Europska konvencija o ljudskim pravima

Konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda

Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Europe, Imajui u vidu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, koju je Generalna skuptina Ujedinjenih naroda proglasila 10. prosinca 1948. godine; Smatrajui da ova deklaracija ima za cilj da uini sigurnim univerzalno i stvarno priznavanje i tovanje u njoj proklamiranih prava; Smatrajui da je cilj Savjeta Europe da se ostvari vee jedinstvo meu njegovim lanicama i da je jedan od naina postizanja tog cilja ouvanje i daljnje provoenje ljudskih prava i temeljnih sloboda; Potvrujui ponovo svoju duboku vjeru u one temeljne slobode koje ine temelje pravde i mira u svijetu, a koje se s jedne strane najbolje tite stvarnom politikom demokracijom a s druge zajednikim shvaanjem i tovanjem ljudskih prava o kojima ovise; Odlune kao vlade europskih zemalja s istim strijemljenjima i zajednikim naslijeem politikih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava, da poduzmu prve korake ka zajednikom provoenju odreenih prava navedenih u Univerzalnoj deklaraciji; Suglasile su se o slijedeem: lanak 1 Obveza tovanja ljudskih prava Visoke strane ugovornice jame svim osobama pod svojom jurisdikcijom prava i slobode utvrene u Dijelu I. ove konvencije.

Dio I Prava i slobode

lanak 2 Pravo na ivot 1. Pravo je na ivot svakog ovjeka zatieno zakonom. Nitko ne moe biti namjerno lien ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po presudi suda, kojom je proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna predviena zakonom. 2. Lienje ivota nije u suprotnosti sa ovim lankom ako proizilazi iz uporabe sile koja je apsolutno neophodna: a. u obrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja; b. prilikom zakonitog lienja slobode ili sprjeavanja bjekstva osobe koja je zakonito liena slobode;

c. i u akciji poduzetoj, sukladno zakonu, radi guenja nemira ili pobune. lanak 3 Zabrana muenja Nitko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. lanak 4 Zabrana ropstva i prinudnog rada 1. Nitko nee biti dran u ropstvu ili poloaju ropske ovisnosti. 2. Nitko nee biti primoravan da obavlja prinudni ili obvezni rad. 3. Za uporabu ovog lanka izraz "prinudni ili obvezni rad" ne ukljuuje: a. bilo koji rad koji se normalno zahtijeva od osobe koja se nalazi u zatvoru sukladno odredbama lanka 5. ove konvencije, ili za vrijeme uvjetnog otpusta; b. bilo koju slubu vojne prirode ili, u sluaju odbijanja sluenja vojne obveze u zemljama gdje se to dozvoljava, bilo koju drugu slubu umjesto obveznog sluenja vojne obveze; c. bilo koju slubu koja se zahtijeva u sluaju izvanredne situacije ili katastrofe koja ugroava ivot ili blagostanje zajednice; d. bilo koji rad ili slubu koji su dio uobiajenih graanskih obveza. lanak 5 Pravo na slobodu i sigurnost 1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti. Nitko ne smije biti lien slobode izuzev u nie navedenim sluajevima i sukladno zakonom propisanim postupkom: a. zakonitog lienja slobode po presudi nadlenog suda; b. zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog nepovinovanja zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvrenja bilo koje obveze propisane zakonom; c. zakonitog hapenja ili lienja slobode glede privoenja nadlenoj sudbenoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvrila krivino djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba sprijei da izvri krivino djelo ili da, nakon izvrenja krivinog djela, pobjegne; d. lienja slobode malodobnika, prema zakonitom nalogu, radi odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privoenja nadlenoj vlasti;

e. zakonitog lienja slobode osoba da bi se sprijeilo irenje neke zarazne bolesti, pritvaranja mentalno oboljelih osoba, alkoholiara ili narkomana ili skitnica; f. zakonitog hapenja ili lienja slobode osobe u cilju sprjeavanja ilegalnog ulaska u zemlju ili osobe protiv koje je u toku postupak deportacije ili ekstradicije. 2. Svako tko je uhapen bit e odmah obavijeten, na jeziku koji razumije, o razlozima hapenja i o svim optubama protiv njega. 3. Svako tko je uhapen ili lien slobode prema odredbama stavka 1(c) ovog lanka mora odmah biti izveden pred sudiju ili drugu slubenu osobu zakonom ovlatenu da vri sudbenu vlast i mora imati pravo na suenje u razumnom roku ili na putanje na slobodu do suenja. Putanje se na slobodu moe uvjetovati garancijama o pojavljivanju na suenju. 4. Svako kome je uskraena sloboda hapenjem ili liavanjem slobode ima pravo uloiti albu sudu kako bi sud, u kratkom roku, razmotrio zakonitost liavanja slobode i ukoliko ono nije bilo zakonito naloio oslobaanje. 5. Svako tko je bio rtva hapenja ili liavanja slobode protivno odredbama ovog lanka ima pravo na obeteenje. lanak 6 Pravo na pravino suenje 1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo na pravinu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. Presuda se izrie javno, ali se novinari i javnost mogu iskljuiti s itavog ili jednog dijela suenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u demokratskom drutvu, kada to nalau interesi malodobnika ili zatite privatnog ivota strana u sporu, ili kada to sud smatra izriito neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publicitet mogao nanijeti tetu interesima pravde. 2. Svako tko je optuen za krivino djelo smatra se nevinim dok se njegova krivica po zakonu ne dokae. 3. Svako tko je optuen za krivino djelo ima sljedea minimalna prava: a. da odmah, na jeziku koji razumije, bude podrobno obavjeten o prirodi i razlogu optube protiv njega; b. da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti neophodni za pripremanje obrane; c. da se brani sam ili uz pomo branitelja koga sam izabere ili, ukoliko ne raspolae sredstvima da plati branitelja, da ga dobije besplatno, kada to nalau interesi pravde; d. da sam ispituje ili zahtijeva ispitivanje svjedoka optube i da se prisustvo i sasluanje svjedoka obrane odobri pod uvjetima koji vae i za svjedoka optube;

