KATOLI KI BOGOSLOVNI FAKULTET SVEU ILITE U ZAGREBU Vlaka 38, 10000 Zagreb Ljetni semestar ak. god. 2012./2013.

Predava#: doc.dr.sc. Ivan tengl Seminar: Uvod u logoterapiju

Dosada vapaj due za smislom

U Zagrebu, 7. srpnja 2013.

Valentino Findrik

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

Uvod Ovaj rad je imao za namjeru poblie istraiti sam fenomen dosade, dakle uvjete njenog nastajanja, #imbenike koji pospjeuju njen razvoj odnosno prevladavanje tog stadija, te ukazati na razliku izme%u "situacijske" i "ivotne", egzistencijalne dosade. Tako%er, objasnit &emo teoriju sklonosti na dosadu koja pokazuje da su, zavisno od tipa li#nosti, odre%ene osobe sklonije za iskustvo (egzistencijalne) dosade od drugih. Fenomenoloki i simptomatoloki &emo usporediti iskustvo dosade s depresijom, kako bi smo poblie pojasnili zasebnost i distinktivnost dosade u odnosu na depresiju i druge negativne afekte s kojima je ona vrlo #esto u bliskoj vezi. Polazite ovog rada jesu teorijske postavke logoterapije Viktora E. Frankle. Rad se tako%er oslanja na rezultate nekih novijih relevantnih istraivanja. Po zavretku &emo prikazati odre%ene smjernice koje se ti#u prakti#ne strane, dakle logoterapije kao na#ina lije#enja dosade.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

1. O osje aju besmisla Budu&i da je fenomen dosade u najuoj vezi s osje&ajem besmisla, ovdje &emo se osvrnuti na temeljne postavke logoterapije po pitanju besmisla, dakle stanja nedostatka smisla u ivotu. Viktor Frankl ve& u svoje vrijeme sa stanovitom sigurno&u zaklju#uje kako je osje&aj besmislenosti odnosno egzistencijalne praznine, u tolikoj mjeri zastupljen u drutvu da se moe govoriti o masovnoj neurozi.1 Za osnovne simptome egzistencijalne praznine on navodi: potitenost, agresivnost i ovisnost. To je takozvana "neuroti#na trijada". Ipak, u svoj negativnosti realnosti koju ne moemo nijekati, Frankl uvijek budnom dri svijest o #injenici da #ovjek uvijek nastoji dose&i smisao, on uvijek traga za smislom. Naravno, ovu izjavu treba shvatiti uvjetno, odnosno da se o neprestanom traganju za smislom moe govoriti jedino pod uvjetom da pretpostavimo razumijevanje samog pojma smisla i smislenosti kod pojedinca. To je na taj na#in shvatljivo iz temeljnih postavki filozofije egzistencije. ovjek je bi&e u potrebi i stalnoj otvorenosti prema istini i sigurnosti, stoga sumnja kao stanje nesigurnosti nije mogu&a kao stalni na#in egzistencije. O gr#evitom nastojanju da se do%e do smislenosti u ivotu, gotovo po bilo koju cijenu, vie &e biti govora u narednom poglavlju. No ostanemo li pri Franklovu govoru o smislu ivota, odnosno smisla u ivotu, vidjet &emo da on govori o kroni#noj neispunjenosti traganja za smislom, u kona#nici o egzistencijalnoj praznini. Frankl ipak polazi od stvarne mogu&nosti svakog pojedinca da do%e do smisla u ivotu, tj. da ispuni smisao u ivotu te tako "osmisli" svoj ivot. Ta potreba za smislom je neovisna o ostalim potrebama, ne moe se svesti na neku drugu potrebu niti se moe izvesti iz neke od njih. S motivacijsko-teorijskog stanovita logoterapije, Frankl navodi samotranscendenciju, a ne samoostvarenje, kao temeljnu i najvaniju ljudsku sposobnost, ili pak maksimu djelovanja. To je bitno, jer dokle god se osoba fokusira na samu sebe te dokle god gr#evito nastoji posti&i samoostvarenje u smislu uitka, trenutnog zadovoljstva i za sebe pogodnog stanja, #ovjekova volja za smislom ostaje isfrustrirana. ("Pravo tr#anje za sre&om upravo prije#i sre&u.") Frustracije volje za smislom redovito svoj nastavak ima u egzistencijalnoj praznini, a koja opet svoj ishod i na#in manifestacije moe imati u dosadi.2 Konkretno o smislu ivota, odnosno o smislu u ivotu, Frankl kae da je jedinstven, budu&i da ga #ovjek ispunjava u svakoj ivotnoj situaciji koja je i sama uvijek jedinstvena. Smisao ivota je bezuvjetan, kao to je i bezuvjetna mogu&nost svakoga #ovjeka da do%e do
1

