POVIJESNI RAZVOJ SADRAJA RAUNOVODSTVA

- Babilon, Asirija 3200 g. pr.K prvo zapisi poslovnih dogaaj na glinenoj ploi iz Sause ( Louvre)
- egipatska civilzacija
- kineska civilizacija ( Chao dinastija dravno raunovodstvo)
- grka civilizacija Zenon razvija raunovodstvo odgovornosti
- rimska civilizacija prijava imovine za porezne svrhe
- utjecaj bogatih starotalijanskih obitelji na (u)voenje poslovnih knjiga ( Di Giovanni, Del Brazzi,
Medici
- znaaj loze Fugger u Austro-Ugarskoj, Henri VII u Velikoj Britaniji
RAZVOJ DVOJNOG KNJIGOVODSTVA U SREDNJOVJEKOVNOJ ITALIJI
-1340. Massan od Genove spominje prvi put tehniku dvojnog knjigovodstva
- velika uloga trgovakih obitelji srednjovjekovnih talijanskih dravica gdje trgovci koriste
raunovodstvo kao instrument kontrole vodei prve oblike raunovodstva trokova kao i reviziju i
trgovake bilance
- uvodi se naelo nastanka dogaaja kao i kategorija odgoda ( vremenska razgranienja)
VENECIJANSKA METODA
- 1494 Fra Luca Pacioli : Summa de Aritmetica Geometria Proportioni et Proportionalita opisuje
sustav dvojnog knjigovodstva kao Venecijansku metodu koja se kasnije naziva Talijanska
metoda
PACOLIJEVA DEFINICIJA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA
- sva knjienja moraju biti dvojna
- ako nekoga oznaimo vjerovnikom (creditor) moramo nekoga oznaiti dunikom (debtor)
- za knjienje prema Pacioliju koriste se 3 knjige: memorandum, dnevnik i glavna knjiga
- u poslovne knjige ne biljee se samo imena kupaca i prodavaa nego treba opisati vrstu robe,
jedinicu mjere, cijenu, nain plaanja i sl.
- gdje se novac prima i plaa treba zabiljeiti vrstu novca i njegov teaj
- Pacioli sugerira periodino zakljuivanje knjiga i raunanje profita
- za zakljuivanje knjige kae: Dobro je uvijek zakljuiti knjige svake godine posebno ako ste u
partnerstvu s drugim. ei raunovodstveni obrauni rade se na duga prijateljstva.
IRENJE VENECIJANSKE METODE U EUROPI U 16. I 17. st
- utjecaj bogatih starotalijanskih obitelji na voenje poslovnih knjiga ( Di Giovanni, Del Brazzi,
Medici i dr.)
- Benedikt Kotuljevi: 1573. god knjiga O trgovini i savrenom trgovcu
- znaaj loze Fugger u Austro-Ugarskoj , Henry VII u Velikoj Britaniji
- uvode se posebne specijalizirane analitike evidencije za biljeenje posebnih transakcija (AE novac,
AE mjenica, AE roba i sl.)
- prelazak 16. na 17. st uvodi se praksa periodinog financijskog izvjetavanja
- Simon Stevin- nizozemski inenjer, 1605. uspostavlja prvi obraun gubitka ili profita. Od raunanja
profita po svakom poslu prelazi na raunanje profita za cijelu godinu
- Jacques Savary- uvodi bilancu stanja koju treba sastavljati na odreen dan
- Code de Commerce, 1673. propisuje u to vrijeme u Francuskoj bilancu svake druge godine
RAUNOVODSTVO 18. ST I POETAK 19.
- sve vea panja usmjerena je na dugotrajnu imovinu kao temelj industrijske revolucije
- dugotrajna imovina vodi se po troku nabave, trokovi odravanja i najamnine idu na teret profita
- provode se prve revalorizacije imovine u korist rezervi
- pored linearne i ubrzane amortizacije javlja se funkcionalna metoda amortizacije

- industrijska revolucija zahtjeva raunovodstva trokova, a razlozi su:

* sve vei udjel dugotrajne imovine
* utvrivanje trokova konkurentnih uinaka
* zbog pojave novih proizvodnih metoda i postupaka
RAUNOVODSTVO NA POETKU 20. ST
- pojava i sve vei utjecaj dionikih drutava na razvoj raunovodstva
- Max Weber objanjavajui racionalnu organizaciju modernog kapitalistikog poduzea naglaava:
Dva su faktora vana: razdvajanje poduzea od njegovih vlasnika i racionalno knjigovodstvo.
- Sombart- ova hipoteza je veza izmeu dvojnog knjigovodstva i kapitalizma
- transformacijom imovine u apstraktne vrijednosti te kvantitativnim izraavanjem rezultata
omogueno je :
1. kapitalistikim vlasnicima da planiraju, upravljaju i mjere svoje poslovne aktivnosti
2. odvajanjem vlasnika od poduzea omoguen je rast kompanije pri emu sustav dvojnog
knjigovodstva ima pozitivan doprinos prema ekonomskom rastu

PRISTUPI U DEFINIRANJU RAUNOVODSTVA

RAUNOVODSTVO JE
1. ZNANSTVENA DISCIPLINA
2. VJETINA
3. USLUNA FUNKCIJA
4. DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA PODUZEA
RAUNOVODSTVO KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA
- ima dva obiljeja ( 2 dijela)
1. TEORETSKI OKVIR
- pozitivni dio raunovodstva koji sadri raunovodstvene pretpostavke, naela, pojmove i kategorije
koje su rezultat prethodnih istraivanja i temelj daljnjih istraivanja
2. NORMATIVNI OKVIR ( PRAGMATIAN)
- raunovodstvene politike koje upuuju management na koritenje raunovodstvenih naela,
postupaka i metoda za ispunjavanje ciljeva poduzea
RAUNOVODSTVO KAO VJETINA
- raunovodstvo je vjetina ili umijee evidentiranja, klasifikacije i sumiranja u novcu izraenih
poslovnih dogaaja i transakcija, kao i interpretiranje te vjetine njihovim korisnicima ( unutarnjim i
vanjskim)
RAUNOVODSTVO KAO USLUNA FUNKCIJA
- u poduzeu koje se moe organizirati kao odjel, sektor ili kao trokovni centar
- dijeli se na 2 dijela:
FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO
- okrenuto vanjskim korisnicima
TROKOVNO I UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO
- okrenuto unutarnjim korisnicima
RAUNOVODSTVO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA
- sastoji se od 3 dijela
INPUT PROCES OUTPUT
INPUT = poslovni dogaaji i transakcije
PROCES= evidentiranje, klasificiranje i sumiranje podataka iz inputa
OUTPUT= sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja

