Projektiranje sustava odvodnje (kanalizacijskih sustava)

Sustav odvodnje ini skup graevinskih objekata koji slue za to

bre odstranjivanje otpadnih voda iz ovjekove neposredne okoline
i njihovo odvoenje do ureaja za proiavanje ili direktnog
ispusta u odgovarajui prijemnik.

Otpadne vode su sve vode koje su upotrijebljene u odreene
namjene i pri tome su pokupile dodatna zagaenja. Pod pojmom
otpadnih voda podrazumijevaju se i oborinske vode dospjele u
sustave odvodnje kao i tue vode.


Slika 1 Shematski prikaz kanalizacijskog sustava


Osnovu cijelog prorauna predstavlja analiza mjerodavnih koliina
otpadnih voda koje je potrebno prikupiti i odvesti sustavom
odvodnje. Analiza se temelji na podacima o potronji vode i
oborinama. S obzirom na porijeklo i karakter zagaenja, otpadne
vode moemo razvrstati u etiri osnovne grupe:

Kuanske (sanitarne) otpadne vode
Industrijske otpadne vode
Oborinske vode
Tue vode


1) Kuanske otpadne vode su vode upotrijebljene u kuanstvu,
javnim i uslunim ustanovama (zdravstvene stanice, bolnice,
policijske postaje, kole i dr.) i ostalim neproizvodnim
djelatnostima. Daljnja podijela kuanskih otpadnih voda bi bila
na:
- fekalne vode (iz sanitarnih ureaja)
- potrone vode (od pranja, kuhanja, osobna higijena itd.)

U postupku odreivanja mjerodavnih koliina kuanskih otpadnih
voda potrebno je poznavati:

broj stanovnika za predvieno projektno razdoblje N
specifini dotok otpadne vode q
sp
(l/st/d)

Broj stanovnika N

ovisi o lokalnim i opim socijalno - ekonomskim
faktorima, te vremenski nije stalan. Definira se na temelju
doneenog prostornog plana za usvojeno projektno razdoblje ( 20
50 godina). Ukoliko takav plan ne postoji, broj stanovnika se
procjenjuje na bazi predvidive stope prirasta uz koritenje sljedee
jednadbe:
PR
s p
p
N N )
100
1 ( + =

gdje je:
N
p
........... prognozirani broj stanovnika
N
s
........... sadanji broj stanovnika
p ............. godinji postotak prirasta
PR .......... projektno razdoblje


Specifini dotok otpadne vode q
sp
(l/st/d) definira se kao srednji
dnevni dotok po jednom stanovniku. Ovisi o nizu faktora kao to
su: standard ivljenja, cijena i kvaliteta vode, klimatske prilike,
sanitarno-tehnika opremljenost stanova i izgraenosti sustava
odvodnje.

Tip otpadnih voda Koliina (l/stan/dan)
Kuhinjske
Sanitarne
Tuevi
Otpadne vode od pranja
20 40
35 95
35 105
30 60
UKUPNO 120 - 300

Tablica 1 Specifina potronja vode u kuanstvu


Veliina naselja Specifini dotok otpadnih
voda (l/stan/dan)
< 5.000
5.000 10.000
10.000 50.000
50.000 250.000
> 250.000
150
180
220
260
300

Tablica 2 Specifina potronja vode u kuanstvu prema ATV A118




Specifini dotok
(litara/jedinica/dan) Tip objekta Jedinica
raspon prosjek
Stambeni prostor (stan, kua)
Ured
kola osnovna
kola srednja
Zdravstvena ustanova

Staraki dom

Restoran (klasini)

Restoran (fast-food)

Caffe bar

Hotel (motel)

Kamp
Javni wc
Trgovaki centar (trgovina)