Usp. Viktor E. FRANKL, Ne ujan vapaj za smislom , Zagreb, 1981., 23. Usp. Viktor E. FRANKL, Psychotherapy and existentialism. Selected papers on logotherapy , New York, 1967., 45-57.
2

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

smisla odnosno da dade svoj odgovor na pitanje o smislu u ivotu koje mu se uvijek nanovo name&e3. Franklovim rije#ima, smisao je dostupan svakom pojedincu, "bez obzira na spol i godine starosti, kvocijent inteligencije ili stupanj obrazovanja, bez obzira na okolinu u kojoj ivi ili na vrstu karaktera, (...) bez obzira na to je li doti#na osoba vjernik ili to nije."4 Poblie tuma#enje samoostvarenja kao temeljne #ovjekove osobine daje bolji uvid u povezanost egzistencijalne praznine i stanja kao to je dosada. Naime, kao dio kritike pandeterminizma, Frankl radi distinkciju izme%u razli#itih, unutarnjih i izvanjskih utjecaja koji oblikuju #ovjekovo djelovanje. S jedne strane, tu su porivi i nagon, koji su #ovjeku imanentni te koji "guraju", a s druge strane, tu su razlozi i smisao, koji su #ovjeku izvanjski, te ga na taj na#in "vuku". Iz toga on zaklju#uje da "biti #ovjek prvenstveno zna#i uspostaviti odnos prema ne#em izvan sebe i ivjeti za neto izvan sebe".5 Nemogu&nost ostvarenja upravo navedenoga najsigurniji je i naj#e&i put prije svega u dosadu, a onda i u depresivne i druge poreme&aje.

2. O dosadi Egzistencijalna analiza, na temelju rezultata brojnih kvalitativnih istraivanja, ukazuje kako nedostatak odnosno odsutnost smisla i svrhe u ivotu pojedinca moe uzrokovati dosadu, kao i druge negativne afekte poput depresije, anksioznosti i osje&aja bezna%a. Sam pojam dosade obi#no se koristi za ozna#avanje iroke palete osje&aja, od trenutnog, prolaznog nezadovoljstva do krajnjeg oblika dosade kao kroni#ne patnje. Dosada kod pojedinca uklju#uje distanciranost i nezadovoljstvo s njegovom/njezinom okolikom i/ili trenutnom aktivno&u. Iako kod osobe postoji elja za zadovoljstvom bilo kojeg oblika, naj#e&e postoji uvjerenje da ona ne moe u#initi nita po tom pitanju, ponajprije zbog toga to ne uvi%a na#in na koji moe do&i do osobnog zadovoljstva. Drugim rije#ima, osoba u takvom stanju naj#e&e ne zna to zapravo eli. Viktor E. Frankl na ovu temu govori kako je moderno drutvo stvorilo uvjete za osje&aj besmisla kod pojedinaca. Prema njemu, ta egzistencijalna praznina koja se javlja u nedostatku smisla u ivotu, odnosno u nemogu&nosti da se uvidi smisao u ivotu, naj#e&e se manifestira u stanju dosade. Osobe u takvom dugotrajnom stanju sklone su razvoju nekih od navedenih poreme&aja tj. negativnih afekata, kao i razvoju agresivnog i

