OPAZANJE DRUGIH LJUDI

I GRESKE U OPAZANJU

PREZENTACIJU RADILI:

MILIVOJE SKIPINA
MAJA TADIC
ANA CICOVIC

LUKA PRSTOJEVIC
OPAŽANJE OSOBA
• -Proces putem kojeg se nekoj osobi neposredo opaža daju određena svojstva, osobine i
namjere naziva se opažanje osobe.
• - Pored opažanja određenih fizičkih karakteristika, ona sadrži ocjene o
• Trenutnom psihičkom stanju (prije svega o emocijama prisutne osobe)
• O osobama i crtama ličnosti, a često i o uzrocima i namjerama određenog ponašanja osobe.
• -Kao što je opažanje za snalaženje u fizičkom smislu, neophodno je i ta snalaženje u
socijalnom smislu.
OPAŽANJE EMOCIJA
• Za opažanje i ocjenjivanje tuđih emocija koristi se više vrsta podataka od kojih je najznačajniji pokret mišića lica.
Pri ocjenjivanju emocija važni su mišići oko usta i očiju.
Naučnici smatraju da emocije kao što su
*sreća
*žalost
*strah
*gnev
*gađenje
*iznenađenje
postaju univerzalni znaci facijalne ekspresije.
- Kao draži za opažanje emocija služe i pokreti pojedinih djelova tjela
-nogu, trupa, a naročito ruku.
Za gnev su npr. karakteristični brzi pokreti ruku
OCJENJIVANJE CRTA LICNOSTI
• Prilikom ocjenjivanja licnosti druge osobe,veliku ulogu ima izraz lica,ali ne pravedni I
prolazni izraz lica ili micika,kao kod opazanja emocija,vec crte lica I trajni izgled lica ili
oriznonamija.
• Ljudi su oduvjiek nastajali da po spoljnim tjelesnim znacima,prije svega po izrazu
lica,otkriju osobine licnosti. Jos prije 400 g.p.n.e. Grci su smatrali da postoji povezanost
izmedju 4 razlicita tipa temperamenta slicno nekih crta lica.
• Postoje 4 tipa teomperamanta:
• Prvi crtez pokazuje nelahalicki temperament.
• Druga slika pokazuje kleralni temperament
• Treci je flegmaticni temperament
• Cetvrti je sangvinicki temperament.
• Kao draz za ocjenivanje osobina licnosti sluze I glas,pokretni pojedinih djelova
tijela,posebno ruku,a nerijetko I cijelog tijela.
• Medjutim,ove drazi nisu potpuno pouzdane pri ocjenivanju licnosti.
Nesto se pazdaniji podaci su karakteristicni sadrzaju izjava,kao I postupci.Ukoliko su manje
konvencijalni I nametnuti situacijom I ukoliko su manje ocekivani,utolik su postuci I izjave
vrijedniji za ocjenu crta licnosti.
PRVA IMPRESIJA I ZAKONITOSTI NJENOG
JAVLJANJA
• Vec pri prvom susretu sa nekom osobom,cesto se donosi sud o nekim njenim osobinama.
• UTISAK ili IMPRESIJA se nerijetko stice bez dovoljno podataka, Zakljucuje se na
osnovu saznanja o nacionalnoj pripadnosti,obrazovanju,zanimanju,kao I o raznim crtama
licnosti(energicnosti,pouzdanost,interlizencija…).
• Formirana impresija utice na odnos prema osobi o kojoj je stvorena relativno cjelovita
slika,bez dovoljno podataka.
• Novi podaci samo potvrdjuju dormiraju impreciju,a ukoliko su I suvise suprotni od
formiranja impresije oni se zanemaruju.
• Ako je stvorena impresija pozitivna nastoje a da se dodje u kontakt s tom osobom,a ako je
negativna osoba se izbjegava
• Impresija se moze promjeniti,u zavisnosti od novih podataka,koji su suprotni prvobitnim
podacima.Pozitivni primjeniti ako se kasnije dozan za njen negativan stav prema nama I
obrnuto
PRINCIP SEL--- I PRINCIP IZELINE