Industrija (manji proizvodni pogon)
Kino
Servisne stanice
stanovnik
zaposlenik
uenik
uenik
zaposlenik
krevet
zaposlenik
stanovnik
zaposlenik
gost
zaposlenik
gost
zaposlenik
gost
zaposlenik
gost
gost
korisnik
zaposlenik
parkirno mjesto
zaposlenik
sjedalo
zaposlenik
automobil
150 300
26 61
19 64
38 79
19 57
470 910
19 57
190 450
30 45
30 38
30 45
11 30
30 45
8 15
30 49
150 230
50 350
11 23
26 49
4 11
26 61
8 15
34 57
30 57
190
49
42
57
38
630
38
340
38
34
38
23
38
11
38
190
150
19
38
8
49
11
49
45

Tablica 3. Specifini dotok otpadnih voda za razliite objekte


28%
22%
20%
17%
11%
2%
Ispiranje wc-a
Perilice rublja
Tuevi i kade
Sudoperi i umivaonici
Gubici
Perilice sua

Slika 2. Udio pojedinih sanitarnih predmeta i ureaja u ukupnoj potronji vode u
kuanstvu


U sluajevima kada se specifini dotok otpadnih voda rauna na
osnovu podatka o potronji vode treba imati u vidu da se dio pitke
vode troi za namjene koje ne podlijeu odvodnji (pie, pranje auta,
polijevanje vrtova i gubici na vodovodnoj mrei). Ispitivanjima je
utvreno da specifini dotok otpadnih voda u prosjeku iznosi 85-
90% specifine dnevne potronje. Ovisno o karakteru naselja i
odravanju vodoopskrbnih objekata mogui su i drugaiji omjeri.

Na temelju podataka o broju stanovnika za predvieno projektno
razdoblje i specifinom dotoku otpadnih voda moe se odrediti
srednji dnevni protok otpadnih voda Q
sr,dn
(l/d):

k sp dn sr
M q Q =
,


Kod hidraulikog dimenzioniranja sustava odvodnje mjerodavne su
sljedee koliine vode:

a) Maksimalni dnevni protok otpadnih voda Q
max,dn
(l/d) dobije se
kao umnoak srednjeg dnevnog protoka i koeficijenta najvee
dnevne neravnomjernosti:

dn sr d dn
Q K Q
, max,
=


b) Maksimalni satni protok q
max,h
(l/h) u odnosu na Q
max,dn
izraava
se koeficijentom najvee satne neravnomjernosti:

24 24
, max,
max,
dn sr d h dn h
h
Q K K Q K
q

=

=



Maksimalni satni protok
Veliina naselja
Specifini dotok
otpadnih voda
(l/stan/dan)
Umnoak
koeficijenata
dnevne i satne
neravnomjernosti
q
max,h

(l/sec/1000 stan)
< 5.000
5.000 10.000
10.000 50.000
50.000 250.000
> 250.000
150
180
220
260
300
2,88
2,40
1,96
1,66
1,44
5,0
5,0
5,0
5,0
5,0

Tablica 4. Maksimalni satni protok kuanskih otpadnih voda prema ATV A118



Tablica 5. Koeficijent dnevne neravnomjernosti



Tablica 6. Koeficijent satne neravnomjernosti

2) Industrijske otpadne vode

Koritenjem voda u razliitim tehnolokim procesima nastaju
industrijske otpadne vode. Njihova svojstva bitno se razlikuju od
onih kod kuanskih otpadnih voda. Jedino su vode iz sanitarnih
ureaja u industriji jednakih svojstava kao i kuanske otpadne
vode. Mjerodavne koliine industrijskih otpadnih voda teko je
generalno odrediti zbog primjene razliitih tehnolokih procesa. Iz
tog se razloga svaka industrija mora posebno analizirati. U strunoj
literaturi mogu se nai brojni podaci o koliinama industrijskih
otpadnih voda, izraeni uglavnom kao koliina vode po jedinici
proizvoda. Imajui u vidu da se tehnoloki procesi s vremenom
usavravaju to utjee na promjenu potronje vode, literaturni
podaci mogu posluiti kao orijentacijski pokazatelji. Anketnim
ispitivanjem jednostavno se mogu utvrditi mjerodavne koliine
otpadnih voda kod postojeih industrija. Kod planiranih postrojenja
problem je znatno sloeniji.