3 4

Usp. Isto, 14-17. Viktor E. FRANKL, Ne ujan vapaj za smislom, 38. 5 Isto, 63.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

suicidalnog na#ina razmiljanja i ponaanja.6 U nastavku &emo poblie objasniti razliku i odnos izme%u situacijske dosade, s jedne strane, i egzistencijalne dosade, s druge strane. No unato# svoj ozbiljnosti upravo re#enog, fenomen dosade je do danas ostao nedovoljno istraen. Problem u dananjem pristupu fenomenu dosade jest ponajprije u #injenici da je ona u naem drutvu postala relativno nevidljiva. Ako Frankl u drutvu svog vremena pronalazi krivca za nastanak i razvoj dosade kao moderne bolesti, moemo re&i da je nae drutvu u iznaa&ima tehnologije dolo do razli#itih vrsta lijeka za tu bolest. Radi se o sredstvima kojima se osoba moe okoristiti u svrhu trenutnog prevladavanja dosade. No isto se ne moe re&i za iskustvo "ivotne", egzistencijalne dosade, #ija se prisutnost ni u suvremenom drutvu ne moe zanijekati.

2.1. Dosada i depresija Postoje zna#ajne razlike izme%u iskustva egzistencijalne dosade i Beckove kognitivne depresivne trijade. Prije svega, Beck govori o negativnom gledanju osobe na samu sebe. Prema njemu, depresivne osobe #esto mu#e totalitarni osje&aji vlastite neispravnosti i nedostatnosti. S druge strane, osobe s iskustvom dosade puno #e&e su pune samopouzdanja po pitanju vlastitih sposobnosti. Nepoeljnost i averziju osje&aju prema drugima, osobama i projektima, a ne toliko prema samima sebi. Nadalje, tu je negativna vizija okoline. Dok depresivne osobe tuma#e svoj odnos prema drugima i okolini na na#in da same sebe vide kao podre%ene, osobe s iskustvom dosade imaju znatno ve&e samopouzdanje po pitanju svladavanja zadataka i prevladavanja ivotnih prepreka. Ipak, pokazalo se da ove osobe #esto znaju podcijeniti zahtjeve okoline, odnosno precijeniti vlastite sposobnosti. Neuspjeh u ovom pogledu moe od po#etnog iskustva dosade dovesti osobu do iskustva teih negativnih osje&aja, karakteristi#nih nekim depresivnim poreme&ajima. Razlika u iskustvu neuspjeha u ovom slu#aju jest u tome to je za osobe s iskustvom egzistencijalne dosade karakteristi#an osje&aj srama, prema samima sebi i po pitanju traenja pomo&i, dok bi kod depresivnih osoba istaknutiji bio osje&aj krivnje kao pokreta# daljnjih negativnih afekata.7 Tre&u komponentu Beckove depresivne trijade #ini negativna vizija budu&nosti koja se o#ituje u uvjerenju da &e

Usp. Shelley A. FAHLMAN Kimberley B. MERCER Peter GASKOVSKI, Does a lack of life meaning cause boredom? Results from psychometric, longitudinal, and experimental analyses, u: Journal of social and clinical psychology , 28 (2009.) 3, 307-309. 7 Usp. Richard W. BARGDILL, The study of life boredom, u: Journal of phenomenological psychology , 31 (2000.) 2, 203.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

svaki pokuaj promjene situacije zavriti u neuspjehu. Osobe s iskustvom dosade su tako%er sklone ovakvom uvjerenju, ali iako mogu biti uvjerene da &e svaki njihov pothvat rezultirati dosadom, ove osobe naj#e&e nastavljaju fantazirati, odnosno pasivno se nadati da bi ih netko drugi mogao liiti iskustva dosade. Prema Bargdillu, ovo fantaziranje se nalazi izme%u zamiljanja kao aktivnog nadanja te bezna%a depresije. Dakle, postoje razlike izme%u depresije i iskustva dosade, koje treba uzeti u obzir prilikom dijagnosticiranja i tretiranja odre%enog problema ove vrste. No, ipak treba imati u vidu #injenicu da iskustvo kroni#ne dosade predstavlja "plodno tlo" za razvijanje depresivnog poreme&aja. Drugim rije#ima, depresija se gotovo nuno javalja kao posljedica dugotrajnog stanja iskustva kroni#ne dosade. Stoga navedenu distinkciju ne&e biti mogu&e ustanoviti ukoliko se ve& radi o razvijenom stanju iskustva kroni#ne dosade. Tako%er bi kod osoba s dijagnosticiranom depresijom trebalo posvetiti panju ulozi iskustva dosade u svakodnevnom ivotu osobe, budu&i da povezivanje tih dvaju fenomena moe dati jasnu sliku razvojnog puta depresivnog poreme&aja.

