FF press

Filozofski fakultet u Zagrebu

Odsjek za arheologiju
Tihomila Teak-Gregl
Uvod u prapovijesnu arheologiju
Zagreb, !!"#
FF press
Udbenici i prirunici
$v#
Tihomila Teak-Gregl
Uvod u prapovijesnu arheologiju
Zagreb, !!"#
%akladnik&
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Za nakladnika&
Urednik&
'e(enzenti&
Prof. dr. Nives Manari!"Pandi!
Prof. dr. #leksandar $ur%an



UVOD U PRAPOVIJ!"U AR#O$OGIJU
)# *+O
)
)
O,-+ U.O*
$/*'0/1
,redgovor
+# 2TO 13 /'43O5OG+1/
/rheologija - povijest6 ,oloaj prapovijesti u sklopu povijesti
/rheologija - antropologija
7iljevi i zada(i arheologije
,odjela arheologije
++# ,O.+13$T ,'OU8/./%1/ + +$T'/0+./%1/ ,'/,O.+13$T+
+++# ,3'+O*+Z/7+1/ ,'/,O.+13$T+
+.# /'43O5O29+ +Z.O'+
%alazi
%alazi:ta&
a; %aselja
b; Grobovi
(; $veti:ta
d; Ostave
e; 'udni(i i kamenolomi
.# ,O1/< 9U5TU'3 + 7+.+5+Z/7+13
.+# 9'O%O5OG+1/
a; 'elativna kronologija
b; /psolutna kronologija
.++# 5+T3'/TU'/
PRDGOVOR
/rheologija nije predmet koji se prou=ava tijekom obvezatnog osnovnog
:kolovanja ili u srednjim :kolama# Tek mali njezin dio uklju=en je u programe povijesti#
$toga se ve>ina studenata arheologije s ovom znano:>u susre>e tek na studiju, s

minimalnim ili gotovo nikakvim predznanjem, izuzev:i ono :to je moda netko od njih
potaknut osobnim zanimanjem pro=itao - no i tada je uglavnom rije= o popularno-
znanstvenoj literaturi# 9ao i ve>ina studijskih grupa i studij arheologije zapo=inje
predmetom koji se zove ?Uvod u###@# $vrha je takvih uvoda da studente-bru(o:e
upoznaju sa znano:>u, odnosno strukom za =iji su se studij odlu=ili, da upoznaju njezin
sadraj, historijat, metode prou=avanja, temeljne pojmove itd# %aime postoji (ijeli niz
izri=aja i pojmova koje rabimo svakodnevno, ali koji u arheolo:koj znanosti imaju ne:to
druk=ije, spe(ifi=no zna=enje# $adraj predmeta Uvod u ar&eologiu ipak je daleko :iri od
puke en(iklopedijske ili leksikografske natukni(e# U svijetu je tiskan velik broj knjiga tipa
Uvod u ar&eologiu, na razli=itim jezi(ima, iz pera razli=itih stru=njaka i znanstvenika#
.e>ina njih obja:njava neka op>a mjesta, raspravlja neke zajedni=ke teme, ali su uvijek
dobrim dijelom i odraz sredine u kojoj su nastale Adrave, znanstvenog smjera ili :kole
itd#;# +sto tako one su odraz subjektivnih shva>anja i stavova autora, ma koliko se oni
trudili da budu objektivni# $li=nih priru=nika u hrvatskoj arheolo:koj znanosti, meButim,
nema# 9ako se ve> dugo pokazuje potreba za takvim udbenikom koji bi studente
arheologije, ali i drugih studijskih grupa Aprimjeri(e etnologije, povijesti, povijesti
umjetnosti, so(iologije; uveo u studij arheologije i olak:ao im pra>enje nastave, odnosno
sloenije znanstvene problematike koja se izlae na predavanjima, poku:at >emo to
u=initi putem jednostavnije, preglednije i pristupa=nije pisanog priru=nika# + to na
hrvatskome jeziku# %aime, jedan od naj=e:>ih prigovora vezanih uz ispitnu literaturu,
osim da je vrlo op:irna, jest i taj :to je ona na razli=itim stranim jezi(imaC *akako,
drimo da je za dana:njeg stru=njaka i znanstvenika nuno aktivno i pasivno poznavanje
barem dva strana jezika, pa se tome treba privikavati ve> od prvih studentskih dana#
+pak, vano je da studenti usvajaju i hrvatsko stru=no i znanstveno nazivlje, a to
omogu>avaju upravo ovakvi priru=ni(i#
,rva u nizu jest priru=nik ?Uvod u prapovijesnu arheologiju +@ no on >e dobrim
svojim dijelom biti zapravo i op>i uvod u arheologiju# 2tovi:e (ijelo poglavlje pod
nazivom ?2to je arheologija@ bavi se arheologijom op>enito# /li i u kasnijim poglavljima
koja su posve>ena u prvom redu prapovijesnoj arheologiji mnoge su =injeni(e,
promi:ljanja i zaklju=(i jednako dobro primjenjivi i na ostala arheolo:ka razdoblja#
$amo :to je ovdje sve obja:njeno i potkrijepljeno primjerima iz prapovijesne arheologije#
$adraj ovog priru=nika proizlazi iz programa studija arheologije vae>eg u
Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta $veu=ili:ta u Zagrebu# / to zna=i da se u
okviru predmeta Uvod u prapoviesnu ar&eologiu odreBuje pojam i zadatak
prapovijesne arheologije# ,rou=avaju se fosilni ljudi, izvori i graBa o najstarijim
kulturama, kulturnom razvoju =ovje=anstva# +znosi se periodiza(ija kultura i (iviliza(ija
D
D
=itavog prapovijesnog razdoblja prema vremenu i materijalu# Upoznaju se metode
istraivanja, temelji stratigrafije, relativne i apsolutne kronologije, terminologija, te
osnove tehnologije i tipologije razli=itog oruBa, oruja, nakita, kerami=kih proizvoda itd#
Otkrivaju se veze arheologije s drugim znanostima Ageologija, paleontologija,
antropologija itd#; koje pridonose boljem prou=avanju najstarije ljudske pro:losti# U
prvom se redu prou=ava =itavo podru=je dana:nje 4rvatske, ali i sva ona blia i dalja
okolna podru=ja koja su na bilo koji na=in bila povezana i imala utje(aja na hrvatski
prostor, ili pak ona podru=ja svijeta koja su nezaobilazna u sagledavanju i tuma=enju
razvitka =ovje=anstva u pojedinim epohama#
%a kraju nekoliko rije=i i o samom nazivu, odnosno terminu prapovijest# *o
)EE!# godine ovaj se predmet, kao i katedra na Odsjeku za arheologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu, zvao prethistorijska arheologija, s time da se jasno razlikovalo
starije razdoblje, koje se fakti=ki i nazivalo prethistorijom i ono ne:to mlaBe, za koje se
rabio naziv protohistorija# ,otonji je termin obuhva>ao ona razdoblja Abron=ano i
eljezno doba; koja u odreBenim podru=jima svijeta ve> pripadaju povijesnim vremenima
Atj# razdoblju pisanih dokumenata;, dok su u drugima jo: potpuno aliterarna# %o mogu>e
je da i o tim krajevima svijeta, odnosno ljudskim zajedni(ama i dru:tvima pone:to
saznamo i indirektno od njihovih pismenih suvremenika# $pomenute )EE!# godine
katedra i predmet su preimenovani u prapovijesnu arheologiju# %aime prapovijest je u
(jelini hrvatska rije= Aza razliku od prethistorije koja se sastoji od hrvatskog prefiksa i od
rije=i gr=koga podrijetla; koja ozna=ava onu najstariju, prvobitnu, od nas najudaljeniju
povijest Adakako, u ovom se slu=aju pod povije:>u podrazumijeva sveukupna pro:lost
=ovje=anstva, a ne povijest u uem smislu koja po=inje tek s izumom pisma, odnosno s
pisanim izvorima;# <nogi, meButim, radije rabe termin pretpovijest i pretpovijesna
arheologija# %o tada se povijest tretira u svom uem smislu, jer spomenuti izraz
nagla:ava da je rije= o razdoblju prije povijesti# $matramo da izraz prapovijest izvrsno
izraava sr toga razdoblja - prefiks pra oduvijek je u hrvatskome jeziku imao zna=enje
ne=eg po=etnog, prvobitnog, iskonskog, odnosno nagla:ava veliku starinu nekoga ili
ne=ega# 3ventualno bismo to dugotrajno razdoblje kao i prije mogli podijeliti na
prapovijest Adakle onaj najstariji dio koji uklju=uje starije i mlaBe kameno doba, te
bakreno doba - danas na katedri definirano kao ,rapovijest +; i pretpovijest u smislu
vremena koje neposredno prethodi povijesti u uem smislu rije=i, odnosno pojavi pisma i
pismenosti te pisanih dokumenata Aa to su bron=ano, starije i mlaBe eljezno doba -
,rapovijest ++;# U prilog terminu prapovijest dodajmo jo: i to da je i slubena hrvatska
povijesna znanost takoBer dala prednost nazivu prapovijest#
"
"
I% &TO J AR#O$OGIJA '
Znatielja o vlastitu podrijetlu, o razvoju =ovjeka i ljudskog dru:tva, pitanja tko
jeF, :to jeF, odakle jeF, otkad jeF, jedinstveno je obiljeje ljudske vrste prisutno od davnine -
gotovo bismo rekli staro koliko i ljudski rod# / da bi odgovorio na ta pitanja =ovjek je
skupljao sve :to je bilo starije od njega samoga, sve :to je pripadalo nekom pro:lom
vremenu# Ostalo je zabiljeeno da je babilonska kraljevna 3nnigaldi %anno AG# st# pr# 9r#;
imala zbirku starina u svojoj sobi pala=e u gradu Uru# %jezin ota( %abonid, posljednji
babilonski kralj doma>e krvi AHHH#-HDE# pr# 9r#; bio je ivo zainteresiran za starine# *ao je
kopati drevni humak u /gadu pokraj Iabilona i otkrio je temelje hrama boi(e +:tar
sagraBen dvije tisu>e i dvjesto godina ranije# $voja je otkri>a pohranio u nekoj vrsti muzeja#
U klasi=noj Gr=koj povjesni=ar Tukidid AH# st# pr# 9r#; u uvodnim poglavljima svoje
Poviesti peloponeskog rata pi:e o maloazijskim 9aranima koji su neko> nastavali *el -
svjedo=anstvo o njihovoj prisutnosti na *elu otkriveno je prigodom =i:>enja otoka kada su
iskopani drevni grobovi# Oruje i predmeti u njima nisu bili gr=koga podrijetla nego
azijskog, sli=ni onima kakvi su bili u uporabi u 9ariji# Ta je =injeni(a Tukididu jasno
pokazala da su 9arani neko>, prije 4elena, ivjeli na *elu#
)
Za vrijeme 'imljana starine su
se =uvale, pokazivale i posje>ivale kao spomeni(i pro:losti# ,linije $tariji u svome djelu
Naturalis &istoria spominje ?cerauniae@ za koje se vjerovalo da su imale magi=nu mo>#

'ije= je zapravo o izduljenom, glatkom kamenju koje se pomalo nalazi posvuda, a
popularno je zvano ?pietra del fulmine@# U "# je st# sv# 4elena, majka (ara 9onstantina
.elikoga, kopala na mjestu 9ristova raspe>a ne bi li na:la materijalnih tragova toga
dogaBaja#
D
Za starija razdoblja nemamo takvih direktnih pokazatelja, no brojne legende,
mitovi, sage i pri=e raznih naroda, poglavito one o stvaranju svijeta i ljudi te o bogovima,
)
Tu(idid A+,J; ?Gusari su osobito bili oto=ani, kakvi su bili 9arani i Feni=ani, jer su naselili najvi:e otoka# /
dokaz je tomu ovo& 9ad su /tenjani u ovom ratu =istili *el od grijeha i uzeli sa sobom lijesove pokojnika, koji
su bili na tom otoku, preko polovi(e je bilo 9arana, a prepoznali su ih po ratnoj opremi sahranjenoj zajedno s
njima i po na=inu, kako ih jo: sad pokapaju#@

,lin# An#h# KKK.+, H)L;

D
$v# 4elena ili 1elena 9riari(a AFlavia +ulia 4elena;, majka rimskoga (ara 9onstantina .elikoga, obratila se
na kr:>anstvo nakon 9onstantinove pobjede nad suparnikom <aksen(ijem D) g# ,ri=a se da je 9# za vrijeme
te bitke imao viBenje u kojem je vidio 9rista sa zastavom i natpisom 'n &oc signo vinces ( u ovo% !e znaku
pobiediti. 9# je postao kr:>anin i tu poruku uzeo kao svoje geslo# %jegova se majka pak u svojoj osamdesetoj
godini zaputila na hodo=a:>e u 1eruzalem gdje ju je osobito zanimalo brdo 9alvarija, pa je ondje poduzela vi:e
iskopavanja# %aposlijetku je, kau, prona:la tri kria i natpis 'esus Nasarenus) re* 'udaeoru% :to ga je ,on(ije
,ilat bio dao pribiti na +susov kri# ,ri kasnijim iskopavanjima pronaBeni su i =avli kojima je 9rist bio
prikovan na kri# *va je =avla dala sinu koji je od jednoga na=inio znamen na opremi svoga konja, a drugi je
stavio na svoju ka(igu# $v# 1elena se obi=no ikonografski prikazuje s kraljevskom krunom na glavi, a u ru(i dri
+susov kri, a uz to nosi =eki> i =avle#
H
H
svjedo=e da je pitanje vlastitog postanka i vlastita pro:lost oduvijek zanimala =ovjeka# %a
toj ljudskoj znatielji temelji se znanost :to je zovemo arheologijom# $am naziv dolazi od
gr=kih rije=i& MNOMPQR S star i TUVQR S rije=, govor, pripovijest, vijest, povijest, rasprava,
istraivanje# + rije= MNOMPQTQVWM postojala je ve> u klasi=noj Gr=koj, ali u svom
prvobitnom, doslovnom zna=enju S pri=anje starih pri=a#
"
/rheolozi su pak bili zapravo
glum(i =ija su spe(ijalnost bile uloge temeljene na starim legendama i pri=ama, odnosno
mitovima# U dana:njem smislu, tj# kao sustavno istraivanje i prou=avanje svega staroga,
odnosno kao znanost koja opisuje i tuma=i proteklu stvarnost, koja je rekonstruk(ija
(jelokupnog ivota =ovje=anstva, rije= je oivio u )X# st# 1a(Yues $pon, fran(uski putopisa(
i arheolog#
H
AR#O$OGIJA - POVIJ!T
/ko je temeljni (ilj arheologije razotkrivanje i tuma=enje ljudske pro:losti, u
=emu se ona razlikuje od povijestiF 4rvatska rije= povijest dolazi od glagola povjedati,
kazivati, sli=no kao :to je meBunarodni izraz historija proizi:ao iz gr=kog glagola
S ispitivati, istraiti, kazivati ono :to se doznalo# Ukoliko povijest shvatimo u
naj:irem smislu toga pojma, odnosno kao znanost koja prou=ava sva protekla zbivanja
vezana uz =ovjeka, onda dolazimo do zaklju=ka da su (iljevi arheologije i povijesti isti&
otkriti, spoznati i protuma=iti pro:lost =ovje=anstva# 'azli=iti su, meButim, izvori
pomo>u kojih se dolazi do tih spoznaja i metode koje se primjenjuju u otkrivanju i obradi
izvora# *ok se povijest temelji u prvom redu na pisanim i slikovnim izvorima, arheologija
po=iva na materijalnim, predmetnim izvorima, odnosno na svim materijalnim osta(ima i
tragovima ljudi prije nas#
Poloaj prapovijes(i u okvirima povijes(i
$ obzirom da je pismo relativno nov izum, stvoren oko D H!!# g# pr# 9r# u
<ezopotamiji
G
, a konven(ionalni povijesni izvori po=inju upravo uvoBenjem pisma,
"
Gr=ki povjesni=ar Tukidid AH# st# pr# 9r#; u svom poznatom djelu ?,ovijest peloponeskog rata@ u prvoj knjizi
A+, )-; daje sintezu starije gr=ke povijesti# Tu sliku pro:losti izrijekom naziva arheologijom te se spomenuta
poglavlja naj=e:>e i (itiraju kao Tukididova arheologija#
H
Zanimljivo je napomenuti da je 1# $pon u svojim puto:estvijama dospio i do $plita gdje je prou=avao
*iokle(ijanovu pala=u#
G
%ajstarijim pisanim izvorom zasad se smatra glinena plo=i(a iz 9i:a A$umer; na =ijem se li(u i nali=ju nalaze
urezani slikovni natpisi-piktogrami# Oni sadre znakove za glavu, ruku i nogu, za saoni(e i vr:idbu te za neke
brojeve# Ovom pismu na plo=i(ama prethodio je sustav jednostavnih oznaka ugrebenih na povr:inu :uplje glinene
kugle# U njoj su se drali mali glineni znakovi koji su predstavljali razli=itu robu Akoze, ov(e, vr=eve itd#;# Znakovi
ugrebeni na povr:inu biljeili su sadraj kugle-posude# <ogu>e je da su $umerani jo: i ranije sli=nim
rudimentarnim pismom pisali na nekom organskom materijalu koji se,dakako, nije sa=uvao# %o isto je tako
mogu>e da nisu $umerani izumili pismo nego da su ga preuzeli od nekog starijeg, jo: neidentifi(iranog naroda koji
je naseljavao <ezopotamiju prije njih# %akon :to su u Tartariji ATransilvanija-'umunjska; otkrivene sli=ne
plo=i(e s gotovo identi=nim piktogramima, a koje su se nakon analize radioaktivnog ugljika pokazale starijima od
G
G
moemo re>i da najve>i dio istraivanja i prou=avanja ljudske pro:losti AEEZ ako
uzmemo da pro:lost =ovjeka po=inje prije D milijuna godina; pripada podru=ju
arheologije, a vrlo mali povijesti u uem smislu# %o tuma=imo li povijest u njezinom
:irem smislu u kojem ona ozna=ava (ijelu pro:lost =ovje=anstva, tada je moemo
podijeliti u dva temeljna odsjeka&
a; prapovijest, odnosno pro:lost =ovje=anstva prije pojave pisma, =ije se prou=avanje
temelji na materijalnim osta(ima i tragovima AoruBe, oruje, predmeti svakodnevne
uporabe, graBevine i njihovi tragovi, tragovi u prirodi;
X
b; povijest tj# pro:lost =ovje=anstva nakon pojave pisma