Ukoliko se ne raspolae informacijama na osnovu kojih bi se mogla
odrediti koliina otpadnih voda iz pojedine industrije, ATV-A-118
predlae sljedee jedinine koliine:

tehnoloki proceci s malom potronjom 0,5 lit/sec/ha
tehnoloki proceci sa srednjom potronjom 1,0 lit/sec/ha
tehnoloki proceci s velikom potronjom 1,5 lit/sec/ha

Poznavanje koliina otpadnih voda iz pojedinih tehnolokih procesa
nije dostatno za odreivanje mjerodavne protoke. Prilikom
rjeavanja odvodnje industrijskih otpadnih voda od osnovnog je
znaaja poznavanje reima isputanja iz pojedinih tehnolokih
procesa.


3) Oborinske vode

Odreivanje mjerodavnih koliina oborinskih voda koje dotjeu u
sustav odvodnje hidroloki je problem koji se svodi na odreivanje
maksimalnog (vrnog) protoka i cjelokupnog hidrograma otjecanja.
Vrni protok je mjerodavan za dimenzioniranje kanala, a cjelokupni
hidrogram za dimenzioniranje objekata na kanalskoj mrei (crpne
stanice, preljevi, bazeni za izjednaavanje protoka i dr.






Slika 3. Shematski prikaz procesa transformacije bruto oborine u hidrogram otjecanja


Pojedine komponente u sklopu ciklusa otjecanja ovise o
hidrogeolokim i hidrolokim karakteristikama promatranog
podruja

Proraun vrnog protoka najee se odreuje primjenom
racionalne jednadbe:

c A PR t i Q
c
= ) , (
max
(l/s)

gdje je:
Q
max
........ vrni protok
i ............... intenzitet oborina (l/sec/ha)
A ............. povrina slivnog podruja (ha)
c .............. koeficijent otjecanja


Racionalna metoda se primjenjuje za male slivove (do 10,0 km
2
).
Pretpostavka je da se maksimalno otjecanje u kontrolnom profilu
pojavljuje kada cjelokupno slivno podruje sudjeluje u formiranju
otjecanja (vrijeme trajanja oborine je jednako vremenu
koncentracije). Druga pretpostavka ja da je intenzitet oborina
jednak na itavom slivu.

Proraun vrnog protoka prema racionalnoj metodi svodi se na
odreivanje mjerodavnog intenziteta oborina (ITP-krivulje) i
odreivanje koeficijenta otjecanja.
Intenzitet oborina je u funkciji njihovog trajanja, odnosno vremena
koncentracije t
c
i perioda ponavljanja PR. Meusobni odnos
intenziteta, trajanja i ponavljanja prikazuje se ITP-krivuljama.


Slika 4. ITP krivulje za povratne periode od 1 do 100 godina

Vrijeme koncentracije predstavlja vrijeme potrebno da elementarni
efektivni volumen pale oborine s najudaljenije toke sliva dospije
do mjesta opaanja u vodotoku.

Izbor povratnog razdoblja temelji se na ekonomskoj analizi
usporeivanja teta i trokova izgradnje. Kod nas se najee
koriste sljedea vremena ponavljanja:

sekundarna mrea PR = 1 god
glavna mrea PR = 2 god
glavni kanali PR = 5 god
vani dijelovi grada PR = 5-50 god


Koeficijent otjecanja predstavlja odnos efektivne oborine i ukupne
oborine pale na slivno podruje. Ovisi o karakteristikama slivnog
10 20 30 40 50 60
Trajanje (min)
0
100
200
300
400
500
600
700
I
n
t
e
n
z
i
t
e
t

(
l
/
s
/
h
a
)
P=100 i=3283,4 t
-0,664
P=20 i=2768,8 t
-0,690
P=10 i=2170,6 t
-0,664
P=5 i=1644,8 t
-0,637
P=3 i=1398,3 t
-0,639
P=2 i=1018,3 t
-0,600
P=1 i=300,4 t
-0,608
podruja (hidrogeolokim, klimatskim, topografskim,
evapotranspiraciji, tipu tla-vrsti povrine).