3. Situacijska dosada Kada govorimo o situacijskoj dosadi, mislimo na iskustvo dosade u svakodnevnom ivotu, dakle, iskustvo koje je vezano isklju#ivo uz odre%enu situaciju odnosno aktivnost. Prema nekim autorima, dosada &e se vjerojatnije pojaviti kada ne postoji stalna obaveza obavljanja nekog zadatka. Ovakvo iskustvo dosade izme%u ostalog uklju#uje: umor, monotonost, nemar, nezainteresiranost te doivljavanje izvanjskih podraaja zamornim i repetitivnim. Ponajbolju definiciju iskustva situacijske dosade dao je Fisher (1993.), prema kojem je dosada "neugodno, prijelazno afektivno stanje u kojem pojedinca prati sveprisutni osje&aj nezainteresiranosti za, i poteko&e koncentriranja na trenutnu aktivnost".8 Na taj na#in dosadu moemo promatrati i kao jedan oblik "odvojenosti" od budu&nosti, u smislu da ono to trenutno prolazi ili #ini osoba ne smatra bitno povezanim s vlastitom budu&no&u. Ipak, treba uzeti u obzir da je ovakav pristup fenomenu dosade karakteristi#an za stajalite sociolokih znanosti, gdje se na dosadu gleda kao na jedan negativan rezultat stanja neaktivnosti.9 Neki od ovih autora kau da ona nije stvar objekta, doga%aja ali ni osobe, nego
8

Peter CONRAD, It's boring. Notes on the meanings of boredom in everyday life, u: Qualitative sociology , 20 (1997.) 4, 467. 9 Usp. Stanko PETKOVI (, Dosada, u: Rje nik sociologije i socijalne psihologije , Zagreb, 1977., 115.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

da postoji jedino u vezi izme%u pojedinca i njegovog tuma#enja vlastitog iskustva. Trenutna dosada moe tako%er biti rezultat nedostatka izvanjske stimulacije, koja se o#ekuje od strane drugih ili nekog zadatka. Tako da ljudi #esto samu "nepoticajnost" situacije nazivaju dosadom. Dosada se tako%er vrlo #esto pokazuje kao razjedinjenost osobe i sadraja s kojim ona dolazi u blii kontakt. Dakle, radi se o iskustvima kada osoba ne vidi korisnost i smisao, niti osje&a zadovoljstvo s trenutnom aktivno&u. Ovdje se radi o prolaznom iskustvu dosade koje je vezano uz situaciju u kojoj se osoba ne uspijeva povezati s ni#im to je uklju#eno u trenutnu situaciju. Za iskustvo dosade je klju#na interpretacija situacije. Autori socioloke pozadine zaklju#uju da je dosada, kao trenutna pojava, vrsta otu%enja od okoline i od trenutne situacije smatrane nezanimljivom i nezadovoljavaju&om.10

4. Egzistencijalna (ivotna) dosada11 Za razliku od situacijske dosade, kroni#na, egzistencijalna dosada je puno ozbiljniji problem koji se naj#e&e zanemaruje upravo u odnosu na prvi, blai oblik dosade. Neka kognitivna istraivanja ukazuju na to da neki ljudi stalno osje&aju dosadu bez obzira na situaciju i vanjske podraaje. Osobe s ve&om sklono&u za iskustvom situacijske dosade sklonije su tako%er i razvoju osje&aja kroni#ne dosade. Instrumentarij koji se koristi u ovakvim istraivanjima jest Boredom proneness scale, upitnik od 28 to#aka koji slui za utvr%ivanje stupnja sklonosti jedne osobe za iskustvo dosade.12 Osoba sklona dosadi se opisuje kao ona s iskustvom razli#itih stupnjeva depresije, bezna%a, samo&e te poreme&aja koncentracije. Kod takvih osoba, "patoloka" dosada javlja se kad nagoni i elja za iskustvom postoje, ali su objekt i cilj do kojeg se eli do&i potisnuti. Dakle, postoji napetost izme%u nagona, s jedne strane, te nepostignutog zadovoljstva, s druge. Takvo stanje se opisuje kao #enja za ne#im bez da se zna to se zapravo eli, a jednostavnije se moe definirati kao stanje besciljnosti ili besmisla.