TRADICIONALNI SADRAJ RAUNOVODSTVA

RAUNOVODSTVENO PLANIRANJE
( definiranje buduih zadataka koji e biti predmet knjigovodstva)

KNJIGOVODSTVO
( najvaniji dio raunovodstva u kojem se po sustavu dvojnog knjigovodstva evidentiraju, klasificiraju
i sumiraju poslovne transakcije)

RAUNOVODSTVENA KONTROLA
( tradicionalni koncept, kontrolira ono to je planirano i ostvareno na temelju svih informacija)

RAUNOVODSTVENA ANALIZA
( odnosi se na financijske izvjetaje, analize pokazatelja, financijske analize, analize financijskih
izvjetaja)

RAUNOVODSTVENO INFORMIRANJE
( priprema izvjetaje i ostale informacije za objavu za unutarnje korisnike)
- naknadna kontrola je NADZOR
SUVREMENI SADRAJ RAUNOVODSTVA
FINANCIJSKO, TROKOVNO I UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO
RAUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE
1. KONTINUITETA poduzee se osniva s pretpostavkom kontinuiranog rada sve dok ne realizira
postavljene ciljeve pa i u sluaju gubitka
tj. poslovni subjekti nee se ugasiti ukoliko posluju s gubitkom sve dotle dok tee ispunjavanju svojih
ciljeva
- promatra pozicije kao budue ekonomske koristi
2. POSLOVNOG SUBJEKTA uvijek se odvojeno promatraju vlasnici od pravnog subjekta
- vlasnitvo je jedno, a upravljanje drugo
3. STABILNE NOVANE JEDINICE raunovodstvo ( financijsko izvjetavanje) temelji se na
pretpostavci inflacije do 5% koja ne utjee na distorziju obraunskog sustava ( izvjetavanja)
- ako je inflacija vea od 5% koriste se alternativna raunovodstva u uvjetima inflacije
-a) raunovodstvo ope kupovne moi
- pozicije bilance revaloriziraju se ( ponovno vrednuju) pomou jednog opeg indeksa,
najee je to indeks na bazi kretanja cijena proizvoaa industrijskih proizvoda ,
indeks trokova ivota, indeks kretanja cijena na malo
-b) raunovodstvo tekue vrijednosti koristi vie indeksa ovisno o grani ili grupaciji
4. OBRAUNSKOG RAZDOBLJA vlasnici ne mogu ekati totalni rezultat nego ih treba
informirati godinje, a moe biti i odreeni ciklus ( mjeseno)
- vanjsko korisnici zahtijevaju periodino izvjetavanje najmanje jednom godinje
- kalendarska godina kod svakog poduzea nije ista; nekima moe poeti 01.07, a zavriti 30.06
RAUNOVODSTVENA NAELA
1. TROKOVI NABAVE
2. OBJEKTIVNOSTI ILI DOKAZIVOSTI
3. STJECANJA PRIHODA
4. SUELJAVANJA PRIHODA I RASHODA
5. MATERIJALNOST ILI BITNOST
6. POTPUNOG ISKAZIVANJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA
7. KONZISTENTNOSTI ILI POSTOJANOSTI

8. OPREZNOSTI
9. USPOREDIVOSTI
10. JEDNOLIKOSTI
1. TROKOVI NABAVE
- Mrs 36
- najstarije naelo
- naelo opreznosti uvijek dolazi uz naelo troka nabave ( anticipiranje gubitaka, a ne dobitaka)
2. OBJEKTIVNOSTI ILI DOKAZIVOSTI
- sve u raunovodstvu mora biti objektivizirano dokumentacijom. To je vano zbog nadzora bilo da je
rije o komercijalnom nadzoru ( revizija), internom ili poreznom nadzoru
3. STJECANJE PRIHODA
- prihodi se mogu priznavati pomou jednog od dva pristupa
a) novana osnova = naplaena realizacija
- u prihod ide samo ono to je naplaeno
b) nastanak dogaaja = obraunska osnova
- u prihod ulazi sve ono to je fakturirano, kad je rizik preao s prodavatelja na kupca
ono to smo prodali i ispostavili fakturu
4. SUELJAVANJE PRIHODA I RASHODA
- to je u stvari naelo priznavanja rashoda
- prihodima se sueljavaju samo oni rashodi koji pripadaju prihodima u razdobljima kada su prihodi
nastali
5.MATERIJALNOST ILI BITNOST
- financijski izvjetaju moraju sadravati bitne ili znaajne informacije
6. POTPUNO ISKAZIVANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
- za potrebe financijskih trita investicijska javnost mora u potpunosti biti informirana o financijskim
izvjetajima
- HANFA regulira financijski nebankarski sektor, vode rauna o potpunom financijskom
izvjetavanju za potrebe investitora
- regulaciju financijskih trita vode komisije za vrijednosne papire
7. KONZISTENTNOST ILI POSTOJANOST
- raunovodstvene politike se moraju konzistentno primjenjivati odnosno u potpunosti
- ako se promijeni jedna raunovodstvena metoda ili postupak to treba objaviti korisnicima
informacija ( npr. promjena naina obrauna amortizacije i sl.)
8. OPREZNOST
- ide uvijek uz naelo troka anticipiranje gubitaka, a ne dobitaka
- oekivanje manjeg poslovnog rezultata manja podjela dobiti
9. USPOREDIVOST
- financijski izvjetaji moraju biti usporedivi
- INTER usporedivost = usporedivost izmeu kompanija u grani ili grupaciji
- INTRA usporedivost = usporeivanje vlastitog poslovanja u jednoj vremenskoj seriji ( 5-10 godina) ;
izvjetaji se kompariraju na temelju prihoda ili po trinoj kapitalizaciji ( broj dionica x cijena na
odreeni datum)
10. JEDNOLIKOSTI
- pojedine raunovodstvene politike trebaju se primjenjivati na jednak, jedinstven, isti nain

