Denicija zatienih podruja,

kategorije upravljanja i vrste

uprave prema IUCN-u
D
E
F
I
N
I
C
I
J
A

Z
A

T
I

E
N
I
H

P
O
D
R
U

J
A
,

K
A
T
E
G
O
R
I
J
E

U
P
R
A
V
L
J
A
N
J
A

I

V
R
S
T
E

U
P
R
A
V
E

P
R
E
M
A

I
U
C
N
-
u
w
w
w
.
d
i
s
c
o
v
e
r
d
i
n
a
r
i
d
e
s
.
c
o
m
Autori: Sue Stolton i Nigel Dudley
Revidirana verzija objavljena u listopadu 2012.,
WWF (World Wide Fund for Nature)
Tiskano u okviru projekta "Parkovi Dinarskog luka" koji
provodi WWF Mediteranski program uz nancijsku podrku
Ministarstva vanjskih poslova Norveke i Mava Fondacije.
Tekstovi ne odraavaju slubene stavove WWF-a,
Ministarstva vanjskih poslova Norveke i MAVA Fondacije.
Tiskano na ekoloki prihvatljivom papiru
Sadraj
Denicija zatienih podruja, kategorije
upravljanja i vrste uprave prema IUCN-u
IUCN kategorije zatienih podruja
IUCN vrste uprave
O projektu Parkovi Dinarskog luka
I
I
I
I
4
7
9
11
IUCN daje smjernice o:
Defniciji zatienog podruja (ZP)
Kategorijama upravljanja: spektar opcija upravljanja
unutar zatienog podruja
Vrstama uprave: razliiti naini na koje se moe upravljati
zatienim podrujima
Kada se defnicija, kategorije upravljanja i vrste uprave pro-
matraju zajedno, one opisuju spektar pristupa koji se mogu
usvojiti unutar sustava zatienog podruja te pomoi u
izgradnji konsenzusa o vjerojatnim prioritetima i nainu os-
tvarivanja viestrukih ciljeva.
DEFINICIJA ZATIENOG PODRUJA
PREMA IUCN-u
Jasno denirano geografsko podruje s
utvrenom namjenom koje je zatieno i
upravljano, zakonski ili drugi uinkovitim sred-
stvima, s ciljem dugotrajnog ouvanja prirode,
i pripadajuih usluga ekosustava te kulturnih
vrijednosti.
Defnicija zatienih podruja,
kategorije upravljanja i vrste
uprave prema IUCN-u
4
Tablica 1: Detaljnije obrazloenje defnicije zatienog podruja
POJAM OBRAZLOENJE
Jasno denirano geografsko podruje
Ukljuuje zemljine povrine, kopnene vode, morska i priobalna podruja.
Pojam jasno denirano ukazuje na dogovorene, obiljeene granice (koje
se ponekad deniraju zikim obiljejima koja se s vremenom mijenjaju,
kao to su obale rijeka). Pojam podruje ima tri dimenzije, odnosno
znai zatitu zraka iznad ZP-a od letjelica u niskom letu ili kada je zatita
morskog podruja ograniena do odreene dubine ili do morskog dna;
za razliku od toga, podzemlje ponekad nije zatieno (npr. u odnosu na
rudarstvo).
s utvrenom namjenom
Ovaj pojam ukazuje na to da zatita moe ukljuivati cijeli spektar vrsta
uprava kako ih proglasi lokalno stanovnitvo i drava, premda bi takvi
lokaliteti trebali biti priznati, pa i njihovim uvrtavanjem u Svjetsku bazu
podataka Zatienih podruja (WDPA).
zatieno
Ovaj pojam podrazumijeva preuzimanje obveze u odnosu na dugorono
ouvanje i to temeljem: meunarodnih konvencija i sporazuma; nacion-
alnog, podrunog i lokalnog regulatornog okvira, obiajnog prava; ugov-
ora nevladinih udruga, politika privatnih zaklada i trgovakih drutava; ili
sustava certiciranja.
upravljano
Aktivni koraci s ciljem ouvanja prirodnih (a mogue i drugih) vrijednosti
