U svojim postp!ima i smerenj, metnost zavisi od vremena kojem "ivi, a metni!i s stvorenja svojih epoha# $ajzvi%enija metnost bi&e ona koja &e svojim mentalnim sadr"ajem predstavljati hiljadostrki problem na%e' doba, metnost vidljivo zdrmana pro%lonedeljnim eksplozijama, koja veito pok%ava da sastavi svoje dove posle jera%nje' desa# $ajbolji i najizzetniji metni!i bi&e oni koji iz asa as paj ostatke svojih tela iz 'rozniave katarakte "ivota, i koji se, dok krvare iz rk i sr!a, vrsto dr"e dha svo' vremena# Da li je ekspresionizam ispnio na%a oekivanja o metnosti koja bi potvrdila na%e najvitalnije preokpa!ije( Ne! Ne! Ne! Da li je ekspresionizam ispnio na%a oekivanja o metnosti koja bi "araem tisnla s%tin "ivota na%a tela( Ne! Ne! Ne! )od iz'ovorom okretanja ntra%njosti, knji"evni i likovni ekspresionisti s od sebe napravili 'enera!ij koja sada "eljno oekje metniko i istorijsko priznanje i koja se preporje za najvi%e 'ra*anske poasti# )od iz'ovorom da propa'iraj d%, oni s se svojoj borbi s natralizmom samo vratili na apstraktne, patetine 'estove, koji podrazmevaj la'odan "ivot, li%en sadr"aja i skoba# )ozorni!e s pne kraljeva, pesnika i fastovskih karaktera svih fela+ teorija meliorizma (stalno' napre*ivanja), iji je stil detinjaste, psiholo%ke naivnosti izzetno va"an za kritiko razmevanje ekspresionizma, pro'anja 'lave onih koji ne ine ni%ta# ,r"nja prema %tampi, prema o'lasima, mr"nja prema senza!ijama, tipini s za ljde koji radije ostaj zavaljeni svoje fotelje ne'o da se prepste linoj vrevi i koji ak prave vrlin od to'a %to svaki sitni prevarant mo"e da ih nasamari kako ho&e# -aj sentimentalni otpor prema vremen, koje nije ni bolje, niti 'ore, ni reak!ionarnije, niti revol!ionarnije od neko' dr'o' vremena, mlitavi otpor, koji oijka s molitvom i tamjanom, osim kada re%i da svoj kartonski top napni *ladima od antikih jambova . to s karakteristike mladih koji nikada nis shvatili kako da bd mladi# /kspresionizam, nastao t*ini, koji je $emakoj, sklad sa poplarnim stilom, postao zadri'la idila i i%ekivanje dobre penzije, nema vi%e ni%ta zajedniko s borbama aktivnih ljdi# )otpisni!i ovo' manifesta okpili s se oko bojno' poklia DADA!!! da bi propa'irali metnost od koje oekj ostvarenje novih ideala# 0ta je zapravo DADAIZAM( Re dada simbolizje najprimitivniji odnos prema spolja%njoj stvarnosti+ s dadaizmom nastpa nova stvarnost# 1ivot se kazje kao simltana zbrka zvkova, boja i spiritalnih ritmova, koj dadaistika metnost prezima neizmenjenom oblik, sa svim senza!ionalnim kri!ima i 'rozni!om njene svakodnevne, nezverene psihe, svoj njenoj brtalnoj realnosti# -o je o%tra linija podele koja razdvaja dadaizam od svih dosada%njih metnikih prava!a, a naroito od FUTURIZMA, kojem s neke tpad"ije, ne tako davno, videle novo izdanje impresionistikih dosti'n&a# Dadaizam je prvi koji odbija da prema "ivot zazme estetski stav i to posti"e tako %to sve parole etike, kltre i introspek!ije, %to s samo maske za mlohave mi%i&e, razbija na njihove sastavne delove# BRUITISTIKA pesma prikazje tramvaj kakav jeste, s%tin