DIONIKA I MENADMENT KULTURA U KORITENJU RAUNOVODSTVA

TO JE TO KULTURA JEDNE ZEMLJE
- kultura nije rezultat biolokog naslijea
- kultura je drutveni fenomen ili steeno ponaanje lanova drutva
- kultura jedne zemlje je mozaik supkultura pojedinih skupina koje ine to drutvo
- sveukupna kultura jedne zemlje determinirana je stupnjem razvoja njene MATERIJALNE I
DUHOVNE KULTURE
MATERIJALNA KULTURA rezultat je razvoja tehnike, suvremenih tehnologija meu kojima je
danas najutjecajnija informacijska tehnologija IT
DUHOVNA KULTURA u snanoj je interakciji s materijalnom kulturom, a oituje se u rezultatima
edukacije, znanosti, umjetnosti, organizaciji drutvenog ivota, tradiciji, zakonskim normama i moralu
POVEZANOST RAUNOVODSTVA I KULTURE
- raunovodstvo je rezultat ili posljedica materijalne i duhovne kulture uope, ali posebno glavnih
skupina poslovnih subjekata ( subkultura) dioniara i menadmenta
- kultura odreuje organizacijsku strukturu subjekata, ponaanje glavnih subjekata, raunovodstveno
okruenje i spoznaju pojedinaca za rjeavanje raunovodstvenih fenomena
- razlike u kulturi izmeu supkultura manifestiraju se :
a) simbolima
b) idolima
c) ritualima ( procedurama)
d) vrijednostima
DIMENZIJE NACIONALNE KULTURE
- individualizam prema kolektivizmu
- mo utjecaja i prihvaanje hijerarhije
- enstvenost prema muevnosti
- izbjegavanje neizvjesnosti
KULTUROLOKE VRIJEDNOSTI RAUNOVODSTVA
a) profesionalizam prema zakonskoj kontroli
- da li e se financijsko izvjetavanje temeljiti na pravilima struke ili na zakonima
- regulativu formira profesija ili negdje dravna tijela
b) uniformnost prema fleksibilnosti
- da li e se propisivati jednoobrazno raunovodstvo ili e se to prepustiti rjeenjima struke
- detaljno propisivanje npr. kontnog plana je uniformiranost
c) konzervatizam prema optimizmu
- konzervatizam ide uz uniformiranost, a optimizam uz fleksibilnost
d) tajnost prema transparentnosti ( transparentnost znai da su podaci javni)
FAKTORI OKRUENJA KOJI DJELUJU NA RAUNOVODSTVENU KULTURU
1. ZAKONSKI SUSTAV ( MRS, MSFI, ZOR)
2. RAZINA INFLACIJE
3. NAELA RJEAVANJA NEIZVJESNOSTI
4. ZATITE I SIGURNOSTI ( muevnost)
5. TRINA KAPITALIZACIJA
6. RAZINA EKONOMSKE RAZVIJENOSTI
DIONIKA KULTURA
DIONIARI su fizike ili pravne osobe nehomogene strukture s jednim zajednikim ciljem- stalno
poveanje prinosa na ulaganja
DIONIARE KAO SUBKULTURU karakteriziraju razliite dimenzije kulture koje se reflektiraju i na
raunovodstvenu kulturu i tradiciju.
Dionika kultura najrazvijenijih zemalja ( npr. USA) testira se pomou nekoliko kriterija:

1. promjena broja dioniara

2. dobna struktura dioniara
3. dobna skupina koja najbre raste
4. kolska sprema ( stupanj educiranosti) dioniara
5. rasa
6. prihodi od vlasnitva dionica u obiteljskom dohotku
7. udjel dionikog vlasnitva u neto vrijednosti obiteljske imovine
8. spremnost za preuzimanjem rizika
AMERIKI DIONIARI ( krajem 20.stoljea)
- 80 milijuna dioniara i vlasnika udjela u fondovima ( skoro svaki etvrti Amerikanac)
- najvie ih je u dobi od 55-64 godine
- najagresivnija skupina i skupina koja najbre raste 21-34 godine
- prevladavaju dioniari s fakultetskom diplomom
- dominiraju dioniari s godinjim prihodima od dionica ili udjela od cca 250.000 USD
- dominantni udjel dionica/ udjela u neto imovini od 100.000-250.000 USD
- kulturne vrijednosti amerikih dioniara: individualizam, visoki profesionalizam, tolerancija,
fleksibilnost, optimizam, liberalizam ( laissez faire) , zahtjev za transparentnosti i javnom
odgovornosti
MENADMENT KULTURA
Kultura menadmenta nije isto to menadment kulture
MENADMENT KULTURA odraava kolektivnu kulturu, nain miljenja i ponaanja, povezanost s
procesima, proizvodima i uslugama, odgovornost za uinke i aktivnosti tvrtke.
U posljednje vrijeme svaka kompanija proglaava svoju korporativnu kulturu koja se oslanja na:
1.) opu materijalnu i duhovnu kulturu
2.) vrijednosti subkulture dioniara i menadmenta
3.) faktore okruenja
PRIMJER ELEMENATA KORPORATIVNE KULTURE
1. Disciplina
- vie rada manje prie
- preuzimanje odgovornosti za izvrenje
- sigurnost i istoa radnih mjesta
- ispunjavanje obveza prema prihvaenim terminima i budetu
- ujednaavanje kratkorone taktike s dugoronom strategijom
2. Orijentiranost rezultatu
- ujediniti planove i ciljeve sa strategijom
3. Preuzimanje rizika
- gajiti kreativno miljenje
4. Ugodno mjesto rada
- osnaiti komunikaciju, sudjelovanje na svim razinama
5. Orijentiranost klijentima
- traiti povratne informacije od kupaca, vjerovnika i dioniara s ciljem razumijevanja njihovih
potreba
6. Kvaliteta
- uz rezultate u planove ukljuiti i kvalitetu
PRETPOSTAVKA IMPLEMENTACIJE RAUNOVODSTVENIH STANDARDA
Polazita nacionalnih raunovodstvenih tijela u primjeni raunovodstvenih standarda trebaju biti:
a) kulturne vrijednosti nacije te dionika i menadment subkultura ( kakva je spremnost na
prihvaanje raunovodstvenih standarda)
b) dimenzija raunovodstvenih vrijednosti ( kakva je raunovodstvena profesija)
c) uvjeti okruenja zakonski sustav, stupanj razvijenosti, razina inflacije