u koju svrhu je ZP proglaeno; upravljanje moe ukljuivati i odluku o
tome da se neko podruje ostavi nedirnutim.
zakonski ili drugim uinkovitim sredstvima
Zatiena podruja trebaju se ili proglasiti u slubenom glasilu (npr. priz-
nata na temelju obveznog graanskog prava), priznata na temelju neke
meunarodne konvencije ili sporazuma ili se istima treba upravljati na
neki drugi uinkoviti nain, npr. priznatim tradicionalnim pravilima ili
politikama etabliranih nevladinih udruga.
s ciljem
Ukazuje na odreenu razinu uinkovitosti. Meutim, kratkorone varijac-
ije uinkovitosti ne smiju utjecati na deniciju (ili kategoriju upravljanja).
dugotrajnog
Upravljanje se mora odvijati kontinuirano, a ne kao kratkorona ili privre-
mena strategija.
ouvanja
Ovdje se pojam ouvanja poglavito odnosi na odravanje ekosustava
i stanita divljih vrsta na samoj lokaciji. Nadalje, moe se odnositi i na
domae ili uzgojene vrste na mjestima na kojima su razvile svoje jedin-
stvene znaajke te na usluge ekosustava i kulturne vrijednosti.
prirode
U ovom se kontekstu pojam prirode uvijek odnosi na bioloku raznoliko-
st, na genetskoj razini, na razini vrsta i ekosustava, a esto se odnosi i na
geoloku raznolikost, reljefne oblike i ire prirodne vrijednosti.
i pripadajuih usluga ekosustava
Ovaj pojam ovdje oznaava usluge ekosustava koje su vezane uz
ouvanje prirode ali se ne kose s ouvanjem. One ukljuuju osnovne
usluge kao to su opskrba hranom i vodom; regulirajue usluge, npr.
zatita od poplava, sua i bolesti; popratne usluge kao to su formiranje
zemljita i kolanje hranjivih tvari; i kulturne usluge kao to su rekreacija,
duhovne i nematerijalne koristi.
te kulturnih vrijednosti
Sve to se ne kosi s ouvanjem prirode: osobito ako pomae u ouvanju
prirode (tradicionalno upravljanje koje podupire divlje vrste); ili su same
izloene prijetnji.
5
6
Denicija se primjenjuje u kontekstu niza naela, od kojih se
neka kljuna predstavljaju u nastavku:
Samo se ona podruja u kojima je ouvanje prirode
glavni cilj mogu smatrati zatienim podrujima; to
moe ukljuivati mnoga podruja s drugim ciljevima
na istoj razini, ali ouvanje prirode predstavlja
prioritet u sluaju ikakvog sukoba;
Zatiena podruja moraju sprijeiti, odnosno
ukloniti, iskoritavanje ili tetne prakse upravljanja;
Zatiena podruja obino trebaju biti usmjerena
prema odravanju, ili u idealnom sluaju poveanju
prirodnosti ekosustava;
Defnicije i kategorije zatienih podruja ne smiju se
koristiti kao izgovor za liavanje stanovnitva
njihovog zemljita ili drugih prava.
Sva zatiena podruja trebaju:
Biti usmjerena prema ouvanju kompozicije, strukture,
funkcije i evolucijskog potencijala bioloke raznolikosti
Doprinositi regionalnim strategijama ouvanja
Odravati raznolikost krajobraza ili stanita povezanih
vrsta i ekosustava
Biti dovoljno velika kako bi osigurala integritet i dugorono
odravanje ciljeva ouvanja
Biti usmjerena prema trajnom odravanju vrijednosti
koje su im pripisane

