Rodni stereotipi:

Povezanost kognicija i ponaanja

Socijalno psiholoke teorije roda
socijalna psihologija naglaava utjecaj socijalne situacije na ovjekovo
ponaanje
socijalna kognicija naglaava utjecaj shema (socijalnih konstrukcija)
socijalno psiholoke teorije relevantne za razumijevanje rodne
problematike su:
1. teorija socijalnih uloga (Eagly, 1987)
2. samoispunjavajue proroanstvo
3. prijetnja stereotipom (Steele, 1997)
4. teorije samoprezentacije
zajedniki pojam svim ovim teorijama su rodni stereotipi, a teorije
nude objanjenja njihovih uzroka i posljedica
Rodni stereotipi vs. rodne uloge
RODNI STEREOTIPI = generalizirana uvjerenja o tipinim
karakteristikama ena ili mukaraca, poput vjerovanja o
fizikim karakteristikama, osobinama linosti, poslovnim
preferencijama ili emocionalnim predispozicijama i M
(Deaux i Lafrance, 1998)
Ashmore (1991) smatra da su stereotipi deskriptivna
oekivanja, a rodne uloge preskriptivna oekivanja
rodni stereotipi su uvjerenja koja opisuju kakvi mukarci i
ene jesu, a rodne uloge uvjerenja koja propisuju kakvi bi
mukarci i ene trebali biti
Rodni stereotipi
pojam STEREOTIP = pojednostavljene slike u naim
glavama o razliitim skupinama (Walter Lippmann, 1922)
suvremeni socijalni psiholozi probabilistika uvjerenja o
skupinama ljudi
stereotipna uvjerenja nisu crno/bijela - nitko ne misli da su
svi mukarci agresivni, ili da su sve ene njene
no ipak, ljudi vjeruju da je, u prosjeku, vie mukaraca
nego ena agresivno, dok je vie ena nego mukaraca
njeno
Rodni stereotipi
Deaux & Lewis, 1983.
Fizike karakteristike Osobine linosti Ponaanja
M M M
Miiavost
64 36
Nezavisnost
78 58
Zarauje za
obitelj
83 47
Duboki glas
73 30
Kompetitivnost
82 64
Inicira odnos
82 54
Skladni pokreti
45 68
Toplina
66 77
Brine o djeci
50 85
Sitne kosti
39 62
Emotivnost
56 84
Kuha
42 83
- brojke u tablici odnose se na procijenjeni postotak vjerojatnosti da je
obiljeje prisutno kod pojedinog spola
Rodni stereotipi
Jesu li rodni stereotipi pogreni?
pogreno je to dovode do precjenjivanja razlika izmeu
grupa, i istovremenog podcjenjivanja razlika unutar grupa
iskrivljuju nau percepciju i pamenje, dovodei do toga da
vidimo ono to elimo vidjeti i pamtimo ono to potvruje
nae stereotipe
no, veina socijalnih psihologa slae se da u stereotipima
postoji i zrno istine samo se radi o previe
pojednostavljenim generalizacijama
Uobiajeni rodni stereotipi
uvjerenja da M posjeduju instrumentalne osobine
(kompetitivni, logini, asertivni, samopouzdani), a
ekspresivne osobine (njene, svjesne tuih osjeaja, lako
izraavaju osjeaje)
pokazana su u mnogim istraivanjima, u razliitim uzorcima i kroz
razliite kulture zajednika su i mukarcima i enama
unato dramatinim promjenama u enskim ulogama tijekom
posljednjih desetljea, ovi stereotipi o M i osobinama ostali su
nepromijenjeni!
no stereotipi se ne odnose samo na osobine linosti, nego i
na fizika obiljeja, socijalne uloge, zanimanja i seksualnost
najopasniji su stereotipi o razliitim sposobnostima M i
(npr. matematika, fizika, tehnike vjetine)
Kako rodni
stereotipi nastaju?