INFORMACIJSKE POTREBE DIONIARA I MENADMENTA DETERMINIRANE SU

NJIHOVOM KULTUROM
KORISNIK INFORMACIJA
Investitori
Vjerovnici ( banke i sl)
Menadment i uprava
Zaposlenici
Konkurencija
Regulatori
Istraivai
Mediji

RAZLOZI KORITENJA POSLOVNOG

IZVJETAVANJA
Pomo u investicijskom odluivanju
Pomo za odobravanje zajmova
Pomo u donoenju odluka o poslovnim
procesima
Pomo za razumijevanje plaa i rezerviranja za
mirovinske fondove
Pomo u procjeni snage konkurencije i slabostima
strategije
Pomo pri ocjeni usklaenosti s regulativom
Osiguranje podataka za istraivanja
Osiguranje podataka za kolumne i izvjetaje

MODEL BUDUEG POSLOVNOG IZVJETAVANJA

Financijski i nefinancijski podaci
- financijski izvjetaji i pripadajua objavljivanja
- operativni podaci po segmentima i mjerenje uspjeha koje menadment koristi u upravljanju
poslovanjem
Analize menadmenta temeljem financijskih i nefinancijskih podataka
- podaci o razlozima promjena u financijskom i poslovnom izvrenju kao i identificiranju
podataka o prolim efektima tih promjena
Informacije orijentirane unaprijed
- mogunosti i rizici ukljuujui i one koji rezultiraju iz kljunih trendova
- planovi menadmenta ukljuujui i kritine faktore uspjeha
- usporedba stvarnog izvrenja kompanije u odnosu na prethodno definiranje mogunosti,
rizika i planova menadmenta
Informacije o menadmentu i dioniarima
- direktni menadment, glavni dioniari i transakcije izmeu povezanih stranki
Osnovne informacije o kompaniji
- glavni ciljevi i strategije
- opseg i opis poslovanja i vlasnitva
- utjecaj strukture industrije na kompaniju
GLOBALIZACIJA DIONIKE I MENADMENT KULTURE
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
- sustav upravljanja i kontrole dionikih drutava
- definira prava i odgovornosti najvanijih korporativnih suradnika ( dioniara, menadmenta i drugih)
- razvija korporativno potenje, transparentnost i odgovornost
CILJEVI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
1. zatita investitora, na prvom mjestu dioniara
2. stabilizacija i razvoj financijskih trita i trita kapitala
3. stabilan razvoj gospodarstva i drutva u cjelini
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE I RAUNOVODSTVENA PROFESIJA
Naela korporativnog upravljanja OECD-a prihvaa IFAC 30.04.2004. to postaje obveza svih
lanica.
IFAC objavljuje naelo:

Raunovodstvena profesija mora biti odgovorna dioniarima, a ne menadmentu, a uprave moraju

uinkovito nadzirati funkciju financijskog izvjetavanja osiguranjem adekvatnog sustava kontrole.
Naelo prihvaaju i svjetske monetarne i financijske institucije ( IMF, WB, BIS, IOSCO)
OECD naela

IMF, WB, BIS, IOSCO, IFAC

Korporacije

Financijska trita i trita kapitala

Gospodarstvo i drutvo u cjelini

SVRHA NAELA OECD-a
- harmonizacija minimalnih pravila korporativnog upravljanja u kompanijama lanica i nelanica
OECD
- razvoj i poboljanje legalnog, institucionalnog i regulatornog okvira korporativnog upravljanja
- pruanje vodia i uputa za razvoj financijskih trita i trita kapitala
- poboljanje ekonomske uinkovitosti kompanija i drutva u cjelini
6 NAELA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
I
II
III
IV
V
VI

OSIGURATI TEMELJ ZA UINKOVITI OKVIR KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

PRAVA DIONIARA I KLJUNE VLASNIKE FUNKCIJE
PRAVEDAN TRETMAN DIONIARA ( informiranje, regulativa)
ULOGA VJEROVNIKA U KORPORATIVNOM UPRAVLJANJU (banaka)
OBJAVLJIVANJE I TRANSPARENTNOST ( kvaliteta fin.izvjetaja)
ODGOVORNOST UPRAVE ( kako ocjenjivati uinkovitost uprave)

I OSIGURATI TEMELJ ZA UINKOVITI OKVIR KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

- realizira se kroz okvir financijskog izvjetavanja koji mora definirati regulatorno tijelo ( zahtjev
IFAC-a)
- ovlateni revizori moraju imati tijela za:
a) edukaciju i licenciranje
b) nadzor
II PRAVA DIONIARA I KLJUNE VLASNIKE FUNKCIJE
- pruanje raunovodstvenih informacija dioniarima na pravovremenoj i regulatornoj osnovi ( prema
zakonima i standardima)
- nepristranost u reviziji financijskih izvjetaja
- neovisnost
III PRAVEDAN TRETMAN DIONIARIMA
- potpuno jednak informacijski tretman i zatita svih dioniara
a) veinskih i manjinskih
b) domaih i stranih
- spreavanje raunovodstvenih manipulacija ( posljedica financijskih manipulacija)
- manipuliranje sa zalihama
- manipuliranje s trokovima u nematerijalnoj imovini
- manipuliranje preko vrednovanja financijske imovine
- manipuliranje preko upravljanja rizicima
da bi se postigao eljeni cilj tj. ciljana dobit.
- suprotstavljanje favoriziranju interesa menadmenta ili pojedinih skupina dioniara