Tablica 7. Koeficijent otjecanja prema opisu podruja



Tablica 8. Koeficijent otjecanja prema vrsti povrine

Kada su unutar slivno podruja prisutne razliite vrste povrina,
proraunava se srednji koeficijent otjecanja prema formuli:

=
=

=
n
i
i
n
i
i i
sr
A
A c
c
1
1


gdje su
c
1
, c
2
, ......c
n
...... koeficijenti otjecanja razliitih vrsta povrina
A
1
, A
2
, .....A
n
...... pripadajue povrine


Najprecizniji proraun oborinskih voda zasniva se na koritenju
numerikih simulacijskih modela.


4) Tue vode

To su sve vode koje dospijevaju u sustav odvodnje, a nisu uzete u
obzir kod odreivanja koliina kuanskih i industrijskih otpadnih
voda. U tu grupu spadaju podzemne vode koje se procjeuju u
kanalsku mreu kroz spojeve i pukotine, oborinske vode koje se
ulijevaju kroz poklopce revizijskih okana i druge otvore i ilegalni
prikljuci kuanskih ili oborinskih voda.

Tue vode se ne uzimaju u obzir kod mjeovite kanalizacije, ve
jedino kod prorauna razdjelne kanalizacije. Koliina tuih voda
ovisi o hidrogeolokim i hidrolokim karakteristikama podruja,
kvaliteti izvedbe sustava odvodnje (vrsta i kvaliteta spojeva,
upotrijebljeni materijali), odravanje kanalizacijske mree i sl.

S obzirom na navedene utjecaje, koliine tuih otpadnih voda
variraju od mjesta do mjesta i teko ih je prcizno odrediti. Najee
se izraavaju kao odreeni postotak srednjeg dnevnog protoka svih
otpadnih voda. Mogu se jo izraziti u lit/sec/ha promatranog
podruja ili u lit/sec/km kanalizacijske mree.







Primjer 1.

Za naselje s planiranim mjeovitim sustavom odvodnje odrediti
mjerodavnu koliinu otpadnih voda za hidrauliko dimenzioniranje
glavnog kolektora. Odabrano projektno razdoblje iznosi PR=25
godina, a sadanji broj stanovnika N
0
=10000. Specifinu potronju
vode za kuanske potrebe kao i maksimalnu satnu potronju uzeti
prema smjernicama ATV-A118 (tablica 4). Zadani su jo godinji
postotak prirasta stanovnitva p=1,5% i ukupna povrina slivnog
podruja A=20,0 ha, sa sljedeim veliinama pojedinih vrsta
povrina i pripadnim vrijednostima koeficijenata otjecanja:

A
1
= 10,0 ha, c
1
=0,70
A
2
= 8,0 ha, c
2
=0,45
A
3
= 2,0 ha, c
3
=0,20

Mjerodavni intenzitet oborina iznosi i=165 l/sec/ha
Naselje je bez industrijskog pogona.



























Primjer 2.

U tablici su date maksimalne visine pale oborine u zavisnosti od
vremena trajanja oborine, ureene po opadajuem nizu, za period
1966-1977 (12 godina). Za sliv povrine 20,0 ha vrijeme
koncentracije iznosi 20 min. Slivno podruje je definirano kao
rijetka izgradnja obiteljskih kua.
Treba odrediti maksimalni protok oborinskih voda sa sliva, ako je
uzeta mjerodavna kia sa periodom ponavljanja od 2 god.