e. da koristi besplatnu pomo tumaa ukoliko ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi na sudu. lanak 7 Kanjavanje samo na temelju zakona 1. Nitko se ne moe smatrati krivim za krivino djelo nastalo injenjem ili neinjenjem koje nije predstavljalo krivino djelo u vrijeme izvrenja, prema nacionalnom ili meunarodnom pravu. Isto tako, izreena kazna nee biti tea od one koja se primjenjivala u vrijeme izvrenja krivinog djela. 2. Ovaj lanak ne utjee na suenje ili kanjavanje bilo koje osobe koja je kriva za injenje ili neinjenje, ako je to djelo u vrijeme izvrenja predstavljalo krivino djelo prema opim pravnim naelima priznatim kod civiliziranih naroda. lanak 8 Pravo na tovanje privatnog i obiteljskog ivota 1. Svako ima pravo na tovanje svog privatnog i obiteljskog ivota, doma i prepiske. 2. Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava, osim ako je takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprjeavanja nereda ili sprjeavanja zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite prava i sloboda drugih. lanak 9 Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti 1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere: ovo pravo ukljuuje slobodu da promjeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, sam ili zajedno sa drugima i javno ili privatno, da manifestira svoju vjeru ili uvjerenje, obredom, propovijedanjem i vrenjem vjerskih dunosti i rituala. 2. Sloboda manifestiranja svoje vjere ili svojih uvjerenja e podlijegati samo onim ogranienjima predvienim zakonom i koja su neophodna u demokratskom drutvu u interesu javne sigurnosti, zatite javnog poretka, zdravlja ili morala ili zatite prava i sloboda drugih. lanak 10 Sloboda izraavanja 1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu miljenja i slobodu primanja i prenoenja informacija i ideja, bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lanak ne sprijeava drave da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija. 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obveze i odgovornosti, moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili sankcijama predvienim zakonom i koje neophodne u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprjeavanja nereda ili zloina, zatite

zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprjeavanja irenja povjerljivih informacija ili u interesu ouvanja autoriteta i nepristranosti sudstva. lanak 11 Sloboda okupljanja i udruivanja 1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruivanja s drugima, ukljuujui i pravo osnivanja sindikata i pridruivanja sindikatima zbog zatite svojih interesa. 2. Ova prava nee biti ograniena izuzev na nain propisan zakonom i koji je neohodan u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, u cilju sprjeavanja nereda ili zloina, zatite zdravlja ili morala ili zatite prava sloboda drugih. Ovim lankom se ne zabranjuje uvoenje zakonitih ogranienja na ona prava koja uivaju pripadnici oruanih snaga, policije ili dravne administracije. lanak 12 Pravo na sklapanje braka Od trenutka kada postanu sposobni za brak, mukarac i ena imaju pravo da stupe u brak i zasnuju obitelj prema nacionalnim zakonima kojima se regulira ostvarivanje ovog prava. lanak 13 Pravo na djelotvorni pravni lijek Svako ija su prava i slobode, priznata ovom konvencijom, naruena ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima, ak i onda kada su povredu ovih prava i sloboda uinile osobe u vrenju svoje slubene dunosti. lanak 14 Zabrana diskriminacije Uivanje prava i sloboda predvienih ovom konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, sveza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status. lanak 15 Odstupanje u izvanrednim okolnostima 1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije, svaka visoka strana ugovornica moe poduzeti mjere koje odstupaju od njenih obveza po ovoj konvenciji, i to u najnunijoj mjeri koju zahtijeva hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu s njenim drugim obvezama prema meunarodnom pravu. 2. Prethodna odredba ne doputa odstupanje od lanka 2. osim u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili lanka 3. i 4, stavak 1. i lanka 7.

3. Svaka visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi Konvencije obavjetava u potpunosti Generalnog sekretara Savjeta Europe o mjerama koje poduzima i razlozima za njih. Ona, takoer, obavjetava Generalnog tajnika Savjeta Europe kada takve mjere prestaju djelovati i kada se odredbe Konvencije ponovo poinju u potpunosti primjenjivati. lanak 16 Ogranienja politike aktivnosti stranaca Nijedna od odredbi iz lanka 10, 11. i 14. nee se tumaiti tako da sprjeava visoke strane ugovornice da ograniavaju politiku djelatnost stranaca. lanak 17 Zabrana zlouporabe prava Nita u ovoj konvenciji ne moe se tumaiti tako da podrazumijeva pravo bilo koje drave, skupine ili osoba da se upuste u neku djelatnost ili izvre neki in koji je usmjeren na ponitavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograniavanje u veoj mjeri od one koja je predviena Konvencijom. lanak 18 Granice koritenja ogranienja prava Ogranienja za navedena prava i slobode, dozvoljena prema ovoj konvenciji, nee se primjenjivati u bilo koje druge svrhe osim onih za koje su predviena.

