portu!al i 7ina.

PROMJENE U RUSIJI1 OKTOBARSKA REVOLUCIJA

:usija je u 1. svjetski rat u la prilino nespremna. $jezini privremeni uspjesi u ratu nisu mno!o znaili njezinom stanovni tvu koje je bilo nezadovoljno zbo! !ospodarske zaostalosti# siroma tva# velikih poreza i dru!ih nevolja. 6eljaki nemiri i radniki trajkovi tijekom 1(1A. i 1(12. !. pojaali su se osobito 1(14. !. $ajnapetije je bilo u 0 trogradu# !lavnom !radu :usije. 8u je 2A. veljae 1(14. izbio !eneralni trajk koji je poku ala u!u iti carska vojska# ali i ona se pobunila. 8ada je pod pritiskom rusko! visoko! !raanstva odstupio car $ikola ''. :omanov# a :usija je postala republika. $jome je upravljala privremena vlada. 7oristei se daljnjim nezadovoljstvom rusko! seosko! stanovni tva i radnika ruski su bolj evici pod vodstvom L n'"na pripremali oruani ustanak. Posvuda su osnivali sov' t koji bi postali nova tijela vlasti# a ustrojavali su i svoje oruane odrede .Ervena armija/. $akon provedenih priprema oni su 2A. listopada 1(14. !. poduzeli oruanu pobunu u Petro!radu i zauzeli sve

?(

najvanije ustanove# svr!nuli privremenu vladu i pro!lasili svoju vlast sovjeta. 1ila je to oktobarska revolucija kojom na vlast u :usiji dolaze ko(un"st". 6ovjetska :usija nastojala se iskljuiti iz rata i to je uradila mirom u .r st)L"stovsku 1(1+. !. :usija se tim mirom odrekla 7urlandije# 0itve# 0etonije# Bstonije i Poljske# te nekih podruja u =ziji# priznati mir koji je sklopila *krajina s Eentralnim silama# obvezati se na razvojaenje vojske i platiti ratnu od tetu od 2 milijardi zlatnih maraka.

KRAJ RATA
$ijemci su nakon objave rata od strane 6=&)a pourili s napadima na zapadnom boji tu prije iskrcavanja =merikanaca. $o ti napadi su bili odbijeni# a $ijemci potisnuti. * kolovozu 1(1+. !. saveznike sna!e poduzele su odluujue napade na zapadnom boji tu# a u isto vrijeme do lo je i do proboja 6olunsko! boji ta. 2(. rujna 1(1+. iz rata je istupila 1u!arska i sklopila primirje. =)* se morala povui s talijansko! boji ta !dje su se njene sna!e# u!lavnom sastavljene od pripadnika raznih naroda# raspale. =)* je zatraila primirje 2(. listopada# a +. studeno! $jemaka koja je 11. 11. 1(1+. kapitulirala. 8ime je zavr en 1. svjetski rat.

39

**. SA4RJAJ
I. FRANCUSKA REVOLUCIJA .........................................................................................? P-DB8=7 :B5-0*E'@B * %:=$E*67-@ ....................................................................1 &B70=:=E'@= - P:=5';= D-5@B7= ' ":=S=$'$= ' *68=5 '< 14(1..................2 8'@B7 :B5-0*E'@B -& 14(1. &- @=7-1'$67B &'78=8*:B ...................................2 @=7-1'$67= &'78=8*:=............................................................................................? -&@BE' :B5-0*E'@B * B*:-P' ...................................................................................? II. NA0OLEONSKO 4O.A ................................................................................................Q P:5' 7-=0'E'@67' :=8 ' *6P-6$ $=P-0B-$= ........................................................3 -D*5=$@B 8B7-5'$B :B5-0*E'@B ..........................................................................3 :=8-5' $=P-0B-$= ' *6P-68=5= FB"B;-$'@B * B*:-P' ...............................A B*:-P= * :=8* P:-8'5 $=P-0B-$= .1+12)1+1A/ ..................................................A III. ,RA8ANSKO 4RU93VO I IN4US3RIJSKA REVOLUCIJA .................................R %-:;':=$@B ":=S=$67-" &:*>85= ....................................................................2 B$"0B67= ' '$&*68:'@67= :B5-0*E'@= ................................................................4 %-:;':=$@B ":=S=$67-" 70=6$-" &:*>85= .................................................4 IV. .E<KI KON,RES I NOVI 0ORE4AK ......................................................................L %-:;':=$@B $@B;=D7-" 6=5B<= ..........................................................................+ 1:'8=$67= P:B50=68 * 65'@B8* .............................................................................+ 65B8= =0'@=$6= ' '$8B:5B$E'-$'68'D7= P-0'8'7= ..........................................( V. LI.ERALNI I NACIONALNI 0OKRE3I 4O ?@A@. .....................................................F 0'1B:=0$B ' $=E'-$=0$B '&B@B...............................................................................( *6P-68=5= ":=S=$67'F *68=5$'F &:R=5= ...................................................19 *6P-68=5= 0'1B:=0$-" P=:0=;B$8=:'<;= * 5. 1:'8=$'@' ......................11 :B5-0*E'@= * ":D7-@ ..............................................................................................12 :B5-0*E'@= * '8=0'@' ................................................................................................12 6:P67' *68=$E' ..........................................................................................................12 $=E'-$=0$' P-7:B8 * P-0@67-@ ' *"=:67-@ ....................................................1? $=E'-$=0$' P-7:B8 * >P=$@-067-@ ' @*R$-@ =;B:'E' ..................................1? 1-:1= ':=E= <= $B<=5'6$-68 ..............................................................................13 VI. REVOLUCIJE ?@A@EAF. U EURO0I ...........................................................................?A :B5-0*E'@= * %:=$E*67-@ ....................................................................................13 :B5-0*E'@= * '8=0'@' ................................................................................................1A :B5-0*E'@= * $@B;=D7-@ ......................................................................................1A :B5-0*E'@= * F=161*:>7-@ ;-$=:F'@' ............................................................12 *<:-E' ' P-60@B&'EB 60-;= :B5-0*E'@= 1+3+J3(. ". .........................................14 VII. RA4NI<KI 0OKRE3 ................................................................................................?@ VIII. 4O.A 3E=NI<KI= I 1NANS3VENI= O3KRIHA I EURO0SKO 4RU93VO NA 0RIJELA1U U REALI1A2 .......................................................................................?F $-5' '&B-0->7' P-"0B&' .........................................................................................1( &:*"= '$&*68:'@67= :B5-0*E'@= .......................................................................1( :B5-0*E'-$':=$@B P:-;B8=................................................................................29 *8@BE=@ 8BF$-0->7'F -87:'T= $= -&$-6B * P:-'<5-&$@' .......................29 31