Rjeenje:

S obzirom da je zadan period ponavljanja od 2 godine moe se
koristiti empirijske vjerojatnost
p
P
100
=
(godine)
gdje je:
P ........... period ponavljanja (godine)
p ........... vjerojatnost pojave (%)

Prema gornjoj postavci proizlazi da je vjerojatnost pojave
p=50%=6/12 to odgovara estom stupcu iz zadane tablice.

Intenzitet pale oborine iznosi:
0
t
H
i =

gdje je:
i ............ intenzitet pale oborine (mm/s)
H ........... visina pale oborine (mm)
t
0
........... vrijeme trajanja oborine (min)



Na osnovu rezultata iz gornje tablice moe se nacrtati ITP-krivulja.



Prema racionalnoj jednadbi maksimalni protok se javlja kada je
vrijeme koncentracije jednako vremenu pale oborine. Za zadano
trajanje oborine od 20 min, oita se:

i = 90 l/sec/ha

c A i Q =
max


Iz tavlice 7 oitamo koeficijent otjecanja koji iznosi 0,30 0,50.
Odabiremo srednju vrijednost c=0,4.

4 , 0 20 90
max

= ha
ha s
l
Q


720
max
= Q
l/s


Hidrauliki proraun

Od trenutka ulaska u sustav odvodnje, otpadna voda mijenja svoje
karakteristike i sastav to utjee na otjecanje unutar sustava i
sigurnost njegova rada. To je rezultat razliitih procesa koji se
odvijaju u kanalizacijskoj mrei. Svi procesi, odnosno promjene
ovise o nizu faktora koji su takoer promjenjivi, te ih je vrlo teko
pouzdano predvidjeti u proraunu. Iz tog se razloga kod prorauna
sustava odvodnje koriste najvjerojatniji ulazni podaci koji su znatno
optereeni pretpostavkama.

Moe se rei da projektiranje sustava odvodnje nije samo rezultat
teoretskih znanja, ve daleko vie iskustva. Kod prorauna se
primjenjuje cijeli niz smjernica koje su nastale kao rezultat
praktinih dugogodinjih iskustava kao i pojednostavljenja
teorijskih znanja. Smjernice su samo dobra polazna osnova za
projektiranje, odnosno donoenje projektnih odluka i rjeenja, koje
uvijek treba prilagoavati lokalnim karakteristikama i iskustvima. To
posebno vrijedi za smjernice koje su razvijene u drugim zemljama i
koje su rezultat njihovih dugogdinjih iskustava.


Karakteristini protoci u sustavu odvodnje

Protjecanje unutar sustava odvodnje karakterizira veliki broj
moguih istovremenih oblika protoka:



Tablica 9. Oblici protoka u kanalizacijskim kolektorima

Iako u stvarnosti ne postoji jedan trajniji karakteristini reim
teenja, u proraun se unose pojednostavljenja koja za posljedicu
nemaju velike pogreke. Pogreke koje se unose u proraun preko
ulaznih parametara (mjerodavne koliine otpadnih voda, pogonska
hrapavost itd.) su mnogo vee.

U skladu s tim, kod prorauna se pretpostavlja da se radi o
stacionarnom, jednolikom teenju.


U odnosu na mjerodavne koliine otpadnih voda i karakteristikama
kanalizacijske mree (materijal, topografski uvjeti itd.) provodi se
hidrauliko dimenzioniranje. Projektirani sustav odvodnje u svakom
trenutku mora omoguiti nesmetanu odvodnju otpadnih voda.

Hidrauliko dimenzioniranje kanalizacijske mree provodi se na
maksimalnu satnu koliinu otpadnih voda, po pripadajuim
dionicama mree.

S obzirom ne reim teenja u kanalizacijskoj mrei, odnosno
njenom dijelu, mogue su dvije vrste prorauna:

hidrauliki proraun teenja sa slobodnim vodnim licem
hidrauliki proraun teenja pod tlakom

Hidrauliki proraun teenja sa slobodnim vodnim licem je najei
sluaj teenja. Provodi se uz pretpostavku jednolikog, stacionarnog
teenja (konstantna dubina vode, isti uzduni pad dna kanala,
vodnog lica i linije energije).



