Psihologija - Pavlina, Predavanja

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof.
elimir Pavlina
PSIHOLOGIJA i PSIHIKI POTENCIJALI
ZNAAJKE LJUDSKIH PSIHIKIH POTENCIJALA:
1. najvrjednije ljudsko blago (znanje, motivacija, osjeaji, sposobnosti)
2. dobrim poticajima potencijali se mogu razviti, dok loi postupci dovode do zaostajanja
3. najisplativije ulaganje (ako se puno ulae puno emo i postii)
!. bitan "imbenik u razvitku potencijala je odgajatelj, u"itelj, pro#esor
- psi$i"ki potencijali se razvijaju cijeli ivot ako smo aktivni, dok se tjelesni srozavaju (iako
postoji i slabljenje psi$i"ki$ potencijala ako ne djelujemo dobro)
- rije" %psihologija& ' znanost o dui (gr". psi$a'dua, logos'znanost) prvi put u svijetu
upotrijebio tu rije" za znanost o dui Maro Mar!li" (1!().*1(2!.) oko 1(2).godine
o %Por!# $a %#s&i& 'i(o& s pri)j#ri)a& (De institutione bene vivendi)
+bjavljeno 1(),. u -lecima, a do kraja 1..st. izdano 1/0 na izvornom latinskom jeziku, i 220
u prijevodima na talijanski, njema"ki, #rancuski, portugalski i "eki. 1 2rvatskoj prevedeno na
$rvatski i izdano tek *+,-.3 4oglavlja, npr5%O ljubavi prema neprijatelju, O gajenju mira,
O trpljenju nepravde, O trpljenu tete. 4ou"ava o tomu kako se treba kloniti isprazne
slave, ne valja udjeti za visokim poloajima, treba gajiti istinu i izbjegavati lai, nikomu ne
valja olako suditi
SHEMATSKA .AZDIO/A PSIHIKOG 0I1OTA2 3 gla(4a o5lia psihi%og 'i(o&a:
- PSIHIKI P.OCESI (zamjeivanje6percepcija, miljenje, osjeanje)
- PSIHIKA STANJA (uzbu7enost, pozornost, umor)
- PSIHIKA S1OJST1A (sposobnosti, temperament, karakter)
- 8va tri oblika utje"u jedan na drugi, npr. osjeaji mogu utjecati na stanje, a onda stanje na
svojstva (npr. ako samo sjedimo, a uznemireni smo uzbu7enost raste, kao i stres takva
jaka uzbu7enost djeluje na inteligenciju pa "ovjek postane %debilan&)
.AZLIKA IZME6U PUKE I ZNANST1ENE PSIHOLOGIJE:
- PUKA
o postoji u narodu, svaki "ovjek prosu7uje o psi$i"kim svojstvima, pu"ka prosu7ivanja
su malobrojna, nesustavna i slu"ajna, pa se dolazi do krivi$ zaklju"aka (treba
najmanje , mjeseci ivjeti s nekim da bismo ga procijenili)
- ZNANST1ENA
jedna od zadaa je da suzbija predrasude o psi$i"kom ivotu (npr.brak e biti "vri to ima
vie sli"nosti, a ne kao to postoji u narodu izreka %suprotnosti se privlae&)
PSIHOLOGIJA ' znanost koja prou"ava psi$i"ke pojave i ponaanje ljudi i bavi se prou"avanjem
povezanosti #izikalni$, #izioloki$ i drutveni$ uvjeta i u"inaka na psi$i"ki ivot i ponaanje
MJE.ENJA ILI K.ITE.IJI ZNANST1ENOG P.OUA1ANJA U PSIHOLOGIJI:
1. 4si$ologija ima speci#i"an predmet istraivanja kojeg nijedna druga znanost ne koristi
2. 9oristi znanstveno valjane metode i te$nike istraivanja, a otkriem novi$ metoda znanost ide
naprijed
3. 8ustav znanstveni$ spoznaja ako je bogat sustav onda je razvijena znanost, psi$ologij aima
poprili"an broj znanstveni$ spoznaja
1
PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof. elimir Pavlina
GLA1NE ZNAAJKE PSIHOLOGIJSKIH IST.A0I1ANJA:
1. :straivanje mora biti ograni"eno na ue podru"je
2. ;eprestani nadzor
3. +bjektivnost (nepristranost) prikupljanja podataka
!. +preznost u poopavanju (zaklju"ivanju)*na temelju malog broja rezultata ne mogu se stvoriti
velike znanstvene teorije
TESTO1I SNAGE ' mjeri se koliko smo u stanju rijeiti teke intelektualne zadatke (vrijeme rada je
neograni"eno)TESTO1I /.ZINE ' mjerenje brzine miljenja, veliki broj zadataka srednje teine,
vrijeme je ograni"eno
.AZ1ITAK 7 .AZDIO/A SU1.EMENE PSIHOLOGIJE 89 (#lia gla(4a po:r!%ja;
1. G.ANE TEO.ETSKE PSIHOLOGIJE bave se teoretskim istraivanjem psi$i"kog
ivota i ponaanja, i tu nije bitna primjenjivost (tu spadaju sustavna psi$ologija, socijalna,
patoloka, psi$ometrija itd.)
2. G.ANE P.IMJENJENE PSIHOLOGIJE bave se primjenom psi$ologije u razli"itim
podru"jima ivota (kod nas su najrazvijenije5 klini"ka psi$ologija primjenjuje se u
zdravstvu< psi$ologija obrazovanja i odgoja ili edukacijska 6 kolska psi$ologija< gospodarska<
vojna)
PSIHOLOGIJA O/.AZO1ANJA I ODGOJA ' grana primjenjene psi$ologije koja istrauje
psi$i"ke pojave i ponaanje u procesu odgoja i izobrazbe, i bavi se primjenom psi$ologijski$ spoznaja,
metoda i te$nika u tom podru"ju
MOTI1ACIJA
MOTI1ACIJA ' proces pokretanja, usmjeravanja, odre7ivanja ja"ine i trajanja aktivnosti kojom
elimo postii cilj (' komponente motivacije) ;ijedna aktivnost ne nastaje sama od sebe, ve je svaka
uzrokovana nekom unutarnjom motivacijom ili vanjskim poticajem (najja"i ljudski psi$i"ki potencijal)
MOTI1I ' unutarnji "imbenici koji pokreu, usmjeravaju, odre7uju ja"inu i trajanje aktivnosti. :zvor
motiva su potrebe ('pomanjkanje ili suviak ne"ega)
MOTI1ACIJSKI CILJ ' ono to aktivnou elimo postii
+sim svjesni$ motiva (potrebe3 znamo da postoje), postoje i podsvjesni za koje ne znamo da postoje,
ali nas pokreu na aktivnost
- ;ajja"i ljudski potencijal je motivacija (npr. =emosten koji je bio najbolji govornik, a mucao
je bio je %stra$ovito motiviran&)
-
3 PSIHIKE OSO/INE KOJE /ITNO UTJEU NA USPJE<NOST U .ADU:
1. -+>:?@A:B@ ('ono to "ovjek eli)
2. 84+8+C;+8>: ('ono to "ovjek moe)
3. ;@?:9D, ?BDE>:;D : F;@;B@ ('ono to "ovjek umije)
MOTI1ACIJSKI P.OCESI:
*= MOTI1ACIJSKI K.UG PONA<ANJA5 kada imamo neki motiv 6 potrebu tada
instrumentalnim ponaanjem ('vrsta instrumenta pomou kojeg dolazimo do cilja)
svladavamo zapreke kako bismo doli do cilja. 9ad postignemo cilj, osjetimo veliko
olakanje. ;akon nekog vremena po"injemo smanjivati doivljajne vrijednosti svog cilja, pa
se stvaraju nove motivacije da postignemo neto drugo. -i cijeli ivot motivacijski kruimo.
2
9= MOTI1ACIJSKA HIJE.A.HIJA5 razdioba potreba i motiva po redoslijedu vanosti
(uvijek u naem ivotu djeluje vei broj motiva)
a. Mo&i(a>ijsa lj#s&(i>a $apa:4ih $#)alja (vanjski poticaji)5 1. -ogunost
napredovanja 2. =obri radni uvjeti 3. =obri me7uljudski odnosi !. +sobni do$odak
(kod nas na prvom mjestu3) (. 4o$vale i nagrade ,. ;atjecanje .. 8uradnja G.
4oznavanje rezultata
b. A5raha) Maslo? 4ajpo$4a&ija )o&i(a>ijsa hij#rarhija
i. :mamo ( skupina motiva koji imaju zajedni"ki motivacijski redoslijed5
*= C:+>:H9: 9. 8:I1J;+8;: 3. KB1C@?: @. E>+?@;B@
A. 8@-++8>?@JD;B@
C:+>:H9: : 8:I1J;+8;: motivi ' )o&i(i 4i'#g2 :r!gog r#:a 7 )o&i(i ops&a4a 8$a
pr#'i(lja(a4j#;
o ;emaju utjecaj na psi$i"ki razvitak
o Bedino 5io&i%# imamo od ro7enja, nji$ moramo zadovoljiti da bismo preivjeli
(npr.motivi $rane, tekuine, spolne potrebe jer bi bila ugroena vrsta)
o 9ad su zadovoljeni bioti"ki, vie nas ne privla"e toliko, pa su onda vani sig!r4os4i
motivi (psi$i"ka i #izi"ka sigurnost je "ovjeku priro7ena potreba)
-+>:?: KB1C@?:, E>+?@;B@ : 8@-++8>?@JD;B@ ' )o&i(i (iB#g r#:a
o +ni dovode do psi$i"kog razvitka (najbitnije5 samoostvarenje)
o -otivi lj!5a(i (ljubav za znanje, obitelj... sve vrste ljubavi) priro7eni "ovjeku
o 9ad zadovoljimo jedan motiv, onda nam ona postaje manje vana, pa nam vanija
postaje sljedea potreba5 motivi B&o(a4ja (potreba da "ovjek bude priznat, cjenjen u
drutvu 6 obitelji 6 radnom okruenju)
o -otivi sa)oos&(ar#4ja ' priro7ena potreba da u"inimo neto vrijedno, to ostavlja
traga< to je isklju"ivo vrednovanje pojedinca (a ne drutva) to sam pojedinac
vrednuje kao jako dobro i to rezultira njegovim samoostvarenjem
3= MOTI1ACIJA I .ADNI UINAK5 ako je motivacija mala u"inak je mali, ako je
osrednja takav je i u"inak, ako je velika u"inak je veliki, ako je ekstremno jaka dolazi do
pada radnog u"inka (zbog jakog uzbu7enja dolazi do manjeg intelektualnog potencijala)
a. T#'i4a $a:a"#2 )o&i(a>ija i ra:4a !%i4o(i&os&5 najvie nas motiviraju zadae
!)j#r#4# teine< ako je zadatak preteak tu uska"e vrijednost nastavnika da teko
gradivo u"ini jednostavnim, zato za po"etak treba dati umjerene zadatke da se zadri
motiviranost
UTJECAJ UDALJENOSTI CILJA NA MOTI1ACIJSKU P.I1LANOST I OD/OJNOST
ono to nam je privla"no nee s udaljenou puno izgubiti na privla"nosti, a odbojnost se s
udaljenou smanjuje (brzo opada)
MOTI1ACIJA I D.U<T1ENI STATUS jak utjecaj drutva na motivaciju
MOTI1ACIJA I ZAMJECI1ANJE 7 PE.CEPCIJA
@= Famjeivanje ' aktivan proces upoznavanja i prepoznavanja bia, pojava i zbivanja
A= -otivacija moe jako utjecati na to"nost, brzinu i sadraj naeg osjetilnog upoznavanja svijeta
(svi isto gledamo i sluamo, a razliito vidimo i ujemo)
3
SOCIJALIZACIJA MOTI1A ' koji socijalni "imbenici utje"u na motivaciju su5
a. 8tvaranje novi$ potreba (razvijena drutva imaju sve vei broj novi$ potreba)
b. ;a"in ostvarivanja motiva (iste potrebe razli"ito ostvarujemo u razl.drutvima)
c. -oe se mijenjati motivacijska $ijerar$ija (ponekad se mogu i biotiki motivi
promijeniti: npr.da motivi ljubavi nadvladaju biotike motive)
dobra valjska motivacija ja"a unutarnju , a loa unitava
.AZINA TE0NJI 8DASPI.ACIJSKA .AZINA) o"ituje se u visini motivacijski$ ciljeva koje
pojedinac nastoji postii (ljudi se razlikuju po visini aspiracija)
-= Op"a ra$i4a &#'4ji: srednja vrijednost karakteristi"na za "ovjeka, prosjek tenji, proizllazi iz
aspiracija u razli"itim podru"jima
E= Poj#:i4a%4a ra$i4a &#'4ji (za pojedino podru"je)5 (isoa 7 4isa 7 ra>io4ala4 pris&!p
(netko tko ima prioritete kombinira visoke i niske razine tenji)
,= Jazina tenji se tijekom ivota mijenja (prema tome jesmo li obavjeteni o rezultatima
pret$odnog rada), na nju utje"u uspje$ i neuspje$ (uspje$ vie povisuje nego to neuspje$
sniava razinu tenji) u pret$odnom radu, na nju utje"u i drutvo u kojem ivimo i radne
skupine
+= 4ostoje ra&oro%4# i :!goro%4# ivotne tenje
MOTI1ACIJSKO DJELO1ANJE U P.OCESU ODGOJA I IZO/.AZ/E
*F= 8vaki u"enik je posebna, druga"ija osobnost i nastavnik se treba potruditi, uz pomo kolskog
psi$ologa, to prije upoznati crte osobnosti svakog u"enika (originalan i neponovljiv) i
njegove motivacijske zna"ajke
**= ;astavnik treba neprestano motivirati svoje u"enike3
*9= ?anjska motivacija moe sruiti dobru unutarnju motivaciju
MOTI1ACIJA ZA UENJEM ' sve ono to je navelo pojedinca na aktivnost u"enja, to je odredilo
smjer, ja"inu i trajanje u"enja
*3= 9 gla(4a o5lia po&i>aja ! !%#4j!:
a. Jazvijanje unutarnje (intrinzi"ne) motivacije
Fadovoljava se obavljanjem same aktivnosti ili unutar same aktivnosti. 4ojedinac voli to
podru"je, zanima ga. 1nutarnja motivacija je vrlo jaka i dugotrajna ("ak cijeli ivot moe
djelovati). ;ajvaniji zadatak nastavnika5 potaknuti razvijanje unutarnje motivacije kod
u"enika (ne moe se odma$ razviti, ali se moe poticati)
b. Jazvijanje vanjske (ekstrinzi"ne) motivacije
4ovezana sa vanjskim poticajima (ocjenjivanje, po$vale, ukori, natjecanje...)