Teorija socijalnih uloga
Alice Eagly (1987)
Podjela
socijalnih
uloga u
drutvu
Rodne
razlike u
ponaanju
zbog
zahtjeva
razliitih
uloga
Rodni
stereotipi o
osobinama
mukaraca
i ena
rodni stereotipi su valjani utoliko to odraavaju stvarne razlike
u ponaanju M i
pogreno je atribuiranje tih razlika dispozicijama M i , a ne
uoavanje znaaja socijalnih uloga koje oblikuju ponaanje
Teorija socijalnih uloga
promjena tradicionalnih uloga M i dovest e do promjena u
ponaanju, a to e u konanici promijeniti i sadraj rodnih stereotipa
rodne razlike u ponaanju i rodni stereotipi su funkcija socijalnih uloga,
a ne spolnih kromosoma, hormona ili grae i fiziologije mozga
teorija se moe primijeniti i na objanjenje individualnih razlika u
maskulinosti i femininosti
izraenost maskulinosti i femininosti varirat e sukladno stupnju u
kojem variraju socijalne uloge pojedinog roda
drutva s ogranienim i rigidnim rodnim ulogama stvarat e M i
koji manje variraju u maskulinosti i femininosti, dok e drutva s
veim varijacijama u rodnim ulogama stvarati M i ije e razine
maskulinosti i femininosti vie varirati
Teorija socijalnih uloga
tri centralne komponente dananjih socijalnih uloga:
1. su ee kuanice, a M zaposleni izvan kue
Eagly & Steffen (1984)
procjena osobina linosti M i koji ne rade izvan kue ve se
brinu o djeci, te M i zaposlenih puno radno vrijeme
procijenili su one u kuanstvu, neovisno jesu li bili M ili , vie
brinima i njenima, a one zaposlene vie asertivnima i
kompetitivnima
prosudba o mukim i enskim osobinama je vie funkcija
njihovih socijalnih uloga nego roda
2. i M su zaposleni u razliitim zanimanjima
Cejka & Eagly (1999)
procjenjuje se da muka zanimanja zahtijevaju stereotipno
maskuline osobine, a enska feminine
3. uloge ee imaju nii status/mo nego M

Teorija socijalnih uloga
razlika u statusu pridonosi razliitom ponaanju M i te posljedino
rodnim stereotipima
prosuuje se da su osobe vieg statusa utjecajne, dok se na one
nieg statusa moe lake utjecati (Eagly & Wood, 1982)
to su upravo stereotipi koje ljudi imaju o M i
istraivanja neverbalnog ponaanja
se vie smijee, koriste kontakt oima dok sluaju, tonije dekodiraju
izraze lica; M imaju vei osobni prostor, koriste kontakt oima dok govore,
vie prekidaju sugovornika
pokazuju NV ponaanje karakteristino za osobe niskog statusa, a M
za osobe visokog statusa
meutim, kad su na viim poloajima, koriste NV ponaanje vieg
statusa
kako bi nadoknadile svoj nii status, koriste suptilnije/srdanije naine
persuazivnog utjecaja (Shackelford et al., 1996;
Carli & Bukatko, 2000)
Odravanje rodnih
stereotipa
Samoispunjavajue proroanstvo
mnoga socijalno psihologijska istraivanja pokazala su da ljudi mogu utjecati
na druge da se ponaaju u skladu s njihovim oekivanjima (Olson et al., 1996)
rodni stereotipi se esto pokazuju kao samoispunjavajua proroanstva
PRISTRANOSTI ZBOG
KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
Percepcija
Zakljuivanje
Pamenje
OSTALE KOGNITIVNE POGREKE
Osnovna atribucijska pogreka
Konsenzus
Efekt jednostavne izloenosti
ili poznatosti
PROROANSTVO
Implicitno znanje
Uvjerenja
Oekivanja
(Rodne sheme)
BIHEVIORALNA POTVRDA