Dio II Europski sud za ljudska prava

lanak 19 Uspostavljanje Suda Da bi se osiguralo tovanje obveza koje su visoke strane ugovornice u Konvenciji i njenim protokolima preuzele, bit e uspostavljen Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu "Sud"). Sud e djelovati na trajnom temelju. lanak 20 Broj sudaca Broj sudaca koji e sainjavati Sud bit e jednak broju visokih strana ugovornica. lanak 21 Uvjeti za obavljanje slube 1. Suci moraju imati visoki moralni ugled i posjedovati kvalifikacije potrebite za obavljanje visokih sudbenih funkcija, odnosno biti priznati pravni strunjaci. 6

2. Suci djeluju u osobnom svojstvu. 3. Tijekom svog mandata sudije se ne mogu baviti poslovima koji su inkompatibilni s njihovom neovisnou, nepristrasnou ili zahtjevima stalne slube; sva pitanja u svezi s primjenom ovog stava rjeava Sud. lanak 22 Izbor sudaca 1. U odnosu na svaku visoku stranu ugovornicu suce bira Parlamentarna skuptina veinom glasova sa liste od tri kandidata koje imenuje visoka strana ugovornica. 2. Isti postupak se primjenjuje za popunu Suda glede pristupanja novih visokih strana ugovornica, kao i prilikom popunjavanja upranjenih mjesta. lanak 23 Trajanje mandata 1. Suci se biraju na period od est godina. Oni se mogu ponovo birati. Meutim, mandat jedne polovice sudaca izabranih na prvim izborima istie poslije tri godine. 2. Suci iji mandat istie na kraju poetnog trogodinjeg perioda rijebom odreuje Generalni tajnik Savjeta Europe neposredno poslije izbora. 3. Da bi se osiguralo da se, koliko je to mogue, mandat jedne polovice sudaca obnavlja svake tri godine, Parlamentarna skuptina moe prije svakih slijedeih izbora odluiti da mandat ili mandati jednog ili vie sudaca ne bude dulji ili krai od est godina, ali ne dulji od devet niti krai od tri godine. 4. U sluaju kad se radi o vie mandata, a Parlamentarna skuptina primjenjuje prethodni stavak, Generalni tajnik Savjeta Europe rijebom rasporeuje mandate neposredno poslije izbora. 5. Sudac izabran na mjesto suca iji mandat nije istekao obavlja dunost svog prethodnika do okonanja njegovog mandata. 6. Sucu mandat istie kada navri sedamdeset godina. 7. Suci ostaju na dunosti dok ne budu zamijenjeni. Meutim, oni nastavljaju da rade na predmetima koje su ve uzeli u razmatranje. lanak 24 Razrijeenje Sudac se ne moe razrijeiti svoje funkcije dok drugi suci ne odlue dvotreinskom veinom da on vie ne ispunjava potrebne uvjete. lanak 25 Tajnitvo i pravni suradnici Sud ima tajnitvo ije se funkcije i organizacija odreuju Poslovnikom Suda. Sudu pomau pravni suradnici.

lanak 26 Plenum Suda Sud u Plenumu: a. bira predsjednika i jednog ili dva dopredsjednika Suda na period od tri godine; oni se mogu ponovo birati; b. ustanovljava vijea za utvreni vremenski period; c. bira predsjednike vijea suda; oni se mogu ponovo birati; d. usvaja poslovnik Suda; i e. bira tajnika Suda i jednog ili vie njegovih zamjenika. lanak 27 Komiteti, vijea i Veliko vijee 1. Sud razmatra predmete u komitetima od tri suca, vijeima od sedam sudaca i u Velikom vijeu od sedamnaest sudaca. Vijea suda uspostavljaju komitete za utvreni vremenski period. 2. Ex officio u sastav vijea i Velikog suda ulazi sudac izabran sa liste zainteresirane drave ili, ako takvog nema ili nije u mogunosti da uestvuje u radu, druga osoba po njenom izboru koja e obavljati sudbenu funkciju. 3. U sastav Velikog vijea takoer ulaze predsjednik Suda i dopredsjednici, predsjednici vijea i drugi suci izabrani sukladno poslovniku Suda. Kada se predmet iznese pred Veliko vijee na temelju lanka 43., nijedan sudac iz vijea koje je donijelo presudu nee uestvovati u radu Velikog vijea, s izuzetkom predsjednika vijea i sudije koji je predstavljao zainteresirane drave lanice. lanak 28 Izjave odbora o neprihvatljivosti Komitet moe jednoglasnom odlukom da proglasi neprihvatljivom ili da skine s liste predmeta pojedinanu predstavku podnijetu na temelju lanka 34., ako se takva odluka moe donijeti bez daljnjeg ispitivanja. Ova odluka je konana. lanak 29 Odluke vijea o prihvatljivosti i utemeljenosti 1. Ako nije donijeta odluka sukladno lanku 28. vijee odluuje o prihvatljivosti i utemeljenosti pojedinanih predstavki podnijetih na temelju lanka 34. 2. Vijee odluuje o prihvatljivosti i utemeljenosti meudravnih predstavki podnijetih na temelju lanka 33.