- zanimnje i poticanje zanimanja za proces u"enja
- unutarnja motivacija je ja"a od vanjske i vrlo je dugotrajna
- razvijanje unutarnje motivacijeje najvanije djelovanje nastavnika
KAKO POTAKNUTI ZANIMANJE ZA NASTA1NI P.EDMET:
1. ;aglasiti vrijednost, svr$ovitost i primjenjivost predmeta
2. Fanimljiva i jednostavna nastava (svatko je razumije, pa budi motivaciju)
3. ;astavu liiti nebitni$ podataka (jer dovode do slabe motivacije)
!. 1"enik neka osjeti napredovanje u u"enju
4
1ANJSKA MOTI1ACIJA 1tje"e na unutarnju motivaciju5 ako je vanjska motivacija dobra ona
e ja"ati unutarnju, ali ako je vanjska loa ona e ugroavati unutarnju motivaciju
*@= =jelovanje vanjske motivacije 5
a. U$ora4 )o:#l po4aBa4ja 4as&a(4ia (time upijamo ono dobro kod nastavnika, a
loe odbacujemo)
i= Z4a%aj# !$or4og 4as&a(4ia:
1. 9akvoa izvo7enja nastave (sustavnost, jednostavnost, jasnoa)
2. >o"nost i savjesnost u radu
3. 2umano postupanje nastavnika
!. =a naglaava motivacijsko poticajno djelovanje
(. +bjektivnost ocjenjivanja
5= Dj#lo(a4j# 4agra:# 7 a$4# 8poh(al# 7 !ora;
i. @ko elimo !spos&a(i&i neko ponaanje, nagrada e imati bolji u"inak, a ako
elimo sprij#%i&i neko ponaanje, kazna je obi"no djelotvornija
ii. ;agrada i po$vala djeluju kao vrlo jaki pozitivni poticaj u radu, pokazuju
ljudima da su dobro i ispravno radili
iii. 9azne i ukori preteno smanjuju zalaganje i uspjenost rada (Lpotpuno
naruava ljudske odnose), zbog toga i$ treba samo iznimno i rijetko
primjenjivati
iv. ;e smijemo kritizirati pojedinca kao osobu, nego samo ono to je loe u
njegovu radu i ponaanje
v. ne valja provoditi skupno kanjavanje
vi. treba voditi ra"una o stupnjevitosti nagra7ivanja i kanjavanja (treba biti vie
nagra7ivanja nego kanjavanja)
>; Po$4a(a4j# r#$!l&a&a !%#4ja djeluje kao5
1) ?rlo dobar poticaj za daljnje u"enje
2) ?rijedno sredstvo za ispravljanje pogreaka u u"enju
*A= =a bi obavijesti o rezultatima bile u"inkovite, rezultati moraju biti 1. davani vrlo "esto 2.
odma$ nakon obavljene zadae, 3. obavijest o njima treba biti iscrpna i obrazloena
PETGMINUTNO ISPITI1ANJE O/JEKTI1NOG TIPA (pro#. Murlan)' ispitivanje koje traje (
minuta, a pitanja su objektivna (!*,) ( poticanje u"enika da budu aktivni), moraju biti usko
povezana uz predavanje i usko postavljena (tako da se mogu odma$ vrednovati)
*-= ?rijednosti pet*minutnog ispitivanja objektivnog tipa 5
a. -otivacijsko djelovanje (' poviena svrsis$odna aktivacija u"enika tijekom nastave)
b. 4ostoji neposredna povratna obavijest u"eniku o uspjenosti u"enja (istog trena vidi o
uspjenosti u"enja)
c. 8lui kao pokazatelj uspjenosti nastavnog procesa (koliko smo uspjeli kao
nastavnici)
d. 8lui kao upozorenje na mogue manjkavosti u nastavi
NAINI MOTI1I.ANJA
<olso 4a&j#>a4j# ! !%#4j! (vanjski poticaj3), 2 vrste natjecanja5
o 4+BD=:;@H;+
;aju"inkovitije, u"enici se me7usobno natje"u
u"enje kao individualna aktivnost
5
8labost5 nezdrave suprotnosti me7u u"enicima (osobito nie dobi) nije
preporu"ljivo u prva ! razreda +E
o 8914;+
;atjecanje me7u skupinama u"enika dobri me7uljudski odnosi
-anje uspjeno to se ti"e u"enja, ali nema loi$ strana poput zadirkivanja, i
moe se koristiti od po"etka kole (tokom cijelog kolovanja)
;astavnik odre7uje sastav skupine tako da u svakoj budu u"enici podjednaki$
sposobnosti i predznanja (kad bi u"enici sami #ormirali grupe najja"i bi se
udruili, pa bi natjecanje bilo onemogueno)
!*, sudionika u grupi3
*E= S!ra:4ja ! !%#4j! iako je u"enje preteno pojedina"na aktivnost dobro bi bilo organizirati
i skupno u"enje, posebno na sveu"ilitu (pridonosi razvoju dobri$ me7uljudski$ odnosa, do
socijalizacije, poboljava se motivacija), skupna odluka o organizaciji rada.
1.IJEDNOSTI UENJA U SKUPINI5
1. >ei dijelovi gradiva lake se rasvjetljavaju
2. Colje se svladava stru"no nazivlje
3. Jje7e se neto pogreno nau"i
!. +stvaruje se bolji samouvid u znanje
(. ?ei radni ritam
,. Jazvoj dobri$ me7uljudski$ odnosa
MOTI1ACIJSKE H.UST.ACIJE I SUKO/I
*,= 9ad "ovjek ne moe ostvariti sve ciljeve javljaju se H.UST.ACIJE ('sastavljeni doivljaj
neuspje$a, napetosti i neugode kad zbog zapreke ne moemo ostvariti cilj), a nji$ov intenzitet
ovisi i o vanosti cilja
*+= Gla(4# (rs&# Ir!s&ra>ijsih $apr#a5
1. HIZIKALNE ono to je u #izikalnoj okolici, zapreke (npr. udaljenost), ne uzrokuje
jake #rustracije
2. D.U<T1ENE zapreke (drugi ljudi koji nas onemoguuju u postizanju cilja) tea
vrsta #rustracije
3. OSO/NE zapreke (uzrokuju jake #rustracije< moe biti problem jer su to ponekad
nerealne zapreke, npr.sumnja u vlastite sposobnosti, nedostatak $rabrosti...)
KONHLIKTI I 1.STE KONHLIKATA: Ko4Ili& )o&i(a ili s!o5a javlja se kad se jednom
motivu djelovanja suprotstavi neki drugi motiv pa zbog toga ne moemo poduzeti akciju i postii cilj
(za sukob motiva je zna"ajno i da su motivi podjednake jakosti i da se nji$ovo ostvarenje me7usobno
isklju"uje)
9F= 3 (rs&# o4Ilia&a )o&i(a
a. 8ukob dvostrukog privla"enja (odluka za jedan od dva ili vie podjednako privla"ni$
ciljeva* najblaa vrsta kon#liktne situacije)
b. 9on#likt dvostrukog izbjegavanja (osoba mora pri$vatiti jedan od dva ili vie
podjednako odbojni$ ciljeva*tea vrsta kon#liktne sitaucije)
c. 9on#likt istodobnog privla"enja i izbjegavanja (isti cilj je i privla"an i odbojan< iz
takve situacije treba izai jer moe dovesti i do teki$ psi$osomatski$ poremeaja)
6
.EAKCIJE U H.UST.ACIJAMA I SUKO/IMA 8o4Ili&i)a; Clage i kratkotrajne
#rustracije preteno su korisne, ali jake i dugotrajne preteno su vrlo tetne i treba i$ to prije napustiti
Mrustracije mogu uzrokovati 2 vrste reakcija5 *= Po$i&i(4#
i. 1laganje veeg napora u svr$u postizanja cilja
ii. 4romjena na"ina postizanja cilja
iii. 4ostizanje cilja posrednim na"inom
iv. 4romjena samoga sebe 6 motivacijski$ ciljeva (teko3)
v. Famjena cilja (ako se cilj nikako ne moe dostii, treba ga promijeniti)
9= N#ga&i(4# i )a4j# po$i&i(4#
@gresivno ponaanje agresija ' destruktivan napadaj na osobe ili objekte
koji su zapreka u postizanju nekog cilja< vie vrsta agresije5
1. :zravna 6 direktna izravan napadaj na osobe ili objekte koji su
zapreka (u suvremenom drutvu se negativno vrednuje, pa se sve vie
javlja prikrivena agresija)
2. 4osredna 6 indirektna posredan napadaj (npr.ogovaranje,
omalovaavanje, klevetanje, itd.)
3. Famjenjena 6 substituirana kad napadamo osobe koje s tom
#rustracijom nemaju veze (onda i te osobe agresivno reagiraju, to bi
se trebalo izbjegavati)
vi. -anje pozitivne #rustracijske reakcije' obrambeni me$anizam osobnosti'
karakteristi"ni na"ini reagiranja osobe koji imaju svr$u smanjenja ili
potpunog uklanjanja napetosti i tjeskobe uzrokovane #rustracijom, ali ne
dovode do postizanja cilja
1. 2 me$anizma osobnosti5
a. psi$i"ki obrambeni me$anizam*koji tite nau osobnost (ego
me$anizmi)
b. >jelesni obrambeni me$anizmi (tite nae tijelo)
npr.re#leksne reakcije...
9*= Gla(4# $aj#:4i%# $4a%aj# o5ra)5#4ih )#ha4i$a)a oso54os&i:
1. :maju i$ svi ljudi (koristimo i$ i vani su za normalan razvitak osobnosti)
2. Bavljaju se relativno spontano, gotovo automatski
3. ;ismo svjesni uporabe odre7enog obrambenog me$anizma dok na takav na"in
reagiramo
!. 4re"esto reagiranje bilo kojim obrambenim me$anizmom vrlo "esto dovodi do
negativni$ posljedica (nenormalnog 6 nauenog ponaanja)
(. -ogu imati i korisne posljedice (npr.sanjarenje se moe pretvoriti u stvaralaku
aktivnost pozitivni sekundarni uini!