Usp. Peter CONRAD, It's boring, 474. Prema, Richard W. BARGDILL, The study of life boredom , 188-191. 12 Usp. Jennifer SOMMERS Stephen J. VODANOVICH, Boredom proneness. It's relationship to psychological- and physical-health symptoms, u: Journal of clinical psychology , 56 (2000.) 1, 149-155.
11

10

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

4.1. Dosada i nedostatak smisla u ivotu13 Frankl u svojoj knjizi Ne#ujan vapaj za smislom navodi vie autora #ija su istraivanja potvrdila uzro#nu vezu izme%u nedostatka i potrebe za smislom kod mladih osoba, s jedne strane, te uivanja narkotika s druge strane. Prema podacima koje on donosi u svojoj knjizi, Betta Lou Padelford je u jednom istraivanju iz 1973., provedenom na 416 studenata, pokazala kako je srednji indeks prisutnosti narkomanije u studenata koji teko vide svrhu ivota bio 8,90, dok je isti kod studenata koji su imali stabilno stajalite po pitanju svrhe ivota bio 4,25. Jedno drugo istraivanje, koje su na uzorku od 455 studenata proveli Judd i suradnici, pokazalo je kako su studenti koji su koristili marihuanu i haluciogene u znatno ve&oj mjeri "patili od nedostatka smislenosti ivota" nego to je to bio slu#aj sa studentima koji nisu upotrebljavali narkotike. Nadalje, Shean i Fechtmann su pokazali da su studenti koji su vie od est mjeseci koristili marihuanu imali znatno nii rezultat na PIL testu (Purpose-inlife test), usporedno studentima koji nisu koristili marihuanu. Ovi podaci su bitni jer u velikoj mjeri pokazuju podudarnost s rezultatima pojedinih istraivanja koja su pokazala da pojedinci, upravo u nastojanju da ublae osje&aj (kroni#ne) dosade, #esto pribjegavaju razli#itim negativnim, autodestruktivnim ponaanjima, kao to su zloupotreba narkotika, vandalizam, kockanje i drugi. Tako prema nekim istraivanjima, narkoman &e vjerojatnije uzimati drogu, ili pak napustiti lije#enje, upravo zbog dosade (Sherman i suradnici, 1989.). Brojna druga istraivanja navode dosadu kao primarni ili jedan od glavnih razloga za sljede&e slu#ajeve: vandalizam i bjeanje s nastave (Farrell, 1988.; Kirsch, 1986.), kockanje (Blasczynski i suradnici, 1995.), poreme&aji hranjenja (Abramson i Stinson, 1977.; Leon i Chamberlain, 1973.; Stickney i Miltenberger, 1999.), prekomjerna upotreba cigareta (Ferguson, 1973.) te alkoholizam (Forsyth i Hundleby, 1987.).14 Ono to se prvo da primijetiti jest #injenica da se uglavnom radi o istraivanjima iz vremena druge polovice prologa stolje&a. No novija istraivanja koja su se bavila fenomenom dosade na neki na#in potvr%uju ova prethodna, s time da dosadu naj#e&e stavljaju u vezu s ozbiljnijim klini#kim problemima, kao to su aleksitimija (Eastwood, Cavaliere, Fahlman, i Eastwood, 2007.), poreme&aj pozornosti (Diamond, 2005.; Cheyne, Carriere i Smilek, 2006.), shizofrenija (Todman, 2003.; Laudet, Magura, Vogel i Knight,

13 14

Prema, Viktor E. FRANKL, Ne ujan vapaj za smislom , 17-26. Usp. Richard W. BARGDILL, The study of life boredom, 188-189.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

2004.; McCormick, Funderburk, Lee i Hale-Fought, 2005.) te odre%ena modana ote&enja (Seel i Kreutzer, 2003.).15