1edan bolivijski arheolog koji se uglavnom bavi tamo:njim +ndijan(ima, napisao je da je
ideja o prapovijesti zapadni kon(ept prema kojemu ona dru:tva koja nisu razvila pismo ili
neki ekvivalentni sustav grafi=kog prikaza, nemaju povijesti# +pak, gore predo=enu
podjelu ne treba tako tuma=iti, nego upravo u smislu da je =itava ljudska pro:lost
povijest, a onaj njezin dio bez pisma nazivamo prapovije:>u#
AR#O$OGIJA - A"TROPO$OGIJA
?/rheologija je antropologija - ili nije ni:ta@ izreka je ameri=kih arheologa-antropologa
Gordona [ille\a i ,hilipa ,hillipsa u njihovoj vrlo utje(ajnoj knjizi ?<ethod and Theor\
in /meri(an /r(haeolog\@ objavljenoj )EHJ# godine# U stvari ta je izreka postala
vode>im sloganom moderne ameri=ke arheologije i mnogi je povezuju s pojavom tzv#
?nove arheologije@, premda za=etke takvoj defini(iji arheologije nalazimo ve> krajem )E#
st# /meri=ki arheolozi arheologiju vide kao antropologiju, a sebe same kao antropologe#
Oni studiraju na sveu=ili:tima u odsje(ima ili odjelima za arheologiju, ali i antropologiju,
bave se znanstvenim radom u antropolo:kim institutima, sudjeluju u antropolo:kim
istraivanjima# ?/rheologija je pro:lo vrijeme od antropologije@ tvrdi 5e]is Iinford#
/meri=ka je arheologija gotovo od samog svog po=etka bila usmjerena na istraivanje
ivota ameri=kih +ndijana(a i brzo je do:la do spoznaje da je ivot suvremenih ameri=kih
plo=i(e iz 9i:a, pojavila se teorija o nastanku pisma u ,odunavlju# %o bez obzira na pitanje primata $umerani su
bili ti koji su razvili i postupno usavr:avali pojmovno pismo da bi ga pretvorili u sustav znakova sa sve izrazitijim
fonetskim osobinama#
X
Fran(uski znanstvenik ,aul Tournal A)J!H# ^ )JX#; stvorio je )JDD# izraz p+riode anti"&istori,ue za
razdoblje ljudske povijesti prije vremena pisanih dokumenata# $ vremenom je taj izraz pretvoren u
preistoire ^ prehistor\ ^ prethistorija odn# prapovijest#
X
X
+ndijana(a vrijedan intelektualni putokaz za interpreta(iju ostataka pro:losti# /meri=ka je
arheologija, dakle, ukorijenjena u kulturnoj antropologiji Aodnosno etnologiji i
etnografiji; ameri=kih domoroda(a, za razliku od europske koja je po=ivala na
prou=avanju geolo:kih vremenskih rela(ija i klasi=nih starina# $toga se u europskoj
tradi(iji pojam arheologije zadrao kao dio povijesti ili paleontologije, a ne kao sastavni
dio antropologije# %o :to to zapravo zna=i i kojem se stavu treba priklonitiF 2to je uop>e
antropologijaF U naj:irem smislu polaze>i od samog termina Agr=# _` S =ovjek i
TUVQR S znanost; to je prou=avanje =ovjeka& njegovih fizi=kih, odnosno biolo:kih
osobina kao ivoga bi>a i njegovih jedinstvenih nebiolo:kih osobina koje zovemo
kulturom# %o tako definirana antropologija bi progutala (ijeli niz znanosti kao :to su
so(iologija, psihologija, politologija, ekonomija, povijest, humana biologija, pa =ak i
filozofija, lingvistika, knjievnost# / mnoge su od spomenutih znanosti kao samostalne
dis(ipline definirane mnogo prije antropologije# 7jelokupni spektar antropologije
moemo klasifi(irati prema sadraju na fizi=ku i kulturnu, a prema razdoblju na daleku
pro:lost, te nedavnu pro:lost i sada:njost# Fizi=ka ili biolo:ka antropologija prou=ava
ljudske fizi=ke ili biolo:ke osobine i njihov razvoj i promjene# U okvirima kulturne
antropologije izdvajaju se lingvistika Ahistorijska, deskriptivna i strukturalna;, etnologija
Akulturna antropologija u uem smislu; i arheologija#
)# etnologija - neki je jo: zovu kulturnom ili so(ijalnom antropologijom - prou=ava i
analizira ljudsku kulturu i dru:tvo :irom svijeta, poku:ava ustanoviti kako se razli=iti
kulturni elementi isprepli>u i mijenjaju u stvarnom ivotu suvremenih zajedni(a
# lingvistika - bavi se samo jednim segmentom ljudske kulture, jezikom, analiziraju>i ga
do najsitnije pojedinosti& prou=ava njegovu fonolo:ku strukturu, odnos izmeBu jezika i
misli, kako se jezi=ni sustavi mijenjaju tijekom vremena, strukturalnu osnovu
pojedinog jezika itd#
D# arheologija - prou=ava pro:la dru:tva i kulturne sustave koji vi:e ne postoje, a kroz
njihove materijalne ostatke
a
/rheologija je dakle znanost koja sustavno istrauje, otkriva, prou=ava i
obja:njava proteklu stvarnost =ovjeka na osnovi stvarnih, materijalnih izvora, odnosno na
osnovi materijalnih ostataka samoga =ovjeka, njegovih izraBevina, te razli=itih tragova
koje je ostavio u svom okoli:u# 9ako je u sredi:tu zanimanja arheologije =ovjek,
arheologija pripada grupa(iji humanisti=kih znanosti Ahumanit\;, a s obzirom da prou=ava
pro:lost ona je povijesna znanost# %o prakti=ne arheolo:ke metode pomo>u kojih se
analiziraju materijalni izvori i stvara zaklju=na slika bliski su i prirodnim znanostima
J
J
As(ien(e;, primjeri(e skupljanje podataka, provoBenje pokusa, stvaranje modela,
postavljanje radne pretpostavke te njezino testiranje# /rheologiju, dakle, =ini otkrivanje
materijalnih izvora Afizi=ka aktivnost na terenu odn# iskopavanje;, ali i razli=ite,
podrobne analize u laboratoriju, te kona=no intelektualno preispitivanje :to zna=e
otkriveni izvori za i u ljudskoj pro:losti# .aan segment arheologije jest konzerva(ija tj#
o=uvanje svjetske kulturne ba:tine nasuprot nepromi:ljenog uni:tavanja i bezumne
plja=ke# Ovakav spoj potrage, opasnosti, pustolovine i uzbudljivosti =ini arheologiju
izrazito privla=nom znano:>u te je ona =esto predmetom i temom knjievnosti, filma,
stripa i sli=no, ali i plodno tlo za pojavu brojnih pseudo-arheologa, lanih stru=njaka i
znanstvenika koji nastoje objasniti nerazja:njene tajne, izgubljene (iviliza(ije, narode,
gradove, potonula kopna#
)I$JVI I *ADA)I AR#O$OGIJ
*o kon(a )E# st#, a ponegdje i dulje, (ilj arheologije bio je predstavljanje
materijalne kulture davnih vremena# $ obzirom da su mogu>nosti o=uvanja ostataka u
zemlji vrlo ograni=ene, smatralo se da samo najtrajnije ljudske izraBevine mogu doprijeti
do nas, a da je nemogu>e traiti i prou=avati nematerijalne aspekte ljudske kulture kao
:to je dru:tvena organiza(ija ili vjersko poimanje# Takav je stav naveo ve>inu arheologa
da se ograni=e na klasifi(ika(iju stotina nalazi:ta i goleme koli=ine raznovrsnih
predmeta# 'ezultat su bili nebrojeni, paljivo poredani opisi nalaza i nalazi:ta u tisu>ama
=lanaka ili pretrpavanje muzejskih poli(a, vitrina i depoa davnim ljudskim izraBevinama#
$ve su one opisivane kao beivotne katalo:ke jedini(e, a rijetko se ili gotovo nikada
prema njima odnosilo kao prema proizvodima inventivnoga ljudskog duha# ,edesetih
godina !# stolje>a mnogi arheolozi uviBaju kako brojni nalazi, svrstani u slijed ljudske
kulture, daju zapravo vrlo ograni=enu sliku prapovijesnog dru:tva, kako ni:ta ne govore
o razlozima velikih promjena kojima bivaju podvrgnuta prapovijesna dru:tva# / upravo
je arheologija ona znanost koja jedina moe dijakroni=ki Au razvoju kroz razli=ita
vremenska razdoblja; promatrati pojave u rasponu od desetina i stotina tisu>a godina#
$toga se pozornost znanstvenika sve vi:e usmjerava prema prou=avanju na=ina na koji
su pradavni ljudi ivjeli, kako su se prilagoBavali i kako su iskori:tavali svoj okoli:, :to
zna=i da na vanosti dobivaju ekolo:ki =imbeni(i# %e zadovoljavaju se tek opisom
=ovjeka i njegova pona:anja u pro:losti, ve> trae obja:njenja za kulturne promjene,
razloge zbog kojih se ljudsko dru:tvo i njegova kultura razvijalo u vremenu i prostoru#
Za takav pristup nije vi:e bilo dovoljno pregledati, opisati i prou=iti razli=ite sa=uvane
predmete poput oruBa, oruja ili kerami=kih posuda ili ostatke graBevina# Trebalo je
E
E
prikupiti i temeljitim analizama podvrgnuti i polomljene ivotinjske kosti, svaku i
najsitniju sjemenku, kao i najmanji ostatak bilo kakve hrane# Tlo, vegeta(ija, izvori i
opskrba vodom kao i zemljopisna obiljeja, sve je to igralo ulogu u oblikovanju na=ina
ivota prapovijesnih ljudi# 2ezdesete godine !# stolje>a donijele su zna=ajne promjene
u teoretskom pristupu arheologiji, te u njezinim metodama# %ove genera(ije arheologa
suo=ene s golemim koli=inama podataka, prikupljenim posvuda po svijetu, koje
pohranjuju u ra=unala, razvijaju nove znanstvene metode istraivanja i statisti=ke
tehnike# Glavni zastupnik novoga pristupa interpreta(iji arheolo:kih problema bio je
5e]is Iinford, a sam pokret u arheolo:koj znanosti prozvan je najprije od strane
kriti=ara, ali potom i od njegovih prista:a ?novom arheologijom@# Ona je, kao i (ijela
ameri=ka arheologija, sastavni dio antropologije# %ovi teorijski pristup paljivo razvija
istraiva=ke hipoteze koje se testiranjem mogu ili ne moraju odba(iti# 2to vi:e takvih
provjera neka hipoteza ?preivi@ to je uvjerljivija, ali nikad apsolutno dokazana# Umjesto
pretpostavke da uvjeti o=uvanja odreBuju koli=inu informa(ija koje moemo dobiti o
prapovijesnim dru:tvima, sada se polazi od pretpostavke da su svi apekti ljudske kulture,
i oni materijalni i oni nedodirljivi Apoput vjerskih uvjerenja; sa=uvani Aindirektno,
naravno; na arheolo:kim lokalitetima i da se svi mogu na neki na=in zabiljeiti# %o za to
su potrebne krajnje rigorozne metode i pre(izno usmjerena istraivanja# %e samo da se
mogu zabiljeiti ti nedodirljivi aspekti ljudske kulture nego je mogu>e razviti hipoteze o
samom pro(esu koji je doveo do promjena u ljudskoj kulturi# / da bi bile valjane one se
moraju mo>i testirati, provjeriti na arheolo:koj graBi# Tradi(ionalni su arheolozi
gledali arheologiju kao slagali(u, a njihov je zadatak bio ?pie(ing together the past@
bsastavljanje pro:losti, spajanje dijelova pro:lostib, kao :to re=e Gordon 7hilde# Umjesto
toga sada je poeljna pro(edura u kojoj se prvo formulira hipoteza, konstruiraju modeli
te stvaraju zaklju=(i o njihovim posljedi(ama# ,romi:ljanje se, dakle, kre>e obrnutim
putem, od op>ih pretpostavki prema pojedina=nim prosudbama Adeduk(ija; umjesto
prija:njeg izvoBenja op>ih zaklju=aka na temelju pojedina=nih =injeni(a Ainduk(ija;#
Za:to je nuan takav pristupF Zato jer nalazi postoje u sada:njosti i mrtvi su Astati=ni;, a
nas zanima dinamika pro:losti# 4ipoteti=ko-deduktivni pristup je poku:aj da se premosti
taj jaz izmeBu onog :to nas zanima, a ne moemo direktno promatrati Atj# ljudsku
pro:lost; i onog :to imamo Anjezine materijalne tragove;#
Zaklju=imo, dakle, da krajnji (ilj moderne, suvremene arheologije nije puko
opisivanje i prou=avanje predmeta nego is(rpno i sveobuhvatno prou=avanje ljudskog
roda, odnosno promjena koje su mu se dogodile u posljednjih nekoliko milijuna godina#
/rheologija eli stvoriti jasnu sliku kako su ljudi ivjeli i kako su iskori:tavali svoj
okoli:, ali i shvatiti za:to su ba: tako ivjeli, za:to su razvili odreBeni na=in pona:anja,
)!
)!
ona nastoji sagledati, spoznati i objasniti neprestane pro(ese kulturnih mijena
Apro(esualna arheologija;#
PODJ$A AR#O$OGIJ
Golemo je i raznoliko podru=je istraivanja arheologije, kako u vremenskim tako
i u prostornim okvirima# $toga je ve> s po=e(ima razvoja arheologije kao znanosti
po=etkom )E# st# do:lo i do spe(ijaliza(ija unutar toga velikog podru=ja# .e> tada naime
nije bilo svestranih znanstvenika koji bi bili stru=nja(i i za 3gipat i za klasi=nu Gr=ku, ili
pak predrimsku Galiju ili sjevernoeuropske megalite# +z prakti=nih se razloga ve> tada
po=elo dijeliti arheologiju, najprije prema odreBenim vremenskim kriterijima, a potom i
temeljem nekih drugih, spe(ifi=nih kriterija&
+ronolo,ka podjela -po vremenskim ra.do/ljima0
/rheologija je podijeljena u vi:e velikih vremenskih razdoblja# Obuhva>a raspon
od trenutka kada je &o%o &abilis na=inio prvo grubo oruBe do vremena =ije su grani(e
odreBene konven(ijom i stoga podlone promjenama# + ovdje moemo najprije provesti
grubu podjelu na prapovijesnu arheologiju i povijesnu arheologiju# %aime potonja
prou=ava sve one aspekte ivota tijekom povijesnih razdoblja za koje nedostaju poda(i u
pisanim izvorima, tj# popunjava praznine u pisanim dokumentima i primjenjiva je sve do
dana:njih dana# ,ovijesni izvori biljee uglavnom politi=ka i vjerska dogaBanja, dok
detalje obi=nog svakodnevnog ivota vrlo =esto izostavljaju# ,ovijesna arheologija
upotpunjena detaljnim pisanim izvorima o onome :to arheolozi kopaju omogu>uje
provjeru valjanosti metodologije, :to je potom bitno za izgradnju teorije#
,redloena podjela arheologije temelji se na hrvatskoj, odnosno europskoj perspektivi i
kao takva ne mora biti i nije primjenjiva na =itav svijet#
+# prapovijesna arheologija - arheologija razdoblja prije pojave pisma6 izuzetno
:iroko i golemo podru=je koje se dalje moe dijeliti na niz (jelina o =emu >e jo:
biti govora
++# povijesna arheologija
)# arheologija prvih visokih (iviliza(ija Atj# zemalja prvoga pisma; <ezopotamije, doline
rijeka %ila, +nda i 4oanghoa
# anti=ka arheologija - arheologija gr=kog i rimskog svijeta i zemalja koje su u starome
vijeku bile pod utje(ajem spomenutih kultura
a; klasi=na arheologija - arheologija mati=nih podru=ja Grka i 'imljana
))
))
b; provin(ijalna arheologija - arheologija anti=ke (iviliza(ije u zemljama izvan
kolijevki klasi=ne kulture
)# ranokr:>anska arheologija - prou=ava (jelinu ranih kr:>anskih ostataka, od onih koji
svojom umjetni=kom vrijedno:>u predstavljaju i predmet prou=avanja povjesni=ara
umjetnosti Aarhitektura, (rkveni namje:taj, skulptura; do grobnih konstruk(ija i
jednostavnih zemljanih raka;, ali i literarne izvore, povijesna i knjievna djela,
epigrafske spomenika te sve ostale izraze nastaju>eg kr:>anskog svjetonazora#
)# srednjovjekovna arheologija - prou=ava razdoblje srednjega vijeka od propasti
Zapadnoga 'imskog 7arstva u H# st# i seobe naroda do stvaranja novih etni=kih
zajedni(a i oblikovanja njihovih drava# To je vrijeme stvaranja novog kulturnog
identiteta koji je dijelom ukorijenjen u rimskoj (iviliza(iji, ali i snano pod utje(ajem
zapadnoga kr:>anstva
a; arheologija seobe naroda, rani srednji vijek
b; visoki srednji vijek
G# arheologija novoga vijeka
X# industrijska arheologija
Ova se podjela, dakako u svim vremenskim razdobljima moe kombinirati i s prostornim
ili etni=kim kriterijima Akao :to je primjeri(e odreBenje anti=ke arheologije vezano za
prostore nastavane ili osvajane od strane Grka i 'imljana;
Arheolo,ke spe1ijali.a1ije -pose/ne arheologije0
OdreBuju se prema zemljopisnim (jelinama, na osnovi metodologije prikupljanja
izvora i podataka, s obzirom na odreBene aspekte ljudskog ivota i pona:anja, prema
(iljevima koje se eli posti>i itd# ,rimjenjive su kroz sva kronolo:ka razdoblja&
- arheologija okoli:a - prou=ava =ovjekov pristup uporabi biljaka i ivotinja, =ovjekove
prilagodbe promjenama okoli:a itsl#
- podvodna arheologija - prou=ava materijalne ostatke i tragove ispod povr:ine vode,
od izvora i zdena(a do brodoloma, luka i potonulih gradova u rijekama, jezerima i
morima# +ako su prva podvodna istraivanja zabiljeena jo: )JH"# g#
J
stvarna,
sustavna podvodna istraivanja maha su uzela tek nakon ++# svjetskog rata kada je
razvijena i nuna tehnologija
J
Te je godine /dolphe <orlot, nose>i na glavi vedro sa staklenom prednjom stranom, koriste>i se pijukom i
mreom za leptire, otkrivao ostatke na dnu 0enevskog jezera#
)
)
- etnoarheologija - prou=ava suvremene ljude i ljudska dru:tva i njihovu materijalnu
kulturu sa (iljem boljeg razumijevanja arheolo:kih izvora i podataka
- zra=na arheologija - zapravo jedna od metoda prikupljanja podataka i otkrivanja
arheolo:kih nalazi:ta
- ovaj niz moe se nastavljati u nedogled, spomenimo jo: so(ijalnu arheologiju,
kognitivnu arheologiju, arheologiju proizvodnje i tehnologije, geoarheologiju,
zooarheologiju, astroarheologiju itd#
III. POVIJEST PROUAVANJA I ISTRAIVANJA PRAPOVIJESTI
,ristup prapovijesti i njezinom prou=avanju moemo pratiti kroz tri osnovne faze#
,rva je spekulativna, druga je kolek(ionarska, a tre>a analiti=ka#
1o: prije stolje>e i pol i visoko su obrazovani znanstveni(i jedinom apsolutnom
istinom drali Iiblijsku legendu o $tvaranju, odnosno da je Iog stvorio $vijet u sedam
dana# U )X# st# irski nadbiskup 1ames Usher prema Iiblijskim je spisima izra=unao da je
svijet stvoren "!!"# g# prije 9rista#
E
Taj je prora=un, dakle, ostavljao svega :est tisu>a
godina za ljudsko postojanje# *ruk=ije gledanje nastupilo je tek )JHE# g# s *ar]inovom
teorijom prirodnog odabira koja pretpostavlja druk=ije obja:njenje podrijetla =ovjeka pa
ujedno i ostavlja daleko ve>i vremenski prostor za ljudsku prisutnost na Zemlji#
?$ve :to je do:lo do nas iz vremena poganstva zavijeno je gustom maglom& to
pripada vremenskom prostoru :to ga ne moemo mjeriti# Znamo da je starije od
kr:>anstva, ali je li to nekoliko godina, nekoliko stotina ili =ak tisu>a godina, to moemo
samo nagaBati#@ rije=i su danskoga znanstvenika 'osmusa %\erupa A)XHE# ^)JE#;# *anas
moemo dobrim dijelom prodrijeti kroz tu maglu - ali to nije samo zbog novih otkri>a Aona
su i prije bila poznata, a arheolo:ka graBa leala je oko nas odavno; nego zato :to smo
nau=ili postaviti prava pitanja i jer smo razvili prave metode kako odgovoriti na njih#
$vako vrijeme ima svoj pogled na pro:lost& ideje, teorije i metode stalno se
mijenjaju# 5judi su odavno razmi:ljali o svojoj pro:losti i ve>ina kultura ima svoje mitove
koji obja:njavaju za:to je =ovjek takav kakav je# Gr=ki pjesnik 4eziod AJ# st# prije 9ristaF;
u epskoj poemi ?,oslovi i dani@ dijeli ljudsku pro:lost na H stupnjeva&
)# *oba zlata i besmrtnika koji su u miru i blagostanju ivjeli u svojoj zemlji s mnogo
dobrih stvari
# *oba srebra kada su ljudi bili manje plemeniti
D# *oba bron(e vrijeme je tvrdih i okrutnih ratnika
E
sluio se biblijskim poda(ima o broju doivljenih godina pojedinih osoba, primjeri(e %oa je ivio EH! godina,
<etuzalem EGE godina itd#
)D
)D
"# *oba epskih junaka
H# *oba eljeza vrijeme je jada i te:kih briga, kada se =ovjek nikad ne odmara od napora,
ni danju ni no>u - to je pjesnikovo vlastito doba#
Zlatan naprie rod su stvorili s%rtnik- lud.
/es%rtni bogovi koi na 0li%pu i%au ku!e)
# to e onda bilo kad 1rono vladae nebo%.
1ao bogovi ludi su iveli bezbrine due)
0d svake %uke daleko) bez ada) nit i% e starost
Prietila biedna) ednako uviek su krepke i% bile
Noge i ruke u naporu) izvan nevole svake)
1ao svladani sno% su u%irali. Sve i% be liepo2
Ze%la e ni%a itorodna plodove nosila uviek)
Sa%a od sebe) obilno i %nogo2 po voli %irno
0ni su poslove svoe obavlali u svako% dobru)
/ogati stado% i bes%rtni% bili su bozi%a %ili.
# kada ovo ludsko pod ze%lo% ieznu ple%e)
0dluko% Zeusa %o!nog) oni su postali dusi
$obri i skloni) ze%alski) uvari s%rtnika ludi)
1oi no uvau pravdu i paze na zloine drske2
0blako% zaodeveni) idu!i svuda po ze%li)
$arivau blago " takovu i%au vladarsku slubu.
$rugo su zati% ple%e) srebrno) slabie %nogo)
Nebeski stvorili bozi) to na 0li%pu ive)
Pre3ane% ono% zlatno% ni rasto% slino ni du&o%.
Stotinu leta se deak u brine &ranio %ake)
4ud se i neak igrao) ive! u ro3eno ku!i)
# kad su dozreli poslie) u zrelo doavi doba)
1ratko ivla&u vrie%e) trpe!i svakakve boli
Zbog nerazbora svoga) er nisu se uvati znali
$a vrie3au edan drugoga) niti su ikako &teli
5tovati bogove nit i% rtve prinositi svete)
1ao to zakon trai. Zato i& 1ronovi! Zeus)
6azlu!en ) zbrisa sa ze%le) er nisu dovali asti
1ad e i ovo ludsko ze%la pokrila ple%e)
4udi su nazvali i ni& 7podze%ni blaeni dusi8)
)"
)"
#li drugoga reda.'pak i% pripada slava.
Zeus otac e opet i tre!e stvorio ple%e)
Medeno) ono% srebrno% ba ni u e%u slino)
1o od asena tvrdo i strano. #resa boga
9adovna dela ni%a bia&u %ila i obiest.
Nisu se &ranili kru&o%) okrutna bia&u srca)
/ili su nezgrapni) silovito snani) s ra%+na
6uke pogubne visele ni%a niz gole%o tielo)
0d %edi bilo orue) %edene bile i% ku!e)
Me3u su teili ze%lu) za elezo ne znau! crno.
:lastiti% ruka%a svladani oni su pali u propast)
U gliboviti stan stra&ote podze%nog ;ada)
Neslavno) S%rt i& e strane) kakvi su upravo bili)
Uzela crna i svetlost napustie sanoga sunca.
Nakon to e i ovo ple%e pokrila ze%la)
<etvrto tad e po redu stvorio 1ronovi! Zeus)
Pravednie i bole) na %nogo&rano ze%li=
/e&u to ludi boanski) polubogovi zvani)
# prie nas su oni na beskrano iveli ze%li.
edne e od ni& rat i bona ubila vreva)
$rugi u kad%isko ze%li) pod >ebo% sa sed%ero vrata
Padoe biu!i bitku za stada ?dipa krala)
>re!i) kad u la3a%a) preko bezdana %orskog)
1renue pre%a >roi poradi ;elene liepe.
Neke e ta%o s%rtna onda zadesila svr&a=
Ni%a e 1ronovi! Zeus daleko od ludi dao
@ivot i boravite) ta%o na krau ze%le)
$aleko od bes%rtnika) a 1rono vladar e ni%a.
Na otoku blaeni& oni stanuu) bezbrina srca)
>a%o gde e 0kean duboki&) vrtloni& voda.
Sretni &eroi koi%a %edene plodove nosi
>riput godine ze%la) obilnu dau!i &ranu.
1a%o li sre!e da nisa% dioniar petoga roda)
:e! da sa% prie u%ro il da sa% kasnie ro3en.
0vo e gvozdeno ple%e i nega nikada ne!e
$nevna %inuti %uka i tuga) pa ni po no!i.
)H
)H
/ozi !e ludi%a adni% teke zadavati brige.
ipak) zlu !e se nino% poneko dobro pri%ieat.
A;eziod2Poslovi i dani) preveo #. /azala) pesniki doterao N. Mili!evi!) Matica
&rvatska) Zagreb BCDE.F
4eziod izraava jedan zapravo staroorijentalni stav o daleko sretnijoj prapovijesti
ljudskoga roda - o zlatnom dobu nakon kojega slijedi pad morala, nestanak sretnih
vremena itd# +sta je misao prisutna i u $tarom zavjetu te u Ovidijevim <etamorfozama#
$uprotni stav da je po=etak potpuno prirodan, bez kulture, bez morala i vjere - nastao je
vjerojatno u H# st# pr# 9r#, a najbolje se zr(ali u mislima gr=kog filozofa *emokrita da prvi
ljudi nisu imali ku>a ni odijela, niti su poznavali uporabu vatre nego su do toga dolazili
postupnim saznanjem# Tim putem slijedi i Tit 5ukre(ije 9ar u djelu ?$e reru% natura@ -
O prirodi AEJ#-HH# g# pr# 9r#; u petom pjevanju koje nosi naslov 1oz%ologia i poviest
kulture&
Sada) %o Me%ie) lako ti sa% upoznati %oe
Nain) na koi neko! e na3ena eleza narav.
Prvo i% orue ruke i nokti be&u) pa zubi)/rma antiYua manus, ungues dentesYue fuerunt
1a%ene zati% i grane) to svaki ga otre sebi)3t lapidus, et item silvarum fragmina rami
1onano) pla%en i vatra) otkada bi poznata ova#,osterius ferri vis est aerisYue reperta,
1asnie eleza vriednost i bakra spoznata bee.$ed prior aeris erat, Yuam ferri (ognitus
/akra poraba prie poznata bee) no gvo3a) usus
Zato er narav %u %nogo e %eka) i%a ga vie.
0bra3iva&u bakro% tad ze%lu) i ratove bakro%
Strane za%eta&u) bakro% i rane zadava&u silne)
0ti%a&u ni% stoku i pola) er oruu ovo%
/akreno% %orae sve se pokorit) bez orua) golo.
'sto%) kad po%alo %a u porabu gvozdeni do3e)
Zabaena bi posve tad poava bakrenog srpa=
Sada tek poee tlo da ze%le prekapau gvo3e%)
Sada tek %oga&u bit se uz orua ednaki uvet.
A>it 4ukrecie 1ar2 0 prirodi= preveo Marko >epe) Matica &rvatska) Zagreb BCGH.F
$ve je ovo bila tek spekulativna faza, odnosno faza promi:ljanja, ali bez
iskopavanja# Ozbiljna istraivanja spomenika i artefakata pro:losti po=inju s renesansom u
)H# stolje>u# Zanimanje je isprva potpuno literarno, no pomalo se javlja elja da se
)G
)G
identifi(iraju stvarna mjesta i dogaBaji spominjani u starim knjievnim i povijesnim djelima#
,lemi>i i bogata:i po=inju osnivati kabinete kurioziteta u kojima =uvaju stare nov=i>e te
neobi=ne i drevne predmete uz egzoti=ne minerale
)!
# /rhitekti po=inju prou=avati i kopirati
ostatke rimskih graBevina, koristiti originalne rimske skulpture u ureBenju pala=a svojih
gospodara# /ndrea ,alladio istrauje ru:evine u ,alestrini i 'imu dok ,irro 5igorio
iskopava 4adrijanovu vilu u Tivoliju# Ova faza istraivanja kulminira u +taliji
iskopavanjima 4erkulaneja )X!E# i ,ompeja )X"J# godine# ,oti(aj za ta iskopavanja
do:ao je od strane Iurbonske dinastije napuljskih kraljeva koja je klasi=nim kipovima
eljela popuni svoju kraljevsku zbirku# Zanimanje za starine postoji i na sjeveru 3urope,
daleko od (iviliziranih sredi:ta Gr=ke i 'ima, gdje se prou=avaju lokalni spomeni(i
pro:losti# Oni najuo=ljiviji, koji od davnine privla=e pozornost, jesu velike kamene
graBevine, grobni(e i hramovi po sjeverozapadnoj 3uropi i u Iritaniji# U 3ngleskoj je
zanimanje za starine proisteklo iz topografskih pregleda tijekom )G# stolje>a# 1ohn 5eland,
imenovan kraljevskim antikvarom, proputovao je 3nglesku i [ales u potrazi za anti=kim
spomeni(ima# Tako su $tonehenge i 4adrijanov zid, uz mnoge druge spomenike, na:li
svoje mjesto u njegovu djelu /ritannia iz )HJG# godine# U Fran(uskoj arheolo:ku strast u
)X# st# raspiruje otkri>e 4ilderikova groba, frana=kog kralja iz H# stolje>a# Ubrzo potom
po=inje i iskopavanje megalitskih spomenika pokraj 7arna(a# /merikan(i prvo stru=no-
znanstveno iskopavanje u povijesti ameri=ke arheologije pripisuju Thomasu 1effersonu
A)X"D-)JG;, tre>em predsjedniku $/*-a, koji je )XJ"# g# planski kopao jarak ili sondu u
grobnom humku na svom posjedu u .irginiji& dotada su ljudi u /meri(i smatrali da stotine
neistraenih tumula isto=no od <isisipija nisu podigli +ndijan(i nego mitska i nestala bi>a,
tzv# rasa <ound Iuildera# 1efferson je pri=i pristupio znanstveno i proveo iskopavanje#
Uo=io je da ima vi:e slojeva, da su ljudske kosti u donjim slojevima slabije o=uvane, pa je
zaklju=io da se u tumul vi:ekratno naknadno ukopavalo# %o ve>ina iskopavanja i u 3uropi
po=# )E# st# nije bitno unaprijedila arheologiju jer su svi nalazi interpolirani u okvire
biblijskog tuma=enja nastanka svijeta# Trebalo je prvo do>i do spoznaje o velikoj starosti
=ovjeka, puno ve>oj od G!!! godina# Fran(uski (arinski inspektor 1a(Yues Iou(her de
,erthes )J")# g# objavljuje uvjerljivi dokaz o istovremenosti =ovjeka tj# kamenih izraBevina
ljudskih ruku i izumrlih pretpotopnih ivotinja, :to je zna=ilo da je =ovjek stariji od
biblijskog ,otopa# U tome je vanu ulogu odigrao i 7harles *ar]in i njegovo djelo o
,odrijetlu vrsta - u kojemu inaugurira svoj kon(ept evolu(ije#
)JX!-tih godina britanski antropolog 3d]ard T\lor sagledavao je razvoj ljudske
vrste kroz tri etape& najranije prapovijesne lova=ko-skuplja=ke zajedni(e odreBuje kao
stanje divlatva. $ljede>a etapa je barbarstvo - poljodjelsko-sto=arske zajedni(e# %ajvi:i
)!
,rve takve zbirke nova(a, gema i skulptura sredinom )H# stolje>a osnivaju 7osimo + <edi(i u Firen(i i papa
$iksto +. u 'imu# 9od nas <arko <aruli> u )G# st# ima zbirku anti=kih natpisa i spomenika#
)X
)X
stupanj jest civilizacia) a najranije (ivliza(ije su sumerska i egipatska# ,o T\loru ljudsko
dru:tvo napreduje kroz navedena tri stupnja prema modernoj (iviliza(iji =iji vrhuna( vidi u
svojoj, viktorijanskoj (iviliza(iji#
9roz (ijelu su prapovijest ljudska dru:tva eksperimentirala s novim idejama i
tehnologijama, ali samo su neke od njih imale radikalan u=inak na kulturu ^ primjeri(e
zauzdavanje i uspostavljanje vatre, agrikultura, obrada metala, pismo i transport na
kolima# 5judsko iskustvo nije meButim ne:to jedinstveno, ono se pojavljuje u raznim
podru=jima u razna vremena# $amo mali dio glavnih postignu>a u ljudskoj povijesti ostao
je adekvatno zabiljeen u povijesnim izvorima# ,rimjeri(e, zabiljeena povijest na Iliskom
istoku stara je barem H !!! godina, ali u mnogim je dijelovima svijeta znatno kra>a# ,rvi
pisani izvori sjevernoameri=kih +ndijana(a datiraju u )H# st# /#*#, dok su re(imo Tahiti i
,olinezija u pisanu povijest u:li tek )XGX#, a mnogi afri=ki narodi tek kon(em )E# stolje>a#
III% PRIODI*A)IJA PRAPOVIJ!TI
,eriodiza(ija, odnosno dioba prapovijesti na razdoblja, odsjeke, etape, stupnjeve ili faze
nije sama sebi svrhom# %jezin je zadatak da istrauju>i tijek dogaBaja u razvoju ljudskog
roda, uzimaju>i u obzir sve promjene u materijalnoj i duhovnoj kulturi, sve promjene
proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa, izdvoji pojedina razdoblja koja se (jelokupnim
svojim sadrajem razlikuju od drugih razdoblja# Ona je dakle, neophodno pomo>no
sredstvo ako elimo imati pregledan uvid u razvoj =ovjeka i njegova dru:tva# Iernard de
<ontfau(on je )XD"# prvi put klasifi(irao prapovijest na osnovi vanih i prevladavaju>ih
sirovina kori:tenih za proizvodnju oruBa i oruja u kameno, bron=ano i eljezno doba# G#
)XXG# ,# F# $uhm pi:e djelo ?4istor\ of *enmark, %or]a\ and 4olstein@ takoBer
utemeljeno na spoznaji da su pradavni ljudi u mnogim dijelovima 3urope najprije izraBivali
oruBe od kamena, zatim od bron(e, pa od eljeza# +ako je dakle, ve> i ranije bilo filozofa i
znanstvenika koji su promi:ljali razvitak kroz uporabu sirovina i razvitak tehnologija u
njihovoj obradi, o(em tzv# troperiodnog sustava Akameno, bron=ano i eljezno doba;
smatra se danski arheolog 7hristian 1crgensen Thomsen koji ga je definirao )JDG# g# i
u=inio ga temeljem svih kasnijih periodiza(ija# On je naime, bio prvi koji je poku:ao
provjeriti valjanost spomenutog hipoteti=kog sustava prou=avaju>i zatvorene nalaze
Aostave, grobove;# On jasno navodi razlog za to& ?*a bismo olak:ali pregled, dat >emo
posebne nazive razli=itim razdobljima =ije grani(e ne moemo to=no odrediti##### $ljede>e
razdoblje nazvat >emo bron=anim dobom, u kojem su oruja i o:tra oruBa bila izraBena od
bakra ili bron(e@ AThomsen )JDX - 7h# Thomsen d %# <# ,etersen, 5eitfaden zur
%ordis(hen /lterthumskunde, 9openhagen )JDX;# *akle, sreBivanje nalaza zasnovano je
)J
)J
na sirovinama od kojih su izraBeni, ali je Thomsen uskoro uo=io da taj red odgovara i
vremenskom slijedu triju epoha& kamenoj, bron=anoj i eljeznoj# Ovu je ideju Thomsen
izloio na J strani(a svoga djela Ledetraad til Nordiske Oldkyndighed A5eitfaden zur
%ordis(hen /ltertumskunde; i to je prva relativna kronologija prapovijesti utemeljena na
direktnim opaanjima nalaza# Uo=io je primjeri(e da kameni predmeti =esto dolaze u muzej
zajedno s drugim kamenim predmetima, rjeBe kameni i bron=ani, a nikada kameni sa
eljeznima i srebrnima# Osim toga uo=io je da nalazi dolaze iz razli=itih, odnosno
spe(ifi=nih konteksta, osobito iz razli=itih oblika grobova# 9ameni predmeti pronalaeni su
u grobovima graBenim od velikih kamenih blokova s kosturnim ukopima, bron=ani su se
pak predmeti pronalazili u arnim grobovima s paljevinom, a eljezni u kosturnim i
paljevinskim grobovima pod hum(ima# TakoBer je primijetio da staklene posude dolaze u
eljezno doba, a staklene perle ve> u bron=ano# U eljezno doba eljezo se koristilo za
izradu oruja, a bron(a za izradu nakita, ru=ki, nekih ku>anskih predmeta isl# $hvatio je,
dakle, da ne pripadaju svi bron=ani predmeti samo bron=anom dobu, nego je u obzir uzeo i
druge kriterije poput funk(ije predmeta, oblika i ukrasa# $ve ovo pokazuje da se Thomsen
u svojoj periodiza(iji nije oslanjao samo na jedan kriterij, onaj sirovinski, nego je
promatrao nalaze s vi:e razina Afunk(ija, oblik, kontekst;# U tome se njegova relativna
kronologija razlikuje od one anti=kih pisa(a i povjesni=ara# Thomsenova periodiza(ija
prapovijesti po=iva na empirijskom promatranju, na klasifika(iji nalaza i kombina(iji nalaza
i upravo je takvo vrednovanje kombina(ije nalaza odlu=uju>i korak u definiranju
prapovijesne arheologije kao empirijske znanosti#
Thomsenov sustav dalje je razvijao 1ens 1a(ob /smussen [orsaae A)J)# ^ )JJH#;, njegov
suradnik i nasljednik, prou=avaju>i arheolo:ke nalaze :irom 3urope i potvrBuju>i da je
Thomsenov troperiodni sustav :iroko primjenjiv#
1ohn 5ubbo(k A)JD"# - )E)D#; u svome je djelu Prehistoric Times, as illustrated
by ancient Remains and the Manners and Customs of modern Savages )JGH# g#
kameno doba podijelio na raniju fazu obiljeenu okresanim kamenim oruBem Astarije
kameno doba ili paleoli(ik; i kasniju fazu poliranih kamenih sjekira AmlaBe kameno doba
ili neoli(ik02 a [entropp je )JGG# izmeBu uba(io srednje kameno doba ili me.oli(ik%
*akle, ve> je Thomsen bio svjestan da su uz ova njegova, =isto tehnolo:ka
postignu>a, vezane i druge pojave u materijalnoj kulturi, ali nije uo=io da s time moraju
biti povezane i neke promjene u dru:tvu# $ vremenom, tako uspostavljeni pojmovi
kamenog, bron=anog i eljeznog doba, po=inju dobivati i drugi sadraj# ,o=elo se
ispitivati :to je jo: novoga bilo povezano s pojavom novih sirovina, jesu li se i neki drugi
)E
)E
aspekti kulture mijenjali# Tako od prvobitne defini(ije neolitika kao vremena gla=anih
kamenih sjekira dolazimo do danas op>eprihva>ene so(io-ekonomske defini(ije kao
vremena proizvodne privrede# %a taj na=in, uzev:i u obzir gospodarsko-dru:tvene
=injeni(e, poku:alo se definirati i ostala razdoblja# ,ovijesni pregled pokazuje da sama
periodiza(ija prapovijesti nikada nije dovedena u pitanje, ali su razli=iti bili kriteriji na
kojima se ona temeljila##
'azli=iti su, dakle, kriteriji na koje se oslanjaju pojedine podjele prapovijesti&
)# podjela koja proizlazi iz puke konven(ije& prema dogovoru neke se pojave grupiraju
pod odreBenim zajedni=kim nazivom - to je najnesmisleniji kriterij
# podjela koja se zasniva na kronolo:kom odreBenju - grupiraju se kulture odreBenog
vremenskog odsje=ka# ,rimjeri(e mezolitik je vrijeme izmeBu paleolitika i neolitika# +li
<cller-9arpe odreBuje bakreno doba kao vrijeme izmeBu X# i )X# st# pr# 9r# /li pri
takvoj defini(iji bolje bi bilo razdoblja nazivati stolje>ima, a ne nekim posebnim
imenom#
D# podjela prema stilskim obiljejima - primjer& 'ani neolitik je razdoblje slikane
keramike# Ovakva defini(ija prema nekim vanjskim obiljejima moe biti prihvatljiva
samo za neko manje podru=je, primjeri(e u jednoj kulturnoj regiji#
"# ,odjela prema novim sirovinama - povijesno-znanstveno gledano to je prva dioba
%jezin nedostatak je taj :to ne moemo re>i da je samo prva pojava neke nove
sirovine dostatna za uvoBenje novog razdoblja - sirovina prvo mora u>i u :iroku
uporabu Aintenzivna uporaba;# Osim toga u nekim podru=jima se nikad neke od tih
epoha nisu pojavile& bron=ano doba u velikom dijelu /frike ne postoji, 3skimi su
pre:li gotovo iz stadija paleolitika u novi vijek itd# TakoBer to=no odreBenje sirovine
nije uvijek mogu>e bez potpunih prirodoznanstvenih analiza# $pektralne su analize
pokazale da su brojni predmeti iz bakrenog doba raBeni od bakra kojemu se dodavao
arsen Atzv# arsenska bron(a;# +sto tako uvoBenje nove sirovine ne mora nuno
povla=iti za sobom i kulturne promjene#
H# ,odjela s obzirom na uvoBenje nove tehnologije - ova je dioba usko povezana s
prethodnom jer je nova tehnologija =esto rezultat uvoBenja nove sirovine i moe
dovesti do odreBenih dru:tvenih promjena, ali i ne mora# <eButim, nova se
tehnologija moe uvoditi i kod obradbe ve> davno usvojene sirovine kao :to je to
slu=aj s mlaBim kamenim dobom, kada se stara sirovina Akamen; po=inje obraBivati na
nov na=in, druga=iji nego u razdoblju starijeg kamenog doba#
G# ,odjela koja po=iva na so(io-ekonomskim kriterijima
!
!
,eriodiza(ija >e biti to bolja i sigurnija :to ve>i broj kriterija uzmemo u obzir pri
odreBivanju sadraja pojedinih razdoblja, a sami nazivi pojedinih etapa zapravo su samo
stvar dogovora meBu znanstveni(ima# Iitno je da se to=no zna kakav se sadraj krije pod
kojim nazivom#
'azdoblja prapovijesti koja se danas naj=e:>e pojavljuju u arheolo:koj literaturi jesu&
paleolitik Agr=# WSstar, WSkamen;
epipaleolitik Agr=# W S iza, poslije;
mezolitik Agr=# efSsrednji, WSkamen;
protoneolitik Agr=# gSprednji, prvi, najraniji6 eSnov, WSkamen;
pretkerami=ki neolitik
neolitik Agr=#S nov, Skamen;
eneolitik,halkolitikAlat#aeneusSmjeden,bakren6 gr=#WSkamen, USmjed,bakar;
bron=ano doba
starije eljezno doba
mlaBe eljezno doba