Voditi se temeljem plana upravljanja te plana
praenja i ocjenjivanja
Posjedovati jasan i pravian sustav uprave:
Gdje je to prikladno, sva zatiena podruja
trebaju imati sljedee ciljeve:
Ouvanje znaajnih krajobraznih znaajki,
geomorfologije i geologije,
Pruanje regulacijskih usluga ekosustava,
ukljuujui ublaavanje klimatskih promjena,
Ouvanje prirodnih i estetskih podruja od kulturne,
duhovne i znanstvene vrijednosti,
Pruanje dobrobiti stanovnicima i lokalnim zajednicama
u skladu s ciljevima upravljanja,
Pruanje rekreacijskih dobrobiti u skladu
s ciljevima upravljanja,
Primjena prilagodljivih strategija upravljanja u svrhu
poveanja uinkovitosti i kvalitete upravljanja,
Pomo u omoguavanju obrazovnih
prilika i izgradnji podrke javnosti.
Denicija je dodatno proirena prepoznavanjem est
kategorija koje se u saetku predstavljaju u Tablici 2. One
predstavljaju tipologiju upravljakih pristupa koji se mogu
primijeniti u zatienim podrujima. Kada se navedene
kategorije primjenjuju, vano je prije svega odluiti uklapa
li se odreeno podruje u deniciju zatienog podruja,
a zatim utvrditi u koju se kategoriju najbolje uklapa. Kate-
gorije upravljanja mogu pomoi u:
Upravljanju informacijama o zatienim podrujima
Planiranju zatienih podruja i sustava zatienih podruja
Reguliranju aktivnosti u zatienim podrujima
Mogu pomoi i u: utvrivanju zakonodavstva; odreivanju
prorauna; razjanjavanju vlasnitva nad zemljitem;
posluiti kao alat za argumentiranje.
IUCN kategorije zatienih podruja
7
Br. Naziv Opis
Ia Strogi rezervat prirode
Strogo zatiena podruja izdvojena zbog
zatite bioloke raznolikosti, ali mogue i
geolokih/geomorfolokih znaajki, gdje su
posjeivanje, koritenje prostora i drugi utjecaji
kontrolirani
Ib Podruje divljine
Obino velika neizmijenjena ili vrlo malo
izmijenjena podruja, bez znaajnih i stalnih
ljudskih naselja, kojima se upravlja na nain da
se ouva njihovo izvorno stanje
II Nacionalni park
Velika prirodna ili gotovo prirodna podruja
s karakteristinim vrstama i ekosustava, koja
podupiru prihvatljive duhovne, znanstvene,
edukacijske, rekreativne i posjetiteljske
aktivnosti
III Prirodni spomenik ili obiljeje
Podruje izdvojeno u svrhu zatite specinog
prirodnog spomenika, npr. reljefnog oblika,
morske hridi ili pilje, speleoloki objekt ili ive
pojave kao to su stabla visoke starosti.
IV Podruje upravljanja stanitem ili vrstom
Podruja namijenjena zatiti tono odreene
vrste ili stanita, i upravljanje njime je usmjer-
eno prema tom cilju. Mnoga takva podruja
zahtijevaju provoenje redovnih aktivnosti us-
mjerenih prema ouvanju vrste ili odravanju
stanita, premda to ne predstavlja zahtjev
kategorije
V Zatieni kopneni/morski krajobraz
Podruja gdje je dugotrajna interakcija
ovjeka i prirode proizvela osebujne ekoloke,
bioloke, kulturne i estetske vrijednosti, i gdje
je odravanje tog odnosa nuno da bi se ove
vrijednosti sauvale
VI
Zatieno podruje s odrivim
koritenjem prirodnih resursa
Podruja namijenjena ouvanju ekosustava i
stanita, a usporedno s tim i prateih kulturnih
vrijednosti i tradicionalnih naina upravljanja
prirodnim resursima. Ta su podruja povrinom
uglavnom velika, njihov vei dio nalazi se u
prirodnom stanju, dok se dio koristi na odriv
nain
Tablica 2: IUCN Kategorije zatienih podruja
8
Neka se naela mogu primijeniti i ovdje:
Odabir kategorije treba se temeljiti na
primarnom cilju, odnosno ciljevima,
svakog zatienog podruja
Namjera nije da sustav bude hijerarhijski ustrojen
Sve kategorije pridonose ouvanju prirode, ali
se ciljevi moraju odabrati u odnosu na konkretnu
okolnosti; nisu sve kategorije jednako korisne u svim