99= O5ra)5#4i )#ha4i$)i (ublaavaju stres, ali nisu rjeenje problema)
a. SU/LIMACIJA ' preoblikovanje drutveno nepoeljni$ motiva i na"ina ponaanja u
pri$vatljive, vrijedne i plemenite aktivnosti
b. .ACIONALIZACIJA ' o"ituje se u umanjivanju ili negiranju vlastitog neuspje$a
pred sobom ili drugima pronalazei neke %opravdane razloge&< 3 glavna oblika5
i. Opra(:a(a4j# ' pronalaenje dobri$ razloga umjesto pravi$ da opravdamo
neto to nismo dobro napravili
ii. O)alo(a'a(a4j# ' ako neto ne uspijemo onda to po"nemo omalovaavati
iii. .#a>ija !lj#pBa(a4ja ' $tjeli smo postii neto visoko, ali nismo uspjeli, pa
smo to malo $tjeli prikazati kao neto veliko
7
iv. NNNracionalizacija nije laganje6govorenje neistine, jer je ona nesvjesna, a
laganje je svjesno
c. POTISKI1ANJE 7 .EP.ESIJA ' kad neugodne doivljaje, misli i potrebe
potiskujemo iz svijesti, i onda iz svijesti to potisnuto ide u podsvijest odakle djeluje na
nae ponaanje (obi"no potiskujemo ono to je suprotno drutvenim normama, najvie
iz podru"ja intimnog ivota)
d. POISTO1JECI1ANJE 7 IDENTIHIKACIJA D proces poistovjeivanja pojedinca s
nekom osobom, skupinom, ustanovom ili objektom da bismo nji$ove uspje$e
doivjeli kao vlastite
e. KOMPENZACIJA D kad neuspje$ u jednoj aktivnosti ili podru"ju nastojimo
nadoknaditi osobitim zalaganjem u istoj ili drugoj aktivnosti ili podru"ju (tako
umanjujemo stres)
i. I$ra(4a 7 :ir#&4a u istom podru"ju gdje smo doivjeli neuspje$
pokuavamo jakim zalaganjem doivjeti uspje$
ii. Posr#:4a 7 i4:ir#&4a traimo uspje$ u drugom podru"ju
iii. Na:o)p#4$a>ija u istom podru"ju gdje smo doivjeli neuspje$ izrazito
jakim zalaganjem pokuavamo doivjeti uspje$
#. .EG.ESIJA ' vraanje na prijanje, nie, primitivnije oblike ponaanja
karakteristi"ne za rano dje"je razdoblje (npr.pla, lupanje akom u stol, psovka...)
g. P.OJEKCIJA D pripisivanje drugim ljudima vlastite duboko skrivene potisnute
elje, motive i osobine
TEMELJNE SPOZNAJE <KOLSKE DOKIMOLOGIJE
DOKIMOLOGIJA ' znanost o ocjenjivanju (prou"ava "imbenike koji utje"u na ocjene i postupke
ocjenjivanja)
* 4odgrana psi$ometrije (' grana teoretske psi$ologije koja se bavi mjerenjem psi$i"ki$ osobina)
* 1/2/. po"elo sustavno istraivanje u tom podru"ju (#rancuski psi$olog 2enri 4iOron)
* Fagreb drugo mjesto u svijetu gdje su provedena sustavna dokimologijska istraivanja
* =va opre"na pravca 6 stajalita5
$. +cjenjivanje se ne bi trebalo osu7ivati
i. >rebalo bi ukinuti ocjenjivanje
S1.HE OCJENJI1ANJA:
1. 4okazatelj osposobljenosti u izobrazbi (svladano ili nije)
2. -otivacijski u"inak (vrlo jak3) bez ocjenjivanja nastaje motivacijski raspad za u"enje
3. 8lui za ispravljanje pogreaka u radu
!. 4ro#esionalni razvitak (ako su ocjene dobre i to"ne)
MJE.NA S1OJST1A OCJENJI1ANJA (ako su dobra * ocjenjivanje je dobro)
1. O/JEKTI1NOST (dobiva se ra"unom korelacije ocjena istoj zadai koju su dali razli"iti
nastavnici)
2. POUZDANOST (korelacija izme7u dva mjerenja Prazmak od ,*12 mjeseciQ isti$ zadaa istog
nastavnika)
3. TONOST (usporedba pojedina"ne ocjene sa srednjom ocjenom iste zadae koju su dali
razli"iti nastavnici) %neizbjeiva pogreka& za 1 ocjenu moe nastavnik pogrijeiti
!. 1ALJANOST (korelacija izme7u ocjena i nekog objektivnog kriterija testa znanja)
J@F:;D F;@;B@ (Cujas)5
8
Ni'# ra$i4# $4a4ja (slue kao podloga za stjecanje vii$ razina znanja)
a= O.IJENTACIJSKO najnia razina, ima ga najvie, znanje najue razine, o ne"emu
imamo samo opu orijentaciju, ako nam neto ne treba (neiskoriteno) onda dolazi na ovu
razinu
5= INJENINO 8HAKTOG.AHSKO) via razina znanja, poznajemo "injenice, ali ne i
povezanost me7u njima
1iB# ra$i4# $4a4ja (povezane sa sposobnostima pojedinca< mogu i$ stei samo osobe koje su
inteligentne, ili barem prosje"ne inteligencije)
>= INTE.POLACIJSKO poznavanje "injenica, ali i odnosa i veza me7u njima
:= EKST.APOLACIJSKO znamo veze izme7u "injenica, ali moemo na temelju nji$
razmatrati uporabu ti$ "injenica u novim situacijama, moemo stvarati nova znanja,
predvidjeti "injenice, ima ga najmanje, ne moe ga postii osoba koj anije barem prosje"no
inteligentna,
1 procesu u"enja stje"emo sve veu i veu razinu znanja, a u procesu zaborava ostaje nam samo
ono najpotrebnije, dok sve ostalo manje vano odlazi u interpolacijsko, a ono nevano u
orijentacijsko znanje
8 orijentacijskog moemo vrlo brzo doi opet na ekstrapolacijsko (ako neto ponovimo)
UZ.OCI POG.E<NOG OCJENJI1ANJA
*; POG.E<KE S O/ZI.OM NA P.EDMET OCJENJI1ANJA
93= Fnanje je psi$i"ka kategorija pa se ne moe izravno mjeriti, nego moramo posr#:4o mjeriti
postavljanjem pitanja na koja dobivamo odgovore prema kojima procjenjujemo ne"ije znanje
a. 1#r5al4# sposo54os&i 7 4a%i4 i$ra'a(a4ja !%#4ia (verbalna sposobnost bolja*bolja
ocjena)
b. /r$i4a r#agira4ja !%#4ia u"enik se slui promatranjem pro#esora te prema
pro#esorovim reakcijama odma$ reagira
c. E)o>io4al4a o&por4os& !%#4ia ispit je vrlo stresan, pa ovisi o osjetljivosti
u"enika to djeluje na njegovu sposobnost (tada nam intelektualne sposobnosti
opadaju)
9; POG.E<KE S O/ZI.OM NA NESTA/ILAN K.ITE.IJ OCJENJI1ANJA *
najja"i od ti$ "imbenika je pogrjeke s obzirom na subjektivne "imbenike nastavnika
N#s&a5ila4 ri&#rij o>j#4ji(a4ja
o Cez kriterija ne moemo ocjenjivati
o Fa dobiti dobru ocjenu jednako je vano u kakvom smo razredu i koliko znamo
o ;e smije biti relativna ljestvica ocjena, ve apsolutna
Oso54a j#:4a:'5a o>j#4i&#lja
o 9riterij strogosti 6 slabosti nastavnika
o :ma strogi$ i blagi$ nastavnika, a zapravo bi trebali biti dobro normirani
Hallo J !%i4a 8D op"i :oja);
o 9ada na ocjenjivanje utje"e opi dojam kojeg nastavnik ima o u"eniku
o 9orisna i vrijedna pojava (opi dojam), ali ne u ocjenjivanju< tu je bitno znanje
Dj#lo(a4j# o4&ras&a
o ;a ocjenu utje"e kakvo je znanje nekog tko je odgovarao prije nas, pogotovo ako nam
je znanje jako kontrastno
Pr#:ras!:# o>j#4i&#lja (politi"ke, nacionalne, spolne...)
o ?rlo malo utje"e (pro#esoru samom se to "ini ne"asno)
9
3; POG.E<KE S O/ZI.OM NA TEHNIKE ISPITI1ANJA i o>j#4ji(a4ja
Traja4j# ispi&i(a4ja
o 4redugo ili prekratko ispitivanje smanjuje to"nost ocjenjivanja
o 4rekapacitiranost in#ormacijama razli"iti$ vrijednosti (to vie i due odgovara daje
vie in#ormacija)
Es&r#)4o a&i(4o i #s&r#)4o pasi(4o ispi&i(a4j#
o @ktivno previe se uplie nastavnik, pasivno postavi iroko pitanje i %gleda kroz
prozor&
o >reba biti umjereno postaviti pitanja, pa ako u"enik ne odgovara, tek onda postaviti
dodatna pitanja
N#r#pr#$#4&a&i(4o )ali 5roj pi&a4ja ! !s)#4o) ispi&i(a4j!
o ;e bi smio biti mali broj pitanja (moda se u"eniku %posrei&)
.a$li%i& i$5or pi&a4ja o: !%#4ia :o !%#4ia
o Baki utjecaj sree, a ne bi smjelo tako biti, u"enik moe dobiti jako lagana ili teka
pitanja
GLA1NE P.EDNOSTI T.ADICIJSKOG NAINA OCJENJI1ANJA ZNANJA
4JD=;+8>: ;@8>@?;:9@5
1. -oe to"no procijeniti dvije vie razine znanja (interpolacijsko i ekstrapolacijsko)
2. :ma bolji uvid u psi$i"ko i #izi"ko stanje u"enika tijekom ispita
3. ;ijansirano vrednovanje to"nosti odgovora (djelomi"no to"no)
!. 4ovezano vrednovanje odgovora (procjenjuje razinu znanja, ali i povezanost s drugim
znanjem)
(. Mleksibilno prilagodljiv na"in ispitivanja u"enika (ako sporo odgovara ne smije ga se
pourivati< u testu je vrijeme odre7eno)
,. 4ostoji dvosmjerna komunikacija i mogunost dopunski$ obavijesti (ako u"enik nije razumio
pitanje, nastavnik ga moe preoblikovati)
4JD=;+8>: >D8>+?@ F;@;B@5
1. >o"nija procjena nii$ razina znanja (jasna slika znanja)
2. :sklju"eno djelovanje subjektivni$ "imbenika
3. ?elika objektivnost jer postoji kriterij vrednovanja koji je jednak i stabilan
4. 4rovodi se u standardnim uvjetima (upute, vrijeme rada...) preciznije mjerenje
(. 4itanjima je pokriveno cijelo nastavno gradivo
,. >o"niji samouvid u vlastito znanje (to"no vidimo to znamo, a to ne)
.. -ogunost izra"unavanja dopunski$ pokazatelja uspjenosti izobrazbe
G. >estiranje znanja znatno je ekonomi"nije (ekonomi"nost mjerenja)
4rvi$ . prednosti se odnose na to"nost mjerenja
MOGUCNOSTI PO/OLJ<ANJA OCJENJI1ANJA
*; UT1.DITI NO.ME OCJENJI1ANJA
1prite za ocjenjivanje je poodijela znanja na 3 razine (prema odre7enoj godini i predmetu)5
d. T#)#lj4a $4a4ja (malo, ali strogo ocjenjivanje) treba to znati 1))R
e. Osr#:4j# 5i&4a $4a4ja (vei broj i$ moe biti, ali kriterij ocjenjivanja mora biti blag)
(1R za prolaz
10
#. Si&4i po:a>i (puno i$ moe biti, ali kriterij ocjenjivanja vrlo blag) 1) 2)R za
prolaz
9; P.O1ODITI KOM/INI.ANO ISPITI1ANJE TESTO1IMA ZNANJA I USMENIM
ISPITI1ANJIMA
a; T#s&o(i $4a4ja (za nie razine znanja*"injeni"no)* skup i dugotrajan postupak pa se izbjegava
* 8kupovi zadataka objektivnog tipa (objektivno mjerenje ' nema dvojbe to"nosti ili neto"nosti
odgovora)
* 4ismeni ispit koji nalikuje na zadatke objektivnog tipa (puno pitanja, ne manje od 1(, uska pitanja
da nema dvojbe je li odgovor to"an ili ne, da u"enik ima relativno dosta vremena za rad)
5; Us)#4o ispi&i(a4j# (za vie razine znanja)
>;T#s& $4a4ja i ispi&i(a%
3; 1I<EK.ATNO OCJENJI1ANJE
1 +E i 8E< uvijek postoji pogreka mjerenja, vie mjerenja omoguava veu to"nost
@; S1EST.ANO OCJENJI1ANJE
8vi oblici rada moraju biti uklju"eni u ocjenu
A; /.OJ OCJENA
=obro je voditi ra"una o broju ocjena (najbolje kad je ( ocjena, tada se malo gubi na to"nosti, a
puno dobiva na motivaciji, vie od ( je nepreporu"ljivo jer se gubi na to"nosti, a motivacija se ne
mijenja)
-; O/LIK .AZDIO/E OCJENA
1 idealnim uvjetima razdioba je Iaussova krivulja ($ipotetska normalna raspodjela znanje), ali ne
postoje idealizirani uvjeti
E; KOMISIJSKO ISPITI1ANJE 7 OCJENJI1ANJE
4reporu"ljivo
4reciznije, ali svi ispitiva"i bi morali biti stru"njaci (a nisu3)
;eprakti"no, skupo, dugotrajno
=a bi bilo to"no trebalo bi pojedina"no samostalno ocijeniti i iz toga izra"unati srednju ocjenu
,; IZO/.AZ/A I U1JE0/A1ANJE OCJENJI1AA
UENJE2 PAMCENJE I ZA/O.A1LJANJE
9@= Cez pamenja u"enje ne bi imalo (toliku) vrijednost, a da nema u"enja ne bismo se razvili u
ljudsko bie
9A= 9od praivotinja je ponaanje odre7eno naslje7em (neznatan udio nau"enog), kod ljudi
potpuno suprotno5 nau"eno je jako vano, a priro7eno samo ono to nam omoguava ivot
9-= Kjudi naslje7em stje"u re#leksno reagiranje i razli"ite porive, a sve ostalo svaki pojedinac
treba nau"iti
9E= 1"enjem stje"emo navike, vjetine, znanja i mnoge crte osobnosti
9,= D(ij# (a'4# s(rh# !%#4ja:
a. .a$(ija4j# psihi%ih po&#4>ijala (od bioti"kog u ljudsko bie) mi smo od ro7enja
bioti"ko bie s ljudskim potencijalima, a ovisi o u"enju da li emo se razviti
b. Osposo5lja(a4j# $a ra: J $(a4j# najvanije da se napravi dobar uravnoteen plan
9+= :zvrstan nastavnik5 koji iz silnog mnotva zna izabrati C:>
3F= =anas preobilje podataka5 in#ormacijski teror podataka (prevelik broj "injenica slabi
motivaciju)
11
3*= 3 gla(4a !(j#&a !%#4ja:
a. MOTI1ACIJA (potreba za u"enjem)
b. .EPETICIJA (treba ponavljati ono to u"imo)
c. SATISHAKCIJA (mora u"enje dovesti do zadovoljenja stanovite potrebe, potrebe
koja nas je potakla na u"enje)
UENJE ' proces mijenjanja pojedinca tijekom novi$ aktivnosti
' svaka promjena u u"inku ili ponaanju koja je rezultat vjebanja ili iskustva za razliku od
promjena koje nastaju zbog dozrijevanja ili od povremeni$ stanja organizma
39= D(ij# 5i&4# $4a%aj# pro>#sa !%#4ja:
a. 1"enje dovodi do mijenjanja pojedinca koje se naj"ee o"ituje i u pro)j#4i
po4aBa4ja (uglavnom poboljanog ponaanja)
b. =o u"enja dolazi tijekom novi$ aktivnosti pojedinca, tj.u"enje je a&i(a4 pro>#s (bez
aktivacije nee biti u"enja)
33= .a$li# i$)#K! :o$rij#(a4ja 7 )a&!ra>ij# i !%#4ja:
a. 4si$i"ki razvitak pojedinca posljedica je dozrijevanja i u"enja pojedinca
b. =ozrijevanjem nastaju promjene u ponaanju koje su posljedica tjelesni$ i #izioloki$
promjena koje se zbivaju u organizmu, pogotovo promjena u strukturi iv"anog
sustava
c. 4ostoje Iilog#4#&s# I!4>ij# (sjedenje, puzanje, $odanje...) koje preteno ovise o
dozrijevanju organizma, dok o4&og#4#&s# I!4>ij# (pisanje, klizanje, vonja
automobilom...) preteno ovise o u"enju pojedinca
3@= Z4a%aj# :o$rij#(a4ja:
a. 1vjetovano razvitkom vrste i naslje7em (svi pripadnici iste vrste imamo iste te
zna"ajke)
b. Fbiva se bez u"enja pojedinca (#izioloki proces koji te"e svojim tokom)
c. 1vjet je u"enja
3A= Z4ao(i :o$r#los&i $a !%#4j#:
a. @ko je podru"je interesa djeteta postala ona aktivnost koju eli u"iti, onda je to znak
da je dijete dozrelo za u"enje
b. @ko je interes u djeteta trajan
c. @ko dijete vjebanjem postie znatan napredak
3-= Po:r!%ja !%#4ja (to mi i u kojem podru"ju stje"emo)5
a. OSJETILNO 8SENZO.NO; u"enjem stje"emo razli"ite zna"ajke osjeta i
percepcija (npr.to je bijela boja, oblik predmeta, udaljenost predmeta...)< gotovo
potpunu razvijenost djeca stje"u prije polaska u kolu
b. PSIHOMOTO.NO stje"emo razli"ite vjetine (pisanje, sviranje, vonja auta...)