IV ULOGA VJEROVNIKA U KORPORATIVNOM UPRAVLJANJU

- raunovodstvena profesija treba zatititi interese
a) drave
b) banaka, investitora u korporativne obveznice
c) zaposlenika
V OBJAVLJIVANJE I TRANSPARENTNOST
Minimum informacija koje su ukljuene u objavljivanje kompanija u svim zemljama:
1) Financijska situacija i uspjeh
2) Ciljevi kompanije ( u planovima)
3) Veinski vlasnici
4) Politika plaa uprave i kljunog izvrnog menadmenta, kvalifikacijska struktura menadmenta
5) Transakcije povezanih strana
6) Pitanja koja se odnose na zaposlene ( edukacija i participacija u upravljanju) i druge vjerovnike
Informacije moraju biti
1.) tone, objektivne ( nepristrane), pravovremene i znaajne
2.) pripremljene i objavljene sukladno najkvalitetnijim raunovodstvenim standardima
3.) kanali irenja informacija moraju korisnicima osigurati jednak, pravovremen i trokovno
djelotvoran pristup
Godinju reviziju moraju obavljati
1.) ovlateni, osposobljeni i neovisni revizori
2.) moraju osigurati vanjsku i nepristranu ocjenu upravi i dioniarima da financijski izvjetaji
prezentiraju istinito i fer financijsku situaciju i uspjeh kompanije u svim vanim pitanjima
VI ODGOVORNOST UPRAVE
Raunovodstvo mora osigurati informacije za objavljivanje svih funkcija uprave:
1.) Definiranje strategije
2.) Procjena rizika
3.) Sastavljanje poslovnih planova i prorauna ( 1. godina)
- plan je kvantifikacija ciljeva u naturalnom i financijskom obliku
- proraun ili budet kvantificiranje iskljuivo u financijskom izrazu
4.) Kontrola i analiza izvrenja ( koliko su ciljevi efikasni)
Upravljanje = planiranje + kontrola + odluivanje
PRETPOSTAVKE ZA REALIZACIJU NAELA OECD-a ( IFAC-a) U RAUNOVODSTVENOJ
PRAKSI NEKE ZEMLJE
a) Definirati i harmonizirati relevantnu raunovodstvenu analizu
1.) strukturno ( precizirati regulatore i nadzor)
2.) koncepcijski ( eliminirati nekonzistentnost regulative germanskog i anglosaksonskog
koncepta)
3.) kategorijalno i terminoloki ( eliminirati razlike u terminologiji i sadraju kategorija zbog
problema u objavljivanju i nadzoru)
b) Istraiti raunovodstvenu profesiju u trgovakim drutvima
RAUNOVODSTVO KAO INSTRUMENT GLOBALIZACIJE
PARADOKS RAUNOVODSTVENE HARMONIZACIJE
- nacionalni raunovodstveni standardi postaju nadnacionalni ( US GAAPs)
-izravno i neizravno poveanje financijske koristi najrazvijenijih zemalja
- stimulira izravna ulaganja i transakcije na financijskim tritima najrazvijenijih
- poveava se broj globalnih igraa, a sve je manje lokalnih raunovoa

- raunovodstvenom harmonizacijom gubi se osjeaj za male subjekte koji su u procjepu poreznih

propisa i raunovodstvenih standarda
- raste otpor poreznih vlasti nerazvijenih zemalja zbog izbjegavanja poreza, socijalnih davanja i
nebrige o zatiti okolia
- POREZI SU NAJVEI IZAZOV HARMONIZACIJE
- zakon o trgovakim drutvima nitko ne kontrolira
MANIPULACIJE S FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA
MANIPULACIJE MOGU BITI:
1. Manipulacije na burzama
2. Manipulacije u raunovodstvu
TKO SU FINANCIJSKI MANIPULANTI
- financijski specijalisti
- kontroliraju pohlepu i strah
- ele ostvariti vlastite ciljeve, a tek onda ciljeve klijenata
PRETPOSTAVKE MANIPULANATA ZA MANIPULACIJE NA BURZAMA:
1.) javnost je glupa
2.) javnost e ulagati u vrijednosne papire kada cijene rastu ( radi se o zlatnoj groznici)
3.) javnost e prodavati vrijednosne papire kada cijene padaju
METODE MANIPULACIJE NA BURZAMA
1.) Pump & dump = umjetno poveaj trinu cijenu i nakon to ostvari taj cilj, prodaj
2.) Trash & cash = obezvrijediti vrijednost dionica ili obveznica nekih subjekata putem
manipulacije informacijama, nastoji se prikazati krizna situacija s ciljem preuzimanja dionica
ili obveznica
3.) Insider trading = u domeni djelovanja internih subjekata iz menadmenta koji mogu
prodavati informacije o strategiji, o klijentima, o budunosti, o uspjehu
MANIPULACIJE U RAUNOVODSTVU
- posljedica su konflikta interesa investitora, menadmenta i fiskusa
- manipulira se financijskim izvjetajima u cilju ostvarivanja financijskih interesa
- namjerno se iskrivljuje slika o financijskoj situaciji i uspjenosti kompanije
- manipuliranjem s raunovodstvenim politikama ( naelima priznavanja i mjerenja) precjenjuju se ili
podcjenjuju pozicije imovine ili obveza ime se izravno utjee na bilancu i izvjetaj o dobiti
- vea dobit poveava interese dioniara u raspodijeli, poveava i diskrecione investicije i poloaj
menadmenta, bolji rejting kod kreditora, bolja percepcija potencijalnih investitora na financijskim
tritima i vice versa
IZMANIPULIRANI I NEPOTPUNI, NEKVALITETNI I NEPOUZDANI FINANCIJSKI
IZVJETAJI IMAJU NEGATIVNE UINKE NA TRITU KAPITALA:
- nepouzdani izvjetaji uzrokuju neizvjesnost
- neizvjesnost uzrokuje rizike
- sve vei rizici tjeraju investitore na poveanje stope povrata
- zahtjevi za veim stopama povrata rezultiraju veim trokovima kapitala, padom potranje i cijena
vrijednosnih papira
CILJEVI MANIPULACIJA S FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA MOGU BITI:
- smanjenje fiskalnih davanja
- tenja za jeftinijim poveanjem kapitala
- izbjegavanje krenja ugovora s vjerovnicima
- poveanje bogatstva menadmenta