okolnostima
Poeljno je primjenjivati raznolike upravljake
pristupe, te se takvo to treba poticati gdje je to
prikladno
Kategorija se treba promijeniti ako se dugoroni
ciljevi upravljanja ne podudaraju s dodijeljenom kat
egorijom, ali takvo to treba se podvrgnuti strogim
postupcima a ne izvesti stihijski
Kategorija nije odraz uinkovitosti upravljanja
Kategorija se treba primjenjivati na podruju od najmanje tri
etvrtine zatienog podruja pravilo 75 posto. Zatiena
podruja u svojim okvirima mogu imati posebne zone gdje
se dozvoljavaju druge namjene, npr.:
Turistika prenoita ili sela u nacionalnim
parkovima II. kategorije,
Podruja u kojima se dozvoljava ribolov u inae
strogo zatienim morskim zatienim podrujima.
U nekim sluajevima preostalih 25 posto podruja moe
biti promjenjivo: npr. tono utvrena podruja na kojima
lokalno stanovnitvo moe prikupljati nedrvne umske
proizvode.
Zatiena podruja koja se nalaze u okviru veih zatienim
podruja mogu imati vlastitu kategoriju, a to se odnosi
i na zatiena podruja koja sainjavaju prekogranina
zatiena podruja. Razliite zone u zatienim podrujima
mogu imati vlastitu kategoriju, ako se zone opisuju i den-
iraju zakonom.
Nazivi nisu vezani uz neku osobitu kategoriju: konkretno,
naziv nacionalni park ne odnosi se uvijek na nacionalni
park II. kategorije; nacionalni parkovi postoje u svih est
kategorija. Odabir kategorija treba se voditi potrebama
i urnosti u smislu ouvanja prirode, prilikama za usluge
ekosustavav, potrebama, eljama i miljenjima zajednica,
vlasnitvom nad zemljitem, snagom upravljanja i razinom
stanovnitva.
Kategorije upravljanja primjenjuju se u skladu s nainom
uprave opis toga tko ima ovlasti i odgovornosti za
zatieno podruje i koga se moe pozvati da podnese
raun u skladu s pravnim, obiajnim ili drugim legitimnim
sredstvima. IUCN denira etiri vrste uprave.
IUCN vrste uprave
9
Tablica 3: IUCN Vrste uprave
Vrsta Naziv Opis
A Dravno upravljanje
Nadleno je savezno ili dravno
ministarstvo/agencija
Nadleno je upravno tijelo/agencija
podrune ili lokalne samouprave
Upravljanje koje je drava prenijela na tree
strane (npr. nevladinu udrugu)
B Zajedniko upravljanje
Upravljanje u suradnji
(razliite razine utjecaja)
Zajedniko upravljanje (pluralistika uprava)
Prekogranino upravljanje
(razliite razine preko granica)
C Privatno upravljanje
Gospodari privatni vlasnik
Gospodari neprotna organizacija
(udruge, sveuilita, zadruge)
Gospodare protne organizacije
(pojedinci ili poslovni subjekti)
D
Upravljanje uroenikih naroda i lokalnih
zajednica
Zatiena podruja i teritoriji
uroenikih naroda
Podruja koja uva zajednica podruja
koja je lokalna zajednica proglasila i kojima
upravlja
10
Ovdje su kljuna naela sljedea:
Svaka kategorija moe se primijeniti u odnosu
na bilo koji sustav upravljanja, i obratno.
Vrste upravljanja opisuju razliite vrste tijela nadlenih za
upravljanje, ali se ne odnose nuno na vlasnitvo. U nekim
vrstama npr. dravnim i privatnim zatienim podrujima
pitanje upravljanja i vlasnitva esto e biti jedno te ista
stvar.
U nekim drugim sluajevima to e ovisiti o nacionalnom
zakonodavstvu: mnoga zatiena podruja uroenikih
naroda i lokalne zajednice nalaze se na dravnom zemljitu.
U velikim i sloenim zatienim podrujima, osobito onima
koja spadaju u V. i VI. kategoriju, moe se primjenjivati vie
vrsta upravljanja na jednom zatienom podruju. U veini
morskih zatienih podruja vlasnitvo pripada dravi, koja
e u nekim sluajevima poslove upravljanja prenijeti na
lokalne zajednice, nevladine udruge i ostale, ali u mnogim
morskim podrujima ire drutvo prepoznaje i potuje