3. Odluka o prihvatljivosti se donosi posebno, osim kada Sud, u izuzetnim sluajevima, drukije odlui. lanak 30 Ustupanje nadlenosti Velikom vijeu Ako se povodom predmeta koji vijee razmatra pokrene neko ozbiljno pitanje od znaaja za tumaenje Konvencije ili protokola uz nju, ili ako rjeenje pitanja pred Vijeem moe da dovede do rezultata koji nije u suglasnosti s nekom prethodno donijetom odlukom Suda, vijee moe sve dok ne donese presudu, da ustupi nadlenost Velikom vijeu, izuzev kada se tome protivi jedna od stranaka u sporu. lanak 31 Ovlasti Velikog vijea Veliko vijee: a. odluuje o predstavkama podnijetim na temelju lanka 33. ili lanka 34., kada mu neko vijee ustupi nadlenost na temelju lanka 30. ili kada mu je predmet upuen na temelju lanka 43; i b. razmatra zahtjeve za savjetodavna miljenja podnijeta na temelju lanka 47. lanak 32 Nadlenost Suda 1. Nadlenost se Suda protee na sva pitanja koja se tiu tumaenja i primjene ove konvencije i protokola uz nju, a koja su mu upuena na temelju lanka 33, 34. i 47. 2. U sluaju spora da li je Sud nadlean, odluuje Sud. lanak 33 Meudravni sporovi ASvaka visoka strana ugovornica moe ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije ili protokola uz nju koju je navodno poinila neka druga strana ugovornica. lanak 34 Pojedinane predstavke Sud moe da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili skupine osoba koji tvrde da su rtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz nju, uinjene od strane neke visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice obvezuju se da ni na koji nain ne ometaju stvarno rjeenje ovog prava. lanak 35 Uvjeti prihvatljivosti

1. Sud moe uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpe svi unutarnji pravni lijekovi, sukladno opepriznatim naelima meunarodnog prava, i u roku od est mjeseci od dana kada je donijeta pravomona odluka. 2. Sud ne postupa po pojedinanoj predstavci podnijetoj na temelju lanka 34. koja je: a. anonimna; ili b. u sutini istovjetna s pitanjem koje je sud ve razmatrao, ili koja je ve podnijeta nekoj drugoj meunarodnoj instanci glede ispitivanja, odnosno rjeavanja a ne sadri nove relevantne injenice. 3. Sud proglaava neprihvatljivom svaku pojedinanu predstavku podnijetu na temelju lanka 34. za koju smatra da je inkompatibilina s odredbama Konvencije ili protokola uz nju, oigledno neosnovana, ili predstavlja zlouporabu prava na predstavku. 4. Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom glede ovog lanka. On to moe uiniti u svakoj fazi postupka. lanak 36 Intervencija tree strane 1. Visoka strana ugovornica iji je podnositelj predstavke dravljanin ima pravo da podnese pisani podnesak i uestvuje u sasluanju u svim predmetima pred vijeem ili Velikim vijeem. 2. Predsjednik Suda moe u interesu ispravnog postupanja pozvati visoku stranu ugovornicu koja nije strana u postupku ili svaku zainteresiranu osobu koja nije podnositelj predstavke da podnesu pisani podnesak ili uzmu uea u sasluanju. lanak 37 Skidanje predstavki 1. Sud u svakoj fazi postupka moe odluiti da skine predstavku sa liste predmeta ako se na temelju okolnosti moe zakljuiti: a. da podnositelj predstavke ne namjerava da dalje uestvuje u postupku; ili b. da je predmet razrijeen; ili c. da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije vie opravdano nastaviti sa ispitivanjem predstavke. 1. Meutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno glede tovanja ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju. 2. Sud moe odluiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da okolnosti to opravdavaju.

10

lanak 38 Ispitivanje predmeta i postupak prijateljskog rjeenja 1. Ako Sud proglasi predstavku prihvatljivom, on: a. nastavlja ispitivanje predmeta zajedno s predstavnicima stranaka i , ako je to potrebno, preuzima istragu, za ije e mu uinkovito provoenje drave u pitanju pruiti sve potrebne olakice; b. stavlja se na raspolaganje zainteresiranim stranama u sporu kako bi se postiglo prijateljsko rjeenje zasnovano na tovanju ljudskih prava utvrenih Konvencijom i protokolima uz nju. 2. Postupak koji se vodi na temelju stavka 1.b povjerljive je prirode. lanak 39 Postizanje prijateljskog rjeenja Ako se postigne prijateljsko rjeenje, Sud skida predmet sa svoje liste odlukom koja sadri kratak opis injenica i postignutog rjeenja. lanak 40 Javna rasprava i pristup dokumentima 1. Rasprave su javne, osim kada Sud u posebnim okolnostima odlui drukije. 2. Dokumenti deponirani kod tajnika dostupni su javnosti, osim kada predsjednik Suda odlui drukije. lanak 41 Pravino zadovoljstvo Kada Sud utvrdi prekraj Konvencije ili protokola uz nju, a unutarnje pravo visoke strane ugovornice u pitanju omoguava samo dijelominu odtetu, Sud e, ako je to potrebno, pruiti pravino zadovoljenje oteenoj stranci. lanak 42 Presude vijea Presude vijea postaju pravomone sukladno odredbama lanka 44., stavak 2. lanak 43 Obraanje Velikom vijeu 1. U roku od tri mjeseca od dana donoenja presude vijea svaka stranka moe, u posebnim sluajevima, da zahtijeva da se predmet iznese pred Veliko vijee.