Postupak promatraa
Ponaanje izvoaa
Uloge, status i mo
Samoispunjavajue proroanstvo
UVJERENJA
kod veine obrazovanih ljudi svjesna i nesvjesna rodna uvjerenja nisu
usklaena predrasude i stereotipi nisu socijalno poeljni, stoga su naa
svjesna uvjerenja egalitarna
no kada nam je panja usmjerena drugdje, nae sheme automatski
usmjeravaju nau percepciju i ponaanje a da toga nismo ni svjesni
svaije znanje o svijetu ukljuuje i rodne stereotipe organizirane u rodne
sheme (znanje o kategoriji)
kako shema povezuje kategoriju i njene karakteristike, im je netko
prepoznat kao pripadnik kategorije (npr. ena), aktiviraju se i svi stereotipi
iako odbacujemo rodne stereotipe, oni utjeu i na na pojam o sebi
prema teoriji socijalnog identiteta (Tajfel, 1981), na osobni identitet
stvara se i na temelju grupa kojima pripadamo - usvajamo norme,
vrijednosti i stavove svoje grupe
prema teoriji rodnog identiteta (Spence, 1985), rod je najraniji,
najcentralniji i najbolje organizirani dio naeg pojma o sebi
dakle, i promatrai i izvoai unose rodna oekivanja u socijalnu
interakciju, iako postoje individualne razlike u izraenosti rodnog
kategoriziranja (Bem, 1985)
Samoispunjavajue proroanstvo
PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
A) Percepcija: vidimo zato to vjerujemo
rodni stereotipi uzrokuju selektivnu percepciju vidimo ono to oekujemo,
ak i kada to nije prisutno, a ne vidimo ono to ne oekujemo, ak i kada je
prisutno
ee koritene sheme e se vjerojatnije aktivirati, a spol je prva i najvie
automatski koritena informacija o ljudima koje susreemo
iste informacije percipiramo drugaije ako se odnose na M ili
isti CV ene odgovara zvanju docenta, a mukarca izv. prof. (Fidell, 1970)
bolje procjene prijava M na menaderske pozicije, nego identine prijave
novoroene sinove roditelji procjenjuju veima, jaima i vrima nego keri, iako
objektivno mjerenje ne pokazuje razlike (Rubin et al., 1974)
M na elu stola u mjeovitoj grupi percipira se kao voa, a ne (Porter & Geis,
1981)
muka rjeenja problema vide se kao vie logina i prihvatljiva nego identina
enska rjeenja
koja dobro rijei intelektualni zadatak vidi se manje sposobnom nego
M koji rijei isti zadatak
Samoispunjavajue proroanstvo
PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
B) Zakljuivanje: interpretiranje podataka
im znamo spol osobe, na mozak automatski interpretira sve informacije o osobi u
skladu s rodnim stereotipima
kako stereotipi djeluju na nesvjesnoj razini, nismo svjesni njihovog utjecaja umjesto
toga, nae prosudbe pripisujemo drugim plauzibilnim faktorima (Nisbett & Wilson, 1977)
npr. atribucija uspjeha/neuspjeha M i muki uspjeh se interpretira kao indikativan
za budui uradak, a njihov neuspjeh se umanjuje kao trenutan/sluajan; obrnuto je za
ene to znai da e se smatrati vjerojatnijim da M uspije u budunosti nego , iako
imaju identinu povijest prethodnih uspjeha i neuspjeha
zbog pristranih atribucija, vea je vjerojatnost da e poslodavci zaposliti i
unaprijediti M nego
ista uvjerenja smanjuju samopouzdanje u vlastite sposobnosti, to umanjuje i
njihovo postignue stereotipna uvjerenja se potvruju!