%o to ne zna=i da su ba: sva ova razdoblja prisutna u svim krajevima svijeta# 1ednom
uspostavljeni periodiza(ijski sustav za odreBeno podru=je ne moe se uvijek mehani=ki
preslikati na drugo podru=je# ,rimjeri(e, detaljno razraBena periodiza(ija mlaBeg
kamenog doba za Iliski +stok ne moe se bez ostatka prenijeti na srednjoeuropsko
podru=je#
Paleoli(ik ili s(arije kameno do/a, vrijeme je prvih svjedo=anstava o aktivnoj
prisutnosti =ovjeka na li(u Zemlje# U arheolo:kom je smislu to najprije razdoblje
primitivnih kamenih izraBevina, a potom i relativno dobro izvedene obrade kamena i
kosti# %o takva je defini(ija suvi:e uska# Ona je potpunija ako uzmemo u obzir dru:tvene
i gospodarske aspekte =ovjekova postojanja# Tako gledano, stariji Aili donji; i srednji
paleolitik vrijeme je po=etne obiteljske okupljenosti ljudskih individua, grupiranja u
manje zajedni(e koje se bave skupljanjem hrane i vrlo primitivnim lovom# $uprotno tome
mlaBi Agornji; je paleolitik doba oblikovanja organiziranih obiteljskih pa ve> i plemenskih
zajedni(a s dobro ustrojenom lovnom i ribolovnom privredom te s nesumnjivim
dokazima o postojanju duhovnog ivota# Za=e(i duhovnosti vidljivi su ve> i u srednjem
paleolitiku Apokapanje mrtvih; i upravo svjedo=anstva o neobi=no razvijenom duhovnom
)
)
ivotu, meBu kojima na prvom mjestu stoje izvanredni spomeni(i sitnoga kiparstva i
:piljskoga slikarstva, unose vidljive raskorake izmeBu primitivne dru:tvene strukture i
razvijene duhovne nadgradnje#
,aleolitik kao arheolo:ko razdoblje po=inje u kvar(aru, najmlaBem odsjeku
geolo:ke pro:losti Zemlje# $tariji dio kvartara, pleis(o1en ili ledeno do/a, vrijeme je
pojave =ovjeka kao svjesnog, stvarala=kog bi>a# Osnovno je obiljeje ovoga perioda
ekstremno klimatsko os(iliranje, s usponima i padovima# .i:ekratno, izvanredno snano
ohlaBivanje zemljine povr:ine stvorilo je, u prvom redu na tlu sjeverne hemisfere, velike
ledene pokriva=e, a klimatske su se zone pomaknule prema ekvatoru# 9limatske mijene
zahtijevale su od ivotinjskog i ljudskog svijeta izvanredne mogu>nosti prilagodbe# 9ada
to nije bilo mogu>e, preostajale su dvije alternative& migra(ija ili izumiranje# 0ivotinje
koje nisu bile dovoljno elasti=ne u rasponu potrebnog prilagoBavanja i koje nisu bile
sklone seobama izumirale su# 8ovjek je meButim izmi(ao zonama oledbe ili neposrednog
utje(aja tih zona i zadravao se u perigla(ijalnim podru=jima, dakle krajevima koji nisu
bili pod neposrednim utje(ajem ekstremnih klimatskih prilika#
,aleolitik je vrijeme velikih dimenzija, velikih u prostorno-pojavnom smislu,
velikih u otkri>ima, velikih u trajanju# ,aleolitik je zapo=eo velikim skokom& otkri>em
oruBa, produene =ovjekove ruke i zauzdavanjem vatre# To je etapa ulaska u povijest,
naravno, povijest shva>enu kao sve :to je =ovjek ikada u=inio# Ta se povijest nastavila
izumima koji su sporo napredovali, jer prolazile su stotine tisu>a godina, a da se zapravo
gotovo ni:ta uzbudljivo nije dogaBalo osim gole borbe za ivot# %i:ta uzbudljivo,
naravno, u vrlo relativnom smislu, jer =ovjek je u meBuvremenu progovorio, no to se
arheolo:kim jezikom ne moe izravno zabiljeiti# .jerojatno su se mijenjale i neke
=ovjekove navike, vjerojatno su se mijenjali i obli(i ljudskih ?aso(ija(ija@, ali sve je to
ostalo obavijeno velom potpune tame# + tek negdje u musterijenu, u vremenu
neandertalskog =ovjeka dogodio se novi veliki pomak, pokapanje mrtvih# + ma kako to
obi=no izgledalo, bio je to dogaBaj od neizmjerne vanosti# To je bio za=etak religioznih
poimanja, vjerovanja u ne:to :to se moglo objasniti samo umnim naporom, po=etak
rje:avanja zagonetki ovoga i onoga svijeta#
,aleoliti=ka je duhovna revolu(ija svoje vrhun(e doivjela u dvije europske
zemljopisne krajnosti& u franko-kantabrijskom podru=ju u obliku :piljskog slikarstva, te u
isto=noj, odnosno rusko-ukrajinskoj zoni u obliku primarne arhitekture# Usavr:avanje
svakodnevnih uporabnih predmeta nije meButim i:lo takvim ritmom i tu revolu(ionarnih
otkri>a nije bilo# $redstva za rad kao zr(alo gospodarskih mogu>nosti, preobraavaju se
neobi=no sporo# To zna=i da se =ovjekova izuzetna stvarala=ka djelatnost pojavljivala u

domenama ira(ionalne Akultovi i umjetnost; ili ekolo:ke Aarhitektura; uvjetovanosti pa u