Slika 5. Jednoliko teenje u djelomino ispunjenom kanalu (cijevi)
Osnovna jednadba za proraun jednolikog teenja je Chezyjeva
formula za brzinu, koja uz supstituciju Manningovag koeficijenta
hrapavosti poprima oblik:

2 / 1 3 / 2
1
I R
n
v =
(m/s)

pa je protok jednak:


2 / 1 3 / 2
1
I R A
n
Q =
(m
3
/s)

Koeficijent hrapavosti, n, ovisi o vrsti cijevnog materijala i stanju
unutranjih stijenki cijevi.



Tablica Vrijednosti koeficijenata hrapavosti po Manningu

Meutim, danas je u praksi sve prisutnija upotreba Darcy-
Weisbachove i Colebrook-Whiteove jednadbe, budui da je teenje
u kanalizacijskoj mrei zalazi u turbulentno prijelazni reim.

g
v
D L
H
I
2
2

=

gdje su:

................... koeficijent trenja
L ................... duljina dionice (m)
v ................... srednja brzina strujanja (m/s)
D .................. unutarnji promjer cjevovoda (m)
g ................... ubrzanje uslijed sile tee (m/s
2
)
I .................... pad energetske linije

Izraz za koeficijent trenja mijenja se ovisno o reimu otjecanja. Kod
dimenzioniranja kanalizacijske mree proraun se provodi u skladu
s Colebrook-Whiteovom formulom opeg oblika:

+ =

Re
51 , 2
71 , 3
/
log 2
1 D


gdje je:

....... apsolutna hidraulika hrapavost (mm)
Re .... Reynoldsov broj

Kombinirajui gornje dvije jednadbe dobije se izraz:

=
71 , 3
/
2
51 , 2
log 2 2
D
gDI D
gDI v



Za cijevi okruglog presjeka protok je jednak:

=
71 , 3
/
2
51 , 2
log 2 2
4
2
D
gDI D
gDI
D
Q



Protok se takoer odreuje iz jednadbe kontinuiteta:

A v Q =


Zbog jednostavnosti prorauna koriste se tablice koje su izraene
u funkciji profila, brzine, kapaciteta, hidraulikog gradijenta i
hrapavosti. Gornje jednadbe se koriste za proraun kanalizacijskih
cijevi ispunjenih do vrha, dok se za djelomino ispunjene cijevi
koriste funkcije:

=
p
d
p
d
h
h
f
v
v
1

=
p
d
p
d
h
h
f
Q
Q
1



8 / 5
1

=
p
d
p
d
R
R
f
v
v

8 / 5

=
p
d
p
d
p
d
R
R
A
A
Q
Q




Hidrauliki parametri kanalizacijskih cijevi za proraun djelomino ispunjenih profila




Lokalni gubici u kanalizacijskim kolektorima ne ulaze u proraun jer
su ukljueni u pogonsku hrapavost. Ova preporuka ne vrijedi za
pojedine pratee objekte (sifoni, ispusti itd.) i tlane cjevovode kada
se svi lokalni gubici moraju uzimati pojedinano.





















Tabelarni prikaz hidraulikih parametara

Ogranienja projektnih parametara

a) ogranienje brzina

U sustavima odvodnje nisu poeljne ni male ni velike brzine. Male
brzine teenja pogoduju taloenju i mogunosti zaepljenja, a
usljed velikih brzina dolazi do abrazije cijevi (djelovanjem
suspenzija u vodi). Iz tog se razloga provodi ogranienje minimalnih
i maksimalnih brzina.

Na slici 5. je prikazan raspored brzina u poprenom profilu
kolektora. Vidi se da su pridnene brzine najmanje i da procesi
taloenja i abrazije ovise promarno o njima. Ali zbog jednostavnosti
prorauna, ogranienje se provodi na srednju brzinu.