4.2. Novija istraivanja Iako se dosada naj#e&e pripisuje objektu, dakle situaciji ili doga%aju s kojim #ovjek dolazi u kontakt, neka istraivanja pokazuju kako su neki ljudi ipak skloniji iskustvu dosade od drugih. Ponajve&i nedostatak dosadanjeg istraivanja dosade jest svakako u pristupu. Naj#e&e se ilo za tim da se utvrde uvjeti i odre%enja situacijske dosade dok se zanemarivala procjena osobnosti ispitanika te razina sklonosti jedne osobe za iskustvo dosade. Istraivanje koje je proveo Bargdill (2000.) imalo je za cilj upravo definiranje sklonosti za dosadu pa sukladno tome, autor govori o "bored personality", dakle o dosa%uju&oj li#nosti ili li#nosti sklonoj dosadi. Ovo istraivanje je pokazalo da su ispitanici po#eli imati problema s dosadom, odnosno patiti od dosade onda kad su zamijenili svoje ivotne planove za projekte i aktivnosti koji nisu sami izabrali i do kojih im nije bilo stalo. Emocionalna ambivalentnost pokazala se kao klju#ni #imbenik iskustva "ivotne", egzistencijalne dosade, jer su ispitanici s ovim iskustvom jednako bili nezadovoljni drugima koji su utjecali na promjene u njihovim ivotima kao to su bili nezadovoljni i "bijesni" prema samima sebi.16 Kod po#etnog iskustva dosade, osoba je spremna poduzeti neke aktivnosti s ciljem prevladavanja takvog stanja. Neka socioloka i psihologijska istraivanja za mogu&e takve aktivnosti navode: zloupotrebu narkotika, vandalizam, kockanje, poreme&aje hranjenja, prekomjerno uivanje alkohola i cigareta i sli#no. U nemogu&nosti da se prevlada, dosada s trenutnom situacijom ili projektom iri se i na druge aspekte ivota, tako da su osobe vremenom postale pasivne i distancirane u odnosu na zbivanja u njihovim ivotima, iako su bile svjesne da neto trebaju poduzeti. U takvom stanju, za#arani krug odrava stalno uvjerenje da &e svaka poduzeta aktivnost dovesti do osje&aja dosade te da stoga ne vrijedi ni pokuati. Ovdje se ve& radi o razvijenoj depresiji i mogu&oj anksioznosti, a daljnje nijekanje i ne tretiranje ovog problema osobu moe dovesti do razvoja teih poreme&aja. No osim toga, ovakvo stanje se pokazuje kao siguran put do
15

Usp. Shelley A. FAHLMAN Kimberley B. MERCER Peter GASKOVSKI, Does a lack of life meaning cause boredom?, 333. 16 Usp. Richard W. BARGDILL, The study of life boredom, 200-201.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

krize identiteta. Ovo istraivanje zaklju#uje kako upravo kriza identiteta kod ovih osoba vodi iskustvu duboke praznine, dakle, egzistencijalnog vakuuma. Budu&i da je izgubila svijest identiteta i vrijednosti vlastitog ivota iz perioda prije iskustva kroni#ne dosade, osoba nije u mogu&nosti razviti neku smislenu aktivnost koja bi je vratila na prethodno stanje, tako da joj preostaje iskustvo praznine, nitavnosti.17 Jedan od razloga za konstantni neuspjeh da se prevlada i nadi%e dosada moe biti i hiper-intencija, jer se osobe naj#e&e fiksiraju na stanje prije njihovog iskustva dosade te gr#evito nastoje posti&i jednake uvjete. Ali taj period traje relativno kratko, budu&i da se ubrzo ponovno probudi uvjerenje da &e svaki takav pokuaj zavriti neuspjehom. Zapravo, poja#ana svijest o vlastitoj ograni#enosti #esto moe u popunosti zasjeniti svijest o realnim mogu&nostima osobe. Iako je osoba dakle uvjerena da &e svaki pokuaj aktivnosti uroditi dosadom, ipak vrlo #esto nastavlja fantazirati tj. pasivno se nadati da &e ju netko drugi spasiti od dosade. U najrazvijenijim oblicima kroni#ne dosade osoba je u nemogu&nosti zamisliti budu&nost koja bi bila druga#ija od sadanjosti stoga joj prestaje biti stalo. Moemo povu&i paralelu s Franklovim iskustvom u koncentracijskom logoru kada opisuje ljude koji u takvom stanju prestanu jesti te se u potpunosti prepuste situaciji. Drugo vano novije istraivanje su radili Fahlman i suradnici (2009.) kako bi utvrdili unutarnju povezanost te me%usobne razlike izme%u dosade, smisla u ivotu, depresije te anksioznosti. Koriste&i se suvremenim testovima kao to su Boredom proneness scale, Boredom coping scale, Purpose in life test, Hospital anxiety and depression scale i dr., uspjeli su na uzorku od 138 ispitanika pokazati kako je dosada snano povezana, ali opet psihometri#ki distinktivna u odnosu na depresiju i anksioznosti. Na taj na#in se dosadu pokazuje kao zasebnu cjelinu, s mogu&no&u razvoja u neke negativne afekte. Tako%er, isto longitudinalno istraivanje pokazalo je kako je kod ispitanika smisao u ivotu bio vrlo #est i zna#ajan predskaziva# za iskustvo dosade, u znatno ve&oj mjeri nego to su to depresija i anksioznost. Zanimljivo je da su rezultati pokazali jednaku uzro#nu vezu i suprotno, u smislu da je dosada bila #est predskaziva# za smisao u ivotu.18 Fahlman i suradnici su tako%er istraili razlike izme%u smisla u ivotu i promjene raspoloenja, kao dvaju mogu&ih uzro#nika dosade. Na uzroku od 102 ispitanika pokazali su kako izme%u smisla u ivotu i iskustva dosade postoji gotovo nuna uzro#na veza, to se s