tim komponentama valja gledati pokreta=ke snage =ovjekova napretka# A$# *imitrijevi>
)EXE#;# +pak valja naglasiti da se odreBeni poma(i u tehnolo:kom smislu uo=avaju
tijekom mlaBeg ili gornjeg paleolitika# Ogledaju se u spe(ijaliza(iji oruBa i oruja :to
rezultira raznoliko:>u u tipologiji, u primjeni vi:e razli=itih tehnika izrade oruBa itd#
pipaleoli(ik2 odnosno produeni paleolitik, kao pojam za odreBeno prapovijesno
razdoblje, vee se uglavnom uz podru=ja koja nisu bila izloena izraenijim ekolo:kim
promjenama na prijelazu pleisto(ena u holo(en# U apsolutno-kronolo:kom smislu
obuhva>a vrijeme izmeBu J!!!# i H!!!# godina prije 9rista# Odnosi se na one ljudske
zajedni(e koje nastavljaju tehnolo:ki razvoj svojih prethodnika bez velikih inova(ija i bez
mijenjanja tradi(ionalnog na=ina ivota# U gospodarskom pogledu to je nastavak kasnog
paleoliti=kog lova=ko-skuplja=kog sustava, a u tehnolo:kome vrijeme prihva>anja i daljeg
usavr:avanja posebnih tehnika okresivanja koje idu u prav(u oblikovanja sitnog oruBa -
mikrolita# Ukratko, epipaleolitik je u kulturnom smislu kasni paleolitik koji se nastavlja
nakon pleisto(ena#
3e.oli(ik ili srednje kameno do/a je pojam, kao :to je ve> re=eno, uveden u
prapovijesnu arheologiju )JGG# kao kratkotrajno prijelazno razdoblje koje je smatrano
svojevrsnim nazadovanjem u odnosu na mlaBi paleolitik# %o takav je stav nastao u
vrijeme kada su kulturne odredni(e izvoBene isklju=ivo iz jednog podru=ja 3urope Atzv#
franko-kantabrijskog; i temeljene na artisti=koj osnovi, odnosno na =injeni(i nestanka
paleoliti=ke umjetnosti# 9asnije su neki znanstveni(i to prijelazno razdoblje ra:=lanili na
epipaleolitik ili produeni paleolitik i protoneolitik, odnosno razdoblje prethode>e
klasi=nom neolitiku# + danas vlada :arolikost termina kada je rije= o postgla(ijalnom
vremenu, pa se jedna te ista pojava definira i kao epipaleolitik i kao mezolitik i kao
protoneolitik#
))
*a bismo donekle razrije:ili tu zavrzlamu krenut >emo od defini(ije za
mezolitik u klasi=nom smislu# To je prapovijesno razdoblje koje ozna=ava prijelaz
starijega Apaleolitik; u mlaBe kameno doba Aneolitik;# ,ripada vremenu geolo:ke
sada:njosti, odnosno holo(enu, a njegov po=etak uvjetovan je zavr:etkom ledenoga doba
Apleisto(ena; )! !!! godina prije sada:njosti AI,;# Osnovno obiljeje ovoga razdoblja
jesu velike klimatske promjene, globalno zatopljenje, povla=enje ledenog pokrova te s
time povezano podizanje razine voda Aprimjeri(e razina 1adranskog mora podigla se za
gotovo )!! m; i promjena obalnih linija# Uslijed svega toga mijenja se biljni i ivotinjski
svijet# %eko> suha prostranstva tropskog i suptropskog pojasa prekrivaju travnate stepe,
dok u umjerenom pojasu bujaju bjelogori=ne i (rnogori=ne :ume# 5edenodobne ivotinje
))
%ajbolji primjer za to je kultura 5epenskog .ira koja se kod razli=itih autora definira i kao epipaleolitik i kao
mezolitik i kasni mezolitik i protoneolitik#
D
D
izumiru ili se povla=e prema krajnjem sjeveru# 5judske zajedni(e lova(a i skuplja=a
moraju svoj ivot prilagoditi izmijenjenom okoli:u# 'azvija se lov na brzu divlja= Asrna
jelen, divlje govedo, divlja svinja; i pti(e pri =emu su glavno oruje luk i strijela# %abujale
rijeke i poto(i, brojna jezera i mo=vare nude nove izvore hrane pa ribolov i skupljanje
:koljaka postaju jednako vanom granom privreBivanja# %ova vrsta lova zahtijeva i novu
vrstu oruja i oruBa# ,revladavaju mikroliti izrazito geometrijskih oblika =ijim se
usaBivanjem u drvena ili ko:tana drala dobivaju koplja, suli(e, strjeli(e i harpuni# Irojne
su i razne ko:tane izraBevine& :ila, igle, udi(e, bodei, nakit# +z ovoga vremena potje=u i
najstariji nalazi =ama(a izdubljenih u deblu Amonoksil;, ali i takvih koji su na=injeni
spajanjem A:ivanjem; ivotinjskih koa# %ov na=in privreBivanja i ishrane postupno
smanjuje nomadske migra(ije i omogu>uje stvaranje stalnijih naseobina#
9raj gla(ijalnog razdoblja na Iliskom istoku nije bio podloan tako drasti=nim
klimatskim promjenama kao u 3uropi# 9lima je tu i tijekom gla(ijala bila toplija i blaa s
izuzetkom nekih uih regija - primjeri(e moe se govoriti o ne:to lo:ijim klimatskim
uvjetima izmeBu H !!! i )! !!!# g# u planinskim predjelima 9urdistana, /natolije i
5ibanona :to potvrBuju hijatusi u nastanjivanju :pilja kao i mala gusto>a popula(ije#
$toga na spomenutom prostoru gotovo da i ne moemo govoriti o klasi=nom mezolitiku
europskoga tipa# Ovda:nje su zajedni(e skuplja=a i lova(a na=inile prve korake prema
proizvodnji hrane, tj# prema poljodjelstvu i sto=arstvu promi:ljenom selek(ijom pri
ubiranju biljaka, odnosno u lovu# Tako se pri branju vodi ra=una da se ostavi korijen
biljke, gomolj ili sjeme, a pri lovu se ostavlja dio mladun=adi i ne ubijaju se skotne enke#
*akle, u gospodarskome smislu mezolitik je posljednja, finalna faza intenzivne lovno-
skuplja=ke privrede#
Pro(oneoli(ik je prijelazni ili uvodni dio u neoliti=ko razdoblje kada u nekom podru=ju
kasni mezolitik vi:e ne zadrava izvorne osobine klasi=noga mezolitika, kada se ve>
nazire prijelaz sa stadija skupljanja i lova na stadij proizvodnje hrane, odnosno pojavljuju
se prvi uspjesi na planu kultiva(ije biljaka i domestika(ije ivotinja# ,ojava prvih
domesti(iranih ivotinja u podru=ju 9urdistana arheolo:ki je potvrBena AZagroz planine;,
ali nema neposrednih dokaza o kultiva(iji biljaka# +pak odreBeni arheolo:ki nalazi poput
brojnih kamenih rvnjeva i muara, batova i bruseva, jama za zalihe i o:tri(a za srpove
posredno svjedo=e o promjenama u gospodarstvu# .aan izvor prehrane postaju divlje,
samonikle itari(e =ija je postojbina upravo u podru=ju Iliskog i $rednjeg istoka#
+stovremeno se javljaju jasni tragovi prvih trajnih naselja koji sugeriraju sjedila=ki na=in
ivota Asedentizam;# /rheolo:ki to je vidljivo u tragovima i osta(ima trajnih nastambi,
"
"
njihovom pregraBivanju i obnavljanju, u vi:ekratnom obnavljanju podova nastambi i
ognji:ta# $edentizam potvrBuje i obi=aj skladi:tenja i =uvanja hrane, te osta(i flore i
faune koji ukazuju na godi:nje izmjene, a i pokapanje mrtvih u sklopu naselja#
,rimjeri protoneoliti=kih zajedni(a su 9arim $hahir kultura u podru=ju
9urdistana AZagroz planine;
)
, te natufijenska kultura na podru=ju dana:njeg +zraela i
1ordana A)! !!!# ^ J D!!# g# pr# 9r#;# Za potonju su karakteristi=na trajna naselja na
otvorenom 3jnan, 1erihon i Ieidha, ali jo: uvijek se naseljavaju i :pilje# *jelomi=no
ukopane nastambe krunog tlorisa imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogoine,
a sredi:nji stup nosi krovnu konstruk(iju# $mje:tene su oko sredi:njeg prostora u kojem
je ukopano vi:e jama obljepljenih ilova=om, a koje su sluile za spremanje zaliha itari(a#
%atufijenska je kultura u svome prostoru pojam ne=ega zna=ajno novoga& osnivanja
seoskih zajedni(a i uvoBenja biljne, odnosno itne ishrane# 'uralni oblik ivota sa
standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na istome mjestu kroz
vi:e genera(ija, :to zna=i barem stotinu godina, bitno je nova dru:tvena kategorija#
U 3uropi protoneoliti=kom razdoblju pripada kultura 5epenskog vira =ije je
gospodarstvo Alov i ribolov; tipi=no mezoliti=ko, ali trajni sjedila=ki na=in ivota u
tipiziranim naseljima s karakteristi=nom strukturom i objektima blii je neoliti=kom
poimanju#
Pre(kerami4ki neoli(ik% Ovim se nazivom obiljeavaju one ljudske zajedni(e koje su u
razli=itim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima Agospodarskom,
dru:tvenom, duhovnom; osim u poznavanju kerami=ke proizvodnje# %ajprije je ta pojava
uo=ena na Iliskom istoku - pretkerami=ki 1erihon / i I, 1armo AZagroz;, 4a(ilar,
ha\inc, /jikl\ 4i\ck i hatal 4i\ck A/natolija; gdje vrlo stabilne klimatske prilike
po=etkom holo(ena Avlanije nego danas; pogoduju razvoju zajedni(a koje kultiviraju
biljke, poglavito itari(e, i nastavljaju s domestika(ijom ivotinja# $li=ne pojave uo=ene
su i u 9irokitiji A7ipar; te u Gr=koj Tesaliji A tzv# tesalski pretkeramik;# $ve je to dovelo
i do porasta pu=anstva, te stvaranja velikih naselja, a na Iliskom istoku i u /natoliji i do
za=etaka urbanih sredi:ta#
"eoli(ik ili mla5e kameno do/a razdoblje je prapovijesti u kojem se dogaBaju goleme
promjene u organiza(iji i obli(ima gospodarskog i dru:tvenog ivota, a isto tako i u
svekolikoj materijalnoj proizvodnji# %ovine koje su bitno odredile neolitik i ujedno ga
)
%alazi:te spomenute kulture je Za]i 7hemi, selo na otvorenom, datirano oko JE!!# g# pr# 9r# U
njemu su otkrivene ovalne i krune kamene strukture s ognji:tem, vj# donji dio nastambi =iji je gornji dio
bio od trske i hasure, jame za =uvanje zaliha hrane, kameni rvnjevi, muari i tu=kovi, kosti
domesti(iranih koza i ova(a, te grobovi pokojnika s prilozima#
H
H
temeljito razlikuju od prethodnih razdoblja po danas uobi=ajenoj defini(iji jesu&
gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i sto=arstvu te s time usko povezan sjedila=ki
na=in ivota u naseljima ruralnog tipa# U okvirima materijalne kulture to je proizvodnja
lon=arske, odnosno kerami=ke robe, te primjena tehnike gla=anja i poliranja pri izradbi
kamenog oruBa i oruja, iako je i tehnologija odbijanja i okresivanja kamena i dalje u
uporabi i ostat >e prisutna sve do u bron=ano doba#
%eolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta, a niti na
europskome tlu# On je negdje nastao kao rezultat postupnog razvitka, negdje opet kao
posljedi(a naglog lokalnog preobraaja, a u neka je podru=ja stigao seobom novog
popula(ijskog vala kao ve> sasvim formirana kulturna pojava# Zapravo je rije= o
dugotrajnom pro(esu koji se odvijao izmeBu )# i G# tisu>lje>a prije 9rista# %eolitik se u
ve>em dijelu jugoisto=ne i posebno srednje 3urope pojavio kao ne:to izrazito novo#
Takve prijelomne dogaBaje u razvoju ljudskog dru:tva, s nastupom bitno novih
dru:tvenih i gospodarskih poimanja, nazivamo revolu(ijom, pa je istaknuti britanski
prapovijesni=ar Gordon 7hilde uveo u znanost i pojam neoli(i4ke revolu1ije# To je prva
revolu(ija u povijesti ljudskoga roda koja ima dru:tveno-gospodarski karakter# To je
po=etak organizirane, odnosno planirane privredne djelatnosti# Gospodarske kategorije
odnose se u prvom redu na moti=arsko poljodjelstvo i sto=arstvo, ali ni stari obli(i
privrede, poput lova, ribolova ili skupljanja raznih plodova prirode nisu nestali# %ajve>a
je, dakle, novina u neoliti=koj privredi svjesno sudjelovanje =ovjeka u organiza(iji
ishrane, odnosno proizvodnja hrane, sposobnost stvaranja stabilnih zaliha i mogu>nost
=uvanja vi:kova hrane, bez prepu:tanja pukom slu=aju lovnog uspjeha ili neuspjeha# /li i
u takvom gospodarstvu ekolo:ki =imbeni(i igraju prvorazrednu ulogu# $ obzirom da
=ovjek uglavnom vi:e nije nomad, nego trajno boravi na jednom mjestu, barem tako
dugo dok ne is(rpi zemlju, morao je rije:iti problem prehrane na jednom uskom prostoru
u najuoj vezi s ekolo:kim uvjetima# $ve je ovo vodilo i prema razvoju sloenijih
dru:tava#
%eoliti=ke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno, a nisu imale ni jednake
kulturne, dru:tvene i gopodarske domete# %ovosti se pojavljuju prije :to blie idemo
prema jugoistoku, Gr=koj i <aloj /ziji, dakle blie ari:tima koja su bila pokreta=i
kulturnih tokova# Teorija o plodnom polumjese(u zasniva se na =injeni(i da su prvi
kora(i prema proizvodnji hrane na=injeni u prostoru koji tvori :iroki luk :to se prua
visoravnima Aa ne dolinama rijeka; od 5evanta preko maloazijskog podru=ja do ira=kog
9urdistana, juno od 9aspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava
A/rapska, $irijska, +ranska pustinja;# 'aBanje agrikulture i sto=arstva treba traiti u
G
G
podru=jima gdje su najvanije biljke, odnosno itari(e i ivotinje ivjele u svom
izvornom divljem obliku# ,rvobitna sredi:ta kultiva(ije biljaka lee u tropskom i
suptropskom pojasu s obje strane 3kvatora, a to su podru=ja Iliskoga istoka, doline
+nda, doline rijeke 4oangho u sjev# 9ini te srednje /merike# Za to ima i sigurnih
arheolo:kih potvrda u sa=uvanim osta(ima, osobito (erealija Ap:eni(a, ria, kukuruz;#
Takvih dokaza nema za podru=ja gdje kultiva(ija po=inje s gomoljastim ili korjenastim
biljkama A/mazona, tropska /frika; jer se te vrste te:ko mogu o=uvati# ,ravo
poljodjelstvo po=inje, dakle, neovisno u razli=itim dijelovima svijeta, u razli=ita
vremena, s uzgojem razli=itih biljaka Aplodni polumjese( - p:eni(a, je=am, mahunarke
oko J!!!# g# pr# 9r#6 /zija - ria, proso oko G!!!# g# pr# 9r#6 $rednja /merika -
kukuruz, grah, krumpir u X# tisu>lje>u;#
neoli(ik ili /akreno do/a
1ednostavna dioba prapovijesti na kameno, bron=ano i eljezno doba ubrzo nije
mogla odraziti sve mijene u kulturnim pojavama i sve one fine nijanse u njihovim
smjenama jer se =itav niz novih kultura nije mogao po svojoj gospodarskoj i dru:tvenoj
strukturi, a ni po materijalnoj i duhovnoj ostav:tini u potpunosti izjedna=iti s neolitikom,
ali niti s bron=anim dobom# ,ostalo je jasno da izmeBu ova dva razdoblja postoji i neko
prijelazno vrijeme koje >e tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima# Ono :to je bilo
na prvi pogled najvidljivije obiljeje toga prijelaznog razdoblja jest sve =e:>a pojava
metalnih predmeta, u prvom redu bakrenih, ali i zlatnih te srebrnih, kao posljedi(a
razvoja primarne metalurgnije# $toga je novo razdoblje prozvano bakrenim# /li
pojedina=ne bakrene predmete, osobito one ukrasnog karaktera, poznavale su i rabile i
neke neoliti=ke kulture# Zna=i sama prisutnost, odnosno kakva-takva proizvodnja i
uporaba metalnih predmeta nije dovoljan razlog za izdvajanje novog prapovijesnog
razdoblja ukoliko to ne povla=i za sobom i promjene u na=inu ivota# / upravo su
promjene u gospodarskoj i osobito dru:tvenoj strukturi bile presudne# U ekonomi(i
dolazi do prevlasti sto=arstva nad poljodjelstvom, a sto=arstvo kao znatno akumulativnija
grana privrede bre stvara vi:kove, omogu>uje intenzivniju razmjenu i trgovinu, a time i
stvaranje znatnijih materijalnih bogatstava# Osim toga snaga ivotinja sada se sve =e:>e
rabi i u poljodjelstvu i osobito u transportu# 'azvitak i napredak gospodarstva vodi i
prema sve uim spe(ijaliza(ijama unutar pojedinih gospodarskih grana# U dru:tvenom
pogledu zna=ajno je formiranje =vr:>e povezanih i organiziranih patrijarhalnih rodovskih i
plemenskih zajedni(a koje su ve> samim takvim svojem ustrojem nadmo>nije neoliti=kim
popula(ijama# $ve te promjene, nedvojbeno vrlo zna=ajne i vane, ipak nisu imale onako
X
X
revolu(ionarno obiljeje poput onih koje su kon(em paleolitika odnosno mezolitika
dovele do oblikovanja neolitika# $toga se danas za ozna=avanje razdoblja izmeBu
neolitika i bron=anog doba naj=e:>e sluimo terminom eneolitik, latinsko-gr=kom
sloeni(om koja ukazuje na kontinuirani razvoj mlaBeg kamenog doba u bakreno doba,
tj# da je u novostvorenim kulturnim pojavama pored novih elemenata, jo: uvijek vrlo
prepoznatljiva tradi(ija mlaBeg kamenog doba i to u svim sferama ivota# +sto zna=enje
imaju i termini kuprolitik i halkolitik# Ovaj posljednji se obi=no rabi u kontekstu egejskog
i maloazijskog svijeta u zna=enju finalnog, zavr:nog neolitika tijekom kojeg je metal ve>
u:ao u :iru uporabu, ali jo: uvijek nije bitno utje(ao na gospodarsku i dru:tvenu
strukturu# %eki prapovijesni=ari jo: uvijek rado rabe i opisni naziv prijelazno doba, ali
on suvi:e nagla:ava vremensku kratkotrajnost spomenutog razdoblja koje traje =itavo
tre>e tisu>lje>e prije 9rista, dapa=e po=e(i su mu jo: u =etvrtom tisu>lje>u# $ obzirom na
razvojni tijek mogu>e je izdvojiti rani, srednji i kasni eneolitik, ali grani(e nisu =vrsto
definirane, osobito izmeBu srednjeg i kasnog eneolitika# 'ani eneolitik odreBuju kulture
koje su jo: =vrsto utemeljene u neolitiku i koje prenose tipi=na neoliti=ka obiljeja,
osobito u pogledu materijalne i duhovne ostav:tine, a =esto im se ni gospodarska osnova
ne razlikuje bitno od neoliti=ke# $rednji i kasni eneolitik predstavljaju udaljavanje od
neoliti=kih tradi(ija, s vrlo jakim naglaskom na razvoju metalurgije, ali i sa zna=ajnim
dru:tvenim promjenama i raslojavanjima koja >e kon(em eneolitika dovesti do formiranja
prvih plemenskih i rodovskih aristokra(ija# 9ao i u vrijeme neolitika, podru=je napretka i
inova(ija predstavlja maloazijski i egejski prostor =ije su nabujale popula(ije prisiljene
traiti nove krajeve za svoju egzisten(iju# %ajprirodniji i najjednostavniji izlaz bilo je
preba(ivanje na europsko kopno# %o u ovome se trenutku pojavljuje i jedno novo
ishodi:te migra(ija, otvara se novi povijesni put koji >e veliku ulogu imati u svim
kasnijim razdobljima europske povijesti# To je podru=je ,onta, Zakavkazja i junoruskih
stepa, a put vodi preko 2umovitih i 3rdeljskih 9arpata uz donji tok *unava# +z tih su
krajeva pristizali brzi, pokretljivi sto=ari, kojima su bila potrebna nova prostranstva za
njihovu stoku, spremni da ih izbore pod svaku (ijenu, a nije nevano ni to da su oni ve>
dobro ovladali metalur:kom djelatno:>u# $vemu se tome nisu mogle oduprijeti
konzervativne poljodjelske popula(ije preivjeloga neolitika#
IV% AR#O$O&+I I*VORI
,ovijesne znanosti opisuju i tuma=e pro:lost temeljem razli=itih svjedo=anstava,
odnosno izvora# Tri su njihove glavne kategorije
J
J
a; pisani izvori
b; neposredni materijalni izvori
(; prirodoznanstveni Aantropolo:ki, faunisti=ki, botani=ki, geolo:ki; izvori
%eposredne materijalne izvore u prvom redu skuplja i prou=ava arheologija pa ih
moemo odrediti i kao arheolo:ke izvore# *akako, dana:nja arheologija nipo:to ne
isklju=uje ni ostale izvore#
/rheolo:ke izvore =ine sve vrste arheolo:kih nalaza od jednostavno obraBenog
kamenog oblutka do sloenih graBevinskih struktura poput egipatskih piramida, ali i svi
mogu>i vidljivi tragovi bilo kakve ljudske aktivnosti# *akle moemo re>i da su osnovne
vrste arheolo:kih izvora nala.i i nala.i,(a# *o njih se dolazi (erenskim pregledom
Arekognos1iranjem; ibili iskopavanjem
67
#
"ala.i
U po=etku dok je (ilj arheologije bio skupiti :to vi:e starih predmeta, nalazom su
se smatrali pronaBeni predmeti Aartefakti;# %o kad se uo=ilo da neki predmeti meBusobno
predstavljaju =vrsto odreBene (jeline, kad se pojavilo zanimanje za veze i odnose meBu
pojedinim predmetima, zna=enje toga pojma se pro:irilo# *anas smatramo da su nalazi
predmeti koji su svojim fizi=kim obiljejima ili svojim mjestom u prostoru vezani uz
aktivnost =ovjeka Atzv# pokretni inventar;# Oni su proizvod ljudskih ruku, proizi:ao iz
ideja koje su ljudi imali o tome kako bi odreBeni predmet trebao izgledati# *akle, =ovjek
i artefakti neraskidivo su povezani ^ (ilj prou=avanja arheologije nije =ovjek sakriven iza
artefakata, nego =ovjek koji stvara artefakte#
%alazi su i osta(i razli=itih objekata koje je podigao ili iskopao =ovjek Anastambe,
fortifika(ije, pe>i, ognji:ta, otpadne jame-smetli:ta, grobovi;, nalazi su osta(i ljudske
hrane Aprelomljene ivotinjske kosti, ko:ti(e pojedenog vo>a ili zrnje i sjemenke
prikupljeni kao zalihe hrane;# /li nalazi mogu biti i otis(i ljudskog stopala na vulkanskoj
visoravni 5aetolil u sjevernoj Tanzaniji ili u glinenim naslagama :pilje *omi(e u
$lova=koj, nalazi su i svi tragovi koji upu>uju na bilo kakvu =ovjekovu aktivnost
Aprimjeri(e tragovi paljenja vatre, tragovi obrade zemlje, vaBenja kamena itd#;#
/rtefakti tj# pokretni inventar mogu biti od razli=itih materijala, pa o tome, kao i
o okolnostima u kojima su se nalazili Aklima, kemijski sastav tla, naknadne aktivnosti na
istom mjestu itd#; ovisi njihova sa=uvanost# %ajbolje su sa=uvani oni izraBeni od kamena,
kosti, keramike, :koljaka, pueva, metala, a rjeBe ili samo izuzetno oni od koe, drveta,
tekstila Au spe(ifi=nim okolnostima o=uvanja, u vrlo vlanim, natopljenim ili pak
)D
/rheolo:ka iskopavanja zasebno su poglavlje o kojem u ovim s(riptama ne>emo detaljnije govoriti nego
upu>ujemo =itatelja na knjigu ,hillipa Iarkera >&e >ec&ni,ues of #rc&aeological ?*cavation, prevedenu i u
4rvatskoj ^ vidi popis literature#
E
E
ekstremno suhim uvjetima;# %ajstariji nalazi drvenih :iljaka i koplja sa=uvani su u Tore
/lba A2panjolska;, 7la(ton on sea A3ngleska; i $(hiningen A%jema=ka;, a pripadaju
vremenu starijeg paleolitika# Organski materijali posebno su dobro sa=uvani u
sojeni=kim naseljima na alpskim jezerima te u treseti:tima sjeverne 3urope, primjeri(e
=am(i-monoksili ili mumije rtvovanih ljudi koji su ba=eni u mo=varu
)"
# *obro sa=uvanih
drvenih, konih ili tkanih nalaza bilo je i u nekima od velikih grobnih humaka stepskih
naroda s po=etka bron=anog doba, a takvi su nalazi u velikom broju otkriveni i u
eljeznodobnim rudni(ima soli u okoli(i austrijskog 4allstatta# %ajnoviji, izuzetno dobro
sa=uvan europski nalaz iz )EE)# g# je tzv# ledeni =ovjek iz Tirola, koji je zajedno sa svom
svojom opremom ostao konzerviran u alpskom ledenjaku gotovo pet tisu>a godina#
Ostalo je zabiljeeno da je i prigodom iskopavanja na .u=edolu )EDJ# na dnu jame u
drvenom pepelu pronaBen sa=uvani koni opanak, ali se ubrzo raspao zbog naglog
izlaganja kisiku#
)H

$ obzirom, dakle, na mogu>nosti o=uvanja, najbrojniji i naj=e:>i nalazi-artefakti
kojima barata prapovijesna arheologija jesu oruBe, oruje i nakit izraBeni od kamena,
kosti, :koljaka ili metala, te razli=iti predmeti od pe=ene gline Akeramika;, u prvom redu
posuBe, ali i neki drugi utilitarni predmeti# *akako da ni u slu=aju spomenutih, trajnijih
materijala sa=uvanost nije uvijek idealna# + odreBene vrste kamena podlone su
o:te>enjima i raspadanju, kost se te:ko sa=uva u tzv# kiselim tlima, keramika nije uvijek
dovoljno dobre kakvo>e da bi izdrala sve atmosfereske promjene, neke vrste metala i
njihovih legura podlone su raznim kemijskim pro(esima koji im mijenjaju sastav i
uni:tavaju ih# Tako se primjeri(e od eljeznih predmeta =esto pronaBu samo tragovi rBe#
/rheolozi artefakte skupljaju, prou=avaju i klasifi(iraju# $vaki artefakt ima svoje
atribute, identifika(ijske osobine koje u odreBenoj kombina(iji daju artefaktu
prepoznatljiv oblik# /tributi proizlaze iz tradi(ijskih, funk(ionalnih, tehnolo:kih ili nekih
drugih razloga#