npr. okrivljavanje rtve (naroito ako je rtva ena)
su sklone okriviti sebe za potekoe u bliskim odnosima ili na poslu; M su skloni
okriviti nekog ili neto drugo (Bar Tal & Frieze, 1977)
do 1970-ih se smatralo da ene nisu znaajno doprinijele znanosti, politici
ili gospodarstvu zbog svog vlastitog nedostatka interesa i/ili sposobnosti
Samoispunjavajue proroanstvo
PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
C) Pamenje konzistentnih informacija, a zaboravljanje nekonzistentnosti
kao to je vjerojatnije da emo percipirati i zakljuivati u skladu s rodnim
stereotipima, vjerojatnije emo tako i pamtiti
prvo, vjerojatnije emo zapamtiti svoje interpretacije (muki ovinist,
osjetljiva enska) nego stvarne informacije
drugo, zapamtit emo dijelove informacije koji su usklaeni s naim
shemama (npr. da u mukom CV-u pie da ima vjetine voe, iako isto
pie i u CV-u ene)
tree, sjeat emo se osobina ili ponaanja koje naa shema implicira,
iako oni nisu bili prisutni u stvarnosti
ak i kada se sjeamo nekonzistentne informacije, opi dojam, naroito naa
evaluacija, mogu ostati netaknuti i usklaeni s rodnim stereotipom (Gilbert et
al., 1988)
Samoispunjavajue proroanstvo
BIHEVIORALNA POTVRDA
A) Ponaanje promatraa
iako veina ljudi vjeruje da se prema i M odnose isto, zapravo se ponaaju
razliito mukarce se tretira kao vanije i sposobnije
razliito postupanje zapoinje vrlo rano u obitelji, u vrtiu, osnovnoj i srednjoj
koli, na fakultetu i na poslu
izrazito oito u grupnim zadacima i diskusijama:
M rjeenje problema se odmah prihvaa, se ignorira ili odbacuje
u diskusiji se ene prekida, ignorira, ne uje
na enski pokuaj vodstva se neverbalno i verbalno negativno reagira
pri podjeli poslova i M i mukarcima dodjeljuju maskuline, a enama
feminine zadatke
studije provedene u radnim organizacijama pokazuju isto porast svjesnih
egalitarnih stavova, no nastavlja se s diskriminirajuim postupanjem
zbog rodnih stereotipa, M se tretiraju kao vaniji i sposobniji daje im se vie
mogunosti, podrke, resursa, autonomije i promocije nego jednako
kvalificiranim zbog ovih prednosti oni i postiu vie!
Samoispunjavajue proroanstvo
BIHEVIORALNA POTVRDA
B) Ponaanje izvoaa
promatraevi stereotipi utjeu na stvarno ponaanje izvoaa ljudi se
ponaaju u skladu s oekivanjima drugih, naroito ako su ti drugi na viem
socijalnom poloaju (nastavnici, efovi i sl.)
kad se izvoai ponaaju u skladu s oekivanjima drugih, ponekad mijenjaju i
svoja uvjerenja o sebi u skladu s iskazanim ponaanjem
to se stereotipna oekivanja vie ponavljaju i to su vie usklaena
oekivanja razliitih drugih osoba, vea je vjerojatnost ovakve internalizacije
kako se rodna oekivanja javljaju tijekom cijelog ivota, poputaju im ak i
osobe koje svjesno odbacuju rodne stereotipe
izvoai se ponekad mogu oduprijeti promatraevim stereotipnim
oekivanjima, no za ovakve povrede socijalnih normi mogu snositi negativne
posljedice
utjecaj socijalnih uloga, statusa i moi kao situacijskih odrednica ponaanja
izvoaa
Samoispunjavajue proroanstvo
OSTALE KOGNITIVNE POGREKE
A) Osnovna atribucijska pogreka
M i imaju tradicionalno razliite socijalne uloge i status podcjenjujemo te
situacijske determinante razliitog ponaanja M i i precjenjujemo ulogu
spola zakljuujemo da opaena ponaanja odraavaju osobine M i
ako ne poznajemo izvoaa, bilo koje ponaanje atribuirat emo njegovim
osobinama no u ovom sluaju imamo znanje koje proizlazi iz rodnih
stereotipa > stereotipno ponaanje pripisujemo osobinama, a nestereotipno
situaciji
B) Utjecaj konsenzusa
kad je podatak nejednoznaan, socijalni konsenzus definira to je istina
rodni stereotipi su svugdje prisutni, a estina pojavljivanja slui kao kriterij
valjanosti
konsenzus rodne stereotipe pretvara u implicitne vrijednosti i norme, pa se
ljudi ponaaju prema njima kako bi bili prihvaeni/izbjegli neprihvaanje
C) Poznatost i svianje
efekt jednostavne izloenosti (Zajonc, 1968) ono to nam je poznato
vie prihvaamo i doivljavamo ugodnijim
povreda stereotipa izaziva negativan efekt i predstavlja prijetnju
Samoispunjavajue proroanstvo
Moe li se prekinuti ovaj zatvoreni krug?