Slika 6. Raspored brzina u poprenom profilu kolektora

Kod teenja (jednolikog) sa slobodnim vodnim licem brzina toka je
u funkciji hrapavosti, pada i hidraulikog radijusa. Za istu vrstu
cijevnog materijala i isti pad, brzina je jedino u funkciji hidraulikog
radijusa, odnosno oblika ili poprenog presjeka kanala.


Minimalne brzine

Za proraun kritine brzine (kod koje nee doi do taloenja
organskih i anorganskih suspenzija) koristi se formula Fedorova:

n
krit
R v 57 , 1 =


R n 5 , 0 5 , 3 + =


Prema njemakim standardima ATV-A-110E vrijednosti minimalno
doputenih brzina kod kojih nee doi do taloenja u
kanalizacijskim kolektorima dane su u tablici 10.



Tablica 10. Najmanje dozvoljene brzine u okruglim kanalima za h=D/2


U mnogim je sluajevima teko zadovoljiti ove veliine najmanjih
brzina, pa se doputaju i manje brzine.

Kod mjeovite i oborinske kanalizacije, najmanja dozvoljena brzina
za kolektore ispunjene 50% profila ili vie iznosi:

s m v / 6 , 0
min
=


Za kanalizaciju kuanskih otpadnih voda:

s m v / 5 , 0
min
=


Kao najmanja brzina za kolektore kuanskih otpadnih voda iznimno
se doputa:
s m v / 3 , 0
min
=


jer kod nje jo uvijek nee doi do taloenja organskih tvari,
meutim, doi e do taloenja anorganskih tvari.


Maksimalne brzine

Ograniavanje maksimalnih brzina provodi iz razloga zatite cijevi
od abrazije (struganja i ispiranja stijenki i spojeva).

Jedna od preporuka je da maksimalne brzine ne bi trebale prelaziti
vrijednosti:
2,5 3,0 m/s

Osobine cijevnog materijala takoer utjeu na maksimalno
dozvoljene brzine. Za pojedine vrste cijevnog materijala doputaju
se sljedee maksimalne brzine:

betonske cijevi
s m v / 0 , 3
max
=

armiranobetonske cijevi
s m v / 0 , 4
max
=

azbestno-cementne cijevi
s m v / 5 , 4
max
=

PVC cijevi
s m v / 0 , 5
max
=

eline cijevi
s m v / 0 , 7
max
=


Ove bi se brzine trebale koristiti jedino na kraim dionicama, a ne u
dugim kanalima.




Ogranienje uzdunih padova

Uzduni padovii brzine su izravno funkcionalno ovisni. Prema tome,
kada se govori o minimalnim i maksimalnim brzinama, moe se
govoriti i o minimalnim i maksimalnim padovima. Brzina u
cjevovodu je posljedica uzdunog nagiba cijevi, pa se projektiranje
pojednostavljuje uz poznavanje ogranienja padova. Padovi su u
funkciji oblika i veliine profila, kao i veliine hrapavosti cijevnog
materijala. Usvojena se vrijednost uzdunog pada mora uvijek
provjeriti preko brzine.

Minimalni padovi

Koritenjem formule Fedorova za minimalne brzine i uvrtavanjem
ogranienja za pojedine okrugle profile u formulu za brzine, dobiju
se pripadajui uzduni padovi:



Slika 7. Minimalni padovi u funkciji profila prema formuli Fedorova


Slini rezultati mogu se dobiti koritenjem jednostavne empirijske
formule:
D
I
1
min
=


gdje je:

D ... unutarnji promjer kanalizacijske cijevi (mm)
I
min
.... minimalni uzduni pad kanala

Maksimalni padovi

Za orijentaciju se takoer moe koristiti empirijska formula:

D
I
1
max
=


gdje je:

D ... unutarnji promjer kanalizacijske cijevi (dm)
I
min
.... minimalni uzduni pad kanala


U svakom graninom I konkretnom sluaju minimalne i maksimalne
padove treba izraunati na temelju minimalno I maksimalno
doputenih brzina toka.