/rtefakti se nalaze u nalazi:tima# /li nalazi:ta nisu tek puka zbirka nalaza# $vaki
artefakt, svaka slomljena kost, pa i najmanja sjemenka, svaka nastamba ima odreBeni
odnos u vremenu i prostoru prema svim drugim nalazima istoga nalazi:ta# To je
arheolo,ki kon(eks(# On je vrlo vaan, i za modernu je znanost danas nalaz sam po
sebi, bez arheolo:kog konteksta gotovo bez vrijednosti, on je tek puki predmet#
$uprotno tome artefakt paljivo iskopan iz brino dokumentiranog konteksta integralni
)"
8uveni je nalaz =ovjeka iz Tollunda A*anska; =ije je tijelo, ba=eno u mo=varu, bilo tako dobro o=uvano da
se lako moglo zaklju=iti kako zadnja " sata svoga ivota ni:ta nije jeo, a posljednji mu je obrok bila je=mena
ka:a s divljom travom# Oko vrata ostalo je sa=uvano ue kojim je bio udavljen #
)H
O tome nas izvje:>uje '#'# $(hmidt u svom kapitalnom djelu $ie /urg :uedol)Zagreb )E"H#,str# X)
D!
D!
je dio na:e pro:losti i kao takav ima puno ve>u vanost nego li je njegova materijalna
vrijednost# Iitna dimenzija arheolo:kog konteksta jest prostor# $vaki nalaz ima to=an
poloaj u D dimenzije Aduljina, :irina i dubina;# ,rostorni se kontekst zasniva na
aso(ija(iji pojedinih nalaza i eviden(iji ljudskog pona:anja Azakon aso(ija(ije;# ,rimjeri(e,
ako netko nakon mnogo godina pronaBe otvara= za konzervu izoliran, ne bi mogao sa
sigurno:>u utvrditi =emu je sluio taj predmet, ali ako uz njega naBe tu(e probu:enih i
otvorenih konzervi, lako >e doku=iti svrhu otvara=a# %a nekim neoliti=kim nalazi:tima na
talijanskoj jadranskoj obali pronaBeni su brojni kremeni :ilj(i Atzv# sipontijanski :ilj(i,
prema nalazi:tu $ipontiano; kojima je prava funk(ija utvrBena tek kada su pronaBeni s
gomilom otvorenih :koljaka# Ti spe(ifi=ni :ilj(i sluili su, dakle, kao otvara=i za :koljke#
Zakon aso(ija(ije temelji se dakako na pretpostav(i da su svi artefakti u istom sloju ili
horizontu onamo dospjeli istovremeno# %o mnogobrojni su arheolo:ki nalazi otkriveni,
slu=ajno, naj=e:>e od strane laika, =esto na povr:ini tla, bez ikakvog iskopavanja# Tada
govorimo o pojedina4nim nala.ima, slu4ajnim nala.ima ili povr,inskim nala.ima# U
najboljem slu=aju takvi su nalazi popra>eni samo imenom mjesta gdje su pronaBeni, ali ne
i drugim nunim pojedinostima koje bi definirale arheolo:ki kontekst# O povr:inskim
nalazima govorimo i u slu=ajevima stru=nog arheolo:kog istraivanja# To su oni koji,
nalaze>i se na povr:ini, za(ijelo vi:e nisu u svom prvobitnom kontekstu# %o, oni ipak
mogu biti vrlo korisni jer se na njima temelji sustavni terenski pregled koji prethodi
iskopavanju# /rheolozi posebno zna=enje pridaju tzv# .a(vorenim nala.ima2
predmetima koji =ine intaktnu i koherentnu (jelinu, a koje su takvom homogenom
(jelinom drali oni koji su ih ostavili u jednom odreBenom trenutku# To mogu biti
(eremonijalni kompleksi Agrobovi ili sveti:ta;, razli=ita blaga Za njih je mogu>e ustvrditi
da svi pripadaju istom vremenu, istom kulturnom krugu isl#
"ala.i,(a
"ala.i,(e ili lokali(e( jest mjesto s manjom ili ve>om kon(entra(ijom nalaza,
odnosno mjesto gdje se nalaze tragovi drevnih ljudskih aktivnosti# %eki arheolozi rabe i
izraz ha/i(a(% On odreBuje mjesto gdje ljudi borave, gdje se odmaraju, spavaju ili su se
tek na kratko zaustavili da obave neki posao# To moe biti njihov dom, ali i stani:te, pa i
sveto, odnosno obredno mjesto# Ukratko, arheolo:ko nalazi:te moe biti =itav krajolik u
kojem je boravio =ovjek, mada tragove mnogih njegovih aktivnosti ne>emo mo>i otkriti
ni svrstati ih pod ui pojam nalazi:ta Aprimjeri(e obrada zemlje;# /rheolo:ki lokalitet po
veli=ini see od malog stani:ta ili logori:ta do velikih gradova# /rheolo:ko nalazi:te
moe biti jedan jedini ljudski grob, ali i golema :pilja nastavana tisu>ama godina# %eka su
nalazi:ta dakle bila u uporabi tek nekoliko sati dok se drugima koristilo i nekoliko
D)
D)
genera(ija ljudi# <eBusobni odnos pojedinih nalazi:ta ili =itavog niza njih takoBer je bitan
u modernoj arheologiji Atzv# 5ands(ape ar(haeolog\;#
9ao i nalazi tako su i nalazi:ta podlona uni:tavanju i propadanju# %eka su
vidljiva sve do na:ih dana, a druga su nestala pod slojevima pijeska, pepela, kamenja,
zemlje, zarasla vegeta(ijom ili potonula u vodi# Od nekih su ostali tek tragovi u boji tla, a
od drugih su sa=uvani (ijeli zidovi, ku>e, uli(e itd# <noga su nalazi:ta uni:tena
dugotrajnim ivotom i izgradnjom na jednom te istom mjestu, obradom zemlje kroz
stotine i tisu>e godina, erozijom obala rijeka, jezera i mora, ali i zbog promjena razine
voda, uslijed razli=itih tektonskih poreme>aja# $ druge strane sve navedene okolnosti
mogu dovesti i do otkri>a pojedinih nalazi:ta - primjeri(e erozija je otkrila terase 'ift
.alle\ u /fri(i, tako zna=ajne danas u prou=avanju najranijih stadija ljudske evolu(ije# +li
pak primjer rimskih gradova 4erkulaneja i ,ompeja koji su ostali izvanredno sa=uvani
zahvaljuju>i prirodnoj katastrofi - erup(iji vulkana#
,o svojoj funk(iji prapovijesna nalazi:ta mogu biti&
)# op>enita nalazi:ta
naselja
stani:ta
# nalazi:ta posebne namjene
grobovi, odnosno groblja
ostave
sveti:ta
kamenolomi i rudni(i
ostalo Amjesta ulova i komadanja ivotinja, radioni(e, luke, brodolomi####;
Op>enita nalazi:ta
%aselja i stani:ta
)# s obzirom na topografiju mogu biti&
a; pripe>ak-abri
)G
i :pilja - uglavnom tijekom paleolitika6 koriste se prirodne udubine
u stijeni ili prednji dijelovi :piljskih prostora, a kao tragovi ljudskog boravka
uo=avaju se osta(i vatri:ta, ognji:ta, otpa(i od jela, kameno i ko:tano oruBe#
9atkad su vidljivi i osta(i nekih pregradnji i dogradnji od :iblja, granja, kola(a i
)G
abri , fran(# zaklon, skloni:te, pripe>ak A'o(kshelter;# ,rirodna udubina u stijeni s gornjim dijelom izbo=enim
poput nadstre:ni(e#
D
D
koe kao na primjeru Grotte du 5azaret kod %i(e u Fran(uskoj#
)X
2pilje su ljudima
sluile za boravak i u kasnijim razdobljima, ali rijetko kao trajno naselje, ve> kao
povremena ili sezonska boravi:ta pastirima i lov(ima ili kao pribjei:ta u vrijeme
opasnosti
b; ravni=arska naselja - naj=e:>e su smje:tena uz obale rijeka, jezera, mora, kako zbog
za:tite tako i iz gospodarskih razloga Avoda, ribolov, promet;# Takva su naselja
prisutna u svim prapovijesnim razdobljima# <ogu biti jednoslojna ili vi:eslojna#
.i:eslojna ili (el naselja
)J
nastaju kada je isto mjesto nastanjivano stolje>ima,
katkad i tisu>lje>ima# Genera(ije i genera(ije podiu svoje nastambe i druge objekte
povrh onih svojih prethodnika# 'ezultat toga je postupna akumula(ija svekolikog
naseobinskog otpada i stvaranje breuljka#
(; naselja na uzvisinama S gradine Akasteljer, [allburg, Iurg]all, hill fort; podizana
su na istaknutim, povi:enim poloajima koji omogu>avaju dobru i u=inkovitu
obranu ili za:titu od poplava itsl# ,rve poljodjelske zajedni(e u neolitiku ne podiu
takva naselja, ali u kasnom neolitiku i u eneolitiku ona su sve brojnija# 8esto su
prirodno dobro za:ti>ena, a tamo gdje takva za:tita nije dostatna podiu se umjetni
obrambeni sustavi - nasipi, palisade, kamene ograde, bedemi, jar(i#
# tipolo:ka dioba&
a; $tani:te, logor A(ampsite; ^ naj=e:>e ih veemo uz zajedni(e koje nisu sjedila=ke, ali
pojavljuju se u svim razdobljima# Zapravo i nije rije= o naselju u uem smislu nego o
boravi:tu, odnosno odmori:tu na otvorenome gdje su se mogle odvijati razli=ite
aktivnosti# Uo=avaju se tragovi vatri:ta, ognji:ta, pa i jednostavnih :atorastih
konstruk(ija od granja, li:>a i sl# 1edno od najstarijih takvih stani:ta, =ija se starost
pro(jenjuje na ) XH! !!! godina, jest Olduvai Gorge u Tanzaniji gdje su 5ouis i
<ar\ 5eake\ otkrili kamena oruBa, ivotinjske kosti i ostatke fosilnih ljudi kao i
polukruno kameno poplo=enje koje je moglo biti temeljem kakvoga skloni:ta# U
3uropi su najstariji tragovi kolibe na otvorenome, na obali mora, otkriveni u Terra
/mata kraj %i(e# .ijena( kamenja podupirao je :atorastu konstruk(iju od kola(a i
:iblja# ,ripada vremenu donjeg paleolitika#
)X
Ova velika :pilja bila je zimsko stani:te lova(a s kraja donjeg paleolitika# +straivanja su otkrila tragove
velike kolibe podignute uz isto=ni zid :pilje# 'ubovi kolibe ozna=eni su naba(anim kamenjem koje je
podupiralo drvene stupove izmeBu kojih su najvjerojatnije bile razapete ivotinjske koe ili krzna# Uza zid u
prirodnim udubinama otkriveni su tragovi dvaju ognji:ta# 'azasute sitne morske :koljke, ivotinjske kosti i
kande vjerojatno su u to skloni:te do:le s morskom travom i ivotinjskim koama od kojih su bili na=injeni
leajevi#
)J
%aziv dolazi od arapske rije=i tellS breuljak, ostali izrazi& hc\ck Atur#;, tepeh AiranskiF;, magoula Agr=#;,
mogila Abug#;, tumba Amak#;, mound settlement Aengl#;b
DD
DD
b; selo - vi:e samostalnih stambenih objekata i prate>ih gospodarskih objekata te
zajedni=kih objekata od op>eg zna=enja za (ijelu zajedni(u
(; grad - ve>a povr:ina s ve>om kon(entra(ijom stanovnika koji su so(ijalno razli=iti -
sredi:ta obrta, trgovine, kulta i politi=ke vlasti# Gradovi su u tom smislu obiljeja
visoko razvijenih kultura# %eoliti=ki telovi Iliskoga istoka pokazuju razvoj prema
gradskoj naseobinskoj strukturi#
d; Iurg - naselje na manjoj povr:ini, ali osobito dobro utvrBeno kao sjedi:te dru:tveno
izdvojenih pojedina(a odn# obitelji# <ogu biti izolirani, ali i unutar nekog ve>eg
naselja Apoput akropole u anti=koj Gr=koj, ali i .u=edola u eneolitiku ,odunavlja;
e; 'efugij - naselje koje slui kao pribjei:te ili skloni:te u vrijeme ratnih opasnosti#
Obi=no je smje:teno izvan glavnih komunika(ijskih putova, na prirodno dobro
za:ti>enom poloaju#
Unutarnja organiza(ija naselja usko je povezana s dru:tvenom organiza(ijom
odreBene prapovijesne zajedni(e u (jelini# Tako su spomenuta paleoliti=ka stani:ta poput
Grotte du 5azaret i Terra /mata mala i najvjerojatnije tek sezonska boravi:ta,
karakteristi=na upravo za lova=ko-skuplja=ke zajedni(e koje =ini tek nekoliko osoba :to
sele od stani:ta do stani:ta u odreBenom godi:njem (iklusu# %asuprot tome naselja
poljodjelskih zajedni(a s obzirom na vrstu privreBivanja tee biti ve>a i trajnija# .eliki
gradovi, planski graBeni s izraenom infrastrukturom odraz su pak gospodarski mo>nih i
dru:tveno dobro organiziranih i (entraliziranih zajedni(a#
O/jek(i u naselju
%astambe
Tragovi najstarijih nastambi arheolo:ki su potvrBeni ve> za vrijeme donjeg
Astarijeg; paleolitika# ,risjetimo se malo prije spominjanih koliba iz Terra /mata i Grotte
du 5azaret# Znatno su brojniji primjeri izgradnje nastambi iz vremena mlaBeg Agornjeg;
paleolitika# %aj=e:>e je rije= o razli=itim tipovima lako prenosivih :atora konstruiranih od
drvenih kola(a i ivotinjskih koa# Od njih dakako nije ostalo nikakvih tragova, ali brojni
nalazi velikih nakupina mamutovih kostiju u Ukrajini omogu>ili su rekonstruk(iju
tamo:njih nastambi =iji su glavni konstruktivni elementi bile upravo kosti mamuta#
,rimjer iz <eiri=a pokazuje kupolastu graBevinu u =ijim su temeljima mamutove
lubanje# One podupiru okomito postavljene duga=ke kosti, kosti lubanja, zdjeli(a,
kraljeni(e koje sve tvore neku vrstu zida# 7ijela je konstruk(ija potom presvu=ena
ivotinjskim koama, a one su u=vr:>ene mamutovim kljovama kako ih ne bi rastrgali i
raznijeli snani vjetrovi#
D"
D"
%astambe, potpuno ili djelomi=no ukopane u zemlju, .emuni1e i polu.emuni1e
Ad]elling pit; tipi=ne su u prvom redu za razdoblje neolitika, ali ponegdje se grade i
tijekom kasnijih razdoblja# 'ije= je jamskim stambenim objektima, naj=e:>e nepravilnog
ovalnog ili krunog oblika, ponekad sastavljenim i od vi:e jama razli=ite razine# Tragovi
gornje, nadzemne konstruk(ije zidova i krova mogu biti vidljivi u obliku tragova stupova
ili kola(a koji su je sa=injavali, ali =esto nisu vidljivi, pa su istraiva=i u nedoumi(i mogu
li uop>e te jame interpretirati kao stambene objekte# *rugi karakteristi=an tip su
nad.emne koli/e krunog, pravokutnog ili trapeznog tlorisa# ,od im je od nabijene
zemlje, ponekad dodatno premazan ilova=om, poplo=en kamenom ili kerami=kim
ulom(ima, a vjerojatno su mnogi podovi bili i drveni Ato se meButim rijetko moe utvrditi
na terenu;# 9onstruk(ija zidova moe biti razli=ita, ovisno o okoli:u i raspoloivom
materijalu# %ajranije nadzemne nastambe u nekim dijelovima tzv# plodnog polumjese(a
A5evant; imale su kruni tloris i kamene temelje na kojima su se podizali zidovi od :iblja,
trske itsl# U /natoliji su graBene =etverokutne graBevine s kamenim temeljima i zidovima
od nepe=ene (igle A>erpi>;, te ravnim krovom preko kojega se i ulazilo u ku>u pomo>u
ljestava# $li=na se tehnika gradnje primijenjuje i u neoliti=kim naseljima nekih dijelova
jugoisto=ne 3urope ATesalija, Trakija;# Tipi=na neoliti=ka nastamba u ostalim dijelovima
jugoisto=ne, a potom i u srednjoj i zapadnoj 3uropi jest pravokutna graBevina s dobro
nabijenim zemljanim podom, nosivom konstruk(ijom od drvenih stupova i kola(a, te
zidovima na=injenim od pletera Apleplet od :iblja ili pru>a izmeBu stupova premazuju se
blatom - ostatke toga prepleta u kojem su drveni dijelovi istruli, pa su ostali samo njihovi
otis(i i udubine u glini nazivamo ku>nim lijepom;# 9rov je obi=no dvoslivan, odnosno na
dvije vode, na=injen od :iblja, granja, slame, trske itd# Od takvih se nastambi naj=e:>e
sa=uvaju tragovi nabijenog zemljanog poda, osobito ako je ku>a izgorila, rupe ili jar(i
koji ukazuju na stupove i kol(e :to su nosili gornju konstruk(iju zidova i krova, te ku>ni
lijep, manji ili ve>i komadi zidova na=injenih od pletera omazanog zemljom# U krajevima
bogatim :umom grade se i brvnare od kojih se isto tako sa=uvaju samo podovi od
nabijene zemlje, a tek iznimno i jasni tragovi drveta, dasaka i greda#
!ojeni1e A,fahlbauten, lake d]ellings, palafittes; su kolibe podignute iznad vode
na drvenim platformama koje nose stupovi odn# sohe# O takvim graBevinama izvje:>uju
ve> gr=ki pis(i A4erodot, 4ipokrat;, a mnogobrojni su nalazi ostataka takvih graBevina
u jezerskim i mo=varnim podru=jima jasno potvrdili njihovo postojanje# U podru=ju
alpskih jezera Ajuna %jema=ka, 2vi(arska, sjev# +talija; takve se nastambe grade ve>
tijekom neolitika, dok >e u ostalim dijelovima srednje 3urope, pa i jugoisto=ne u=estalije
biti u kasnijim razdobljima, krajem bakrenog i osobito u bron=ano doba# ,rvi su
istraiva=i vjerovali da su doista graBene na samoj vodi, no danas je sve =e:>e mi:ljenje
DH
DH
da su se sojeni(e zapravo gradile na obali jezera ili rijeka, a na stupove su podignute
zbog poplava# Tek su kasnije zbog promjene razine voda njihovi osta(i ostali daleko od
obale# %jihovi stanovni(i nisu bili isklju=ivo lov(i ili ribari nego su se mnogi bavili i
poljodjelstvom, pa i trgovinom# $ojeni=ka su naselja izvanredan arheolo:ki izvor jer su se
u njima i ispod njih zbog povoljnih okolnosti uspjeli o=uvati brojni nalazi organskog
podrijetla koji se ina=e rijetko sa=uvaju#
Ostali naseobinski objekti
%ajbrojniji objekti u naseljima su razli=ite jame# U :irem smislu ovamo pripadaju i
zemuni(e kao s(am/ene jame# 8esto se, meButim, takve stambene jame napu:taju, pa se
sekundarno koriste za pokapanje pokojnika# Gotovo uz svaku nastambu nalaze se
o(padne jame u koje se ba(a sav ku>anski otpad, od pepela s ognji:ta do ostataka jela i
razbijenog posuBa# Jame .a .alihe2 =esto posebno premazane ilova=om, poplo=ene
kamenom ili kerami=kim ulom(ima, sluile su za spremanje i =uvanje zaliha hrane, u
prvom redu zrnja razli=itih itari(a, ali i drugih plodova Aoraha, lje:njaka, ira, vo>a
itd#;#O/redne i r(vene jame imale su sasvim posebno mjesto i zna=enje kod mnogih
prapovijesnih zajedni(a# One se mogu nalaziti u sklopu naselja, ali i izvan njega# U njima
>emo na>i razli=ite ostatke, o=ito polagane tijekom posebnih obreda s nekom osobitom
namjerom koju danas ne moemo uvijek objasniti# U takvim >emo jamama na>i ukope
pojedinih doma>ih, ali i divljih ivotinja koje su doti=ne ljudske zajedni(e :tovale# U
obrednim se jamama mogu na>i osta(i vatre, osobiti, nestandardni obli(i posuda,
rtveni(i, ivotinjske ili ljudske kerami=ke ili ko:tane figuri(e# U naselju rane neoliti=ke
9iris kulture AmaBarsko ,otisje; u kutu ku>e nalazila se kruna jama =ije je dno bilo
pokriveno utim glinenim nabojem, potom slojem kerami=kih ulomaka i tankim slojem
ugljena Ao=ito ostalim od paljenja vatre;# %a potonjem je bilo poloeno H kerami=kih
posuda i jedna ko:tana li(a#
U prapovijesnim se naseljima =esto nalazi i ve>i broj lijevkastih jama koje se
izrazito suavaju prema dnu# One nisu osobito velikih dimenzija i u njima nema nikakvih
ostataka# To su jame iz kojih je vaBena ilova=a ili glina bilo za potrebe lon=ara, bilo za
potrebe obljepljivanja ku>nih zidova# %o i takve jame mogu sekundarno biti iskori:tene
kao otpadne jame# $uprotno ovima postoje i prili=no prostrane, ali relativno plitko
ukopane jame, bez tragova neke nadzemne konstruk(ije# %eki arheolozi smatraju da su
to bili radni prostori na otvorenom, u kojima se obavljala odreBena aktivnost, primjeri(e
kresanje kamena, obrada kosti i sl#, a koji su bili lagano ukopani kako bi ipak koliko-
toliko :titili ljude od vjetra, hladno>e i sl#
DG
DG
.e> u najstarijim stani:tima i naseljima pronalaeni su tragovi va(ri,(a i ognji,(a
kao neizostavnih objekata svakog ljudskog boravi:ta# Ognji:ta se naj=e:>e grade od
amorfnog kamena ili kamenih plo=a, poplo=avaju se ulom(ima razbijenog posuBa ili se
premazuju glinom# <ogu biti krunog, ovalnog, ali i =etverokutnog oblika# ,e>i su
takoBer jedan od vrlo starih naseobinskih objekata# $ obzirom na namjenu razlikujemo
kru:ne, lon=arske i metalur:ke pe>i# <ogu>i objekti u naseljima su i raznovrsni hambari,
torovi za stoku, bunari, itd#
%ijedna ljudska zajedni(a nije nikada ivjela potpuno izolirana od drugih, pa tako
ni ljudska naselja nisu bila tek nasum(e razba(ana u okoli:u# Oduvijek su ljudi za svoje
naseljavanje vrlo briljivo odabirali poloaje koji su imali odreBene prednosti glede
preivljavanja, obrane, transporta, odreBene proizvodnje, trgovine itd# $toga arheologiju
ne zanima samo unutarnja struktura i sadraj jednog naselja nego meBusobni odnosi
ljudskih zajedni(a i njihova ueg i :ireg okoli:a# To uklju=uje prou=avanje poloaja
pojedinog naselja u njegovu neposrednom okoli:u, odnose i veze izmeBu skupina vi:e
istodobnih naselja, te odnose tih skupina prema njihovu ekolo:kom okviru# Ovim se
pitanjima bavi arheologija ?rasporeda - uzorka naseljavanja@ Aar(haeolog\ of settlement
pattern;# ,rostorna analiza pojedinog naselja obuhva>a (ijelo podru=je s kojega su
potje(ali razli=iti sadraji konstatirani u naselju ili pak neposredni okoli: koji se naj=e:>e
ili najintenzivnije iskori:tavao# %a primjeru stani:ta jedne lova=ko-skuplja=ke zajedni(e
to zna=i prou=avanje mogu>nosti opskrbe vodom, rije=nih prijelaza i gazova, mogu>ih
lei:ta sirovina, prirodnih prolaza divlja=i, mogu>nosti postavljanja zamki i stupi(a itd#
9od sjedila=kih zajedni(a naseobeni uzor(i bivaju sve sloenijima jer u=in(i politike i
religije postaju sve vidljiviji u veli=ini, tlorisu, funk(iji i rasporedu nalazi:ta# <oe se
ve> i:=itavati i odreBena naseobinska hijerarhija s nizom manjih naselja grupiranih oko
velikih sredi:ta koja mogu biti politi=ka tj# upravna, gospodarska ili (eremonijalno-
vjerska# Trgovina takoBer ima veliku ulogu u razmje:taju naselja i drugih nalazi:ta#
%aselja se ne smje:taju samo u blizini klju=nih izvora sirovina nego i uz trgova=ke putove
ili vane komunika(ijske arterije kao :to su rijeke#
%alazi:ta posebne namjene
Grobovi i groblja
Grobovi su zna=ajan izvor arheolo:kih podataka, kako onih materijalnih Aosta(i
ljudskog tijela, hrane, razli=iti predmeti priloeni u grob;, tako i spoznaja o dru:tvenoj
organiza(iji, ali i duhovnom ivotu# %aime sam =in pokapanja podrazumijeva odreBenu
vrstu :tovanja ili osje>anja prema umrlim osobama, ali i daje naslutiti kako je =ovjek
DX
DX
odavno vjerovao u postojanje du:e i razmi:ljao o onome poslije ivota Anaravno to je
nemogu>e striktno dokazati;# 5judski osta(i kre>u se u rasponu od potpuno sa=uvanih
tijela Aprirodno ili umjetno mumifi(iranih; preko kostura i pojedina=nih kostiju do
spaljenih ostataka ili tek mrlje u tlu# +z tih se ostataka moe doznati spol, dob, visina,
teina, pa =ak i izgled pokojnika# <oe se ustanoviti od =ega je bolovao i koji je bio
neposredni uzrok smrti# $adraj elu(a ili stanje zubi i kostiju mogu dati odreBene
podatke o ishrani# *anas je u odreBenim slu=ajevima mogu>e ustanoviti i krvnu grupu,
pa takve analize kao i *%/ analize omogu>uju rekonstruk(iju rodbinskih i plemenskih
odnosa# 8ak i u slu=ajevima kada je tijelo potpuno propalo, odreBena se saznanja mogu
(rpiti iz oblika i graBe groba, iz predmeta s kojima je pokojnik pokopan itd#
,rvi sigurni poda(i o namjernom, svjesnom pokapanju =ovjeka potje=u iz
vremena srednjega paleolitika i veu se uz nenadertalskog =ovjeka i musterijensku
kulturu A5a Ferrasie u Fran(uskoj, Te:ik-Ta: u Uzbekistanu, 9armel gora u +zraelu,
9ebara, $hanidar u +raku;# Za ranija razdoblja nema sigurnih podataka, no neki
znanstveni(i smatraju da nije isklju=eno kako su i neki stariji praljudi pokapali svoje
mrtve, ali se njihovi osta(i nisu sa=uvali, ili naprosto dosad nisu otkriveni# 2tovi:e, u
novije vrijeme postoje indi(ije o toj ranijoj, rudimentarnoj funeralnoj praksi#=iji je subjekt
bio arhai=ni 4omo sapiens Aprijelazni oblik izmeBu 4omo ere(tusa i 4omo sapiens
neanderthalensisa;# %a :panjolskom nalazi:tu u /tapuer(a, )" km isto=no od Iurgosa,
u jami poznatoj pod nazivom $ima de los 4uesos A,it of the Iones; u donjim slojevima
)m dubokog rova otkopano je preko )G!! ljudskih kostiju koje su pripadale najmanje
D osobama, a mogu>e i H!# 9osti su, meButim, izmije:ane i meBu njima nema
anatomskih veza, ali su prisutni svi dijelovi tijela# 'ije= je uglavnom o mlaBim osobama
A)X-) godina;# 1edan od istraiva=a jame vjeruje kako je rije= o odlaganju pokojnika u
spomenuti rov kroz dulje vrijeme, moda kroz nekoliko genera(ija# 9ako nije bilo
ostataka ivotinjskih kostiju ni kamenog oruBa, to se mjesto o=ito nije koristilo kao
stambeni prostor#
U :pilji $hanidar Aira=ki dio 9urdistana; u najdonjem sloju koji se temeljem
kamenih izraBevina mogao opredijeliti musterijenskoj kulturi, otkriveno je nekoliko
ljudskih ukopa# *vogodi:nje dijete u zgr=enom poloaju bilo je poloeno na sloj pepela#
$tara(, koji je jo: za ivota ostao bez jedne ruke i jednog oka, koji je imao te:ko
o:te>ene noge te je mogao ivjeti samo uz brinu njegu drugih ljudi, bio je prekriven
(vije>em :to je utvrBeno po osta(ima (vjetnoga peluda# U :pilji 3t-Tabun na 9armel gori
u +zraelu, u sloju pripisanom levaloa-musterijen Alevallois-mousterien; kulturi, pronaBen
je ljudski kostur oko kojega je zemlja bila tamno(rveno obojena i izmije:ana sa spaljenim
i zdrobljenim ivotinjskim kostima# Ove okolnosti upu>uju na odvijanje posebnog
DJ
DJ
pogrebnog obreda# U :pilji <ugharet es-$khul, takoBer na 9armel gori, otkriveno je =ak
)! ljudskih ukopa, od toga tri dje=ja AD,",J-)!godina starosti;# U Te:ik-Ta:u
AUzbekistan;, u :pilji smje:tenoj na )H!!m nbv, u najgornjem sloju, uz zapadnu stijenu
:pilje u blagom udubljenju pokraj vatri:ta, otkriveni su osta(i dje=jeg kostura# 5ubanja je
bila razbijena, a ostali dijelovi kostura djelomi=no su bili anatomski sloeni, ali vrlo
fragmentirani# %eki su stoga smatrali da je rije= o par(ijalnom ukopu, a drugi da su
kostur o:tetile ivotinje# Zanimljivo je da je kostur bio okruen s H pari rogova brdske
koze Aibek; :to ponovo ukazuje na postojanje odreBenih pogrebnih rituala# U Fran(uskoj
su najpoznatiji lokaliteti s ukopima neandertalskih ljudi :pilja 5a Ferrassie gdje su
pokopana " djeteta Ajedno je vjerojatno jo: fetus;, mu:kara( i ena, te :pilja 5e <oustier
s grobom )G-godi:njeg mu:kar(a# On lei u zgr=enom poloaju na desnom boku, ispod
glave mu je poplo=enje od sileka, a uz njega je poloen kameni :a=nik, strugalo i kosti
pragoveda, dakle razli=iti grobni prilozi# Tijekom mlaBeg paleolitika obi=aj pokapanja
mrtvih sve je =e:>i i za to razdoblje ima daleko vi:e dokumentiranih primjera# Grobni
prilozi takoBer su sve brojniji i raznovrsniji#
)E