obiajno pravo uroenikih naroda.
Ove smjernice u saetom su obliku izvedene iz
mnogo veeg dokumenta, koji je dostupan na en-
gleskom, panjolskom, francuskom, njemakom,
japanskom i arapskom, i moe se skinuti na
sljedeoj adresi:
http://www.iucn.org/about/union/commis-
sions/wcpa/wcpa_puball/wcpa_pubsubject/
wcpa_categoriespub/?1662/Guidelines-for-
applying-protected-area-management-cate-
gories
11
WWF je poetkom 2012. zapoeo projekt Parkovi Dinar-
skog luka kojim eli stvoriti savez parkova prirode i nacion-
alnih parkova na podruju Albanije, Bosne i Hercegovine,
Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Makedonije, Slovenije i Srbije.
Projekt u trajanju tri godine nanciraju Ministarstvo vanjskih
poslova Norveke i fondacija MAVA.
Regionalna platforma zatienih podruja
Prvi i glavni cilj ovog projekta jest stvaranje platforme
zatienih podruja kroz povezanost svih parkova u regiji
Dinarskog luka.
Predviene konferencije parkova, koje e pomoi uprav-
iteljima i viim slubenicima pojedinih parkova da se up-
oznaju sa svojim kolegama u regiji, razmijene planove up-
ravljanja i primjere dobre prakse te da potencijalno planiraju
suradnju.
U planu su i studijska putovanja iz jednog u drugi kraj regije,
ime e zaposlenici parkova imati bolji uvid u stanje u dru-
gim parkovima u regiji.
Izgradnja kapaciteta za zaposlenike u parkovima
Zatiena podruja u svim zemljama Dinarskog luka
veinom, ili ak u cijelosti ovise o dravnim nancijama.
Zbog toga e unutar ovog projekta biti odran niz radionica
o izgradnji kapaciteta za suradnju s privatnim sektorom.
Kako su sve zemlje koje sudjeluju u projektu, ako ve ne
lanice, tad na pragu da postanu lanicama Europske unije
(EU), organizirat emo niz radionica i studijskih putovan-
ja o Natura 2000 i ulozi i nainu poslovanja zatienim
podrujima u EU.
Djelatnicima atienih podruja omoguujemo da se
upoznaju s Eurposkom poveljom o odrivom turizmu
EUROPARK Federacije kao i praktinoj primjeni u naoj
regiji. Kroz projektne aktivnosti, zaposlenici u zatienim
podrujima imat e se prilike upoznati s radom EUROPARC
federacije, s iskustvom i strunou djelatnika zatienih
podruja u Europi, kao i najnovijim pristupima i saznanjima
iz podruja upravljanja zatienim podrujima.
Brend Parkovi Dinaridi
Svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima, Dinarski luk ne
zaostaje za Karpatima, Alpama ili bilo kojim drugim pozna-
tim svjetskim ekoregijama.
Ve kada stvaramo Parkove Dinarskog luka, zato ne stvoriti
brend koji bi pritom nau regiju stavio uz bok najpoznatijim
svjetskim turistikim odreditima?
Uz pomo web stranice, broura i raznih komunikacijskih
pomagala te, u konanici, velike reklamne kampanje, nasto-
jat emo od Parkova Dinarida napraviti brend koji e u regiji
i ire biti prepoznat do 2015. godine.
O projektu Parkovi Dinarskog luka
WWF International
Avenue du Mont Blanc
CH-1196 Gland
vicarska
Telefon: +41 22 364 9111
Telefaks: +41 22 364 0640
Internet: www.panda.org
WWF je jedna od najveih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organ-
izacija za zatitu prirode, koja ima gotovo pet milijuna podupiratelja i
globalnu mreu aktivnu u vie od stotinu zemalja.
Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okolia te
izgraditi budunost u kojoj ljudi ive u skladu s prirodom:
ouvanjem svjetske bioloke raznolikosti,
osiguravanjem odrivosti iskoritavanja obnovljivih prirodnih resursa
promicanjem smanjenja oneienja i rasipnike potronje.
WWF Mediteranski program - regionalni ured
Masarykova 22
10000 Zagreb
Hrvatska
Telefon: +385 1 5509 623
Telefaks: +385 1 4577 229
Internet: croatia.panda.org