17 18

Usp. Isto, 199. Usp. Shelley A. FAHLMAN Kimberley B. MERCER Peter GASKOVSKI, Does a lack of life meaning cause boredom?, 311-321.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

druge strane ne moe re&i za promjenu raspoloenja kao mogu&u pozadinu za dosadu. Na ovaj na#in je ponovno potvr%eno da je veza izme%u smisla i dosade znatno izraenija nego to je veza izme%u dosade i raspoloenja, odnosno nekih negativnih afekatat kao to su depresija i anksioznost.19

5. Logoterapija dosade S obzirom na nedovoljnu istraenost dosade kao zasebnog fenomena s op&e psihologijske strane, podrazumijeva se da jo manji rezultat po ovom pitanju postignut na podru#ju logoterapije. Ipak, s obzirom na brojna zajedni#ka obiljeja koja dosada ima u odnosu na druge, ovdje samo navedene klini#ke i ne-klini#ke probleme, dosadanja iznaa&a prakti#nog dijela logoterapije mogu se bez puno odstuapanja primijeniti i na iskustvo odnosno tretiranje iskustva egzistencijalne dosade. U svojem prakti#nom dijelu, logoterapija prema nekim autorima pretpostavlja dvije iznimno bitne stvari. Kao prvo, ona pretpostavlja da je osnovni motiv i pokreta# u #ovjekovom ivotu volja za smislom te, drugo, depresija i druge patologije (u ovom slu#aju dosada) svoju pojavu imaju naj#e&e u slu#ajevima kada osoba nije u stanju prepoznati i slijediti neki smisao u ivotu, dakle cilj ili svrhu djelovanja.20 Treba svakako imati na umu jednu od temeljnih metodolokih pretpostavki logoterapije, a koju je izrekao sam V. E. Frankl. On naime kae kako "logoterapeut ne moe re&i pacijentu to je smisao, ali mu moe pokazati da u ivotu postoji smisao, da je on svakom trenutku dostupan i da, tovie, ivot zadrava svoj smisao pod bilo kojim uvjetima."21 Logoterapija u ovakvim slu#ajevima, dakle iskustva i egzistencijalne dosade i drugih negativinih afekata koji s njome vezani, ima zada&u svojevrsnog bu%enja pacijenata iz za#aranog kruga iz kojeg naj#e&e ne mogu izi&i sami, bilo zbog toga to sebi zadaju neostvarive ciljeve, kao to je ostvarivanje identi#nih uvjeta kao u nekom od predhodnih razdoblja ivota, bilo u krajnjem stadiju kad osobi, zbog stalnog neuspjeha vie nije stalo da se situacija promijeni. Na tragu toga, Bargdill govori kako su osobe, nakon uspjene terapije, uspjele ostvariti ponovni kontakt sa samima sobom te uspjeli prona&i snagu za ostvarivanje