%a=in pokapanja
*va su osnovna na=ina pokapanja pokojnika koja se arheolo:ki izravno mogu
registrirati& ako se pokapa tijelo govorimo o kos(urnom -skele(nom0 ukopu ili
inhuma1iji# Ukoliko se pokojnik najprije spali, a potom pokapaju pepeo i spaljeni osta(i,
rije= je o paljevinskom ukopu ili in1inera1iji% Za mnoge prapovijesne ljudske zajedni(e
nema nikakvih tragova ni spoznaja o tome kako su pokapale svoje pokojnike# <noge od
njih vjerojatno su mrtve jednostavno izlagale, moda na drve>u, kuk(ima, pti(ama,
grabeljivim ivotinjama ili su ih odlagale u vode, a moemo spekulirati i o ritualnoj
konzuma(iji#

+nhuma(ija ili kosturni ukop
+ako je rije= o pokapanju tijela pokojnika, razli=iti su pristupi tome =inu# Ukopi se
meBusobno mogu razlikovati po&
poloau tiela - zgr=eni ?4o(ker@ Ana lijevom ili desnom boku;
- isprueni Ana leBima ili na prsima;
- sjede>i Au =u=nju;
)E
U $ungiru, !! km sjev#ist# od <oskve, otkriven je grob mu:kar(a i dvoje dje(e# U grob su priloeni
koplje od mamutovih kljova, kameno oruBe, bodei od slonokosti, male rezbarene ko:tane ivotinje i na
tisu>e slonokosnih perli(a rasutih po =ovjekovim prsima# %a glavi je imao kapu s na:ivenim lisi=jim
o=nja(ima# Grob se datira oko D !!!# g# prije sada:njosti#
DE
DE
poloau ruku - ispruene uz tijelo, prekriene na prsima, prekriene ispod tijela
orientacii - u vezi s odreBenim vjerskim poimanjima i predodbama - glava i li(e
gledaju prema odreBenom smjeru Aprema sun(u ili odreBenoj strani svijeta ili odreBenoj
zemljopisnoj to=ki;
opre%i& lijes Adrveni sanduk; - pojavljuje se ve> u neolitiku, ali je op>enito rijedak u
starijim razdobljima6 dobro sa=uvani lijesovi poznati su iz vremena nordijskog bron=anog
doba
deblo Asa=uva se samo u iznimnim slu=ajevima;
glineni tzv# larnakes Aeneolitik - Iliski istok, 9reta; - ovalni, =etverokutni
velike kerami=ke posude& pithoi, amfore - za pokop dje(e
,onekad se ukapaju samo pojedini dijelovi tijela - tada govorimo o par1ijalnim
ukopima# %aj=e:>e su to (ijele lubanje ili samo mandibula Adonja vili(a;, te pojedini
udovi# Takvi su ukopi ujedno i sekundarni jer se tijelo najprije ostavi da istruli ili da ga
ivotinje o=iste, a potom se skupe samo spomenuti dijelovi kostura i pokopaju uz
odreBene obrede# $imboli=ni ukopi bez tijela pokojnika nazivaju se keno(a8ima#
Ukopi, odnosno grobovi mogu biti pojedina4ni, ili skupni -tj# dvostruki,
trostruki itd#; :to zna=i da je vi:e osoba istovremeno ukopano# $kupne grobni(e pak
ozna=avaju grobove u koje je vi:e osoba ukopano u razli=ito vrijeme Akatkad se stariji
ukopi ne o:te>uju, a ponekad se samo gurnu u stranu kako bi oslobodili prostor za
nove;#
+n(inera(ija
9od nekih se ljudskih zajedni(a spaljivanje pokojnika primijenjuje istovremeno s
inhuma(ijom# %ajstarija pojava spaljivanja pokojnika dokumentirana je na .las(u,
jednom od Berdapskih nalazi:ta kulture 5epenskoga vira# Ondje su ve> u najstarijem
naselju A.lasa( +a; otkrivene krune i elipti=ne jame koje su sadravale spaljene ostatke
pokojnika te gar i pepeo s loma=e# %ekoliko paljevinskih grobova otkriveno je i u
mlaBem naselju A.lasa( ++;, no zanimljivo je da su neki od njih samo djelomi=no spaljeni#
%aime u jednom je slu=aju na hrpu spaljenih kostiju poloena lubanja na kojoj nije bilo
tragova gorenja# %e:to kasnija pojava paljevinskih grobova uo=ena je u okvirima rane
neoliti=ke ,rotosesklo kulture u gr=koj Tesaliji# Obi=aj spaljivanja pokojnika ina=e je
tijekom europskog neolitika samo sporadi=na pojava i to uglavnom u kasnom neolitiku
Avin=anska kultura, lenBelske kulture;, a u=estaliji je u razdoblju eneolitika#
"!
"!
%akon spaljivanja pokojnika prikupljeni se pepeo i kal(inirane kosti pohranjuju u&
- obi=nu jamu Atzv# Irands(hctungsgrab ili rastresiti grob;
- aru, odnosno bilo kakvu, naj=e:>e kerami=ku posudu
,rilozi se ponekad spaljuju zajedno s pokojnikom, a ponekad se naknadno prilau
u aru s paljevinom ili pokraj nje#
Obli(i grobova
)# jednostavni ukopi u jami - ne znamo jesu li bili na neki na=in ozna=eni na povr:ini,
ponekad se u ra(i uo=ava kameni vijena( ili kameno poplo=enje, odnosno pokrovna
kamena plo=a
# pod humkom - tu%ul - nad grobom u jami ili na razini zemlje nasipava se kameni ili
zemljani humak# ,rva pojava velikih i uo=ljivih grobnih humaka pada u vrijeme sve
jasnije izraene dru:tvene diferen(ija(ije Aeneolitik; kada se i vanjskim obiljejem
nastojalo istaknuti vanost i dru:tveni poloaj pokojnika# %o kasnije >e u nekim
razdobljima i kod nekih zajedni(a pokapanje pod hum(ima postati op>i i :ire prihva>en
obi=aj#
D# zidane grobni(e - u najstarijim razdobljima uglavnom su zidane od kamena, a kasnije
se pojavljuju i one zidane od opeke ili dasaka ili balvana# %o potonje se naj=e:>e mogu
otkriti samo u tragovima, a tek iznimno i dobro o=uvane drvene konstruk(ije# Ovom tipu
pripadaju i krune kamene grobni(e s kupolom, tzv# tolos graBevine, grobne komore
uklesane u ivu stijenu ili sagraBene od velikih kamenih blokova Atzv# megalitske
graBevine - prisutne u zapadnoj i sjevernoj 3uropi od neolitika preko bakrenog do
bron=anog doba;# +zgradnja grobni(a u osnovi ima ideju da je grob ku>a Adom; mrtvih#
Ona moe biti na=in izraavanja zajedni=kog identiteta, izraz teritorijalne pripadnosti ili
obiljeavanja vlasni=kih pretenzija nad odreBenim teritorijem ili naprosto izraz politi=ke,
odnosno gospodarske mo>i pojedin(a ili skupine ljudi#
5judi su najprije pokojnike pokapali unutar svoga boravi:ta, dakle u :pilji, u
naselju, u vlastitoj nastambi, negdje ispod praga, ispod ili uz ognji:te ili pak u
napu:tenom stambenom objektu# Tek se kasnije po=inju pokapati u posebno odreBenim
prostorima, najprije takoBer u sklopu naselja, a potom izvan grani(a naselja# Takve
izdvojene i organizirane prostore za pokapanje nazivamo gro/ljem% 8esto se rabi i
termin nekropola, ali on je primjereniji anti=koj arheologiji iz koje i potje=e Agr=#
S mrtva(, pokojnik i Sgrad;# U najstarijim grobljima nisu uo=ena neka strogo
odreBena i dosljedno primijenjena pravila pokapanja, ali u razdoblju razvijenog eneolitika
to postaje sve =e:>a pojava# Grobovi se niu u pravilnim redovima, orijenta(ija je =vrsto
")
")
odreBena Aprimjeri(e u eneoliti=kim grobljima panonskog prostora ona je u pravilu istok-
zapad s tek neznatnim odstupanjima koja su moda prouzro=ena godi:njim dobom,
odnosno poloajem sun(a;, poloaj pokojnika definiran je njegovim spolom Au grobljima
panonske bodrogkeresturske kulture mu:kar(i se polau na desni, a ene na lijevi bok,
dok se u izuzetno bogatom groblju u .arni u (rnomorskom podru=ju Iugarske mu:ki
pokapaju isprueni na leBima, a ene na boku;# .rsta i koli=ina grobnih priloga ovisi o
spolu, dobi i dru:tvenom ugledu pokojnika, a i ti prilozi =esto imaju pre(izno zadan
poloaj u grobu# 3neoliti=ka su groblja =esto vrlo prostrana i dugotrajna, pa i u njihovu
slu=aju moemo govoriti o horizontalnoj stratigrafiji# $ obzirom da nema preklapanja
starijih i mlaBih grobova vrlo je vjerojatna pretpostavka da su grobovi imali neko vanjsko
obiljeje koje, dakako, nije ostalo sa=uvano do na:ih dana#
Grobni prilozi i oprema
.e> od najstarijih, dakle neandertalskih ukopa, pratimo obi=aj prilaganja razli=itih
predmeta u grob, bilo da je rije= o osobnom nakitu ili dijelovima no:nje, o oruBu ili
oruju ili pak o razli=itim posudama Akamenim, kerami=kim, bakrenim, bron=anim,
zlatnim itd#;, hrani pa i (vije>u A:to je primjeri(e ustanovljeno peludnim analizama ve>
kod jednog neandertalskog pokojnika;# Upravo su grobni prilozi i oprema ti koji svojim
tipolo:kim obiljejima mogu odrediti kojoj je kulturnoj zajedni(i ili kojem razdoblju
pripadao doti=ni pokojnik# Grobove koji ne sadre nikakve priloge, ili se oni nisu
sa=uvali nije mogu>e kulturno odrediti, a vremenski samo pomo>u 7-)" analize kostiju#
Tek u iznimnim slu=ajevima poloaj tijela ili oblik groba moe biti toliko karakteristi=an
da sam po sebi definira kulturu ili vrijeme#
Opremom pokojnika nazivamo osobni nakit i no:nju odn# dijelove no:nje, dok
prave grobne priloge predstavljaju oruBe, oruje, posuBe, obredne posude za liba(ije,
kadioni(e, rtve paljeni(e, hrana, pi>e# Iogatstvo, odnosno siroma:tvo grobnih priloga,
njihova vrsta, te oprema groba mogu mnogo toga otkriti o pojedin(u Anjegov spol,
zanimanje, bogatstvo, dru:tveni poloaj; ali i o dru:tvenim strukturama prapovijesnih
zajedni(a#
/ntropolo:ke analize ljudskih ostataka takoBer mogu otkriti mno:tvo spoznaja i
detalja o pradavnim ljudima, od njihove rasne pripadnosti, izgleda, prosje=ne ivotne
dobi, bolesti, pa do njihovih meBusobnih odnosa, kretanja, seoba itd#

+strauju>i grobove mnogi se arheolozi susre>u s pitanjem eti=nosti# 1e li eti=no
remetiti mir mrtvih, prekapati njihove zemne ostatke, pa i prenositi ih u muzeje i ondje
izlagatiF $ tim se problemom ponajvi:e, ali i ne isklju=ivo, susre>u oni arheolozi koji
"
"
istrauju relativno bliu pro:lost, primjeri(e sjevernoameri=kih +ndijana(a ili australskih
aboriBina# *ana:nji pripadni(i spomenutih zajedni(a =esto se bune protiv reme>enja mira
svojih predaka, :tovi:e zahtijevaju da se njihovi osta(i, bilo da je rije= o kosturima ili pak
mumijama, izloeni u muzejima, vrate u svoja prvobitna po=ivali:ta# +ako je spomenutih
problema znatno manje u istraivanjima prapovijesnih ostataka, ipak je svaki arheolog
obvezan takvom istraivanju pristupiti s dunim po:tovanjem# / to zna=i da nije eti=no ni
moralno nakon istraivanja razba(ati kosti i ostaviti ih da lee naokolo# $vako
arheolo:ko iskopavanje zapravo je i uni:tavanje samoga lokaliteta, pa tako i groba, i
nemogu>e je nakon istraivanja povratiti prvobitnu situa(iju# %akon iskopavanja groblja
pravilo je da se kosti pokojnika, kada vi:e nisu potrebne za obavljanje razli=itih analiza,
ponovo zakopaju u jednu zajedni=ku grobni(u#

$.3T+2T/
'eligija je skup vjerovanja ili dogmi i obreda Aili kultova; koji predstavljaju
odnose izmeBu =ovjeka i boanske mo>i ili nadnaravnih mo>i# To je vjerovanje u jedno ili
u vi:e nadzemaljskih bi>a ili sila, i obja:njavanje svijeta tom vjerom, ali i kultno :tovanje
takvih nadzemaljskih bi>a# 9ult ili obred je ritualno pona:anje pojedin(a ili zajedni(e u
kojem vjersko dranje pronalazi vidljivi izraaj# 'eligija, dakle, povla=i za sobom
vjerovanja i stavlja ih u odnos prema natprirodnom ili nadljudskom bi>u ili snazi koja je
iznad svakodnevnog, materijalnog svijeta# /li religija je i dru:tvena kategorija# Ona
pomae u regula(iji dru:tvenih i gospodarskih pro(esa ljudskih zajedni(a# ,roblem s
kojim se suo=avaju arheolozi jest =injeni(a da vjerski sustavi nisu uvijek izraeni u
materijalnim kulturama# / ako i jesu, nije ih uvijek mogu>e jasno razlu=iti od drugih
svakodnevnih aktivnosti ili od obi=nih funk(ionalnih predmeta# ,rvi je zadatak arheologa
da prepozna =emu je sluio neki obred, a ne da =ini staru pogrje:ku tretiraju>i
religioznom aktivno:>u svaku djelatnost koju mi danas ne razumijemo#
$vjedo=anstva o religiji i vjerskim obredima moemo arheolo:ki podijeliti u dvije
skupine# ,rvu =ine osta(i posebnih graBevina namijenjenih obavljanju i izvoBenju
vjerskih obreda# *rugu =ine preivjeli tragovi samoga =ina vjerskih obreda u obliku
razli=itih rtvovanja i obrednih predmeta# ,rirodne osobine okoli:a =esto su uklju=ivane u
vjerske rituale - poput svetih izvora i jezera, jama ili ponora u koje su se ba(ali zavjetni ili
rtveni darovi ili su se =ak prinosile ljudske rtve#
!
0rtvovanje ljudi, osobito dje(e, =ini
!
1edan od najpoznatijih primjera prino:enja ljudskih rtava jesu tzv# ?ljudi iz mo=vara@, nalazi dobro
sa=uvanih ljudskih tijela u mo=varama i treseti:tima sjeverozapadne 3urope Aprimjeri(e Tolund u *anskoj;, a
koji su o=ito bili najprije obredno ubijeni Au slu=aju =ovjeka iz Tolunda ue oko njegova vrata pokazuje da je bio
zadavlljen;, a potom ba=eni u mo=vare kao posve>eno mjesto# U drugim slu=ajevima u mo=varama ili jezerima
mogu>e je prona>i glazbene instrumente, drvene =am(e ili pak neprijateljsko oruje - svi su ti predmeti
"D
"D
se da je bilo prakti(irano i prigodom osnivanja novih naselja - naime u nekim je
prapovijesnim naseljima uo=en obi=aj pokapanja dojen=adi ili sasvim male dje(e, a kako
su to jedini ukopi u tim naseljima pretpostavlja se da su bili dio odreBenog rtvenog
obreda za prosperitet novoosnovanog naselja#
)
Za=e(i vjerovanja i vjerskog pona:anja naziru se ve> s prvim pokopima =ovjeka u
srednjem paleolitiku# <isli se da je paleoliti=ka umjetnost bila vaan dio religijskih rituala
uklju=uju>i lov, plodnost i ini(ija(iju mladei# U prilog tome ide i =injeni(a da je ve>ina
:piljskih slikarija smje:tena u prili=no nedostupnim i nepristupa=nim dijelovima :pilja i
jama# <nogi smatraju da su :pilje s paleoliti=kim slikarijama, gravurama i reljefima
zapravo najstarija ljudska sveti:ta# 5ikovi ivotinja i neke s(ene prikazane na zidovima
:pilja dovode se u vezu s magijskim obredima koji su trebali osigurati uspje:an lov ili
plodnost stada ivotinja o kojima je ovisio ivot paleoliti=koga =ovjeka ili pak mladi>e
uvesti u ivot odraslih# *akle i u najdavnija je vremena =ovjek bio spreman dio svoga
vremena i energije posvetiti stvaranju djela vjerskog i obrednog zna=enja#
%a Iliskom istoku ve> se u najstarijim neoliti=kim kulturama mogu uo=iti tragovi
kultnih djelovanja i objekata# ,rete=om svih bliskoisto=nih sveti:ta i hramova smatra se
jednostavno sveti:te u najdonjem sloju vi:eslojnog prapovijesnog naselja u 1erihonu#
'ije= je o priblino =etverokutnoj graBevini D,Hm k G,H m u kojoj su se nalazila dva
velika kamena bloka s rupama u koje su se po pretpostav(i umetali kol(i s totemima#
Unutra:njost graBevine savr:eno je =ista, dok je njezin okoli: zatrpan razli=itim otpa(ima#
.jerojatno je rije= o sveti:tu uz izvor oko kojeg su se okupljale lova=ko-skuplja=ke
zajedni(e ovoga podru=ja prije nekih )) !!! godina# U mlaBem, akerami=kom
Apretkerami=kom; sloju istoga naselja dvije graBevine ne uklapaju se u standarde
stambenih objekata# 'ije= je o =etverokutnim prostorima od kojih jedan u sredini ima
koritastu udubinu, a drugi na uoj strani jednu zidnu ni:u u kojoj je smje:ten
=etverokutni kameni stup na kamenoj osnovi, a koji u graBevinskom smislu nema
nikakvu funk(iju# <oda se tu nalazio kao znamen nekog kulta plodnosti# U Iiblosu je
takoBer jedna prostorija neuobi=ajenog oblika ozna=ena kao kultna, tim vi:e :to je ispod
njezinog poda otkriven ve>i broj ljudskih ukopa# U deset slojeva vi:eslojnog naselja hatal
4c\ck pokazalo se vi:e od H! prostora Aod preko stotinu ukupno istraenih ku>a; koji su
o=ito imali ritualne sadraje posvjedo=ene u zidnim slikarijama, oslikanim gipsanim
reljefima leoparda, bovida ili jelena, ili u oblikovanim velikim bikovskim i veprovskim
glavama te rogovlju# Takav sakralni elemenat bez sumnje su i glineni postamenti
rtvovani ili zavjetovani bogovima# Za ljude iz mo=vare vidi i dodatak ) na kraju teksta
)
O tome pi:u 2# Iatovi> i /# Iena(# Ovaj je obi=aj uo=en i na Iliskom istoku ATepe Gaura - ispod hrama
otkriveno je H dje=jih ukopa koji nisu u skladu s uobi=ajenim na=inom pokapanja u spomenutome naselju; u
9irokitiji na 7ipru Aispod kamena od ognji:ta pokopano je jednogodi:nje dijete, a petogodi:nje dijete lealo je
ispod praga ku>e; - vidi <cller-9arpe )EGJ#, DDG
""
""
opremljeni goveBim rogovima na prednjem i stranjem kraju# %a njima nikada nema
tragova paljevine, pa stoga ne mogu biti protuma=eni kao ognji:ta# 9ako se u ostalim
elementima spomenute graBevine ne razlikuju od standardnih stambenih objekata, neki
misle da ondje nisu postojale posebne kultne graBevine, nego je kult bio integralni dio
stambenih prostora# U visokim kulturama Iliskoga istoka oko DH!!# g# pr# 9r# pojavljuju
se u sklopu naselja posebne graBevine, na posebno odabranom i istaknutom mjestu,
namijenjene :tovanju nekog boanstva# Takva mjesta bogosluja nazivamo hramovima#
Uporaba kipova i drugih slikovnih predodbi moe omogu>iti identifika(iju tipa
boanstva ili obreda povezanih s odreBenim sveti:tem ili rtvenikom# ,rimjeri(e
ikonografija sveti:ta u 7atal 4c\cku

pokazuje da je postojao obred plodnosti vezan uz

ensko boanstvo, a kult bika uz mu:ko boanstvo# $likani prikaz le:inara koji trgaju
bezglava ljudska tijela sugerira kult smrti ili moda prikazuje pogrebni ritual#
U 3uropi se hramovi u orijentalnom smislu tj# kao obredne graBevine s kipom ili
slikom jednog boanstva, javljaju tek u eljezno doba Gr=ke A4erin hram u Olimpiji;# ,a
ipak o sveti:tima, odnosno posebnim prostorima namijenjenim vjerskim obredima
moemo govoriti i ranije# %aime i sama latinska rije= te%plu% prvobitno je zna=ila vidik,
mjesto koje se odasvud vidi i s kojeg se sve vidi, odnosno svaki otvoreni prostor, okrug#
,otom taj okrug dobiva zna=enje svetog mjesta, a tek u kona=ni(i zgrade posve>ene
boanstvu, tj# hrama# 9od 'imljana te%plu% je bio dio neba kojega bi augur o(rtao
:tapom, a na kojemu je promatrao odreBene prirodne pojave ili let pti(a# <noge su,
dakle, prapovijesne zajedni(e ostavile tragove takvih svetih, obrednih mjesta sa
rtveni(ima, rtvenim ili zavjetnim jamama, sa zavjetnim ili rtvenim darovima Astatuete,
keramika, spaljene ivotinjske kosti, figure ivotinja, osta(i hrane i pi>a;, bilo u
naseljima, bilo izdvojeno na uzvisinama, u :piljama, gajevima, uz izvore vode i sli=no#
%ije neuobi=ajena pojava ni rtveno ili zavjetno odlaganje predmeta u rijekama,
jezerima, izvorima, mo=varama# U svim je tim obredima o=ito bila prisutna misao kako
svi darovi potje=u od boanskih sila te njima i pripadaju#
,redmete koje nazivamo obrednim ili kultnim mogu>e je podijeliti u tri skupine&
predmeti koji su sluili kao instrument izvoBenja odreBenih obreda tzv#
parap&ernalia
zavjetni ili rtveni darovi
predmeti neposrednog :tovanja Anaj=e:>e kipi>i antropomorfnog ili zoomorfnog
obiljeja;#