• Proces opazanja osobe veoma je slican procesuopazanja I fizickih predmeta. Kod oba tipa
opazanja vrsi se izbor izmedju velikog broja drazi I podatak.
• Izboe zavisi I od objektivnosti paznje,a odreduju za svojstva drazi I unutrasnji cinioci.
Kod opazanja osoba uloga fizickh drazi je manja,a unutrasnji
cinioci(----,ocekuvanja,naklonosti,predrasude…) su vaznjiji.
• Veliki znacaj ima princip franizovanja drazi I podataka u cjeline.Pod dejstvom principa
cjeline pojedine crte se ocjenjuju kad dijelovi jedne cjeline I mjenjaju svoje zancenje.
GRESKE U OPAZANJU OSOBA

• Mnogo su cesce nose procese prilikom opazanja osoba nego fizickih objekata.
• Tri su glavna razloga:
• Prvi je sto ima manje pouzdanih oslonaca,manje sigurnih I culnih podataka:
• Drugi je tesko ostati ravnodusan ocjenjivac osobe,pa se tako postaje pristrasan.
• Treci sto je mnogo posebnih cinlaca koji ometaju objektivnost u opazanju osoba.
• To mogu biti karakteristike tih osoba,njihovo prikazivanje emocija…
• Ali najcesce iz ove kategorije su greske koje proizilaze iz prirode procesa opazanja osoba
• Takve greske se nazivaju SISTEMACKIM GRESKAMA jer se sistamacki javllaju.Jedna
od njih je Halo-efekta.Druga je dejstvo neke vrste LICNE TEORIJE za pojedinca
karaktresiticnost vejrovanja da se neke crte uvijek zajeno javljaju,npr da je suzdrzana
osoba neemocijonalna.Jedna od sistemackih gresaka jeste I greska NEOPRAVDANE
funkcionalne analogije,zakljucivanje iz odredjenih fizickih osobina odredjenim fizickim
osobinama(nisko celo govori o niskoj intelegenciji…).
• Ali najcesce sistemacke greske su UPROSCAVANJE I STEREOTILNOST opazanja.
• Urposcavanje dolazi iz izrazaja u skolnosti ka ocjenivanju ljudi kao osoba koje posjeduju
samo nekoliko jasno izrazenih I medjusobno uskaladjenih osobina,a neka osoba slozenim
po svojim svojstvima.
• Stereotilnost se ogleda u tendenciji da se svim pripadnicima nekog zanimanja ili
odredjenog polozaja pridaju iste osobine.
• Veoma su prosirene etnicke steriotipije-neopravdano pridavanje odrejenih osobina svim
pripdanicima odredjenog Naroda. Nije rijetko da se svi Englezi ocjenjuju kao
haldnokrvni,Italijani kao zivahni,a pripadnici vlastitih Naroda kao hrabri I
nesebicni,Takve stereotipije mogu biti nacin da se bolje ocjeni drugi,ali I izraz
neprijateljstava I predrasuda. Takve neopravdane opste ocjene o pripadnocima nekog
Naroda se nazivaju negativnim etnickim stereotipijama.
ATRIBUCIJA

• Ocjenjucui neku osobu nas redovno zanima sta su uzorci njenog ponasanja. Za nas je to vazno da
bismo mogli ne samo razumeti ponasanje odredjene osobe,nego I da predvidimo I posebno da
bismo znali sta u odnosima sa njom mozemo ocekivati.Proces zakljucivanja o uzrocima ponasanja
osobe je ATRIBUCIJA.
• Stvarne uzroke necijeg ponasanja je tesko dokazati iz dva razloga:
• 1.Ljudi nastoje da sebe pokazu u sto boljem svijetlu,a ne njihove prave namjere
• 2.Tesko je utvrditi da li je neko ponasanje izazvano odredjenim svojstvima I namerama osobe.
• Istrazivanja pokazju da se tudje ponasanje cesto objasnjava unutrasnjim uzoricma,a slino vlastito
ponasanje spoljnim.