11

2. Odbor od pet sudaca Velikog vijea prihvatit e zahtjev ako se predmet tie nekog ozbiljnog pitanja vezanog za tumaenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od ope vanosti. 3. Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijee odluuje o predmetu presudom. lanak 44 Konana presuda 1. Presuda Velikog vijea je konana. 2. Presuda vijea postaje konana: a. kada stranke izjave da nee zahtijevati da se predmet iznese pred Veliko vijee; ili b. tri mjeseca poslije donoenja presude, ako se ne zatrai da se predmet iznese pred Veliko vijee; ili c. kada odbor Velikog vijea odbije zahtjev za razmatranje na temelju lanka 43. 3. Konana presuda se objavljuje. lanak 45 Obrazloenje presuda i odluka 1. Obrazloenje se daje za presude i za odluke kojima se predstavka proglaava prihvatljivom ili neprihvatljivom. 2. Ako presuda u cijelosti ili u jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno miljenje sudaca, svaki sudac ima pravo da iznese izdvojeno miljenje. lanak 46 Obveznost i izvrenje presuda 1. Visoke strane ugovornice preuzimaju obvezu da se povinuju konanoj presudi Suda u svakom predmetu u kome su stranke. 2. Konana odluka Suda se dostavlja Komitetu ministara koji nadgleda njeno izvrenje. lanak 47 Savjetodavna miljenja 1. Na zahtjev Komiteta ministara Sud moe da daje savjetodavna miljena o pravnim pitanjima koja se tiu tumaenja Konvncije i protokola uz nju. 2. Takva se miljenja ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadraj ili obuhvat prava i sloboda ustanovljenih Dijelom i Konvencijom i protokolima uz nju, kao ni bilo kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u svezi s postupcima koji se mogu pokrenuti sukladno Konvenciji. 3. Za odluke Komiteta ministara da zahtijeva savjetodavno miljenje Suda potrebna je veina glasova predstavnika koji uestvuju u radu Komiteta.

12

lanak 48 Savjetodavna nadlenost Suda Sud odluuje da li zahtjev za davanje savjetodavnog miljenja koji podnese Komitet ministara spada u njegovu nadlenost odreenu lankom 47. lanak 49 Obrazloenje savjetodavnih miljenja 1. Savjetodavna miljenja Suda se obrazlau. 2. Ako savjetodavno miljenje u cijelosti ili jednom svom dijelu ne predstavlja jednoglasno miljenje sudaca, svaki sudac ima pravo da iznese izdvojeno miljenje. 3. Savjetodavna miljenja Suda dostavljaju se Komitetu ministara. lanak 50 Trokovi Suda Trokove Suda snosi Savjet Europe. lanak 51 Privilegije i imuniteti sudaca Tijekom vrenja svoje dunosti suci uivaju privilegije i imunitete predviene lankom 40. Statuta Savjeta Europe i sporazumima donijetim na temelju njega.

Dio III Razne odredbe

lanak 52 Upiti Generalnom tajniku Po prijemu zahtjeva Generalnog tajnika Savjeta Europe, svaka visoka strana ugovornica dostavlja traeno objanjenje o nainu na koji se u njenom unutarnjem pravu osigurava stvarna primjena svake od odredbi ove konvencije. lanak 53 Osiguranje postojeih ljudskih prava Nita se u ovoj konvenciji nee tumaiti kao ograniavanje ili derogiranje bilo kojih ljudskih prava i temeljnih sloboda koje mogu biti osigurane zakonima bilo koje visoke strane ugovornice ili bilo kojim drugim sporazumom ija je ona lanica. lanak 54 Ovlasti Komiteta ministara

13

Nita u ovoj konvenciji nije na tetu ovlasti Komiteta ministara utvrenih Statutom Savjeta Europe. lanak 55 Iskljuenje drugih naina za rjeavanje spora Visoke strane ugovornice suglasile su se da se nee koristiti, osim u sluaju posebnog sporazuma, postojeim meusobnim ugovorima, konvencijama ili deklaracijama glede podnoenja putem albe na spor koji proizilazi iz tumaenja ili primjene ove konvencije da bi ga rijeile drugim sredstvima rjeavanja od onih predvienih ovom konvencijom. lanak 56 Teritorijalna primjena 1. Svaka drava moe, prilikom ratifikacije, ili u svako drugo vrijeme kasnije, izjaviti putem notifikacije upuene Generalnom tajniku Savjeta Europe da se ova konvencija, pod rezervom stavka 4. ovog lanka, primjenjuje na sve ili samo na neki teritorij iji su meunarodni odnosi u njenoj nadlenosti. 2. Konvencija e se primjenjivati na teritorij ili teritorije navedene u notifikaciji poslije trideset dana od dana kada je notifikaciju primio Generalni tajnik Savjeta Europe. 3. Odredbe ove konvencije bit e primijenjene na tim teritorijima, s dunom panjom u odnosu na lokalne potrebe. 4. Svaka drava koja je dala izjavu sukladno prvom stavku ovog lanka moe, u svako doba kasnije, izjaviti, u ime jednog ili vie teritorija na koje se ova izjava odnosi, da je Sud nadlean da prima podneske pojedinaca, nevladinih organizacija ili skupina pojedinaca sukladno lanku 34. ove konvencije. lanak 57 Rezerve 1. Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ove konvencije ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, izjaviti odreenu rezervu u svezi sa svakom pojedinom odredbom Konvencije, u mjeri u kojoj bilo koji zakon koji je na snazi na njenom teritoriju nije u suglasnosti s tom odredbom. Ovaj lanak ne dozvoljava rezerve opeg karaktera. 2. Svaka rezerva izraena na temelju ovog lanka sadri kratak prikaz zakona u pitanju. lanak 58 Otkazivanje 1. Visoka strana ugovornica moe otkazati ovu konvenciju samo po isteku roka od pet godina od dana kada je postala lanica i est mjeseci nakon obavijesti sadrane u notifikaciji upuenoj Generalnom tajniku Savjeta Europe, koji o tome obavjetava ostale visoke strane ugovornice. 2. To otkazivanje ne oslobaa visoku stranu ugovornicu na koju se ovo odnosi od, njenih obveza prema ovoj konvenciji glede bilo kog ina kojim bi se te obveze krile prije datuma stupanja otkaza na snagu.