OKVIRI I SITUACIJE ZA PROVOENJE RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA MOGU

BITI:
- regulatorne mjere ( zakoni, pravilnici i raunovodstveni standardi) i njihove izmjene
- odluke menadmenta o promjeni raunovodstvenih politika i tretmanu tih promjena
FINANCIJSKI INSTRUMENTI KAO OBJEKT BURZOVNIH I RAUNOVODSTVENIH
MANIPULACIJA ( MRS / MSFI 39)
- financijska imovina koja se dri za trgovanje ( rok dospijea do 1 godine, kratkoroni portfelj)
- zajmovi i potraivanja koja je kreirao subjekt ( to su plasmani)
- ulaganja koja se dre do dospijea ( to su ulaganja u obveznice)
- imovina raspoloiva za prodaju ( to su dugorona ulaganja, rok dospijea preko jedne godine,
dugoroni portfelj)
RANGIRANJE POZICIJA BILANCE KOJE SU POD UTJECAJEM MANIPULACIJA
1. FINANCIJSKA IMOVINA ( dugotrajna i kratkotrajna) najvie pod utjecajem
- imovina koja se dri za trgovanje
- imovina raspoloiva za prodaju
- zajmovi i potraivanja koja je kreirao subjekt
- ulaganja koja se dre do dospijea
2. DUGOTRAJNA MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA
- patenti, licence, trokovi razvoja, franize, koncesije i goodwill
- zemljite, graevinski objekti, oprema
3. KRATKOTRAJNA IMOVINA ( najmanje je izloena manipulacijama)
- zalihe
- potraivanja
RANGIRANJE RAUNOVODSTVENIH METODA I POSTUPAKA KAO IZVOR
RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA
- metoda fer vrijednosti za naknadno mjerenje financijskih instrumenata
- utvrivanje amortiziranog troka
- portfelja
- test umanjenja financijske imovine i utvrivanje nadoknadivog iznosa
- metode poslovnih kombinacija i konsolidacije
- derivatni instrumenti i zatita
- metoda priznavanja i mjerenja zaliha i potraivanja
- umanjenje imovine ( vrijednosna usklaenja dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine)
- rezerviranja trokova
ZATITA OD RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA
- ispravna primjena raunovodstvene regulative ( zakona i standarda)
- nepristrana eksterna revizija i nadzor regulatornih tijela
- stalna kontrola menadmenta i budnost investicijske javnosti
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI I POKAZATELJI FINANCIJSKE ANALIZE
INSTITUCIONALNI OKVIR FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA
Zakon o raunovodstvu ( l.15)
MSFI ( ZOR l.18)
TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI
Bilanca ( ZOR l.15 i MRS 1)
Raun dobiti i gubitka ( ZOR l.15 i MRS 1)
Izvjetaj o novanom toku ( MRS 7)
Izvjetaj o promjeni glavnice ( MRS 1)
Biljeke uz financijske izvjetaje ( ZOR l.15 i MRS 1)

BILANCA
- trenutani vrijednosni iskaz imovine, obveza i kapitala trgovakih drutava na tono odreeni dan
- osnovno obiljeje = bilanna ravnotea
- IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL
IMOVINA

KAPITAL
OBVEZE

Europski tip bilance = imovina po rastuoj likvidnosti

Ameriki tip bilance = imovina po padajuoj likvidnosti
IMOVINA ( AKTIVA)
DUGOTRAJNA IMOVINA
- nematerijalna imovina
- materijalna imovina
- financijska imovina ( plasmani s rokom duim od 1 godine)
- potraivanja ( najee leasing)
KRATKOTRAJNA IMOVINA
- zalihe
- potraivanja
- financijska imovina ( plasmani do 1 godine)
- novac
OBVEZE I KAPITAL
KAPITAL ( uplaeni + zaraeni)
Uplaeni ( temeljni kapital)
- dionice ( udjeli) po nominalnoj vrijednosti
- premija na emitirane dionice ( razlika iznad nominalne vrijednosti kod prodaje
dionica na primarnom tritu)
Zaraeni kapital ( nastao iz dobiti)
- zakonske rezerve ( 5% od neto dobiti sve dok te rezerve ne postanu 5% temeljnog
kapitala)
- statutarne rezerve
- rezerve za otkup trezorskih dionica
- revalorizacijske rezerve
- zadrana dobit

OBVEZE
Dugorone
Kratkorone
Bilanca prikazuje trenutanu financijsku situaciju trgovakog drutva

1. sluaj
KAPITAL
IMOVINA
OBVEZE

2. sluaj
KAPITAL
IMOVINA

50%
50%
OBVEZE

3. sluaj
IMOVINA

KAPITAL
OBVEZE

Postavlja se pitanje oportuniteta da li je skuplje financirati se iz vlastitih izvora?

Financijska poluga
Financijska poluga, uporaba duga u financiranju poslovanja i ekspanziji poduzea,
poveavanje stupnja financiranja poduzea zaduivanjem. Financijska poluga podrazumijeva
ekonomiziranje fiksnih trokova poduzea. Tu je bitan odnos godinjih trokova kamata i
trine vrijednosti postojeeg duga. Uporaba financijske poluge vana je za ostvarenje
zadovoljavajueg poslovnog rezultata, ime se udovoljava pravilu financijske poluge, a to
znai da se isplati koristiti dug u poslovanju poduzea, ako se ostvaruje vea stopa
profitabilnosti od ponderirane kamatne stope po kojoj se plaaju kamate na dug.