c. INTELEKTUALNO stje"emo mnoge pojmove, na"ine kriti"kog miljenja,
zaklju"ivanje
12
d. POD.UJE OSO/NOSTI stje"emo mnoge crte osobnosti (motivi djelovanja,
stavovi, interesi...)
3E= S&#%#(i4# 7 r#$!l&a& !%#4ja:
a. NA1IKA ' automatizirani oblik ponaanja ste"en "estim ponavljanjem isti$ ili
sli"ni$ situacija (zato je ponaanje u navikama vrlo ekonomi"no, lako, gotovo
automatizirano)< navike po korisnosti5
i. 4ozitivne 6 korisne $igijenske, radne...
ii. ;eutralne nemaju neku pozitivni u negativnu vrijednosnu odrednicu
(obla"enje, "eljanje...)
iii. ;egativne 6 tetne pijan"evanje, drogiranje, druenje s osobama sumnjiva
ponaanja
b. 1JE<TINE ' zamrena kombinacija skladni$ pokreta veeg broja miia< za
stjecanje zamreni$ vjetina trai se veliki napor i uvjebavanje
c. ZNANJA ' u irem smislu (neki pod to svrstavaju i navike i vjetine), u uem smislu
' nau"eno simboli"no gradivo, tj.intelektualno isksustvo (npr.pojmovi , na"ela,
teorije...)
O/LICI 7 MEHANIZMI 7 NAINI UENJA:
NI0I O/LICI UENJA (tako u"e nie ivotinje)
3,= 1HD;BD 1?BD>+?@;:- JDMKD98+-
a. 1 ljudi postoje 2 vrste re#leksa5
i. /#$!(j#&4i r#Il#si (stje"emo i$ naslje7em, nisu oblik u"enja, uvijek se
odvijaju na isti na"in, uglavnom su izvan kontrole pojedinca, vrlo vani su za
odravanja ivota, glavni na"in ponaanja ivotinja je ba putem bezuvjetni$
re#leksa, npr. disanje, rad srca...)
ii. U(j#&o(a4i r#Il#si (osnovni oblik u"enja kod ivotinja, i kod djece do
2.godine5 $ranjenje, govorenje, $igijenske navike... najjednostavniji oblik), 3
stupnja u u"enju uvjetovani$ re#leksa5
1. 4rije uvjetovanja
2. >ijekom uvjetovanja
3. ;akon uvjetovanja
3+= 1HD;BD 41>D- 4+91E@B@ : 4+IJDE@9@
a. 4okuavamo neto rijeiti, pritom uspjene pouaje u"imo 6 pamtimo, a one
neuspjene naputamo (vanost motivacije3)
b. Fakon u"inka $oemo li neku aktivnost usvojiti ili napustiti ovisi o u"inku do kojeg
ti pokuaji dovode
c. : ivotinje tako u"e
1I<I O/LICI UENJA (bitni za ljude, a tako u"e i vie ivotinje)
@F= 1HD;BD 4+ -+=DK1 6 +4+;@E@;B1 oblik u"enja u kojem se o"ituje oponaanje tu7eg
ponaanja< time manje u"imo< osoba ili situacija slui kao model
@*= 1HD;BD 1?:=+- (najvii oblik u"enja)
a. 9arakteristi"an za ljudsko u"enje, temelji se na misaonom uvidu i ra"lanjivanju
problemne situacije
b. 1vid se obi"no sastoji u primjeni prije ste"enog iskustva u novoj situaciji
c. +blik u"enja koji po"iva na miljenju
:= Gla(4# $4a%aj# !%#4ja !(i:o):
13
i. :znenadnost u pronalaenju rjeenja (a$a doivljaj 6 e#ekt5 vrlo temeljitim
miljenjem dolazi se iznenadno do pravog rjeenja)
ii. 4roblem najprije rijeimo mentalno, nakon "ega slijedi njegovo ostvarenje
iii. Kakoa u postizanju cilja (nakon mentalnog rjeenja)
iv. ?rijednost5 velika primjenjivost u drugim situacijama
@9= : ljudi mogu u"iti niim oblicima u"enja, a u realnosti je "esto kombinacija nekoliko oblika
u"enja
@3= .a$li# i$)#K! lj!:sog i 'i(o&i4jsog !%#4ja:
a. -otivacijska razlika (ivotinje potaknute na u"enje bioti"kim potrebama, a ljudi
putem drutveni$ i psi$i"ki$ potreba< trajanje motivacije u ivotinja krae dok ne
zadovolje potrebe)
b. Kjudi u"e svjesno (svjesni smo postupaka i tekoa koje se javljaju kod u"enja)
c. Kjudi se pri u"enju slue jezikom i govorom
d. 1 ljudskom u"enju odlu"ne je u"enje uvidom5 koristimo miljenje pri u"enju, u"imo
puno bre, stje"emo tea i zamrenija znanja, moemo otkrivati nove spoznaje na
temelju nau"enog
Kri(!lj# !%#4ja ' gra#i"ki prikaz brzine i tijeka napredovanja u procesu u"enja
Gla(4i o5li>i ri(!lj# !%#4ja:
1) Kri(!lja !%#4ja 4#ga&i(4# a>#l#ra>ij# uspjenost u"enja u po"etku je velika, pa dolazi
do usporenja, i na kraju do razine gdje u"imo, ali ne napredujemo (takva je krivulja ako u"imo
s predznanjem, kad je neko gradivo lagano i jednostavno, pri kraju slabi motivacija)
naj"ee
2) Kri(!lja !%#4ja po$i&i(4# a>#l#ra>ij# u po"etku razmjerno sporo napredovanje u
u"enju, a zatim dolazi do sve nagliji$ porasta (dobiva se ako u"enje po"injemo bez
predznanja, kad u"imo teko i zamreno gradivo, kad smo izabrali lou metodu u"enja zbog
pomanjkanja sposobnosti osobe, nedostatak motivacije sve to se odnosi na po"etak
krivulje)
3) Sig)oi:4a ri(!lja !%#4ja po"etna slaba uspjenost u"enja, zatim dolazi do naglog
porasta uspjenosti u"enja, a pri koncu dolazi do ponovnog usporenja uspjenosti u"enja (kad
bi u"enje po"injalo ispo"etka, imalo bi ovu krivulju, ali nikad ne po"injemo ispo"etka, imamo
podlogu koju stalno koristimo, zato i izbjegavamo prvi dio krivulje)
Pro5l#) gra4i># !%#4ja (plato granica koju smo dosegli, a nema daljnjeg napretka) nema
#izioloke granice u pamenju (tj.jaaako je velika), radi se o psi$i"koj granici u"enja, a naj"ee je to
motivacija
S#rijso 7 s#rijal4o !%#4j# ' pojava uo"ena pri u"enju serije 6 niza jednako teki$ podataka dani$ u
to"no odre7enom rasporedu
@@= ;ajvea uspjenost u"enja i pamenja prvi$ i zadnji$ elemenata u seriji, najmanja uspjenost u
sredini serije
@A= 1"inak poloaja u seriji je posebno izraen kod slabo smislenog gradiva
@-= 9od u"enja je bolje dati vei broj krai$ serija, nego manji broj vrlo duga"ki$
P.O/LEM PAMCENJA
PAMCENJE ' zadravanje promjena u organizmu ste"eni$ u"enjem
OPTIMIZAM PAMCENJA ' "injenica da osobito dobro pamtimo lijepe doga7aje (nakon nekog
vremena i$ i %uljepavamo&)
14
@E= 4amenje nije jedinstvena pojava, nego postoji T.OP.OCESNOST PAMCENJA, 3 vrste
pamenja prema trajanju5
a. +sjetilno 6 senzorno nekoliko stotinki do par sekundi < in#ormacije djeluju na nae
osjetilno podru"je, i to je prvi #ilter u pamenju odatle samo mali broj in#ormacija
ide dalje u kratkotrajno pamenje
b. 9ratkotrajno 6 kratkoro"no ma0 3) sekundi traje< to je drugi #ilter samo dio
sadraja ide dalje u dugotrajno pamenje
c. =ugotrajno 6 dugoro"no neto pamtimo i veinu ivota
@,= Gla(4# ra$li# i$)#K! ra&o&raj4og i :!go&raj4og pa)"#4ja:
a. 1 trajanju (kratkotrajno 3) sekundi)
b. 9ratkotrajno ima vrlo ograni"eni kapacitet . L* 2 najjednostavnija podatka, a
dugotrajno ima vrlo veliki (gotovo neograni"en) kapacitet, koristimo manje od 1)R
c. +metajui "imbenici djeluju na podatke dok se nalaze u kratkotrajnom pamenju, dok
kod dugotrajnog to nije slu"aj
d. 4odaci u kratkotrajnom pamenju su vjerna kopija in#ormacije, dok u dugotrajnom
pamenju nastaje obrada in#ormacija
e. Mizioloka razlika5 kod kratkotrajnog pamenja podloga su iv"ani procesi koji se
odvijaju u mozgu, a dugotrajno pamenje se temelji na strukturnom tragu u mozgu
(promjena strukture stanice)
@+= i)5#4i>i oji pri:o4os# !las! po:a&aa ! :!go&raj4o pa)"#4j#:
a. 9ad je vei stupanj napora pri obradi podataka (vea ansa da e otii u dugotrajno)
b. @ko je vii stupanj pozornosti pri primanju i obradi podataka
c. ?ea emocionalna vrijednost podataka
d. @ko podatke u kratkotrajnom pamenju vie puta ponavljamo
e. @ko je vea jakost podraaja 6 in#ormacije koja djeluje (npr.zvono koje smo jedva
"uli, za koji tjedan se ni ne sjeamo slab podraaj)
#. @ko je trajanje podraaja dulje
SPOSO/NOSTI PAMCENJA
50. 4ostoji vie vrsta pamenja (i onaj koji dobro pamti jednu vrstu podraaja ne mora dobro
pamtiti i drugu), ali ne zna se to"no broj %suvremena& teorija5 2! vrste pamenja (dijele se
po sadraju i zamrenosti podataka koje pamtimo)
.AZ1ITAK SPOSO/NOSTI PAMCENJA O1ISI O:
1) ;aslje7enim dispozicijama za pamenje (naslje7ena ste"ena mogunost da se razvije
sposobnost)
2) +kolinskim "imbenicima (posebice drutvena okolina kolstvo)
3) 8amoaktivnost pojedinca (trud pojedinca na razvitku svoji$ sposobnosti) djeluje na temelju
prva dva
PATOLOGIJA PAMCENJA ' poremeaji pamenja mogu nastati zbog djelovanja razli"iti$
otrovni$ tvar, ozljeda mozga, zarazni$ bolesti, psi$i"ki$ i drugi$ razloga
Por#)#"aji:
1) AMNEZIJA ' nemogunost obnavljanja proli$ sadraja (zaboravimo to smo doivjeli)
15
o =jelomi"na kad smo samo neto zaboravili, a ne sve
o 4otpuna
o 8tara"ka nastaje zbog promjena u iv"anom tkivu, javlja se nesposobnost