14

3. Svaka visoka strana ugovornica koja prestaje da bude lanica Savjeta Europe prestaje da bude lanica ove konvencije pod istim uvjetima. 4. Prema odredbama iz prethodnih stavaka, Konvencija se moe otkazati za svaki teritorij na koji je primjenjivana na temelju lanka 56. lanak 59 Potpis i ratifikacija 1. Ova konvencija je otvorena za potpisivanje lanicama Savjeta Europe. Ona podlijee ratifikaciji. Ratifikacije se deponiraju kod Generalnog tajnika Savjeta Europe. 2. Konvencija stupa na snagu poto je deponirano deset instrumenata o ratifikaciji. 3. Za svaku potpisnicu koja ratifikaciju izvri kasnije, Konvencija stupa na snagu danom deponiranja instrumenta o ratifikaciji. 4. Generalni tajnik Savjeta Europe obavjetava sve lanice Savjeta Europe o stupanju Konvencije na snagu, visokim stranama ugovornicama koje su je ratificirale i o deponiranju svakog instrumenta o ratifikaciji koje je kasnije izvreno. 4. Sainjeno u Rimu, 4. studeni 1950. godine, na francuskom i engleskom jeziku, pri emu su oba teksta jednako vjerodostojna, u jednom jedinom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Europe. Generalni tajnik dostavlja ovjerene kopije svakoj potpisnici.

Protokol uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (Prvi protokol)

Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Evrope, Rjeene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedniko provoenje odreenih prava i sloboda koje ve nisu ukljuene u Dio I. Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1 Zatita imovine Svako fiziko ili pravno lice ima pravo na neometano uivanje svoje imovine. Niko ne moe biti lien svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom i opim naelima meunarodnog prava. Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utiu na pravo drave da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala koritenje imovine u skladu s opim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni.

15

lan 2 Pravo na obrazovanje Niko ne moe biti lien prava na obrazovanje. U vrenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave drava potuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. lan 3 Pravo na slobodne izbore Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima odravaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izraavanje miljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela. lan 4 Teritorijalna primjena Svaka visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog protokola primjenjuju na teritorijama za ije je meunarodne odnose odgovorna, a koje su navedene u izjavi. Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u smislu prethodnog stava moe prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadrane u ranijoj izjavi ili ukida primjenu odredbi ovog protokola u odnosu na bilo koju teritoriju. Izjava data u skladu sa ovim lanom smatra se kao da je data u skladu sa stavom 1, lana 56. Konvencije. lan 5 Odnos prema Konvenciji Visoke strane ugovornice smatraju odredbe lanova 1, 2, 3. i 4. ovog protokola kao dodatne lanove Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 6 Potpis i ratifikacija Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on se ratificira istovremeno ili poslije ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu poslije deponiranja deset instrumenata o ratifikaciji. U pogledu svake potpisnice koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja instrumenta o ratifikaciji. Instrumenti o ratifikaciji deponiraju se kod Generalnog sekrtera Savjeta Evrope, koji e sve lanice obavijestiti o onim lanicama koje su izvrile ratifikaciju. Sainjeno u Parizu dana 20. marta 1952. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u

16

arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici.

Protokol broj 4. uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda kojim se osiguravaju odreena prava i slobode koje nisu ukljuene u Konvenciju i Prvi protokol
Vlade potpisnice, kao lanice Savjeta Evrope, Rjeene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedniko provoenje odreenih prava i sloboda koje ve nisu ukljuene u Dio I. Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), i u lanove 1. do 3. Prvog protokola uz Konvenciju, potpisanog u Parizu 20. marta 1952, Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1 Zabrana dunikog zatvora Niko se ne moe liiti slobode samo zato to nije u stanju da ispuni ugovornu obavezu. lan 2 Sloboda kretanja 1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne drave ima, na toj teritoriji, pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravita. 2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui i vlastitu. 3. Nikakva ogranienja ne mogu se postaviti u odnosu na ostvarivanje ovih prava osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su nuna u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, radi ouvanja javnog poretka, za sprjeavanje kriminala, za zatitu morala ili radi zatite prava i sloboda drugih. 4. Prava iz stava 1. mogu se takoer, u posebnim oblastima ograniiti u skladu sa zakonom i opravdati javnim interesom u demokratskom drutvu. lan 3 Zabrana protjerivanja vlastitih dravljana 1. Niko ne moe biti protjeran, bilo pojedinanom ili kolektivnom mjerom, s teritorije drave iji je dravljanin. 2. Niko ne moe biti lien prava da ue na teritoriju drave iji je dravljanin.