%ajve>e neoliti=ko naselje u srednjoj /natoliji osnovano oko X !!!# g# pr# 9r# %jegova sveti:ta oslikanih
zidova, ure:ena kipovima .elike Ioi(e <ajke, koja je =esto prikazana kao trudna ena ili u trenutku raBanja
djeteta, rtveni(i s glavama i rogovima bikova i ovnova kao simbola mu:kog boanstva, pruaju detaljnu sliku
misterioznog vjerskog ivota ove rane poljodjelske ljudske zajedni(e#
"H
"H
0rtvene da>e ili darovi mogu biti krute i krvave A%actatio; ili teku>e Alibatio;#
9rute da>e se obi=no spaljuju Azato je ognji:te ili vatri:te =esto sastavni dio kultnog
kompleksa;, a osta(i izlau na rtvenim stoli>ima ili plo=ama# %a njih se polae i tzv#
pri%itia, odnosno prino:enje prvih ubranih ili ponjevenih plodova teku>e berbe ili etve#
Teku>e rtve libatio prinose se u posebnim obrednim posudama i izlijevaju se u
udubljene rtvenike, bazene ukopane u tlu i sli=no#
%a nekim nalazi:tima kulture 5epenskoga vira u lerdapu uo=ena su skromna i
jednostavna, tek privremena stani:ta, dok se u drugima isti=u solidna i vrlo promi:ljeno
graBena stani:ta-sveti:ta A5epenski vir, 4ajdu=ka vodeni(a, ,adina;# Ona u osnovi imaju
isti oblik i izgled kao i standardni svjetovni objekti, ali za razliku od potonjih, sveti:ta
odlikuju pre(izni omjeri i unutarnja dioba na sveti:ni i stambeni prostor# 9ad spominjemo
omjere to zna=i da se sveti:te projektira tako da se najprije odredi raspon pro=elja, a
zatim se ta duljina prenosi i na bo=ne strane tako da se dobiva istostrani=ni trokut# %o
kako trokutasti prostor nije funk(ionalan, za=elje se skra>uje za jednu =etvrtinu visine
prvobitnog trokuta, a pro=elje se pro:iruje tako da se iz tjemena za=elja povla=i luk =iji je
radijus jednak rasponu pro=elja# %a taj se na=in dobiva geometrijski vrlo pravilna osnova
u obliku zarubljenog krunog isje=ka# U uzdunoj osi tlorisa nalazi se ognji:te okrueno
:irokim kamenim plo=ama Atzv# stolovima; koje zapravo odvajaju svetili:ni prostor od
stambenoga# $vetili:nom prostoru pripadaju jo: rtvenik i skulpture na=injene od velikih
oblutaka# .eli=ina svetili:nog prostora ovisi o veli=ini (ijelog stani:ta, ali odnos izmeBu
stambenog i svetili:nog dijela uvijek je podjednak, tj# sveti:te zauzima otprilike =etvrtinu
unutarnjeg prostora svakog stani:ta# $vi elementi unutra:njosti Akameni stolovi, rtvenik,
skulpture, kameni pragovi; zaliveni su u =vrstu vapnena=ku masu poda i uvijek su
postavljeni simetri=no po duoj osi osnove i to rtvenik i skulptura prema za=elju, a
ognji:te, stolovi i pragovi prema pro=elju stani:ta# Osovinsko povezivanje skulpture,
rtvenika, ognji:ta i pragova tvori zanimljivu kon(ep(iju prostora koja podsje>a na
stilizirani ljudski lik# %ositelji kulture 5epenskog vira vrlo su uspje:no arhitektonski
spojili svjetovni i sakralni prostor u jednu (jelinu# Uz sakralnu je arhitekturu neizostavno
vezana monumentalna i za=udna kamena skulptura, jedinstvena pojava u europskoj
prapovijesti# Te su skulpture od samih po=etaka sastavni dio sveti:ta i uvijek imaju to=no
odreBeno mjestu u interijeru, iza ognji:ta i rtvenika, a njihova veli=ina, bez obzira na
njihov broj, ovisi o veli=ini sveti:ta-stani:ta#
<i:ljenje o tome postoje li posebne graBevine za obavljanje vjerskih obreda u
sklopu vin=anske kulture, koja je osobito bogata figuralnom antropomorfnom plastikom,
a kojoj se naj=e:>e daju vjerske konota(ije, nije ujedna=eno# 8injeni(a da su na
"G
"G
pro=eljima pojedinih ku>a u .in=i i 1akovo-9ormadinu pronaBeni bukraniji
D
, te obojene
zidne oplate, nisu dostatne za njihovo povezivanje uz kult# ,a ipak dvije graBevine iz
naselja u 1akovo-9ormadinu Atzv# ku>a ) i ; svojom veli=inom, izgledom i
opremljeno:>u razlikuju se od ostalih# Unutra:njost im je podijeljena u dvije, odnosno tri
prostorije# U jednoj prostoriji ku>e ) pronaBeni su ulom(i monumentalnog rtvenika od
pe=ene zemlje s metopama ukra:enim razli=itim ornamentima# Ulom(i ku>noga lijepa
Adakle oplata zidova i podova; takoBer su bili ukra:eni reljefnim motivima spirala i
meandara, a u obje su ku>e pronaBeni veliki bukraniji Aoblikovani od gline na pravoj
ivotinjskoj lubanji; postavljeni na posebnom drvenom stupu# Obilje i raznovrsnost
antropomorfnih statueta u vin=anskoj kulturi za(ijelo je imalo svoje korijene u
vjerovanjima i duhovnom ivotu vin=anskih itelja# .eliki broj statueta, =injeni(a da se
mnoge od njih nalaze o:te>ene i odba=ene, govori da ih ne moemo interpretirati
isklju=ivo kao predodbu .elike boi(e <ajke poljodjelskih neoliti=kih zajedni(a, nego
su one vjerojatno imale svoje mjesto u nizu raznih obreda kao instrumenti izvoBenja
obreda# $ vin=anskom kulturom suvremena je i tzv# potiska kultura, kako joj i ime kae
rasprostranjena poglavito u maBarskom i djelomi(e vojvoBanskom ,otisju# + u naseljima
ove kulture pronaBeno je mno:tvo predmeta koje je mogu>e ozna=iti kao obredne, bilo
da su to kerami=ki rtveni(i ili nestandardne posude, bilo da je rije= o zanimljivoj
figuralnoj antropomorfnoj plasti(i, u prvom redu enskih, ali i mu:kih likova# $ obzirom
na rezultate istraivanja naselja i naseobinskih struktura potiske kulture, =ini se da su
njezini nositelji zadovoljavali svoje vjerske potrebe naj=e:>e u vlastitim, malim ku>nim
sveti:tima jer gotovo svaka ku>a ima odreBeni broj predmeta koji to sugeriraju# <eButim
neke se ku>e izdvajaju po brojnosti takvih obrednih predmeta iako s druge strane
pokazuju sva obiljeja uobi=ajenih stambenih objekata Aprimjeri(e u njima su otkriveni
tragovi prostora u kojem se izraBivalo kameno oruBe i oruje, utezi za tkala=ki stan,
vatri:te ili ognji:te u svakoj prostoriji, obilje otpada itd#;# 1edna od mogu>ih pretpostavki
jest da su takve ku>e pripadale osobama direktno zaduenim za vjerski ivot koje su u
njima obitavale, ali i shodno svojoj ulozi imale ve>i i sloeniji sakralni tj# sveti:ni prostor
u ku>i#
Osta(i monumentalnih vjerskih graBevina-hramova nisu samo privilegija prvih
visokih (iviliza(ija# U sjeverozapadnoj 3uropi nailazimo na niz takvih impresivnih gradnji
podignutih od strane ljudskih zajedni(a koje jo: nisu organizirane u =vrste dravne
(jeline# ,ripadaju tzv# megalitskim graBevinama ili megalitskoj kulturi :to je, meButim,
jedan vrlo uop>en naziv jer se njime odreBuje jedinstvenost na osnovi sli=nosti oblika i
graBevinskog materijala ne uzimaju>i u obzir kronolo:ke, prostorne i smisaone razlike
D
Iukranij je Agr=# busSvol, kranionSglava, lubanja; u arhitekturi naziv za dekorativni motiv u obliku reljefne
volovske glave#
"X
"X
meBu raznovrsnim spomeni(ima# %ajstariji od njih podignuti su po=etkom "# tisu>lje>a
pr# 9r#, a najmlaBi sredinom # tisu>lje>a pr# 9r# kada prestaje njihova izgradnja# To su
$tonehenge i srodne henge rotunde u junoj 3ngleskoj A/vebur\;, aleje menhira kod
7arna(a u Iretanji, bakrenodobni hramovi i hipogeji na <alti - sve su to nesumnjivo
graBevine vjerskog i ritualnog obiljeja, podizane u vremenu od kasnog neolitika do
bron=anog doba# 9ameni krugovi obi=no se sastoje od prstena velikih kamenih stupova
Ablokova; ili nizova jednostrukih ili vi:estrukih redova uspravljenih kamenova, ili je rije=
o pojedina=nim uspravljenim kamenovima Atzv# menhiri; - svi oni tvore skupinu ritualnih
spomenika koji uklju=uju uporabu megalita tj# golemih kamenih blokova# Trud uloen u
izgradnju i najmanjeg od spomenutih spomenika morao je biti povelik6 kopanje jaraka,
vaBenja kamena u kamenolomima, transport i podizanje golemih blokova bilo je mogu>e
samo uz suradnju meBu zajedni(ama# +ako se malo zna o religijskim vjerovanjima koja su
inspirirala ove spomenike nema sumnje da su u tome vana astronomska i sezonska
dogaBanja# U %e]grange u +rskoj sun(e za vrijeme zimskog solsti(ija obasjava samo
sredi:nju komoru grobni(e koja je smje:tena unutar kamenog kruga# +zlaze>e sun(e na
dan ljetnog solsti(ija poravnato je s osi $tonehengea, dok sredi:nji uspravljeni kamen
Iallo(hro\ niza odreBuje to=ku na horizontu gdje sun(e zalazi# +ma mnogo drugih
astronomskih zapaanja koja su na=injena na ovim spomeni(ima i ne samo u vezi sa
sun(em i mjese(om Akoji nedvojbeno imaju vanu vjersku ulogu u ivotu ranih
poljodjelskih zajedni(a;, nego i sa zvijezdama# $redinom # tisu>lje>a prestaje izgradnja
ovih spomenika, a sredi:ta mo>i i prosperiteta premje:taju se iz june 3ngleske i 3seka u
poljoprivredno bogatije plodne nizine velikih rijeka# $ada prevladava ritualno ba(anje
oruja i drugih darova u jezera, rijeke, izvore sugeriraju>i da se vjerski ivot fokusira s
nebeskih na boanstva zemlje i vode#
Iez zapisanih podataka i svjedo=anstava, arheologija nam nikada ne>e mo>i
otkriti imena bogova i boi(a prapovijesnih ljudi, niti detalje iz njihovih mitologija, ali
moe jasno potvrditi kako je sveprisutan i mo>an bio utje(aj vjerskih zasada kroz =itavu
povijest =ovje=anstva i kako su se ljudi neprestano utje(ali nadnaravnim djelovanjima ne
bi li se za:titili od bolesti, prirodnih nepogoda i uop>e straha od nepoznatog#
O$T/.3 A*epot, 4oard, 4ortfunde;
Ostavama nazivamo zbirku, odnosno skupinu predmeta zajedno odloenih,
pohranjenih i zakopanih u zemlji naj=e:>e iz sigurnosnih razloga u vrijeme ratnih ili nekih
drugih opasnosti, a s namjerom da ih se kasnije ponovo iskopa# 'azlozi ukapanja mogu
biti i gospodarske ili pak ideolo:ke prirode# Ostave se sastoje od razli=itih predmeta koji
su svojemu vlasniku predstavljali odreBenu vrijednost# To mogu biti predmeti od
"J
"J
posebnih vrsta kamena Akremen ili osobito opsidijan;, metalni predmeti Aobrambeno ili
napada=ko oruje, oruBe, posude, nakit, konjska oprema, dijelovi kola i sli=no;, pa i
kerami=ki predmeti Aposude, kalupi, figuri(e;# Oni mogu biti (ijeli, novi, ali i stari i
polomljeni, ovisno o tome kakva im je namjena# Ostava se moe sastojati od razli=itih ili
od istovrsnih predmeta Aprimjeri(e ostava bron=anih srpova ili ostava ma=eva, ili ostava
bakrenih sjekira;# .eli=ina varira od dva predmeta do nekoliko tisu>a predmeta Aostava
$# Fran(es(o di Iologna, datirana oko X!!#g# pr# 9r# sadravala je )H!!! predmeta koji
su zajedno teili )"!! kg;# ,redmeti su obi=no pohranjeni u kakvoj kerami=koj posudi,
ali i slobodno u zemlji, vjerojatno u vre>i od organskog materijala koji je s vremenom
propao# Ostave se zakapaju u svim prapovijesnim razdobljima, ali u nekima =e:>e, a u
drugima rjeBe, odnosno njihov broj raste u nemirna, opasna vremena# %ajstarije ostave
uo=ene su ve> u paleolitiku Aostave kamenih jezgara i dovr:enih i nedovr:enih
odbojaka;# + tijekom neolitika naj=e:>e su ostave kamenih izraBevina Aostava kamenih
sjekira Ioian kulture, kremenih sje=iva i strugala Ickk kulture, ostave opsidijanskih
noeva;# Iroj ostava daleko je ve>i tijekom bakrenog doba Aostave vu=edolskih sjekira;,
a osobito su brojne ostave u kasno bron=ano doba i starije eljezno doba#
Ostava po svojem obiljeju i namjeni moe biti&
)# osobna ostava& =ine ju razli=iti osobni predmeti AoruBe, oruje, nakit; zakopani iz
sigurnosnih razloga# Ukoliko ostava sadri oruje ili vojni=ku opremu moemo
govoriti i o ratni=koj ostavi#
# ostava trgov(a& sastoji se od novih predmeta namijenjenih trgovini
D# radioni=ka ostava& =ine ju zastarjeli, istro:eni, lo:e izraBeni predmeti A?roba s
gre:kom@; koji su zapravo sirovina za preradu, odnosno izradu novih predmeta# +ako
to mogu biti i kameni predmeti i kamene jezgre, radioni=ke ostave su naj=e:>e vezane
uz metalna razdoblja# One osim rabljenih, polomljenih, istro:enih metalnih predmeta
sadre i ingot namijenjen pretopljivanju i ponovnom lijevanju6 stoga u njih redovito
pripadaju i kalupi za lijevanje novih predmeta, kao i druga oruBa potrebna u
metalur:koj djelatnosti#
"# zavjetna Avotivna; ostava& predmeti pohranjeni za dulje vrijeme u hramovima,
:piljama, jamama ili ba(ani u jezera kao vjerski ili rtveni darovi bez namjere da ih se
ponovo naBe
H# plja=ka:ki plijen
'U*%+7+ + 9/<3%O5O<+
"E
"E
Tijekom paleolitika ljudi su svoje oruBe i oruje uglavnom izraBivali koriste>i se
rije=nim ili poto=nim oblu(ima kao sirovinom, a koje su pronalazili u svom neposrednom
okoli:u# 'ijetko su sami vadili kamen iz njegovih primarnih lei:ta# %o s razvitkom
neoliti=ke tehnologije obrade kamena gla=anjem i poliranjem sve je ve>a bila potreba za
odreBenim, kvalitetnim vrstama kamena, osobito kremena kojega nije uvijek bilo
dovoljno u obliku oblutaka nego je za njim trebalo zaroniti u dubinu zemljine kore i
odlamati ga od primarnih stijena# U rudarenju razlikujemo tzv#dnevni kop odnosno
prikupljanje minerala na povr:ini Akamenolomi, pjeskane, jame-glini:ta;, te duboki kop,
odnosno vaBenje sirovina ispod povr:ine zemlje uz pomo> drvenih konstruk(ija, rovova i
okna# 'udarskoj aktivnosti povr:inskoga kopa pripada i vaBenje pijeska, :ljunka i gline iz
jama Ajame-pjeskane, jame-glini:ta; za potrebe izgradnje nastambi ili za proizvodnju
kerami=kog posuBa %ajstariji poznati rudni(i jesu neoliti=ki rudni(i kremena u raznim
dijelovima sjeverne 3urope kao :to su $piennes u Ielgiji, Grimes Graves u 3ngleskoj,
9rzemionki u ,oljskoj, <auer u /ustriji#
<auer kod Ie=a slovi kao jedan od najstarijih rudnika# U sklopu modernog
kamenoloma otkriven je Jm duboki okomiti rov A$(ha(ht;# %a toj se dubini nalazio sloj
(rvenkastog ronjaka - radiolarita# Ovaj krhki, (rveno patinirani kamen osobito je
prikladan za izradu razli=itog oruBa Asje=iva, :iljaka, strugala itd#;# U kratkom
vodoravnom oknu taj se kremen razbijao kukama od rogovlja, klinovima i =eki>ima koji
su takoBer pronaBeni in situ# %o u rovovima su pronaBeni i grobovi dje(e pa se
pretpostavlja da su u takvim rudni(ima radila dje(a koja su sitnija i okretnija, pa su se
lak:e mogla uvu>i i kretati po uskim rovovima# ,rema oslikanom kerami=kom posuBu
rudnik se moe pripisati moravskoj slikanoj kerami(i lenBelskoga kulturnog kompleksa#
,osude bez slikanog ukrasa, priloene u dje=jim grobovima, pripadaju mlaBem stupnju
lenBelske kulture# $ obzirom na nalaze rudnik se datira oko "!!!# g# pr# 9r#
U rudniku kremena Grimes Graves u isto=noj 3ngleskoj, iskopan je )H m duboki
rov kako bi se do:lo do najkvalitetnijeg kremena# +s(rpljena okna zatrpavala su se
otpadom iz novoprokopanih okna# Grube pro(jene govore da se od sirovine dobivene s
tog lokaliteta moglo proizvesti oko J milijuna kremenih sjekira#
9rzemionki Aokrug Opato]; veliki neoliti=ki rudnik kremena na povr:ini od oko
" km # 8ini ga niz od preko X!! AF; rovova do dubine od ))m, koji su meBusobno
spojeni oknima ne vi:im od JH(m, :to zna=i da se u njima moglo raditi samo u pognutom
stavu# Ustanovljeni su i posebni otvori za zrak kao i primitivni (rtei na stijenama#
'udnik su iskori:tavali nositelji kulture ljevkastih pehara ATri(hterbe(herkultur;#
9amen se u rudni(ima i kamenolomima odlamao najprije paljenjem vatre tj#
zagrijavanjem, a potom se dalje drobio i usitnjavao razli=itim kukama i batovima
H!
H!
naj=e:>e na=injenima od ivotinjskog rogovlja, te kamenim =eki>ima, ali vjerojatno i
drvenim# 3ksperimenti su dokazali da je oruBe na=injeno od rogova bilo vrlo efikasno,
pa =ak i kad je u pitanju najtvrBa stijena#
O ranom rudarstvu najvi:e spoznaja dala su istraivanja ranoeneoliti=kog
rudokopa 'udna glava kod <ajdanpeka Aisto=na $rbija; koji je otkriven zahvaljuju>i
dnevnom kopu suvremenog rudnika magnetita# On je dodu:e uni:tio brojna prapovijesna
vertikalna i horizontalna okna i iskope# 3neoliti=ki su rudari otkrili rudokop zahvaljuju>i
jasnim tragovima koje je na povr:ini izazvao pro(es oksida(ije eljezne magnetitne rude
sa snanim impregna(ijama halkopirita# ,otonji se razlagao na oksidne minerale bakra, uz
prisutnost i samorodnog bakra, boje>i okolno zemlji:te u zelene nijanse, vrlo uo=ljive u
okoli:u vapnena=kog stijenja# Za kopanje rudari su najprije izgradili drvene pristupne
platforme s kojih su dalje kopali okna, a platforme su zadravale ulogu privremenog
odlagali:ta# 9opali su do pribline dubine od )H-! m# 9anali rudnih ila veli=inom su
vrlo neujedna=eni, ali op>enito su malog promjera, pa ta sku=enost prostora nije
dozvoljavala uporabu te:kih i masivnih metalnih oruBa# Tehnika kopanja sastojala se od
zagrijavanja i naglog hlaBenja naslaga u oknima :to je dovodilo do njihovog pu(anja#
,otom je uslijedilo drobljenje i mrvljenje razli=itim kamenim batovima# Oni imaju plitke
lijebove oko kojih se vezivao koni remen ili ue# 'abili su se poput (irkularnog klatna#
OruBa od jelenjih rogova sluila su kao grablje za prikupljanje batovima drobljene i
izmrvljene rude, ali i za pro:irivanje pukotina u naslagama rude#
,rvo iskori:tavanje samorodnog bakra vrlo je sli=no neoliti=koj tehnologiji
obrade kamena# *akle, bakar je u po=etku smatran pogodnom petrografskom sirovinom
jer je hladno kovanje samorodnog bakra samo primjena dobro poznate neoliti=ke tehnike
okresivanja# +pak i pri takvoj je obradbi dolazilo do zagrijavanja materijala, pa je =ovjek
uo=io da se bakar pod utje(ajem topline lako savija - tako se postupno razvio pro(es
toplog kovanja koji je dalje vodio prema taljenju rude i lijevanju metala#
V% POJ3OVI +U$TUR I )IVI$I*A)IJ
!LT!R"
'ije= kultura potje=e iz latinskog jezika Alat. colo) I. ( obraBivati zemlju, njegovati,
skrbiti, :tovati, =astiti, obavljati= cultus I ( obraBen, zasaBen, ure:en, ukra:en,
obrazovan, uglaBen= cultura) ae) f. ( obraBivanje, poljodjelstvo, obrazovanje,
naobraenje, oplemenjivanje, :tovanje;# U dana:njoj svakodnevi(i i jezi=noj praksi ima
vi:e razli=itih zna=enja# U rje=ni(ima >emo naj=e:>e na>i sljede>a tuma=enja&
H)
H)
9% +lai:2 Rje4nik s(ranih rije4i2 %akladni zavod <ati(e hrvatske, Zagreb )EJ"#
6% u :irokom smislu sve :to je stvorilo ljudsko dru:tvo i :to postoji po tjelesnom i
umnom radu ljudi za razliku od prirodnih pojava&
a0 %aterialna kultura - skup sredstava za proizvodnju i drugih materijalnih
vrijednosti dru:tva na svakom stupnju povijesnog razvitka
/0 du&ovna kultura - skup postignu>a dru:tva u znanosti, umjetnosti, u organiza(iji
dru:tvenog i dravnog ivota