zadravanja neposredno doivljeni$ sadraja uz dobro pamenje 6 sjeanje davno
proivljeni$ sadraja
2) PA.AMNEZIJA ' kad nam se neto "ini poznato iako to nismo nikad vidjeli
3) HIPE.NEZIJA ' poveava sposobnost sjeanja proli$ doga7aja
!) AHAZIJA ' oteenje sposobnosti govora, dvije vrste5
o +sjetilna 6 senzorna ' nesposobnost razumijevanja zna"enja rije"i
o 4si$omotorna ' nesposobnost izgovaranja rije"i (razumijemo, ali ne moemo
izgovoriti rije"i)
ZA/O.A1LJANJE ' gubljenje (privremeno ili trajno) ne"ega to je prije nau"eno
('nesposobnost da se ne"ega sjetimo, neto prepoznamo ili neto u"inimo)
8elektivna pojava (ne zaboravljamo sve)5 to nam treba ne zaboravljamo, a to ne treba sputa
se na orijentacijsku razinu
K.I1ULJE ZA/O.A1LJANJA pokazuju tijek procesa zaboravljanja u vremenu (nakon u"enja)
A*= D(ij# 5i&4# $4a%aj# pro>#sa $a5ora(lja4ja:
a. Faborav je osobito izraen neposredno nakon prestanka u"enja
b. Faborav ovisi o vrsti sadraja ono to je bitno pamtimo dugo

i)5#4i>i oji s)a4j!j! pro>#s $a5ora(lja4ja:
1) @ko iza u"enja postoji makar i krai odmor ('aktivan #izioloki proces jer se stabilizira i
u"vruje gradivo)
2) @ko u"imo redovito tijekom kolske godine
3) @ko je gradivo jake emocionalne vrijednosti za onoga koji u"i
!) @ko u"imo uvidom (tj.ako smo misaono aktivni pri u"enju)
() @ko je gradivo preu"eno
>eorije zaboravljanja nastoje protuma"iti to uzrokuje proces zaboravljanja (jo nema sigurnog uzroka
koji djeuje na zaboravljanje)5
c. T#orija (j#%4og pa)"#4ja (zaborava i nema, tj.tragovi u"enja u mozgu su vje"ni,
moe se dogoditi da ne moemo prizvati te tragove u svijest)
d. T#orija spo4&a4og $a5ora(lja4ja (glavni uzrok je spontano nestajanje neuralni$
tragova nastali$ tijekom vremena)
e. T#orija a&i(4og $a5ora(lja4ja (veina psi$ologa je danas smatra vrijedeom)
aktivnost koja slijedi u"enje ometa zadravanje onog to smo nau"ili, to se zove
retroaktivna in$ibicija (da nakon u"enja nema aktivnosti sve bismo zapamtili, ali ta
ne*aktivnost ne postoji)
i. Jetroaktivna in$ibicija biti e manja ako nakon u"enja slijedi odmor, ako je
manja #ormalna sli"nost gradiva, ako smo misaono aktivni pri u"enju, ako je
gradivo prenau"eno
P.IJENOS ILI T.ANSHE. UENJA postoji kada pret$odno u"enje nekog zadatka utje"e na
uspje$ u kasnijem u"enju nekog drugog zadatka
A9= 9 (rs&# prij#4osa:
a. Po$i&i(4i5 kad ono to smo nau"ili olakava i ubrzava stjecanje novi$ znanja i vjetina
16
b. N#ga&i(4i5 kad ono to smo nau"ili usporava i oteava stjecanje novi$ znanja i
vjetina
C.TANJE U Z.CALNOM OD.AZU
/ila&#ral4i &ra4sI#r5 pozitivan prijenos vjebe s jednog na drugi simetri"ni dio tijela
4renose se5
o Jadne metode i postupci
o ;a"in izbjegavanja pogreaka
o 8abranost u radu (ja"e se koncentrirati da bi svladali tekou)
o 4renosi se samopouzdanje u radu (jako bitno kod vjetina)
2 glavna problema u vezi s prijenosom u"enja5
o -ogu li se psi$i"ke #unkcije vjebanjem razvijatiS da, pogotovo ako uvjebavamo
ope radne te$nike i metode, a neki predmeti imaju veu trans#ernu vrijednost (ovisi o
teini predmeta i na"inu na koji se predaje)
o -oe li se novo primijeniti u drugim situacijamaS velike su mogunosti primjene u
novim situacijama, a primjene u novim situacijama biti e vee ako znanje stje"emo
na veem broju raznovrsni$ primjera (to je zna"ajka studiranja prou"avanje iz
razli"iti$ izvora), ako se pri u"enju uvjebavamo u primjeni znanja (pitati se gdje i
kako se to moe primijeniti), prijenos znanja biti e vii ako u"imo metodom uvida i
vremenski raspore7eno ('redovito)< uspjenost primjene znanja ovisi i o
sposobnostima osobe koja u"i (intelektualne sposobnosti), ali i one koja pou"ava
>rajanje trans#era5 nakon prestanka u"enja jo traje prijenost procesa u"enja (dan dva), ali
onda sporo opada
Himbenici koji pridonose trajanju trans#era5
o ;ajvee je prijenosno djelovanje opi$ na"ela i zakonitosti
o +visi i o trajanju aktivnosti koja je uzrokovala trans#er
o @ko u"imo uvidom
o @ko u"imo redovito
i)5#4i>i !spj#B4og !%#4ja i po!%a(a4ja:
1) +8+C;: (jer ovise o osobi koja u"i i koja pou"ava)
o 4si$i"ki (na prvo mjestu je motivacija, pa sposobnost, predznanje...)
o Mizioloki (zdravlje, stanje osjetila, ivotna dob...)
2) +9+K:;89: (uvjeti u kojima se u"i)
o =rutvena okolica (obitelj, vrnjaci, kolski sustav)
o Mizikalna okolica (temperatura zraka, buka, rasvjeta)
3) 4+-@I@K@, -D>+=D : >D2;:9D 1HD;B@
!) F;@H@B9D IJ@=:?@ 9+BD 1H:-+ (netko u"i jednu vrstu gradiva bolje, a netko neku
drugu)
I4Ior)a>ijsi pris&!p !%#4j! ' problem preobilja podataka 6 in#ormacija koje u"imo.
A3= 4o nazorima in#ormacijske teorije u"enje je prenoenje in#ormacija u komunikacijskom
sustavu (priopajnom)
A@= 9omunikacijski sustav ima 3 elementa5
17
a. :n#ormacijski (obavijesni) izvor koji daje in#ormacije (nastavnik, pisac udbenika,
scenarist nastavnog #ilma..)
b. 4riopajni (komunikacijski) kanal preko kojeg in#ormacije slijede (preko #ilmske
vrpce, knjige, nastavnika)
c. 4rimatelj (odredite) in#ormacija za razliku od prva dva elementa koji imaju veliki
kapacitet, ovaj ima ograni"eni kapacitet primanja in#ormacija u jedinici vremena
AA= >a teorija je vrijedna jer je razvila to"ne metode za razvoj kapaciteta (odre7ivanje to"ne
metode kapaciteta) ovi$ triju elemenata sustava
A-= Ilavni problem suvremenog kolstva ' preobilje podataka (a neki pro#esori misle da je
nastava bolja ako ima vie podataka)
AE= =obar nastavnik zna izabrati ono to je vrijedno
Pri)j#4a i4Ior)a>ijs# &#orij# ! prasi 8B&o 5i 4as&a(4i &r#5ao===;:
1) 8ustavno davati in#ormacije
2) 8tupnjevito po teini iznositi in#ormacije
3) 1pozoriti na bitne in#ormacije
!) ;e smije pretjerati u broju podataka
.EDO1ITO UENJE (tijekom akademske 6 kolske godine) puno vrijednije od kampanjskog
u"enja
A,= ?rijednost redovitog u"enja5
a. 8tje"e se kvalitetnije znanje (moi emo ga koristiti i u drugim situacijama)
b. ;au"eno dulje traje
c. 4otrebno je krae razdoblje za u"enje istog gradiva
A+= 1zroci uspjenosti redovitog u"enja5
a. Fa trajanja odmora (izme7u 2 u"enja) gradivo se bolje organizira, smisleno povezuje i
uklju"uje u cijeli #undus znanja
b. 4ri ponovnom u"enju gradivu zrelije pristupamo (uvi7amo ono to prvi put nismo
vidjeli ili razumijeli)
c. -anja je pojava umora, slabljenja motivacije, dosade
d. 8manjeno je djelovanje retroaktivne in$ibicije
SAMOSTALNO PONA1LJANJE G.ADI1A NAKON UENJA
-F= :zvrstan u"inak (ako samostalno ponavljamo svojim rije"ima)
-*= >rebalo bi u"iti ponavljajui gradivo iz biljenice ili udbenika dok ne nau"imo minimalno
()R gradiva, a onda sve to ponavljati svojim rije"ima
-9= ;ikad ne bi smjelo biti u"enja bez samostalnog ponavljanja svojim rije"ima
1rij#:4os& sa)os&al4og po4a(lja4ja gra:i(a &ij#o) !%#4ja:
1) Ba"a je svrsis$odna aktivacija psi$o#izi"ki$ #unkcija (aktivniji smo i uspjeniji)
2) Colji misaoni uvid u gradivo
3) +moguen je samouvid u vlastito znanje
!) Jazvija se samopouzdanje pri u"enju (znatiLbiti siguran u to)
() Colje ovladavamo na"inom izraavanja
.a$i4a psihoIi$ioloBih I!4>ija pri !%#4j! ' pri u"enju u"enici trebaju biti djelatni 6 aktivni
sudionici, psi$o#izioloke #unkcije moraju biti na visokoj razini< one opadaju prema kraju sata 6 u"enja
(ako smo motivirani slabije opadaju) kada su nisko nema koristi
18
;ajnia razina aktivacije je kad samo sluamo predavanje (to je potpuni pad psi$o#izioloki$
#unkcija), a aktivacija raste 6 ja"a sljedeim redoslijedom5 "itanjem, biljeenjem, samostalnim
ponavljanjem, raspravljanjem, rjeavanjem problema.
P.ACENJE NASTA1E
KO.ISNOST NASTA1E:
1) ?eliki dobitak pri svladavanju opsenog i tekog gradiva (pro#esor izdvaja najbitnije i saeto
izlae)
2) 8tjecanje vjetina
3) Jazvijanje emocionalnog odnosa prema nastavnom podru"ju (163 nastavnik poti"e na daljnje
u"enje)
!) +dgojno djelovanje (nastava, razgovor, raspravljanje, pitanja...)