I*. FRANCUSKA U K. 0OLOVICI ?F. S3. ......................................................................KS 5:'@B;B $=P-0B-$= '''. .&:*"- E=:685-/.............................................................21 :=8 6 $@B;=D7-; ' P=:'>7= 7-;*$= ................................................................21 &-1= 8:BTB :BP*10'7B ...........................................................................................22 *. UJE4INJENJE I3ALIJE ..............................................................................................KK :=8 6 =*68:'@-; ........................................................................................................22 "=:'1=0&'# 5B$BE'@= ' :';......................................................................................2? *I. UJE4INJENJE NJE2A<KE......................................................................................KQ P:*67= I 6:B&'>8B $@B;=D7-" *@B&'$@B$@= ...................................................23 :=8 6 &=$67-; ' =*68:'@-; ..................................................................................23 :=8 6 %:=$E*67-; ' 7-$=D$- *@B&'$@B$@B $@B;=D7B ...............................23 *II. SA4 U K. 0OLOVICI ?F. S3. .....................................................................................KM :=8 6@B5B:= ' @*"= ...................................................................................................2A *III. RUSIJA U ?F. S3.......................................................................................................KR :*6'@= * 1. P-0-5'E' 1(. 68. .......................................................................................22 :*6'@= * 2. P-0-5'E' 1(. 68. .......................................................................................22 *IV. OS2ANSKO CARS3VO: .ALKAN I IS3O<NO 0I3ANJE .................................KL -6;=$67- E=:685- * 1. P-0-5'E' 1(. 68. ............................................................24 '68-D$- P'8=$@B &- 1+A?..........................................................................................2+ 7:';67' :=8 ................................................................................................................2+ '68-D$- P'8=$@B * 2. P-0-5'E' 1(. 68.....................................................................2( *V. VELIKA .RI3ANIJA U K. 0OLOVICI ?F. S3. ........................................................KF *VI. I20ERIJALI1A2 I 0O4JELA SVIJE3A .............................................................QS P-&@B0= =%:'7B ..........................................................................................................?9 7-0-$'@B * =<'@' .........................................................................................................?1 *6P-$ '<5=$B*:-P67'F &:R=5= * &-1= ';PB:'@=0'<;= ............................?1 7:'<= ';PB:'@=0'<;= ...............................................................................................?2 *VII. S3VARANJE EURO0SKO, SUS3AVA SAVE1A ..............................................QK 1'6;=:E7-5 6*68=5 6=5B<= ................................................................................?? $-5' 6*68=5 6=5B<= ................................................................................................?? <$=D=@7B &:R=5B ' &:*>85= P:B& P-DB8=7 1. 65@B867-" :=8= .............?3 *VIII. EURO0A NA 0O<E3KU KS. S3. ..........................................................................QA -PTB 7=:=78B:'68'7B .............................................................................................?3 7=:=78B:'68'7B >B68 5B0B6'0= ...........................................................................?A ;BS*$=:-&$' -&$-6' ' :B"'-$=0$' :=8-5' ...................................................?2 *I*. 0RVI SVJE3SKI RA3 ;?F?A)?F?@5..........................................................................QL *<:-E' ' P-5-& :=8= .6=:=@B567' =8B$8=8/...........................................................?4 :=8$B -PB:=E'@B .......................................................................................................?+ P:-;@B$B * :*6'@'# -78-1=:67= :B5-0*E'@= .................................................?( 7:=@ :=8= ....................................................................................................................39 **. SA4RJAJ....................................................................................................................A? 32