10 nacionalna kultura - povijesne tradi(ije, moral i obi=aji, jezik, knjievnost i
umjetnost svakog naroda
;% stupanj savr:enstva postignut u vladanju ovom ili onom granom znanja ili
djelovanja Akultura rada, kultura govora, fiskultura;
7% poljoprivreda, gajenje i njegovanje bilja, njegovana biljka koja se gaji
<% gajenje nekih bakterija , kolonija bakterija dobivena takvim postupkom
=% obrazovanost uop>e, prosvije>enost, stupanj dru:tvenog i duhovnog razvitka,
na=itanost, pristojnost, lijepo pona:anje
V% Ani:2 Rje4nik hrva(skoga je.ika2 # dopunjeno izdanje, %ovi 5iber, Zagreb )EE"#
6% Ukupnost duhovne, moralne, dru:tvene i proizvodne djelatnosti dru:tva
Amikenska kultura;
;% Tip ili opseg duhovnog razvitka pojedin(a u zajedni(i s potrebnim odlikama u
odnosu prema drugome Aop>a kultura;
7% Uzgoj i obraBivanje biljke na odreBenoj povr:ini Akultura jabuka, :e>erne repe;
<% <ikroorganizmi nasaBeni za potrebe istraivanja Akultura bakterija;
V% Ani: > I% Golds(ein? Rje4nik s(ranih rije4i, %ovi 5iber, Zagreb )EEE#
)# sveukupnost materijalnih i duhovnih dobara, eti=kih i so(ijalnih vrijednosti, :to ih je
stvorilo =ovje=anstvo
# ukupnost duhove, moralne, dru:tvene i proizvodne djelatnosti jednog dru:tva ili
epohe A<ikenska k#, k# renesanse;
D# ukupnost obrazovanja, znanja, vje:tina, eti=kih i so(ijalnih osje>aja, dru:tvenog
ophoBenja i pona:anja nekog pojedin(a Aop>a k#;
"# biol# uzgoj, obrada i obraBivanje biljke na predviBenoj povr:ini Ak# jabuke;
H# mikroorganizmi nasaBeni za potrebe istraivanja Anasaditi k#, k# bakterija;
H
H
materijalna kulturaS kultura sadrana u predmetima bez pisanih dokumenata koja
svjedo=i o nekom vremenu6
$usak kultura S so(iol# publ# zatvorena, samodovoljna kultura, zatvoren i stati=an na=in
ivota Akao na otoku $usku;
U arheologiji kulturu moemo definirati kao na=in ivota koji je izgradila jedna
skupina ili zajedni(a ljudi, a koji prenose s genera(ije na genera(iju# Ta zajedni(a ivi na
odreBenom podru=ju =ije je grani(e mogu>e vi:e ili manje pouzdano odrediti# 9ultura,
dakle, moe uklju=ivati pona:anje, materijalne stvari, ideje, obi=aje, institu(ije,
vjerovanja# +me dobiva po zna=ajnom nalazi:tu Aeponim;, a rjeBe i prema nekim bitnim
obiljejima#Akultura linearnotrakaste keramike, kultura ljevkastih pehara;#
5judska kultura je jedinstvena jer se najve>i njezin dio prenosi s genera(ije na
genera(iju sloenim i profinjenim sustavom komunika(ija# 5judi su jedina stvorenja koja
se svojom kulturom koriste u prilagoBavanju okoli:u, kod ostalih to =ini priroda# $amo
ljudi imaju kulturu tj# sustav navika i obi=aja koje usvajaju i predaju dalje kao sebi
svojstven na=in prilagodbe okoli:u# 9ultura je dakle sustav prilagodbi =ovjeka okoli:u i
drugim ljudskim dru:tvima#
9ulturni sustav
<noge od isprepletenih sastavni(a koje =ine kulturu vrlo lako nestaju#
%emogu>e je arheolo:ki iskopati vjersku filozofiju ili jezik koji nije poznavao pismo# Ono
:to arheolozi mogu iskopati iz zemlje jesu dodirljivi osta(i ljudskih aktivnosti, ali oni su
bili pod utje(ajem onih nedodirljivih aspekata ljudske kulture# *revno oruBe nije samo po
sebi kultura, ali ono je odraz kulture koja ga je proizvela# 5judska je kultura sastavljena
od mnogo sturkturalno razli=itih dijelova koji meButim funk(ioniraju jedan s drugim
unutar (jelovitog kulturnog sustava# Taj je kulturni sustav na=in pomo>u kojeg se
ljudsko dru:tvo prilagoBava fizi=kom i dru:tvenom okruenju# $toga je zadatak
arheologa da spozna vezu izmeBu razli=itih dijelova kulturnog i okoli:nog sustava onako
kako se ona o=ituje iz arheolo:kih podataka Aizvora;# 9ulturni sustav mogu>e je podijeliti
u niz podsustava kao :to su vjerski, ritualni, gospodarski itd# $vaki je od njih meButim
vezan s drugim i promjene u jednom prouzro=it >e promjene i u drugom#
9ulturni pro(es
$vaki je kulturni sustav podloan stalnim promjenama# 'azli=iti politi=ki,
dru:tveni i tehnolo:ki podsustavi prilagoBavaju se promijenjenim okolnostima# +spituju>i,
dakle, odnose izmeBu kulturnih podsustava, moemo shvatiti pro(ese pomo>u kojih se
mijenjala kultura# ,ojam pro(es podrazumijeva uzro=ni slijed dogaBaja, jedan vode>i
HD
HD
prema drugome# *a bismo analizirali kulturni pro(es, moramo uzeti u obzir sve
=imbenike koji su prouzro=ili promjene u ljudskoj kulturi i kako su oni utje(ali jedan na
drugoga#
Osim kulture rabe se jo: i termini grupa ili kulturna grupa, odnosno kulturna
skupina#
1ulturni tip je varijanta ili ina=i(a tj# lokalna podgrupa s nekim spe(ifi=nim regionalnim
obiljejima ili otklonom od op>e slike Aprimjeri(e brezovljanski tip sopotske kulture,
regionalni tipovi vu=edolske kulture itd#;#
1ulturni ko%pleks je superordinirani pojam koji ozna=ava skupinu kultura s djelomi=no
zajedni=kim elementima Aprimjeri(e star=eva=ki kulturni kompleks, kompleks kultura
linearnotrakaste keramike itd#;
C#$#L#%"C#&"
+ ovaj pojam proizlazi iz latinskoga jezika Alat. civilis) H ( graBanskiF, a tijekom
vremena zadobio je razli=ita zna=enja&
9lai>& .isok stupanj dru:tvenog razvoja i materijalne kulture
/ni>& Ukupnost dru:tvenih, vjerskih, intelektualnih, umjetni=kih, znanstvenih i tehni=kih
pojava svojstvenih jednom narodu koja se prenosi odgojem6 uljudba
8ovi>& U naj:irem smislu ve>ina znanstvenika smatra da se po=e(i (iviliza(ije podudaraju
s osnivanjem prvih drava u jugozapadnoj /ziji i sjev# /fri(i, tj# s pojavom pisma i
pismenosti# 7iviliza(ija je takav oblik ljudske kulture u kojem mnogo ljudi ivi u urbanim
sredi:tima, svladali su umije>e metalurgije, razvili su pismo i metodu pisanja#
"
G# 7hilde pojam (iviliza(ije izjedna=uje meButim s pojmom neolitiza(ije tj po njemu# ona
po=inje prijelazom na poljodjelstvo Aproizvodnju hrane; i sjedila=ki na=in ivota#
$# ,iggott& *ru:tvo koje je rije:ilo probleme ivota u razmjerno velikoj stalnoj zajedni(i i
koje se nalazi na stupnju tehnolo:kog i dru:tvenog razvitka vi:em od razine lova=ke
grupe, porodi=nog imanja, izoliranog seoskog naselja ili pastoralnog plemena# 7iviliza(ija
je ne:to umjetno, ne:to :to je stvorio =ovjek, ona je posljedi(a izradbe sve sloenijih
oruBa da bi se odgovorilo sve ve>em ljudskom saznanju o potrebi ivota u zajedni(i#
H
"
Iorivoj 8ovi>& Od Iutmira do +lira, $arajevo )EXG#
H
$tuart ,iggot& Uvod - $vijet koji je stvorio =ovjek# U& Osvit (iviliza(ije - Op>i pregled starih kultura, Ieograd
)EGE#, ))
H"
H"
VI% +RO"O$OGIJA
5judskim ivotom neprestano ravna vrijeme# Znanost koja se bavi odreBivanjem
vremena u kojem se zbio neki dogaBaj ili niz dogaBaja, u kojem je nastao i razvijao se
pojedini oblik materijalne i duhovne kulture =ovjeka naziva se kronologijom# <eButim,
pre(izno mjerenje vremena zapravo je relativno nova pojava jer je znanost tek unatrag
pedesetak godina uspjela razviti takve metode koje mogu prili=no pouzdano odrediti
stvarnu starost pojedinih nalaza ili nalazi:ta# ,rije toga se vremenski to=no moglo
odrediti dogaBaje koji seu samo ne:to vi:e od pet tisu>a godina u pro:lost, dakle do
trenutka kada je izumljeno pismo# *odu:e bilo je mogu>e odrediti za neke dogaBaje,
odnosno predmete, koji su stariji, a koji mlaBi, ali nepoznani(om su to=ni datumi njihova
nastanka, odnosno stvarna razlika u starosti# U razvitku razli=itih metoda odreBivanja
relativne starosti sredi:nje je zna=enje imalo oblikovanje tzv# troperiodnog sustava prema
kojemu je kameno oruBe naslijedilo bron=ano, a ovo pak eljezno# Ova je podjela
dodatno ra:=lanjena paljivim prou=avanjem razvoja stilskih osobitosti pojedinih vrsta
predmeta# Iilo je mogu>e razviti kronologiju prate>i na=in na koji se pojedini tip oruBa,
oruja ili kerami=kog proizvoda razvijao kroz odreBeno vremensko razdoblje, po=ev:i od
prili=no grubog oblika, pa potom podlijeu>i progresivnim mjenama da bi se u kona=ni(i
dosegao najdjelotvorniji ili najsvrsishodniji dizajn#
'35/T+.%/ 9'O%O5OG+1/
$vaki dogaBaj ili predmet ima odreBeni vremenski odnos prema drugim
dogaBajima ili predmetima# $poznaja da raniji nalazi lee ispod kasnijih u arheologiju je
stigla iz geologije# 5ogi=no je, dakle, da su oni nalazi iz dubljih Astarijih; slojeva relativno
stariji u odnosu na one iz pli>ih AmlaBih;# 5judsko nastanjivanje bilo kojeg mjesta
rezultira gomilanjem i taloenjem raznovrsnih otpadaka, odnosno sme>a# ,redmeti se
izgube i dospiju u zemlju, objekti se ru:e, zaravnjuju i nad njima se grade novi# Tako se
stvaraju arheolo:ki slojevi# %jihov slijed na arheolo:kom nalazi:tu osnova je svih
stratigrafskih opaanja u arheologiji# $vaki sloj u naselju sadri dakle svoje artefakte i
objekte koje arheolog moe iskoristiti kao pokazatelje tehnolo:kih, gospodarskih,
dru:tvenih pa i vjerskih promjena# /rheolo:ka metoda kojom se istrauje slijed slojeva
:to lee jedan iznad drugog naziva se s(ra(igra8ijom ASopis slojeva, znanstveni opis
stratifika(ije;# /ko taj slijed nije nikakvim naknadnim djelovanjima, bilo =ovjeka, bilo
prirode poreme>en, stariji nalazi bivaju preslojeni onima mlaBim, odnosno donji su slojevi
stariji, a gornji mlaBi# To je tzv# ver(ikalna ili prava stratigrafija# #ori.on(alna
HH
HH
stratigrafija zapravo je paradoksalan izraz, ali se uvrijeila nakon :to ju je prvi lansirao O#
<ontelius
G
pri istraivanjima groblja# U osnovi taj se izraz rabi za kronolo:ki izgraBena
groblja ili naselja# 4orizontlna stratigrafija nije ekzaktna metoda, ona se moe primijeniti
samo u kombina(iji s drugim metodama, a osobitu vrijednost pokazuje kod stvaranja
odreBenih so(iolo:kih zaklju=aka koji se mogu i:=itati iz planova Arastera; groblja ili
naselja# bGroblje s razli=itim vremenski zatvorenim skupinama grobova, najstarija skupina
u sjevernom dijelu, a najmlaBa u junom dijelu groblja - latenska groblja 9annikegaard u
*anskojb #
5judskom rukom izraBeni artefakti temeljni su izvor pomo>u kojega arheolog
prou=ava pro:lo ljudsko pona:anje# Ti su se artefakti tijekom vremena bitno mijenjali#
Usporedimo jednostrano okresani kameni oblutak sa sofisti(iranim elektri=nim noem# $
druge strane mnogi su se artefakti mijenjali tek neznatno# <anje promjene u obliku,
ukrasu, kutu izvijenosti ruba posude i sli=no postupno su meButim dovele do posuda
kojima je katkad te:ko jasno raspoznati njihov daleki prauzor# *akle, neki su artefakti
trajali kratko vrijeme i brzo se mijenjali dok su drugi trajali stotinama, pa i tisu>ama
godina bez bitnih promjena# /li svaki od njih imao je razdoblje najve>e popularnosti ili
u=estalosti pojavljivanja bez obzira trajalo li ono tisu>ama godina ili tek nekoliko
mjese(i# Tipologija polazi od =injeni(e da razli=iti tipovi predmeta tijekom vremena
podlijeu promjenama u obli(ima i ukra:avanju, ovisno o tome kako se mijenjaju ukusi ili
napreduju proizvodne tehnologije# 9ad se jednom uspostavi odreBeni tipolo:ki slijed,
svejedno je li rije= o bron=anim ma=evima, kamenim sjekirama, ko:tanim =e:ljevima ili
kerami=kim figurama, onda je relativno jednostavno svakom novom otkri>u prona>i
njegovo pravo mjesto u tom slijedu i tako mu odrediti relativnu starost# Tako se
pretpostavlja da su nalazi:ta u nekom to=no odreBenom podru=ju, koja sadre sli=nu
keramiku ili sli=ne oblike kamenih izraBevina, priblino iste starosti, odnosno potje=u iz
priblino istog vremena, dakle imaju istu relativnu data(iju# Ukoliko su poda(i statisti=ki
pouzdani moemo taj niz nalazi:ta povezati relativnom kronologijom, bez obzira :to ne
znamo koliko su oni zapravo stari, odnosno kada su to=no bili nastanjeni#
#
/,$O5UT%/ 9'O%O5OG+1/
*vije su mogu>nosti kako odrediti apsolutnu starost nekog prapovijesnog
nalaza& jedna je arheolo:ko-povijesna metoda, a druga prirodoznanstvena mjerenja#
/rheolo:ko-povijesna metoda po=iva na sinkroniza(iji s onim kulturnim prostorima koji
G
Os(ar <ontelius A)J"D# ^ )E)#;, :vedski prapovjesni=ar znamenit po tipolo:kim prou=avanjima
bron=anodobnih artefakata# Oslanjaju>i se u prvom redu na spomenute tipologije artefakata, ali i primijeniv:i
na=ela (ross-dating za podru=je sjeverne i zapadne 3urope, stvorio je kronolo:ki sustav bron=anoga doba za
spomenuto podru=je# $matrao je da sve novine i napredak u barbarsku 3uropu pristiu impulsima koji se :ire iz
podru=ja naprednih (iviliza(ija Iliskoga istoka#
HG
HG
su izumiv:i pismo ve> u mogu>nosti ostaviti povijesne dokumente, odnosno koji su
zahvaljuju>i pismu ve> stupili u povijesno vrijeme razvitka# Takva su podru=ja zemlje
prvog pisma <ezopotamija i 3gipat# +mport predmeta proizvedenih u tim podru=jima, te
lan=ano datiranje Akomparativna stratigrafija; mogu pomo>i u povezivanju prapovijesnih
kultura s razvojem u <ezopotamiji i 3giptu# %o ta metoda see najdalje u =etvrto
tisu>lje>e prije 9rista jer se najstariji pisani dokumenti pojavljuju oko DH!!# g# prije
9rista Aplo=i(e iz 9i:a;#
,rirodoznanstvene metode razvijaju se tek u na:emu stolje>u i danas se u
arheologiji koristimo (ijelim nizom takvih metoda, =esto paralelno usporeBuju>i rezultate
razli=itih metoda kako bismo dobili :to to=nije i pouzdanije datume# Ovim metodama se
bavi posebna dis(iplina unutar arheologije tzv# arheometrija pa >emo na ovome mjestu
samo ukratko spomenuti neke od prirodoznanstvenih metoda apsolutnog datiranja
arheolo:kih nalaza i nalazi:ta#
*endrokronologija je metoda koja odreBuje starost pomo>u godova drveta, a
temelji se na njihovom godi:njem rastu koji je mogu>e vidjeti i na najstarijim komadima
drveta# *akako, ova je metoda primjenjiva samo u slu=aju kada imamo sa=uvane komade
drveta Aprimjeri(e dijelove greda ili stupova od razli=itih graBevina; ili pak neke drvene
predmete Aposude, skulpture i sl#;# Ova je metoda prvi put primijenjena )E!)# %o
revolu(ionarni pomak nastupio je s metodama koje su se razvile kao nuspojava u
istraivanjima na podru=ju nuklearne fizike# To su metoda radioaktivnog ugljika,
potassium-argon metoda i metoda termoluminis(en(ije# <etoda radioaktivnog ugljika ili
popularno zvana 7)" metoda zasniva se na mjerenju raspadanja radioaktivnog ugljika, a
moe se primijeniti na nizu organskih materijala koje je mogu>e zate>i na jednom
arheolo:kom nalazi:tu kao :to su kosti, :koljke, drvo, ugljen, osta(i itari(a i drugih
biljaka# ,a ipak i ona je vremenski ograni=ena i moe se primijeniti na ostatke koji nisu
stariji od "! !!! godina# Za starije nalaze vrijedi potassium-argon metoda, ali je ona
ograni=ena samo na materijale vulkanskog podrijetla# %a sre>u podru=je isto=ne /frike,
gdje su otkriveni najstariji tragovi =ovjeka i njegove djelatnosti, obiluje vulkanskim
stijenama, pa je upravo tom metodom odreBena starost ljudskih ostataka i najranijeg
kamenog oruBa Aprimjeri(e onih na nalazi:tu Olduvai Gorge;# %aj=e:>i i najbrojniji
arheolo:ki nalazi od neolitika, pa sve do na:ih dana jesu razli=ite kerami=ke izraBevine#
%jihovu starost vrlo pouzdano moemo odrediti metodom termoluminis(en(ije, a
mogu>e ju je primijeniti i na gorenim kamenim predmetima# <etoda po=iva na efektu
niske razine zra=enja unutar keramike# Tijekom vremena spomenuto zra=enje oslobaBa
elektrone koji, meButim ostaju zarobljeni u glini dok se ona zagrijava, a potom se
oslobaBaju kao svjetlost# ,onovnim zagrijavanjem ulomaka keramike u laboratoriju i
HX
HX
mjerenjem koli=ine emitirane svjetlosti mogu>e je odrediti koliko je vremena proteklo od
trenutka kada je taj komad bio prvi put pe=en tj# proizveden# Ova je metoda osobito
korisna u otkrivanju suvremenih ili pak pro:lostoljetnih falsifikata nekih umjetni=kih
djela# *odajmo jo: ele(tron spin resonan(e A3$'; metodu# *etaljnije o razli=itim
metodama apsolutnog datiranja vidi u literaturi A4erzdGarrison )EEJ6 /itken )EE!;#
9ombina(ija razli=itih metoda apsolutnog datiranja omogu>ila je stvaranje kronolo:kog
okvira koji se protee od dana:njeg trenutka tj# od sada:njosti unatrag sve do najstarijeg
kamenog oruBa na=injenog prije nekih ,H milijuna godina#
+zabrana literaturaa
/itken, <#1#& Science"/ased $ating in #rc&aeolgJ# 5ondon )EE!#
Iarker, ,hilip& >e&nike ar&eolokog iskopavana# ,rijevod $# Forenbaher# <uzej
hrvatskih arheolo:kih spomenika# $plit !!!#
Iena(, /lojz& ,roblem periodiza(ije u praistoriji# <aterijali +.# /rheolo:ko dru:tvo
1ugoslavije# Ieograd )EGX#, ))X-)DE
Iinford, 5e]is& NeK Perspectives in #rc&aeologJ, )EGJ
7arter, <i(hael& #rc&aeologJ, Ilandford ,ress, ,oole, *orset )EJ!#
7larke, *avid 5#& Models in #rc&aeologJ, )EX
*ark, 9en '#& >&eoretical #rc&aeologJ,7ornell Universit\ ,ress, +tha(a, %e] mork )EEH
Fagan, Irian <#& #rc&aeologJ " # /rief introduction, 5ittle, Iro]n and 7ompan\
Ioston-Toronto )EXJ#
Fagan, Irian <#& +n the Ieginning# /n +ntrodu(tion to /r(haeolog\# harper 7ollins
7ollege ,ublishers, %e] mork, )EE"#
Greene, 9evin& #rc&aeologJ2 #n introduction#Fourth 3diton# 'outledge, 5ondon ^ %e]
mork !!#
4erz, %# d Garrison, 3#G#& Leological %et&ods for arc&aeologJ# Okford Universit\
,ress# %e] mork ^ Okford )EE!#
9oro:e(, 1osip& 9ultura in kulturna skupina v predzgodovini# /rheolo:ki vestnik .+++b#
5jubljana )EHX#, EH-EJ
9oro:e(, 1osip& Opredeljevanje arheolo:kega gradiva# /rheolo:ki vestnik .+++b#
5jubljana )EHX#, EE-)!J
<cller-9arpe, 4ermann& ;andbuc& der :orgesc&ic&te#
HJ
HJ
<cller-9arpe, 4ermann& ?infM&rung in die :orgesc&ic&te. Ie(kns(he 3lementarbc(her,
<cn(hen )EXH#
<oberg, 7arl /#& Uvod v ar&eologio) $lovensko arheolo:ko dru:tvo# 5jubljana )EE!#
,a(e, Iiago& 'ntroduzione allo studio dellN arc&eologia, se(# edizione# %apoli )EDE#
'enfre], 7olin& #rc&aeologJ. >&eories) Met&ods and Practice.Thames d 4udson,
se(ond edition )EEG#
$(arre, 7hris& >i%elines of t&e #ncient Oorld. # :isual P&ronologJ fro% t&e 0rigins of
4ife to #$ BGEE, *orling 9indersle\, 5ondon-%e] mork-$tuttgart )EED#
Thomas, *avid 4urst& #rc&aeologJ, %e] mork-7hi(ago )EXE#
a U popis su uvr:teni naslovi kojima se sluila autori(a pri pisanju ovih s(ripata i koje je
mogu>e na>i u knjini(ama Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i
/rheolo:kog muzeja u Zagrebu, te u %a(ionalnoj i sveu=ili:noj bibliote(i u Zagrebu#
#
HE
HE