() Jazvijanje radni$ navika
/i&4# $4a%aj# :o5rih s&!:#4a&a:
1) Jedovitost praenja nastave
2) ?o7enje biljeaka
3) ;adopunjavanje biljeaka kod kue
P.EUENOST I ZA/O.A1LJANJE 8-= A= 9F*F=;
-3= Iradivo je nau"eno kad ga prvi put tijekom u"enja moemo to"no ponoviti, a preu"eno je ono
koje nastaje kad smo gradivo nau"ili pa onda jo dalje ponavljamo (korisno jer se due pamti3)
P.OG.AMI.ANO UENJE
G 9 glavne slabosti kod u"enja5 a) u"enici nisu dosta aktivni pri u"enju<
b) nepotpuno su obavijeteni o rezultatima vlastitog u"enja
1(u"enje) ' :(in#ormiranje) L @(aktivnost) L 4(potkrijepljenost)
Ilavne zna"ajke programiranog u"enja5
1) logi"no napredovanje malim koracima
2) aktivno reagiranje
3) neposredna povratna obavijest
!) individualna brzina u"enja
() stalno vrednovanje programa
UMO. I NJEGO1O SUZ/IJANJE
UMO. ' psi$o#izioloka pojava koja se o"ituje najmanje na jedan od ova tri na"ina5
1) =oivljajno (kao bezvoljnost, iscrpljenost, klonulost, mu"nina)
2) Mizioloki (promjene u radu tjelesni$ organa, miia, sr"ani rad, iv"ani sustav...)
3) Jadni u"inak (kakvoa rada, kvantiteta)
ZNAKO1I UMO.A:
1) 81CBD9>:?;: moemo i$ subjektivno utvrditi(mlitavost, bezvoljnost), jedino pojedinac i$
doivi i moe nas o tome izvijestiti
2) +CBD9>:?;: objektivno i$ moemo mjeriti5
19
o Mizioloke promjene (bilo, krvni tlak, disanje...)
o 4romjene u radnom u"inku (koli"ina i kakvoa proizvoda, kolebanje radnog u"inka)
- 8ustavna mjerenja subjektivni$ znakova umora prvi put u svijetu provedena na MMFI
- subjektivni znakovi su vrijedniji jer odraavaju sve to osjeamo u tijelu
1.STE UMO.A:
1) >BDKD8;: (nastaje tjelesnim radom)
2) :;>DKD9>1@K;: 6 1-;: 6 -D;>@K;: (nastaje intelektualnim radom, kad prevladava
int.rad)
NAINI SUZ/IJANJA UMO.A:
*; PLANI.ANJE .ADNOG OPTE.ECENJA (dobar plan ' manji umor)
64. da bi nastava bila uspjena radni sat traje !)*() minuta ma0 u"inkovitost 6 motiviranost pri
u"enju< dnevno optereenje5!$ po !( min u +E, (*,$ po !(min u 8E i na #akultetu
9; ODMA.ANJE
a. Fapo"injanje odmora (kad se pojave prvi jasni znakovi umora, nije dobro kad je ve
veliki stupanj umora)
b. >rajanje odmora (bolje emo se odmoriti ako imamo vei broj krai$ odmora, nego
jedan dugotrajan odmor)
c. ?rsta odmora5
i. @9>:?@; (kad nastavimo rad, ali smanjimo optereenje< ili promijenimo
vrstu rada< preporu"ljiv samo ako nismo doivjeli jaki umor)
ii. 4@8:?@; (potpuni prekid rada< najpoznatiji oblik odmaranja je spavanje)
-A= 8pavanje je bioti"ka potreba, a njime se liavamo "uvstava, percepcija, sposobnostiT
* trajanje spavanja je razli"ito (prosjek .$ i !)min)
--= -ikrosan ' nekoliko stotinki sekunde do par sekundi, kao da smo izgubili koncentraciju, loe
kod opasni$ aktivnosti
-E= ritmi"nost spavanja5 san je ritmi"na pojava (bilo bi idealno da u isto doba lijeemo i ustajemo
svaki dan), noni san je uspjeniji za oporavak (po danu nisu dobri uvjeti za san5 svjetlost,
buka, temperatura)< bolji je oporavak ako idemo kasnije spavati, i ako znamo da emo krae
spavati (zbog psi$i"kog pristupa to bolje iskoritavamo)
3; UPO.A/A STIMULATO.A, 3 glavne vrste5
a; M@J-@9+K+E9: ' kemijske tvari koje unosimo u organizam nastojei
suzbiti umor
* 1glavnom djeluju na naa osjetila, iv"ani sustav i miie, pri"injanjui prividno da smo manje
umorni nego to jesmo< samo prikrivaju umor, tetni su5 privikavamo se na nji$
5; M:F:+K+E9: ' razli"ite vrste aktiviranja #izioloki$ #unkcija (npr.pranje
lica $ladnom vodom, $iperventilacija plua duboko disanje, sklekovi
aktiviranje organizma)< korisni jer nemaju loi$ posljedica, jedino to
relativno krae traju (()*,)minuta)
>; 48:2:H9: ' razvijanje radne motivacije (interesa, radnog zanosa,
svrsis$odnosti rada), najbolja vrsta stimulatora, bez tetni$ posljedica,
vrlo dugo traju
20
4) UZIMANJE MANJKAJUCIH 7 DEHICITA.NIH T1A.I pomanjkanjem tvari
($ranjivi$ ili drugi$5 vitamina, $ormona, soli) u organizmu nastaje umor protiv kojeg se bori
ustanovljivanjem na"ina kako se te tvari gube, pa se piju razni napitci (sokovi 6 mlijeka s
tim) da se to nadoknadi< preporu"ljivo, bez tetni$ posljedica< doga7a se naj"ee pri
tjelesnom radu, i posebno ako je taj rad trajan i jakog intenziteta
METODE P.ELA0ENJA G.ADI1A KOJE SE UI:
1) GLO/ALNA (kad u"imo gradivo u cjelini< dobra metoda ako je u"enikova motivacija dobra,
ako su vrlo intelektualno sposobni oni koji u"e, ako je manji opseg gradiva i ako je lagano
gradivo)
2) H.AGMENTA.NA (u"enje gradiva dio po dio< uvijek dobra metoda pri u"enju zamreni$
vjetina i ako je gradivo vrlo teko, opseno, za u"enike slabije motivacije, ako su u"enici
nii$ sposobnosti)
3) KOM/INI.ANA (kombinacija dviju pret$odni$, naj"ea, najbolje bi bilo gradivo 1*2 puta
prijei u cjelini da dobimo uvid, zatim prijei na #ragmentarnu metodu jer emo tako manje
vremena utroiti za lake gradivo, i zatim jo nekoliko puta prijei gradivo u cjelini)
0I1OTNA DO/ I USPJE<NOST UENJA
- sposobnosti za u"enje razvijaju se do izme7u 2) i 2(.godine< motivacija je klju"ni element<
uspjenost u"enja psi$omotorni$ vjetina je manja u poznim godinama< mladi ljudi vole nove
poslove i tu su uspjeniji, a stari obrnuto
UTJECAJ STA1O1A I U1JE.ENJA NA UENJE I ZA/O.A1LJANJE:
1) ;ajbre u"imo i najbolje pamtimo sadraje koji su uskladu sa stavovima, tenjama i
uvjerenjima onoga koji u"i (ono to nam je ugodno)
2) +srednje se u"i i pamti sadraje koji su suprotni stavovima i tenjama osobe, kao i ono to
nam je neugodno
3) ;ajbre zaboravljamo i najsporije u"imo ono prema "emu nemamo jasnog stava, odnosno
sadraje prema kojima smo ravnoduni
UTJECAJ DO/A DANA NA USPJE<NOST UENJA (oko GR< najpovoljnije doba za u"enje
izme7u 1( i 1G$, najnepovoljnije izme7u 3 i , sati< kad je temperatura tijela visoka organizam je jako
spreman za intelektualni rad, a kad je niska onda je loe utjecaj tjelesne temperature na intelektualni
rad)
OSO/ITOSTI UENJA 1JE<TINA:
1) ?isoka uvjebanost (preu"enost) vjetina korisno3
2) ?alja poticati razvijanje samopouzdanja pri u"enju vjetina (nastavnik tu jako bitan)
3) 8tupnjevitost u u"enju tek$ (zamreni$) vjetina od najlakeg prema teem
!) 1poraba globalne, #ragmentarne i kombinirane metode u"enja
() 1pozorenje pou"avatelja na kriti"ne to"ke u u"enju vjetina
,) :zbjegavati preveliku brzinu u usvajanju vjetina
OSO/NOST 89A= 3= 9F*F=;
21
OSO/NOST ' cjelovita neponovljiva struktura svi$ psi$o#izi"ki$ osobina "ovjeka koju karakterizira
i dosljednost u ponaanju
S1OJST1A OSO/NOSTI:
1) Cj#lo(i&os& osobnosti ' da je pojedinac u #izi"kom pogledu nedjeljiva cjelina (uvijek
uzimamo u obzir sve crte osobnosti pojedinca, osoba se upoznaje najmanje , mjeseci)
2) Pos#54os& 7 4#po4o(lji(os& ' svaki pojedinac se razlikuje po psi$i"kom ustrojstvu od drugi$
ljudi (pojedinac je povijesno neponovljiv)
3) Doslj#:4os& ! po4aBa4j! ' u sli"nim situacijama pojedinac se sli"no ponaa (idealno5 da se
isto ponaa)
TEO.IJE .AZ1ITKA OSO/NOSTI:
1) NATI1ISTIKA TEO.IJA tvrdi da se "ovjek ra7a s odre7enim crtama osobnosti
(osobnost se stje"e naslje7em, priro7ena je, neki je u po"etku imaju vie ili manje razvijenu)<
drutvena okolina ne moe djelovati na promjenu osobnosti< znanstveno nepri$vatljiva teorija,
zagovaralo ju je robovlasni"ko drutvo
2) EMPI.IJSKA TEO.IJA suprotna nativisti"koj, ljudi se pri ro7enju ne razlikuju po crtama
osobnosti, tj.ra7aju se kao tabula rasa ("ista, prazna plo"a) ivotno iskustvo, praksa, empirija
dovode do razvitka pojedinca< svoju osobnost razvijamo pod utjecajem okoline (posebice
okoline odgoja i izobrazbe, ali i openito drutvenim utjecajem)< naslije7e nema nikakvog
u"inka, i nju znanost negira< u socijalisti"kim 6 komunisti"kim zemljama to je bila slubena
teorija (svi se ra7amo s jednakim potencijalima a dobra okolina dovodi do iznimnog razvitka
svakog pojedinca)
3) KON1E.GENCIJSKA TEO.IJA na osobnost djeluju dvije skupine "imbenika5
o ;@8K:BDUD ljudi se ra7aju s odre7enim dispozicijama (sklonostima) za razvitak
osobnosti
o +9+K:;@ dispozicije e se razviti u odre7ene crte osobnosti pod utjecajem
povoljni$ vanjski$ prilika
o 9onvergentni 6 zajedni"ki utjecaj na osobnost< nema nijedne osobine koja bi bila samo
utjecaj naslije7a ili okolice, samo je razli"it stupanj vanosti ti$ "imbenika
!) DINAMIKA TEO.IJA .AZ1ITKA OSO/NOSTI, 3 skupine "imbenika koji utje"u5
o ;@8K:BDUD;D =:84+F:A:BD
o 4J:J+=;@ : =J1E>?D;@ +9+K:A@
o 8@-+@9>:?;+8> H+?BD9@ ' svjesno upravljana aktivnost "ovjeka u tijeku koje
se razvija osobnost (i ti utje"e na svoj razvitak)
o ;eki znanstvenici je negiraju, tvrde da samoaktivnost nije nita posebno ve da je
rezultat naslije7a za aktivnost i okolni poticaj na aktivnost
ST.UKTU.A OSO/NOSTI 7 LINOSTI 8gla(4# >r&#;:
1) F;@H@B 6 9@J@9>DJ
2) >D-4DJ@-D;>
3) 84+8+C;+8>:
!) >BDKD8;D F;@H@B9D
() :;>DJD8:
,) 8>@?+?:
.) 4+>JDCD
KA.AKTE. ' skup moralni$ i voljni$ svojstava koja odraavaju odnos pojedinca prema sebi
(samokriti"nost, skromnost, samopouzdanje...), drugima (iskrenost, agresivnost, sebi"nost,
otvorenost...) i prema radu (odgovornost, upornost, marljivost...)
22
TEMPE.AMENT ' na"in emocionalnog reagiranja na unutarnje i vanjske podraaje (pod utjecajem
naslije7a ne moe se promijeniti pod utjecajem vanjski$ "imbenika, ali se moe smanjiti pokazivanje
temperamenta)
G Cr&# &#)p#ra)#4&a:
a= :;>J+?DJ>:J@;+8> (zatvorenost)
a; 1smjerenost na unutarnja psi$i"ka stanja
5; :zbjegava drutvene kontakte
>; visoka osjetljivost iv"anog sustava (reagira na slabe podraaje)
:; suzdranost u reakcijama (manje kre drutvene norme)
5= D98>J@?DJ>:J@;+8> (otvorenost)
a; 1smjerenost prema vanjskim zbivanjima
5; >rai drutvene kontakte
>; 8labija osjetljivost iv"anost sustava (reagira na jake podraaje)
:; >ee se suzdrava u reakciji ("ee kre drutvene norme)
* u sredini je ambivertiranost
>= +4>:-:F@- 6 4D8:-:F@- ' crte temperamenta
TJELESNE ZNAAJKE ' (ne)izravan utjecaj na osobnost< 2 glavne vrste5
1) ?@;B89D 6 -+JM+K+E9D 5 oblik glave, visina, teina, miiavost, duljina udova... sve
mjere pojedini$ dijelova tijela
o +kolina utje"e na nae dijelove tijela, okolina reagira na naa miljenja o vlastitim
dijelovima tijela
2) 1;1>@J;BD 6 M:F:+K+E9D 5 #izioloki sustavi koji upravljaju aktivnou ljudskog
organizma (vegetativni iv"ani sustav, lijezde s unutarnjim izlu"ivanjem...)
