Bilateralni nauni kolokvijum Interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima: Hrvatska-Srbija Novi Sad, 17.-20. svibnja 2012. Prof.

dr. sc. Neven Hrvati ilo!ofski fakultet u "a#rebu $dsjek !a %eda#o#iju &r. sc. Vesna Bedekovi 'isoka (kola !a menad)ment u informatici i turi!mu u 'irovitici

Interkulturalne kompetencije pedagoga

$bra!ovanje %eda#o#a u %odruju interkulturali!ma *interkulturalno# od#oja i obra!ovanja+ treba #ledati u svijetlu os%osobljavanja !a (kolu otvorenu %rema ra!liitosti, a ne orijentiranu u !brinjavanju ,%osebni-. %otreba. $va je %romjena nu)na kako bismo os%osobili budu/e# %eda#o#a !a i!a!ove kom%leksno# suvremeno# dru(tva, #dje je nje#ova ulo#a vi(e!nana. 'e/ je klasina obra!ovna funkcija *transfer i didaktiko oblikovanje informacija+ do)ivjela %romjene *ubr!ani na%redak nastavne te-nike i te-nolo#ije+ %rema animiranju, komentiranju, ustroju aktivnosti i %omo/i u nastavnom %rocesu. 0 multikulturalnom okru)ju %eda#o# nije samo dobar %o!navatelj dru#i- kultura, ,brana. %rema nastajanju stereoti%a, jednostranistajali(ta i %redrasuda, ve/ suradnik-kreator novi- odnosa %rema stvarnom !nanju i us%je(nim interkulturalnim odnosima Nova ulo#a %eda#o#a *i uitelja+ jest os%osobiti uenika !a komunikaciju i %ri-va/anje ljudi koji su ra!liiti od nje#a, kako bi se osje/ao dostojnim i ravno%ravnim lanom !ajednice kojoj %ri%ada. $d brojni- i!a!ova koji karakteri!iraju suvremenu %eda#o#iju, jedan od dominantni- je ra!voj %o!itivno#a stava i %o#leda u odnosu na dru#e koji su ra!liiti od nas sami-. &ana(nje (kole obino slijede rutinu, dr)e se stro#o ras%oreda i !atvoreni- kurikuluma %oku(avaju/i sve dovesti do standardni- normi ve/ine. Preesto se (kolski kurikulum, u odnosu na uenike, temelji na jednostavnoj alternativi1 asimilacija ili odbacivanje. Pote(ko/e, ali i dobri re!ultati (kolske %rakse u novom *dru(tvenom+ o!raju %otakli su oblikovanje i ra!voj suvremeni%eda#o(ki- konce%ata1 interkulturalne %eda#o#ije i kulturalno osjetljive %eda#o#ije (culturally responsive pedagogy). 2nterkulturalna %eda#o#ija na %oetku 21. stolje/a dobiva novu dimen!iju, %rema oblikovanju *(kolske+ !ajednice u kojoj se na uenike ne #leda kao na korisnike koji %rimaju !nanje, ne#o kao na %artnere koji stvaraju !nanje. S-va/ena i %ri-va/ena kao svakodnevni %roces, ne(to (to vrijedi u svim situacijama, svim dru(tvenim i kulturnim sredinama, interkulturalna %eda#o#ija %ro)ima cijelo dru(tvo i odnosi se na sve3ra!liite kate#orije uenika, kao smjeroka! djece, mlade)i i odrasli- !a uenje ,)ivota !ajedno. u multikulturalnom dru(tvu. 4ulturalno osjetljiva %eda#o#ija kritiki je usmjerena %rema samoj sebi kao !nanstvenoj disci%lini kao i %rema dru(tvenim %romjenama. 0 !nanstvenom %ristu%u kulturalno osjetljiva %eda#o#ija na#la(ava ra!voj %ojedinca, jer tek kulturno osvije(ten %ojedinac stvara kulturno osvije(tenu !ajednicu. 5ilj ovako konci%irane %eda#o#ije je ra!voj %ojedinca sa svr-om oblikovanja kvalitetne !ajednice, ra!voj vje(tina i kritiko# mi(ljenja, (irenje akademsko#a !nanja, navika !ajedniko#a )ivota, %oticanja )elje !a %romjenama u dru(tvu. 4ulturalno osjetljiva %eda#o#ija %oka!uje mno#o ve/i sen!ibilitet %rema ueniku ne#o tradicionalna. $sim uenikova %orijekla, uva)ava je!ik, tradiciju, kulturu i s%ecifine stilove uenja. 6m%irijsko istra)ivanje u okviru !nanstveno# %rojekta ,2nterkulturalni kurikulum i obra!ovanje na manjinskim je!icima. %rovedeno na u!orku od 1720 studenata

Bilateralni nauni kolokvijum Interkulturalni odnosi i obrazovanje na manjinskim jezicima: Hrvatska-Srbija Novi Sad, 17.-20. svibnja 2012. %reddi%lomsko#, di%lomsko# i %oslijedi%lomsko#3doktorsko# studija %eda#o#ije na sveuili(tima u 8rvatskoj, Bi8, Srbiji, 9e(koj i Slovakoj uka!alo je na !naajan uinak sociokulturni- imbenika na ra!inu interkulturalne osjetljivosti i %erce%ciju %o)eljniinterkulturalni- kom%etencija %otrebni- !a rad u kulturno-%luralnim sredinama. :e!ultati istra)ivanja %oka!uju kako najvi(i stu%anj etnocentrine orijentacije i!ra)avaju is%itanici i! Slovake, !atim slijede is%itanici i! 9e(ke, Bi8 i 8rvatske, dok najni)i stu%anj etnocentrine orijentacije %oka!uju is%itanici i! Srbije *Novi Sad, Ni(+. Najvi(i stu%anj etnorelativne orijentacije %oka!uju is%itanici i! 8rvatske, !atim slijede is%itanici i! Srbije, 9e(ke i Bi8, dok najni)i stu%anj etnorelativne orijentacije %oka!uju is%itanici i! Slovake. 'a)no je u okviru studija %eda#o#ije voditi rauna o inten!itetu i eksten!itetu interkulturalnisadr)aja, no i o uinkovitosti %ostoje/i- metoda, kako bi se %osti#la motivacija !a sudjelovanje u aktivnostima koje %ru)aju mo#u/nost doticaja s temama u %odruju interkulturali!ma na konkretnim %rimjerima koji su relevantni !a stvarne )ivotne3interkulturalne situacije.