tramvaja, pomo& zevanja rentijera 0l!a i vriska koni!a# SIMULTANA pesma podava ose&aj za vesel pometnj svih stvari2 dok her 0l! ita, 3alkan ekspres prelazi most kod $i%a, a jedna svinja skvii podrm mesara $tkea# STATIKA pesma 4va pesma pravi od rei individe, tako da od slova koja ine re 5%ma6, dobijamo %m s njenim kro%njama, livrejisanim %marima i divljim svinjama, a mo"da iskrsne i neko malo konai%te, mo"da 3elvi ili 3ela 7ista# Dadaizam vodi ka nevenim, novim mo'&nostima i obli!ima izra"avanja, svim metnostima# 4n je naterao kbizam da zai'ra na pozorni!i, on %iri BRUITISTIKU mzik ftrista (ije isto italijanske preokpa!ija nema namer da 'eneralizje) %irom /vrope# 8ama re dada kazje na interna!ionalni karakter pokreta, koji ne zna za 'rani!e, veroispovesti ili profesije# Dada je interna!ionalni izraz na%e epohe, velika 9ronda (pobna) metnikih prava!a, metniki refleks svih tih mirovnih kon'resa, pobna na zelenoj pija!i, veera /splanadi, itd#, itd# Dada se zala"e za primen novih materijala sli!arstv" Dada je KLUB, osnovan 3erlin, koji se mo"ete laniti bez ikakvih obaveza# - je svako predsednik i svako ima pravo na re o metnikim pitanjima# Dada nije samo iz'ovor za ambi!ije %ai!e knji"evnika ( %ta bi na%i neprijatelji hteli da vas vere)# Dada je stanje dha, koje dolazi do izra"aja svakom raz'ovor, tako da mo"ete da ka"ete2 ovaj ovek je DADAISTA . onaj nije+ samim tim, :lb Dada ima lanove ; %irom sveta, Honoll, isto kao i $j 4rleans ili ,eseri!# U nekim slajevima, dadaista mo"e vi%e da bde tr'ova! ili politiki a'itator ne'o metnik . neko ko je metnik samo slajno . biti dadaista znai odbijati se o stvari, opirati se svakom talo"enj+ sesti na stoli!, makar za trentak, mo"e biti opasno po "ivot ('# 7en's je ve& izvkao revolver iz d"epa)# -kanina vam se !epa pod prstima, ka"ete da "ivot, koji "eli da se zdi'ne pomo& ne'a!ije# Re&i da, re&i ne2 d"inovski hoks poks postojanja raspaljje nerve pravo' dadaiste . i evo 'a, dok se izle"ava, kre&e lov, vozi bi!ikl . pola )anta'rel, pola sveti 9ranja, koji se samo smeje i smeje# Dole sa estetsko<etikim stavom= Dole s beskrvnim apstrak!ijama ekspresionizma= Dole s knji"evnim kretenima i njihovim teorijama o napre*enj sveta= >a dadaizam rei i sli!i, za sve dadaistiko %to se de%ava svet= 3iti protiv ovo' manifesta znai biti pravi dadaista= Tristan T#ara" Fran# $n%" &eor%e &ros#" Mar'el $an'o" Ri'har( )*lsen+e'!" &erhar( ,reiss" Raol )asmann" -" L*th." Fr/(eri' &laser" )%o Ball" ,ierre Al+ert Birot" Maria (0Are##o" &ino 1antarelli" ,rampolini" R" van Rees" Ma(ame van Rees" )ans Arp" &" Th2+er" An(r/e Morosini" Fran3ois Mom+ello4,as5ati" Ri!hard Helsenbe!k, 5Dadaistis!hes ,anifest6, letak iz 1918, ponovo objavljen Ri!hard Helsenbe!k, Dada Almanach, 3erlin 19;?, str# @A.B1# /n'#, 5Cole!tive Dada ,anifesto6, Robert ,otherDell, ed#, The Dada Painters and Poets: An Anthology, 19E1 (1981), str# ;B;.;BA# )reveo Fleksa Golijanin, ;?1B# http2HHanarhija<blokBE#net1zen#!om aleksa#'olijaninI'mail#!om Jzbor bkleta2 https2HHpi!asaDeb#'oo'le#!omHaleksa#'olijaninH3kleti @