Mogua su 2 glavna naina:
1. obrazovni uiniti ljude svjesnima ovog procesa (njihovih nesvjesnih
stereotipnih pretpostavki i posljedica do kojih dovode)
ova spoznaja moe omoguiti ljudima da svjesno, uz uloeni trud, uoe
svoje pogreke u percepciji ili zakljuivanju i isprave ih
ova strategija zahtijeva iskrene egalitarne namjere, prihvaanje ideje da
je naa percepcija pristrana i podsjeanje da prekinemo tok svojih misli
kako bismo ih korigirali
i uz najbolje namjere, ovo je tei put!
2. omoguiti viestruke, drutveno prihvaene modele uspjenih ena visokog
socijalnog statusa poveati konsenzus nestereotipnih rodnih uloga i
ponaanja
strategija modela je jednostavnija jer ne zahtijeva svjesno razumijevanje i
trud djeluje automatski
problem je postii dovoljan broj takvih modela u jo uvijek tradicionalnom
drutvu
najefikasnija je kombinacija edukacije i afirmativne akcije (poticanje
nestereotipnih modela)
Prijetnja stereotipom
kad stereotipi dovode u pitanje sposobnosti jednog spola (npr. ene nisu
dobre u matematici, mukarci se ne snalaze s bebama), mogu umanjiti
uradak pojedinaca tog spola u tom zadatku
ovaj fenomen zove se prijetnja stereotipom (Steele, 1997)
kad situacija uini rodne stereotipe istaknutima, anksioznost zbog bojazni da
se ne potvrde takva nepravedna uvjerenja omest e izvedbu i dovesti upravo
do potvrde stereotipa
informacija da test pokazuje spolne razlike
manjinski status u grupi drugog spola
naroito prisutno kod osoba koje posjeduju sposobnosti da postignu
dobar rezultat i koje se identificiraju s tom sposobnosti
Samopredstavljanje
rod je kulturalno definirana socijalna konstrukcija; rod nije neto to jesmo,
nego to inimo (West & Zimmerman, 1991)
Deaux & Major (1987) ljudi igraju svoje uloge M i ovisno o svojim vlastitim
koncepcijama roda (rodne sheme i pojam o sebi), oekivanjima drugih ljudi
(rodni stereotipi) i situaciji u kojoj se nalaze
npr. moe biti logina i asertivna na poslu, ali feminina na izlasku s M;
tovie, njeno ponaanje na izlasku moe varirati ovisno o situaciji (ples ili
planinarenje) i ovisno o tome to misli da njen partner oekuje od nje
studentice su postizale loije rezultate na testu inteligencije i opisivale se vie
feminino kad su oekivale susret sa zgodnim M koji preferira tradicionalne
(Zanna & Pack, 1975; replicirala Sener, 2000)
su jele razliitu koliinu hrane, ovisno o M s kojim su bile zgodniji M,
manje hrane (Mori et al., 1987)
mijenjale su nain govora i ton glasa kad su telefonski razgovarale s dekom
ili mukim prijateljem s dekom su govorile meke, bebasto i slatkasto
(Montepare & Vega, 1988)
i M i vie se ponaaju stereotipno u javnim nego privatnim situacijama
manjinski status u grupi ini vie istaknutim stereotipno ponaanje