Ogranienje minimalnih profila

U sastavu otpadnih voda esto se nalaze i krupne otpadne tvari
koje mogu uzrokovati zaepljenje cjevovoda ili uzrokovati
smanjenje slobodnog profila kanala. Iz tog se razloga ograniava
koritenje minimalnih profila, neovisno o njihovom zadovoljenju
minimalne brzine toka i ispunjenosti profila.

Kao minimalni profili u svim uobiajenim uvjetima, koriste se
sljedei:

odvodnja kuanskih otpadnih voda
min
=250 300 mm
mjeoviti i oborinski sustav odvodnje
min
=300 400 mm


Ogranienje visine punjenja kanalizacijskih cijevi

Teenje vode kanalizacijskim cijevima najee je teenje sa
slobodnim vodnim licem (ispravno prikljuenje kunih prikljuaka,
odnoenje plivajuih tvari, odzraivanje kanala i sl.).

U tu svrhu se provodi ograniavanje visine punjenja kolektora,
ovisno o veliini kolektora. Preporuuju se sljedee visine punjenja
za okrugle profile:



D = 250 300 mm h
p
=0,60 D
D = 350 450 mm h
p
=0,70 D
D = 500 900 mm h
p
=0,75 D
D > 900 mm h
p
=0,80 D

gdje je:
h
p
....... visina punjenja
D ........ promjer cijevi

Kod svih drugih oblika poprenog presjeka kanala vrijede sljedea
ogranienja:

H < 300 mm h
p
=0,60 H
H = 300 450 mm h
p
=0,70 H
H = 450 900 mm h
p
=0,75 H
H > 900 mm h
p
=0,80 H

gdje je:
h
p
....... visina punjenja
H ........ visina kanala

U skladu s tim raunska visina punjenja (za njerodavni protok) mora
biti jednaka ili manja od maksimalno doputenih veliina.

Kod oborinkih i mjeovitih sustava odvodnje maksimalni protok
traje relativno kratko, tako da se doputa potpuno punjenje kanala.


Ogranienje dubine ugradnje kanala

Dubina ugradnje kanala ovisi o nizu faktora: klimatskim prilikama
(dubina smrzavanja), hidrogeolokim osobinama tla, iznosu
vanjskog optereenja, dubini prikljuaka, poloaju ostalih
instalacija, veliini profila kanala, materijalu i nainu izvedbe
kanala.

Prilikom odreivanja optimalne dubine ugradnje potrebno je
sagledati sve faktore.

Kod odreivanja najmanje dubine ugradnje kanala potrebno je
najprije definirati najnia mjesta na predvienoj trasi.

Ukoliko lokalne prilike doputaju, preporuuju se sljedee
minimalne dubine polaganja, do tjemena cijevi d
min
:

teren do IV. kategorije d
min
= 1.2 m
teren V. ili VI. kategorije d
min
= 1.0 m

Maksimalne dubine polaganja su iskljuivo stvar ekonomskih
prorauna.Dubine do 6 m se smatraju prihvatljivima.




Primjer 3. (Osnove hidrotehnike ivko Vukovi)

Odrediti hidraulike parametre glavnog kolektora (brzinu, dubinu
vode i stupanj punjenja) za mjerodavnu koliinu otpadnih voda,
Q=1880 l/sec. Proraun provesti koritenjem:

a) Colebrook-Whiteove formule (
k
=1,5 mm)
b) Chezy-Manningove formule (n=0,014)

Cijev je okruglog poprenog presjeka od betona, s padom dna I=2





















Minimalne brzine

Za proraun kritine brzine (kod koje nee doi do taloenja organskih i anorganskih
suspenzija) koristi se formula Fedorova:
n
krit
R v 57 , 1 =
R n 5 , 0 5 , 3 + =
Visina punjenja

D > 900 mm h
p
=0,80 D













































PROJEKT SUSTAVA ODVODNJE