17

lan 4 Zabrana grupnog protjerivanja stranaca Zabranjeno je kolektivno protjerivanje stranaca. lan 5 Teritorijalna primjena 1. Svaka visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije ovog protokola, ili u svako doba poslije toga, dostaviti Generalnom sekretaru Savjeta Evrope izjavu o tome u kom obimu prihvata da se odredbe ovog protokola primjenjuju na teritorijama za ije je meunarodne odnose odgovorna, a koje je navela u izjavi. 2. Svaka visoka strana ugovornica koja je dostavila takvu izjavu u smislu prethodnog stava moe prema potrebi dostaviti novu izjavu kojom mijenja uvjete sadrane u ranijoj izjavi ili ukida primjenu odredbi ovog protokola u odnosu na bilo koju teritoriju. 3. Izjava data u skladu sa ovim lanom smatra se kao da je data u skladu sa stavom 1, lana 56. Konvencije. 4. Teritorija svake drave na koju se primjenjuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije ili prihvatanja, i svaka teritorija na koju se ovaj protokol primjenjuje na osnovu izjave te drave date na osnovu ovog lana, smatraju se odvojenim teritorijama u svrhe lana 2. i 3. 5. Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1 ili 2. ovog lana, moe u svako vrijeme nakon toga, izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da ona prihvata nadlenost Suda, da prima podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca, kako je utvreno u lanu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo koji od lanova 1. do 4. ovog protokola. lan 6 Odnos prema Konvenciji Visoke strane ugovornice smatraju odredbe lanova 1. do 5. ovog protokola kao dodatne lanove Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 7 Potpis i ratifikacija 1. Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on se ratificira istovremeno ili poslije ratifikacije Konvencije. On stupa na snagu poslije deponiranja pet instrumenata o ratifikaciji. U odnosu na svaku potpisnicu koja ga bude ratificirala poslije toga, Protokol stupa na snagu na datum deponiranja instrumenta o ratifikaciji. 2. Instrumenti o ratifikaciji deponiraju se kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope, koji e sve lanice obavijestiti o onim lanicama koje su izvrile ratifikaciju. U potvrdu ega su dolje potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj protokol. Sainjeno u Strasbourgu dana 16. septembra 1963. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se

18

deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici.

Protokol broj 6. uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne
Drave lanice Savjeta Evrope, potpisnice ovog protokola uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Smatrajui da promjene do kojih je dolo u nekoliko drava lanica Savjeta Evrope izraavaju opu tenju ka ukidanju smrtne kazne, Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1 Ukidanje smrtne kazne Smrtna kazna se ukida. Niko ne moe osuditi na smrtnu kaznu ili pogubiti. lan 2 Smrtna kazna za vrijeme rata Drava moe u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu za djela izvrena u doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna primijenit e se samo u sluajevima predvienim zakonom i u skladu sa njegovim odredbama. Drava obavijetava Generalnog sekretara Savjeta Evrope o relevantnim odredbama tog zakona. lan 3 Zabrana odstupanja Nijedna odredba ovog protokola ne moe se ukinuti na osnovu lana 15. Konvencije. lan 4 Zabrana rezervi Na odredbe ovog protokola ne mogu se stavljati rezerve na osnovu lana 57. Konvencije. lan 5 Teritorijalna primjena

19

1. Svaka drava moe prilikom potpisivanja ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju, da odredi teritoriju ili teritoirje na koje se ovaj protokol primjenjuje. 2. Svaka drava moe u svako doba poslije toga, putem izjave upuene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da proiri primjenu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu koji slijedi poslije datuma prijema takve izjave od strane Generalnog sekretara. 3. Svaka izjava sainjena na osnovu prethodna dva stava moe, u odnosu na teritorije navedene u takvoj izjavi, da se povue izjavom Generalnom sekretaru. Povlaenje izjave ima djelovanje od prvog dana u mjesecu koj slijedi nakon dana kada je Generalni sekretar primio takvo obavjetenje. lan 6 Odnos prema Konvenciji U odnosu na drave lanice odredbe lanova 1. do 5. ovog protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 7 Potpis i ratifikacija Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije; on podlijee ratifikaciji, prihvatanju ili potrvivanju. Drava lanica Savjeta Evrope ne moe da ratificira, prihvati ili potvrdi ovaj protokol ako nije istovremeno ili prethodno ratificirala Konvenciju. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju deponiraju se kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. lan 8 Stupanje na snagu 1. Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije dana kada je pet drava lanica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da su vezane ovim protokolom u skladu sa odredbama lana 7. 2. U odnosu na svaku dravu lanicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime obavezna, Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije datuma deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju. lan 9 Funkcije depozitara Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta o: a. svakom potpisu; b. deponiranje svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju;

20

c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa lanovima 5. i 8; d. svakom drugom aktu, notifikaciji ili saopenju u vezi s ovim protokolom. U potvrdu ega su dolje potpisani, propisno ovlaeni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol. Sainjeno u Strasbourg-u dana 28. aprila 1983. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici.

Protokol broj 7. uz Konvenciju o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

Drave potpisnice, lanice Savjeta Evrope, Rjeene da preduzmu korake kako bi osigurale zajedniko provoenje odreenih prava i sloboda putem Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, potpisane u Rimu 4. novembra 1950. (u daljem tekstu "Konvencija"), Sporazumjele su se o sljedeem: lan 1 Proceduralne zatite u vezi sa protjerivanjem stranaca 1. Stranac koji zakonito boravi na teritoriji jedne drave ne moe se iz nje protjerati, osim na osnovu odluke donijete u skladu sa zakonom, i ima pravo: a. da podnese razloge protiv svog protjerivanja, b. da se njegov predmet preispita; i c. da u te svrhe bude zastupan pred nadlenim organom ili licem ili licima koja taj organ odredi. 2. Stranac se moe protjerati i prije nego to iskoristi svoje pravo na osnovu stava 1. a, b i c ovog lana, ako je protjerivanje nuno u interesu javnog poretka ili se zasniva na razlozima nacionlane sigurnosti. lan 2 Pravo na albu u krivinim stvarima 1. Svako ko je odlukom suda osuen za krivino djelo ima pravo da njegovu osudu ili kaznu preispita vii sud. Ostvarivanje ovog prava, ukljuujui i osnove za njegovo koritenje, ureuje se zakonom.