RAUN DOBITI I GUBITKA ( IZVJETAJ O DOBITI)

Financijski izvjetaj koji korisnicima osigurava informaciju o uspjehu trgovakog drutva u
jednom obraunskom razdoblju ( izmeu dva datuma bilance 01.01 i 31.12)
Sadri kategorije uspjeha : PRIHODE, RASHODE I POSLOVNI REZULTAT ( DOBIT ILI
GUBITAK) .
Svrha mu je da prui informacije korisnicima o poveanju ili smanjenju zaraenog kapitala
izmeu dva datuma bilance.
SADRAJ IZVJETAJA O DOBITI
PRIHODI poveanje ekonomske koristi koja se odraava na poveanje imovine ili je posljedica
smanjenja obveza i tako utjee na poveanje kapitala
- priznaju se na temelju naela nastanka poslovnog dogaaja ili na naelu fakturirane realizacije
1.) REDOVNI ( poslovni i financijski = kamate, dividende, teajne razlike, kapitalni dobici ili
prihodi od prodaje dionica na sekundarnom tritu, udjeli u dobiti, prihodi od raznih prava )
2.) IZVANREDNI ( nastaju u izvanrednim okolnostima)

RASHODI smanjenje ekonomske koristi, posljedica su smanjenja imovine ili nastanka obveza, te
utjeu na smanjenje kapitala
- priznaju se na temelju naela sueljavanja prihoda i rashoda ( redovnim prihodima sueljavaju se
redovni rashodi)
1.) REDOVNI ( poslovni i financijski = kamate, teajne razlike, kapitalni gubici, nerealizirani
gubici)
2. IZVANREDNI
Poslovni rashodi
Proizvodno poduzee sastoji se od 2 dijela proizvodnog i neproizvodnog. Neproizvodni dio ine
uprava i prodaja ( uprava, raunovodstvo, financije, pravna sluba, prodajna sluba, marketing,
nabava). Proizvodni dio ine pogoni, a unutar pogona proizvodne linije.
Svaki troak mora se biljeiti po mjestu troka, a onda po radnom nalogu.
Neki trokovi se prate do mjesta troka, a ne mogu se pratiti po radnom nalogu.
U neproizvodnom dijelu poduzea nastaju trokovi razdoblja ( period costs). U proizvodnom dijelu
nastaju trokovi proizvodnje ( production costs) . Po MRS 2 zalihe se vrednuju po trokovima
proizvodnje ( direktnog materijala, direktnog rada i opih trokova proizvodnje)
OTP se ne mogu pratiti po pojedninim proizvodima, samo po mjestima troka. Najvei dio OTP su
trokovi amortizacije.
Rashodi = trokovi razdoblja + trokovi prodanih proizvoda
FORME IZVJETAJA O DOBITI
RAZVRSTAVANJE TROKOVA PO PRIRODNIM VRSTAMA
- prema 4. direktivi EU
- koriste mala i srednja trgovaka drutva
- poslovni rashodi = trokovi po prirodnim vrstama +/- promjena zaliha

IZVJETAJ O DOBITI PO PRIRODNIM VRSTAMA

Prihodi od prodaje proizvoda
Poveanje / smanjenje zaliha - poetne zalihe
- konane zalihe
Trokovi po prirodnim vrstama
* direktni materijal
* bruto plae
*ostali materijalni trokovi
*amortizacija
*OTP
Ukupno trokovi

100.000
12.000
16.000

-4.000

5.000
10.000
2.000
1.000
20.000
38.000

Ukupni poslovni rashodi

34.000

Dobit od poslovnih aktivnosti

66.000

Financijski prihodi ( kamate i dividende)

Financijski rashodi

3.000
-2.000

Dobit od redovnih aktivnosti

Porez na dobit
Neto dobit

67.000
-13.400
53.600

RAZVRSTAVANJE TROKOVA PREMA FUNKCIJI

- MRS 1
- koriste velika trgovaka drutva koja prate trokove po funkcijama ( npr. proizvodnja, prodaja,
uprava i sl.) i koriste kao podlogu za donoenje poslovnih odluka ( upravljako raunovodstvo)
IZVJETAJ O DOBITI FUNKCIONALNA METODA
Prihodi od prodaje proizvoda

100.000

Trokovi prodanih proizvoda

Poetne zalihe
Trokovi proizvodnje got.proizv.bez OTP
Konane zalihe
Trokovi prodanih proizvoda

12.000
18.000
-16.000
14.000

Bruto dobit ( bruto mara)

Trokovi razdoblja
Trokovi prodaje
Trokovi uprave
Ukupno trokovi razdoblja

86.000

6.000
14.000
20.000

Operativna dobit
Financijski prihodi
Financijski rashodi

66.000
3.000
-2.000

Dobit od redovnog poslovanja

Porez na dobit
Neto dobit

67.000
-13.400
53.600

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

CASH FLOW STATEMENT
-1987. uvrten u okvir standarda GAAP
- do tada je bio Izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju
To je izvjetaj koji prua korisnicima informacije o novanom toku ( novanim primicima i izdacima)
u tijeku jednog obraunskog razdoblja. Prua one informacije koje bilanca i izvjetaj o dobiti ne
pruaju korisnicima.
Temelji se na novcu i novanim ekvivalentima.
Svrha mu je :
- procjena budueg novanog toka
- procjena sposobnosti drutva da isplati dividende
- da se ocjeni sposobnost drutva za investiranjem i potrebe za vanjskim financiranjem

- da se ocjene uzroci razlikovanja neto dobiti od novanog toka

A
=
CA + NCA =
CA
=

L + SE jednadba bilance
L + SE
L + SE - NCA

( CA = cash assets = obveze + kapital nenovana imovina)

Novani ekvivalenti ili surogati su svi plasmani do 3 mjeseca koji se mogu brzo i bez odgode
transformirati u novac ( zadunice, zapisi)
Poveanje novca i novanih surogata su posljedice:
- poveanja obveza npr. uzimanja kredita CA = L
- poveanja glavnice emitiranjem dionica ili poveanjem dobiti CA = SE
- smanjenja nenovane imovine CA = NCA
SADRAJ IZVJETAJA O NOVANOM TOKU MRS 7
DIREKTNA METODA

POSLOVNE AKTIVNOSTI
1. NOVANI PRIMICI ( prodaja, kamate, dividende, povrati poreza itd.)
2. NOVANI IZDACI ( nabava sirovina, robe, kamate, porezi, plae)
A. NOVANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI
1. NOVANI PRIMICI ( prodaja dugotrajne imovine i vrijednosnih papira)
2. NOVANI IZDACI ( ulaganja u dugotrajnu imovinu, vrijednosne papire i plasmani)
B. NOVANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
FINANCIJSKE AKTIVNOSTI
1. NOVANI PRIMICI ( emisija dionica, obveznica, primljeni krediti)
2. NOVANI IZDACI ( isplata dividendi, otkup trezorskih dionica, povrat glavnice kredita)
C.NOVANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

A + B+ C = ISTI NOVANI TOK

Najvanije su poslovne aktivnosti jer ako je novani tok od poslovnih aktivnosti pozitivan onda
postoji pretpostavka za investiranje.