INTE.ESI ' usmjerenost ljudske svijesti i aktivnosti na odre7ena bia, pojave ili sadraje, i
spremnost da se njima bavimo
A; 8tjecanje stavova jako je podlono okolinskom u"inku (koji u najranijem razdoblju
pogotovo djeluju na #ormiranje stavova i interesa) u po"etku davati zadatke srednje teine
da pobudimo interes prema u"enju
-; /i&4a s(ojs&(a i4&#r#sa:
a= Ba"ina (slab, jak, osrednji)
5= >rajanje (trajni, prolazni)
>= +blik aktivacije interesa
a; @ktivni (kojima se sami bavimo5 sport, knjievnost...)
5; 4asivni (pratimo pojedine djelatnosti5 sportska natjecanja,
knji.stvaralatvo)
STA1O1I ' tendencija pozitivog ili negativnog reagiranja prema biima, predmetima, pojavama ili
sadrajima< stje"u se tijekom ivota, djeluju jako na ponaanje i ponekad su glavna dominanta koja
odre7uje nae ponaanje< 2 glavne skupine5
+sobni stavovi (karakteristi"ni za pojedinca)
=rutveni stavovi (karakteristi"ni za veu skupinu ljudi)
POT.E/E ' pomanjkanje ili suviak ne"ega, izvor su motivacije
8*3= A= 9F*F=;
SPOSO/NOSTI ' psi$i"ko svojstvo, potencijalni dinami"ni sustavi za obavljanje odre7ene
djelatnosti
23
' relativno stabilne osobine odrasla pojedinca koje odre7uju stupanj njegove
uspjenosti u obavljanju odre7eni$ aktivnosti
E; 1spjenost u radu povezana je s naom motivacijom, sposobnostima i znanjem (1' #(m) 0
(s) 0 (z))
,; 1rs&# sposo54os&i:
a= TJELESNE
a; B@9+8> ' sposobnost tijela ili kojeg njegovog dijela da proizvede silu<
mjeri se pomou dinamometra, ovisi o miinoj masi, vjebanjem se
moe jako razvijati
5; :F=JVKB:?+8> ' ustrajanje u dugotrajnom napornom radu, razvija se
vjebanjem
5= OSJETILNE (SENZO.NE) osjetljivost nai$ osjetila na vanjske podraaje<
veliki broj sposobnosti koje su uglavnom neovisne jedna o drugoj(jedna moe biti
jako razvijena, a druga ne), dijelimo i$ po podru"jima pojedini$ osjetila (npr.otrina
vida, noni vid, sposobnost razlikovanja boja.... puno sposobnosti u podru"ju
jednog osjetila, mogu biti razli"ito razvijene)
>= PSIHOMOTO.NE ' sposobnosti izvo7enja miini$ pokreta koji za$tjevaju
brzinu, preciznost i uskla7eni rad razli"iti$ miini$ skupina< postoji veliki broj
neovisni$ sposobnosti u podru"ju psi$omotorike (npr.ru"na spretnost, spretnost
prstiju, brzina reagiranja...)
:= INTELEKTUALNE ' psi$i"ke sposobnosti, ima i$ veliki broj (npr.pamenje,
predo"avanje, miljenje, a najvanija za uspje$ u radu i najvie prou"avana5
inteligencija)
a; :nteligencija ' sposobnost koja dolazi do izraaja u svim aktivnostima
(negdje vie, a negdje manje utje"e)
INTELIGENCIJA ' sposobnost misaonog snalaenja u novim problemskim situacijama, mjeri
se pomou testova inteligencije (a test inteligencije ima veliki broj zadataka u kojima se do ispravnog
rjeenja moe doi prvenstveno na temelju miljenja, odnosno misaonog snalaenja u novim
situacijama)
+; 1 tim zadacima ne bi smjelo biti previe znanja, to znanje bi moralo biti eliminirano, ili
barem bi svi morali biti izjedna"eni (zato postoje testovi za osobe bez stru"ne spreme, za
osobe sa +E...)
*F; Kao poa$a&#lj i4&#l#&!al4# ra$(ij#4os&i !po&r#5lja(aj! s#:
a= -entalna dob (utvr7uje se pomou testova inteligencije)
5= 9vocijent inteligencije (omjer mentalne i kronologijske dobi 0 1)))
**; Ilavna slabost5 inteligencija se razvija do odre7ene razine i na toj razini ostaje (nema dalje
razvitka)
*9; 4rosje"no inteligentno dijete razvija inteligenciju do 1G.godine
:;>DK:ID;A:B@ : V:?+>;@ =+C5 od ro7enja do !.godine najvei razvitak inteligencije (()R) i
drugi$ psi$i"ki$ potencijala< od !*G g. 3)R, a od G*1. g. 2)R< o inteligenciji ovisi kada dosiemo svoj
maksimum, osobe nie inteligencije prije dostiu svoj maksimum, a najvie dok imamo oko 2) godina
*3; >ko ima ve i kvocijent dulje e ostati na toj razini inteligencije< opadanje inteligencije je
vie izraeno ako se smanjuje intelektualna aktivnost
*@; kad su djeca mala, razlike u inteligenciji nisu toliko vidljive, kasnije se poveava taj raspon
*A; :nteligencija je sastavljena od veeg broja osobnosti koje nisu sve jednako razvijene
24
MJE.ENJE INTELIGENCIJE
*sad tu malo #ali jer san traila jel ima po skripti, al dalje pretpostavljam ide ovo5
G 1rs&# &#s&o(a po:
1) ;@H:;1 4J:-BD;D5
a) pojedina"ni slue za mjerenje inteligencije svakog pojedinca< za djecu, psi$i"ke bolesnikeT
b) skupni slue za testiranje skupina normalni$ odrasli$ osoba< rezultati su iste vrijednosti kao i
pojedina"ni
2) 4+ +CK:91 1 9+BD- 81 =@;: F@=@A:
a) testovi papir*olovka postoje verbalni zadaci i zadaci u obliku crtea
b) testovi "ina treba neto u"initi s mateijalom, obi"no se daju djeci
3) 4+ ?JD-D;1 JBDE@?@;B@
a) testovi brzine vrijeme rada ograni"eno, veliki broj zadataka srednje teine, mjeri se brzina
miljenja)
b) testovi ja"ine vrijeme rada neograni"eno, zadaci razli"ite teine, mjeri se dubina miljenja, koliko
teke zadatke smo u stanju rijeiti)
UPOT.E/A TESTO1A INTELIGENCIJE J U 3 S1.HE:
1) +=JDU:?@;BD -D;>@K;D FJDK+8>: =BD>D>@ 4J: 14:81 1 1.J@F +E ako je dijete
malo slabije savjetuje se da se upie godinu kasnije i obrnuto
2) 1 8?J21 4J+MD8:+;@K;D +J:BD;>@A:BD
3) 1 8DKD9A:B89D 8?J2D za pojedina radna mjesta
TEO.IJE INTELIGENCIJE
- pokuavaju protuma"iti strukturu ljudske inteligencije
*; SPEA.MANO1A TEO.IJA (1/)!.)
G prva znanstvena teorija, zove se i =?+M@9>+J89@ teorija (#aktori sposobnosti)
* jedan +4W: M@9>+J(sposobnost) XXIXX M@9>+J temelj svi$ mentalni$ aktivnosti odgovara
pojmu opa inteligencija
* posebna ili speci#i"na sposobnost (XX8XX M@9>+J) utje"e na uspjenost u svakom pojedinom
mentalnom zadatku
* netko moe imati razvijenu opu inteligenciju ali nemati speci#i"ne sposobnosti(npr.u matematici)
* kasije 8pearman utvrdio postojanje i grupni$ #aktora vani$ za uspje$ u intelektualnim zadacima iste
grupe, tj.skupine zadataka
9; THU.STONO1A TEO.IJA (1/3(.)
G postoji . glavni$ mentalni$ sposobnosti5
1) ?DJC@K;: M@9>+J (razumijevanje poruka priopeni$ rije"ima)
2) M@9>+J JBDH:>+8>: (sposobnost pismenog i govornog izraavanja)
3) ;1-DJ:H9: M@9>+J (spos.rjeavanja jednostavni$ broj"ani$ operacija5 zbrajanje, oduzimanje,
mnoenje, dijeljenje)
!) M@9>+J 4@-WD;B@ (spos.zadravanja sadraja smisleni$ i nesmisleni$ podataka)
() 4J+8>+J;: (84@A:B@K;:) M@9>+J (spos.to"ne orijentacije u prostoru)
,) F@-BD=CD;: (4DJAD4A:B89:) M@9>+J (spos.prepoznavanja objekata i spos.zamijeivanja
objekata na temelju malog broja podataka)
25
.) M@9>+J F@9KB1H:?@;B@ (JDF+;:J@;B@) (spos.uvi7anja odnosa i rjeavanja problema)
*>$urston kasnije utvrdio kako uz glavne postoji i 1 opi #aktor
3; GUILHO.DO1 MODEL
* razvio sustav selekcije
* 3 dimenzije5 sadraji (#iguralni, simboli"ni, jezi"ni, ponaajni)< proizvodi (jedinice, razredi, odnosi,
sustavi, trans#ormiranje, primjena)< operacije (vrednovanje, pamenje, spoznavanje, koverg.miljenje,
diverg.miljenje)
* sadraje moramo intelektualno rjeavati
* proizvodi5 kolika je sloenost in#ormacija
* operacije5 to mi misaono "inimo s tim in#ormacijama
* bit5 inteligencija ima 12) razli"iti$ intelektualni$ sposobnosti
* u koli bi se trebalo vie razvijati divergentno miljenje (pronalaenje dobri$ rjeenja, stvarala"ko
miljenje u situacijama gdje nema samo jedno dobro rjeenje)
* konvergentno miljenje . postoji pri rjeavanju problema u koje postoji samo jedno valjano rjeenje,
zaklju"ivanje, potrebno za uspje$ u egzaktnim znanostima
STUPNJE1I INTELEKTUALNE .AZ1IJENOSTI
* inteligencija se kao i ostale sposobnosti u populaciji normalno raspore7uje Iaussovom krivuljom
* Yec$slerova razdioba5
:Z iznad 13) superiorni< 2.2R
12).12/ superiorni< ,..R
11).11/ bistri,normalni 1,R
/).1)/ prosje"ni ()R
G).G/ tupi 1,R
.)../ grani"ni ,..R
ispod ,/ mentalna retardacija, mentalno insu#icijentni 2.2R
*blia okolina izrazito stimulativno djeluje
*utjecaj okoline osobito izraen na prosje"no inteligentne
*inteligencija je samo u nekim vrstama djelatnosti jako bitna (sveu"ilina razina)
MENTALNA .ETA.DACIJA
G sla5o!)4os&, zaostalost
* moe biti naslije7ena (+K:I+MJD;:B@) ili ste"ena tijekom ivota (bolesti lili ozljede
mozga demencija)
@ STUPNJA MENTALNE .ETA.DACIJE:
1. izrazito teka mentalna retardacija (:Z5 )*2(, mentalna dob*3 god),
2. teka mentalna retardacija (:Z5 2,*3(, mentalna dob*3*( god),
3. umjerena mentalna retardacija (:Z5 3,*(), mentalna dob*(*. god),
!. laka mentalna retardacija (:Z5 (1*.), mentalna dob .*12 god)
(. grani"ni slu"ajevi (mogu biti posve normalni ako su povoljni okolinski poticaji) :Z5 .1*G),
mentalna dob oko 13 g.
26
DA.O1ITOST 8TALENTI.ANOST) * svojevrstan skup osobina koje omoguuju pojedincu da na
produktivan ili reproduktivan na"in postie dosljedno i izrazito iznadprosje"an u"inak u jednom ili
vie podru"ja ljudske djelatnosti, a uvjetovan je visokim stupnjem razvitka pojedini$ sposobnosti,
odnosno nji$ovi$ kompozicija i povoljnom unutarnjom ili vanjskom stimulacijom
* 1R populacije< velik broj darovitosti(likovna, literarna, matemati"ka, glazbena..)