21

2. Ovo pravo moe podlijegati izuzecima u odnosu na djela manjeg znaaja, koja su odreena zakonom, ili u sluajevima kada je licu u pitanju u prvom stepenu sudio najvii sud ili je bilo osueno na osnovu albe na oslobaajuu presudu. lan 3 Naknada za pogrenu presudu Ako je neko lice bilo pravosnanom presudom osueno zbog krivinog djela i ako je kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bio pomilovan zbog toga to neka nova ili novootkrivena injenica neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj greci, lice koje je pretrpjelo kaznu kao posljedicu takve osude dobit e naknadu u skladu sa zakonom ili praksom dotine drave, osim ako se ne dokae da je ono u potpunosit ili djelomino odgovorno za to to nepoznata injenica nije blagovremeno otrkrivena. lan 4 Pravo da se ne bude suen ili kanjen dvaput po istom predmetu 1. Nikome se ne moe suditi niti se moe ponovo kazniti u krivinom postupku u nadlenosti iste drave za djelo zbog koga je ve bio pravosnano osloboen ili osuen u skladu sa zakonom i krivinim postupkom te drave. 2. Odredbe prethodnog stava ne sprjeavaju obnovu postupka u skladu sa zakonom i krivinim postupkom date drave, ako postoje dokazi o novim ili novootkrivenim injenicama, ili ako je u ranijem postupku dolo do bitne povrede koja je mogla da utie na njegov ishod. 3. Ovaj se lan ne moe staviti van snage na osnovu lana 15. Konvencije. lan 5 Jednakost suprunika U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici imaju jednaka prava i odgovornosti u pogledu privatno-pravnog karaktera meusobno i u svom odnosu prema djeci, pri sklapanju braka, za vrijeme braka i u sluaju raskida. Ovim lanom drave ne sprjeavaju preduzimanje takvih mjera koje su neophodne u interesu djece. lan 6 Teritorijalna primjena 1. Svaka drava moe prilikom potpisivanja ili deponiranja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju, da odredi teritoriju ili tertorije na koje se ovaj protokol primjenjuje i da navede mjeru do koje se obavezuje da e njegove odredbe primjenjivati na toj teritoriji ili teritorijama. 2. Svaka drava moe u svako doba poslije toga, putem izjave upuene Generalnom sekretaru Savjeta Evrope da proiri primjenu ovog protokola na bilo koju drugu teritoriju navedenu u izjavi. U odnosu na takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog dana u mjesecu nakon isteka od perioda od dva mjeseca kada Generalni sekretar primi takvu izjavu.

22

3. Svaka izjava sainjena na osnovu prethodna dva lana moe, u odnosu na svaku teritoriju navedenu u takvoj izjavi, da se povue ili izmijeni, notifikacijom upuenoj Generalnom sekretaru. Povlaenje ili izmjena stupa na snagu od prvog dana u mjesecu nakon isteka dvomjesenog perioda od datuma kada Generalni sekretar primi takvu notifikaciju. 4. Izjava data u skladu sa ovim lanom smatrat e se kao da je data u skladu sa stavom 1. lana 56. Konvencije. 5. Teritorija svake drave na koju se primjenjuje ovaj protokol na osnovu ratifikacije, prihvatanja ili potvrivanja, i svaka teritoirja na koju se ovaj protokol primjenjuje na osnovu izjave te drave na osnovu ovog lana, mogu se smatrati odvojenim teritorijama u svrhu lana 1. 6. Svaka drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1 ili 2. ovog lana, moe u svako vrijeme nakon toga izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da ona prihvata nadlenost Suda, da prima podneske od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca, kako je utvreno u lanu 34. ove konvencije u odnosu na sve ili bilo koji od lanova 1 do 5. ovog protokola. lan 7 Odnos prema Konvenciji U odnosu na drave lanice odredbe lanova 1. do 6. ovog protokola smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se u skladu s tim. lan 8 Potpis i ratifikacija Ovaj protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Savjeta Evrope potpisnicama Konvencije. On se ratificira, prihvata ili odobrava. Drava lanica Savjeta Evrope ne moe da ratificira, prihvati ili odobri ovaj protokol ako nije prethodno ili istovremeno ratificirala Konvenciju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja se deponiraju kod Generalnog sekretara Savjeta Evrope. lan 9 Stupanje na snagu 1. Ovaj protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca nakon isteka dvomjesenog perioda od dana kada je sedam drava lanica Savjeta Evrope izrazilo svoj pristanak da su vezane ovim protokolom u skladu sa odredbama lana 8. 2. U odnosu na svaku dravu lanicu koja poslije toga izrazi svoj pristanak da je njime obavezna, Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi poslije protoka dvomjesenog perioda od dana kada je deponiran instrument o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju. lan 10 Funkcije depozitara

23

Generalni sekretar Savjeta Evrope obavjetava drave lanice Savjeta o: a. svakom potpisu; b. deponiranju svakog instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili potvrivanju; c. svakom datumu stupanja na snagu ovog protokola u skladu sa lanovima 6. i 9; d. svakom drugom aktu, notifikaciji ili izjavi u vezi s ovim protokolom. U potvrdu ega su dolje potpisani, propisno ovlaeni za tu svrhu, potpisali ovaj protokol. Sainjeno u Strasbourg-u dana 22. novembra 1984. godine, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba teksta podjednako vjerodostojna, u jednom primjerku koji se deponira u arhivama Savjeta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti ovjerene primjerke svakoj vladi potpisnici.

24