19 20

Usp. Isto, 321-330. Usp. Robert G. BLAIR, Helping older adolescents search for meaning in depression, u: Journal of mental health counseling, 26 (2004.) 4, 335. 21 Viktor E. FRANKL, Ne ujan vapaj za smislom , 39.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

svojih ciljeva upravo jer su se ovaj put fokusirale na ciljeve koji su bili u dometu njihovih mogu&nosti.22 Upravo jer postoji #esta povezanost dosade s razli#itim ozbiljnijim klini#kim problemima, u lije#enju istih bi trebalo uzeti u obzir i dosadu kao zaseban fenomen odnosno komorbiditet odre%enog poreme&aja.

22

Usp. Richard W. BARGDILL, The study of life boredom, 200.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

Zaklju#ak Dosada je povezana s razli#itim negativnim afektima jer u oba slu#aja uzrok moe biti, i vrlo #esto jest, u promjenama u odnosu na smisao u ivotu. Nastavno na teoretske postavke Franklove logoterapije, novija istraivanja pokazuju kako ljudi postaju ranjiviji odnosno skloniji razvoju depresije i drugih negativnih afekata, pa tako i dosade, onda kada ne mogu prepoznati niti slijediti neki odre%eni cilj, svrhu, smisao u ivotu (koji je izvan osobe same). Ako Frankl u drutvu svog vremena pronalazi krivca za nastanak i razvoj dosade kao moderne bolesti, moemo re&i da je nae drutvu u iznaa&ima tehnologije dolo do razli#itih vrsta lijeka za tu bolest. No istraivanja govore u prilog #injenici da se iskustvo egzistencijalne dosade naj#e&e zanemaruje iz razloga to se pred o#ima ima shva&anje situacijske dosade, to su zapravo fenomenoloki i simptomatski dvije distinktivne stvarnosti. Istraivanja koja smo ovdje spomenuli pokazala su #vrstu vezu izme%u smisla u ivotu te iskustva dosade. Tako%er, rezultati istraivanja upu&uju na mogu&nost postojanja tzv. bored personality, dakle na #injenicu da su neke osobe karakterno ranjivije i podlonije iskustvu egzistencijalne dosade, u odnosu na ve&i broj populacije. Ukoliko uistinu moemo uzeti valjanom pretpostavku da gubitak smisla u ivotu uistinu moe kod osobe uzrokovati dosadu, onda se jasno name&e zaklju#ak kako je smisao posebna stvarnost koja treba biti ozbiljno uzeta u obzir i koju treba istraiti te uklju#iti u proces tretiranja dosade, bilo kao klini#kog ili ne-klini#kog problema. injenica je da pojam uzro#nosti ovdje treba uzeti s rezervom,

ponajprije iz razloga to je dosada kao takva i dalje relativno neistraen fenomen. No na osnovu onoga to smo do sada saznali, moemo re&i da je gubitak ili nedostatak smisla u ivotu vaan, ako ne i glavni okida# za iskustvo dosade.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

Literatura

Jennifer SOMMERS Stephen J. VODANOVICH, Boredom proneness. It's relationship to psychological- and physical-health symptoms, u: Journal of clinical psychology, 56 (2000.) 1, 149-155. Peter CONRAD, It's boring. Notes on the meanings of boredom in everyday life, u: Qualitative sociology, 20 (1997.) 4, 465-475. Richard W. BARGDILL, The study of life boredom, u: Journal of phenomenological psychology, 31 (2000.) 2, 188-219. Robert G. BLAIR, Helping older adolescents search for meaning in depression, u: Journal of mental health counseling, 26 (2004.) 4, 333-347. Shelley A. FAHLMAN Kimberley B. MERCER Peter GASKOVSKI, Does a lack of life meaning cause boredom? Results from psychometric, longitudinal, and experimental analyses, u: Journal of social and clinical psychology, 28 (2009.) 3, 307-340. Stanko PETKOVI(, Dosada, u: Rje nik sociologije i socijalne psihologije, Zagreb, 1977., 115. Viktor E. FRANKL, Ne ujan vapaj za smislom, Zagreb, 1981. Viktor E. FRANKL, Psychotherapy and existentialism. Selected papers on logotherapy, New York, 1967.

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com