* :Z ispod .) ne moe se govoriti o kreativnosti
* poeljno rano otkrivanje darovitosti zbog daljnjeg poticaja
* )og!"4os&i oj# 4aB# Bols&(o pr!'a :aro(i&i) !%#4i>i)a5 prijevremeni upis, kolska
akceleracija(u 1 godini zavri 2 razreda), dopunski izobrazbeni sadraji, drutvena nov"ana potpora
GENIJALNOST* osobe visoki$ psi$i"ki$ potencijala koje su stvorile originalna djela trajne
vrijednosti
Z4a%aj# i$(rs4ih $4a4s&(#4ia:
1. visoka aspiracijska razina
2. veliki interes za to podru"je (od najranije dobi)
3. neovisnost miljenja (ne podvrgava se autoritetu ili tradiciji, ali i$ potuje)
!. znanstvena produktivnost (objavljuju radove)
(. nije bitan uspje$ u studiju
ST1A.ALA<T1O I 0I1OTNA DO/ * najkreativnija dob izme7u 3). i (). godine ivota< tada
ljudski mozak na vr$uncu potencijala< pjesnici*3)g., romanoposci preko ()
U&j#>aj 4aslij#Ka i ooli># 4a ra$(i&a i4&#lig#4>ij#5 263 utjecaj naslije7a, 163 utjecaj okolice<
naslije7e nam daje potencijal koji stimulirajua okolina razvija
Pro5l#) pos&oja4os&i i s&a5il4os&i ILGa5 ako osoba ivi u relativno stabilnim uvjetima, :Z e biti
relativno stabilan< ako se poboljaju prilike, :Z se moe razviti za 2)*3) jedinica, tj. povisiti< ako se
pogoraju uvjeti, dolazi do snienja :Z*a (3)*!)jedinica) < poremeaj zdravlja(mozga) moe smanjiti
:Z
* i4&#lig#4>ija i rasa*nema razlike u inteligenciji
* i4&#lig#4>ija i spol*nema razlike u inteligenciji, razlike samo u podsposobnostima, npr. verbalni
#aktor razvijeniji kod ena, numeri"ka sposobnost kod mukaraca
* regresijska pojava Z: gibanje Z: kroz generaciju oko prosje"ne vrijednosti, prirodno se odrava
konstantnost
89E= A= 9F*F;
U1ST1A ILI EMOCIJE * uznemireno stanje organizma koje se na razli"ite na"ine
odraava u "uvstvenom doivljavanju, ponaanju i odre7enom skupu #izioloki$ reakcija< 2 skupine5
1. jednostavna * javljaju se rano nakon ro7enja, doivljavaju i$ svi ljudi, relativno se lako
prepoznaju kad i$ druge osobe doivljavaju (stra$, radost, tuga, srdba, ljubav)<
2. sastavljena * sastavljena iz jednostavni$, kao i posebni$ svojstava svakog od nji$, kasnije se
javljaju u razvitku djeteta, tee i$ je prepoznati kad i$ doivljavaju drugi (ljubomora*
sastavljena od stra$a, ljubavi i srdbe)
Gla(4# $4a%aj# #)o>io4al4og 'i(o&a:
1. ja"ina emocija
2. brzina izmjenjivanja emocija traju li dugo ili se brzo gube
3. ope raspoloenje optimist6pesimist
27
!. o"itovanje (iskazivanje) emocija o"ituju li se u govoru, mimici, opem ponaanju, ili se ne
iskazuju
E)o>io4al4a s&a4ja razlikuju se po di#erenciranosti, jakosti i trajanju5
o .ASPOLO0ENJA (ugodna i neugodna)*umjerena di#erenciranost, slaba jakost, relativno
trajna
o AHEKTI * dosta di#erencirani, vrlo velika jakost, kratko trajanje
o ST.ASTI di#erenciranost, velika jakost, dugotrajna
Dmocije se razvijaju pod utjecajem dozrijevanja i u"enja.
H1?8>?D;@ FJDK+8> stupanj u kojem se osoba odvojila od "uvstvenog ponaanja u djetinjstvu
i pokazuje ponaanje odrasle osobe
Z4a%aj# %!(s&(#4o $r#l# oso5#:
o tolerantna je prema tu7em miljenju, potrebama i idejama
o pri$vaa odgovornost
o mirna je i smireno djeluje
o ne isti"e pred drugima svoje zasluge
o njeguje prijateljstva
o svjesna je svoji$ slabosti
o moe pri$vatiti kritiku
o ne govori vulgarno
Hi$ioloB# pro)j#4# ! %!(s&(#4o) :o'i(lja(a4j!5 aktivan krvoilni sustav, dini sustav, probavni
sustav (ene "uvstveno osjetljivije)
Psihoso)a&s# 5ol#s&i5 uzrokuju jaka i dugotrajna neugodna "uvstva uzbu7enja i napetosti
i)5#4i>i oji !&j#%! 4a %!(s&(#4i ra$(i&a:
1. obiteljski odnosi povoljno5 ljubav, razumijevanje< nepovoljno5 napetost me7u "lanovima, ako
roditelji naglaavaju slabosti djeteta, zanemaruju ga, ako pokazuju previe brige na nepovoljan na"in,
ako mu udovoljuju u svemu)
2. drutvena okolica* dje"je jaslice, vrti i kola...
3. zdravstveno stanje* pogorano zdravlje "ini dijete sklonim ispadima, bolja kontrola kod inteligentne
djece i vei raspon "uvstvenog reagiranja
!. liavanje bioti"ki$ potreba* razdraljivost, ispadi...
(. inteligencija inteligentna djeca o"ituju bolju "uvstvenu kontrolu i vei raspon "uvstvenog
reagiranja)
DETEKTO. LA0I * koristi se u kriminalistici za mjerenje #izioloki$ promjena tijekom ispitivanja
osumnji"ene osobe (mjeri se krvni tlak, #rekvencija pulsa, ritam disanja i elektri"na provodljivost
koe, tremor prstiju)< ne otkriva la nego promjene u #iziolokim reakcijama u tijeku ispitivanja
(neutralna pitanja i pitanja povezana sa zlo"inom)
PE.CIPI.ANJE7ZAMJECI1ANJE
* ljude i pojave razli"ito percipiramo
* danas mnotvo in#ormacija a mi radimo selekciju
* ako isto gledamo, razli"ito vidimo< ako isto sluamo, razli"ito "ujemo
ZAMJED/E 7 PE.CEPCIJE ' strukturirani doivljaj cjelovitog za$vaanja bia, predmeta i
pojava
ZAMJECI1ANJE5 proces cjelovitog doivljavanja predmeta, bia i pojava
28
Gla(4# s!pi4# oj# !&j#%! 4a $a)j#"i(a4j#:
1) M:F:9@K;: 5
a. ja"ina podraaja pridonosi jasnoi zamjedbe, podraaji srednje ja"ine najpovoljnije
djeluju na jasnou zamjedbe
b. trajanje podraaja do neke granice trajanje podraaja poveava jasnou zamjedbe
c. stupanj organizacije #izikalni$ procesa koji djeluju na osjetila, moe znatno
pridonijeti to"nosti zamjeivanja
2) M:F:+K+E9: 5
a. stanje osjetila povoljno stanje osjetila poveava to"nost zamjeivanja
b. iv"ani sustav
c. ope tjelesno stanje npr.umor, bolest, alko$oliziranost, neispavanost, drogiranost*
nepovoljno utje"u na zamjeivanje
- ove 2 skupine uzrokuju sli"no zamjeivanje isti$ pojava. bia i predmeta u razli"iti$ ljudi
3) 48:2:H9: 5 uzrokuju razli"ito zamjeivanje iste pojave
a. -otivacija iskrivljuje zamjeivanje
b. Huvstva nepovoljno utje"u na to"nost zamjeivanja
c. 8tavovi * tendencija "ovjeka za pozitivno ili negativno reagiranje na razli"ite
objektivne situacije, bia, ideje ili predmete * mogu znatno utjecati na to"nosti
zamjeivanja
d. 1smjerenost ili XXsetXX snizuje to"nost zamjeivanja
e. :nteligencija povisuje to"nost
#. :skustvo povoljno djeluje
PE.CEPTI1NE7ZAMJED/ENE 1A.KE * pogrene zamjedbe, normalna pojava< razlika u
odnosu na $alucinacije (bolesna pojava, zamjedba ne"ega bez vanjskog podraaja)
- uzrokovane s 3 skupine "imbenika5 #izikalni, #izioloki i psi$i"ki
ODGOJNOGO/.AZO1NA G.UPA: INTE.AKCIJE2 SOCIJALNA
KLIMA I EMOCIONALNA ATMOSHE.A
MiBlj#4ja o (a'4os&i 4as&a(4ia ! pro>#s! !%#4ja:
1) 1loga nastavnika je bezna"ajna
o Fa rezultate u"enja najvanije su karakteristike u"enika (tj.rezultati nji$ove rane
socijalizacije i predkolskog iskustva)
o Fa rezultate procesa u"enja najvaniji su plan i program (uspje$ u"enja ovisi o tome
koliko je dobro program izabran i prilago7en mogunostima i interesima u"enika)
2) 1loga nastavnika je vrlo zna"ajna
o 9arakteristike nastavnika vane su za rezultate u"enja, ali one su uro7eni talent,
nastavnik %osjea& koje su metode rada i postupci najprikladniji za uspje$ u
pou"avanju
o 4ovezanost izme7u vjetine nastavnika i uspje$a njegovi$ u"enika5 predlae se
razvijanje upravo ti$ vjetina
Psihologija #Iias4# 4as&a(# ' bavi se prou"avanjem ponaanja nastavnika i nji$ovi$ utjecaja na
u"enike
=e#inira dimenzije nastavnikova ponaanja, koje, s karakteristikama u"enika stvaraju
%razrednu klimu&
29
4okuava utvrditi koje ponaanje nastavnika e izazvati odre7enu nastavnu klimu, te na koju
kimu e u"enici najbolje reagirati
+dre7uje uvjete u kojima vrijeme utvr7eni principi za koje u"enike (dob, sposobnost...) i za
koji oblik nastave (#rontalna, grupni rad...)
Di)#4$ij# ra$r#:4# li)#:
*; I4&#ra>ij# 4as&a(4ia i !%#4ia
o 8vaki nastavnik mora primjenjivati te$nike koje e osigurati obraanje panje,
osiguravanje sudjelovanja svi$ pojedinaca, osiguravanje osobne odgovornosti svakog
u"enika
o +blici nastavnikovi$ reakcija5 rije"i, izrazi lica i geste, blizina i dodir, aktivnost
(pokazivanja, izlaganje u"enikovog rada), stvari (materijal, slatkii, igra"ke)
o 1spjenost nastavnika ovisi o spretnosti da iskoristi svaku %te$ni"ku vjetinu&5
upotrebu pitanja, davanje povratni$ in#ormacija, primjena nagra7ivanja i kanjavanja
o +bjanjavanje
9; So>ijal4a a&)osI#ra
o ;astavnik ima ulogu autoriteta
o 8tilovi rukovo7enja5
@utokratski (sve odluke o aktivnostima i postupcima donosi odrasli
rukovodilac, bez obrazloenja)
=emokratski (sve odluke donose se zajedni"ki, na osnovi diskusije i uz
pomo odraslog rukovodioca)
8til potpune slobode (odrasli rukovodilac ima pasivnu ulogu i daje punu
slobodu grupi ili pojedincima, daje pomo samo kad se to od njega trai)
o +blici nastave prema aktivnosti nastavnika i u"enika5
8lobodna individualizirana nastava
4lanirana individualizirana nastava
4rogramirana nastava
Mrontalna nastava
3; A&)osI#ra 4a&j#>a4ja i s!ra:4j#, oblici odnosa u grupnoj situaciji5
o 9ooperativna situacija u"enja (kad jedan u"enik postigne cilj, ciljevi svi$ ostali$ biti
e potpomognuti ili postignuti)
o 9ompetitivna situacija u"enja (ako jedan u"enik postigne cilj, postizanje cilja za sve
ostale je oteano ili onemogueno)
o :ndividualisti"ka situacija u"enika (cilj pojedinca je neovisan o ciljevima svi$ ostali$)
@; E)o>io4al4a a&)osI#ra
o 8tvaraju ju vrsta i koli"ina interakcija izme7u u"enika i nastavnika, stupanj
demokratski$ odnosa u razredu, dominantni oblici motiviranja, te emocionalne
karakteristike nastavnika
o 1tje"e na emocionalnu sigurnost, mentalno zdravlje u"enika, te na rezultate u"enja
o 4ojavljivanje neki$ nepoeljni$ oblika5
30
@tmos#era stra$a (islju"iva orijentiranost na kognitivne aspekte na uspje$ u
u"enju, kanjavanje u obliku gubitka socijalnog ugleda i negativne slike o
sebi, u u"eniku razvija stalan stra$ od neuspje$a)
@tmos#era dosade i pasivnosti (izaziva je upotreba isklju"ivo vanjski poticaja
za u"enje, bez produbljivanja interesa za u"enje, preteko ili prelako gradivo)
@tmos#era pasivnog otpora i netrpeljivosti (nove norme5 rad je glup< treberi<
nastavnike treba trikovima navesti da daju prolaznu ocjenu
S&(ara4j# pro:!&i(4# ra$r#:4# li)#2 !p!&# 7 ora>i:
1. 1poznaj sebe
2. 1poznaj u"enika
3. 4ostavi jasne ciljeve
!. 4o"ni izgra7ivati produktivnu klimu od samog po"etka
31

Psihologija - Pavlina, Predavanja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Psihologija - Pavlina, Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA-prof.

You might also like