INDIREKTNA METODA razlikuje se samo kod poslovnih aktivnosti

POSLOVNE AKTIVNOSTI
+ neto dobit
+ amortizacija ( sa financijske toke gledita amortizacija je primitak)
+ smanjenje kratkoronih potraivanja
- poveanje kratkoronih potraivanja
+ poveanje kratkoronih obveza
- smanjenje kratkoronih obveza
+ smanjenje zaliha
- poveanje zaliha
Neto obrtni kapital = kratkotrajna imovina kratkorone obveze
Dugotrajna imovina

Dugorone obveze

Neto obrtni kapital

Kratkotrajna imovina

Kratkorone obveze

IZVJETAJ O PROMJENI GLAVNICE

-detaljiziranje dijela bilance u kojem se prikazuje stanje kapitala.
- sastavlja se izmeu dva datuma bilance
- prua informacije korisnicima o uzrocima poveanja ili smanjenja glavnice
Promjene glavnice mogu biti:
a) iz transakcija s dioniarima ( emisija dionica, otkup trezorskih dionica, isplate dividendi)
b) iz aktivnosti trgovakog drutva ( dobit, gubitak)
SADRAJ IZVJETAJA O PROMJENI GLAVNICE
GLAVNICA
1.) Dionice ( udjeli) po nominalnoj vrijednosti
2.) Premija na emitirane dionice
3.) Zakonske rezerve
4.) Statutarne rezerve
5.) Rezerve za otkup trezorskih dionica
6.) Revalorizacijske rezerve
7.) Zadrana dobit
BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE
Nakon temeljnih financijskih izvjetaja objavljuju se
a) znaajne raunovodstvene politike
b) biljeke
Raunovodstvene politike sadre najvanija naela, metode, postupke koje je drutvo koristilo za
sastavljanje i objavljivanje financijskih izvjetaja.

Biljeke sadre sve detalje kojima se rastereuju financijski izvjetaji, a odnose se npr. na strukturu
zaliha, ulaganja, prihode, rashode i sl.

INFORMACIJE NA TEMELJU ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Horizontalna analiza
- komparativna analiza promjena u apsolutnom iznosu i strukturi izmeu baznog razdoblja i proteklih
razdoblja
Trend analiza
- komparativna analiza izmeu najuspjenijih ili najloijih godina
- pogodna je za analizu sezonskih utjecaja
Vertikalna analiza
- koristi strukturu ( postotke) s ciljem da se ukae na relaciju izmeu pojedinih dijelova istog
financijskog izvjetaja
Analiza pomou pokazatelja financijske analize
- pokazatelji su relacije izmeu pojedinih pozicija financijskih izvjetaja
Du Pontov sustav pokazatelja
INFORMACIJE NA TEMELJU POKAZATELJA FINANCIJSKE ANALIZE
1.) Pokazatelji zaduenosti
2.) Pokazatelji likvidnosti
3.) Pokazatelji aktivnosti ( koeficijent obrtaja)
4.) Pokazatelji profitabilnosti ( rentabilnosti)
5.) Pokazatelji investiranja

POKAZATELJI ZADUENOSTI
Ukupne obveze
1.) stupanj zaduenosti = ------------------------------ ( konzervativno pravilo 0,5 )
Ukupna imovina
Ukupne obveze
2.) odnos duga i glavnice = ---------------------------( konzervativno =1)
Ukupna glavnica
Dobit prije kamata i poreza
3.) pokrie kamata = -------------------------------------- > 1
Rashodi od kamata

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

Kratkotrajna imovina
1.) tekui odnos =----------------------------------> 2,3 ( vano kod trgovine)
Kratkorone obveze
Novac + kratkotrajna financijska imovina + potraivanja
2.) brzi odnos = -------------------------------------------------------------------->1
Kratkorone obveze

POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Ukupan prihod
1.) k.o. ukupne imovine =---------------------------------------Ukupna imovina ( prosjeno stanje)
Ukupan prihod
2.) k.o. zaliha= ---------------------------------> 1
Zalihe ( prosjeno stanje)
Ukupan prihod ( promet)
3.) k.o. potraivanja=----------------------------------------- >1
Potraivanja ( prosjeno stanje)
365
4.) dani vezivanja potraivanja=-------------------------k.o. potraivanja
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI ( ROA I ROE)
dobit
1.) profitabilnost poslovanja =------------------------------------------- = ROA
Ukupna imovina ( prosjeno stanje)

Neto dobit
2.) profitabilnost dionike glavnice= -----------------------------------------= ROE
Dionika glavnica ( prosjeno)
Neto dobit
3.) profitna mara = ----------------------------------Ukupan prihod ( promet)
POKAZATELJI INVESTIRANJA
Neto dobit- dividende na povlatene dionice
1.) zarade po dionici ( EPS)=-----------------------------------------------------Ponderirani prosjeni broj obinih dionica
Ovo je najvaniji pokazatelj, javno se objavljuje ( MRS 33). Koristi se ponderirani prosjeni broj zato
to broj dionica moe varirati u toku godine. Ponder moe biti npr. broj dana.

Neto dobit rasporeena za dividende

2.) dividende po dionici ( DPS)= ----------------------------------------------Broj glavnih dionica
Dividende po dionici
3.) prinos od dividendi ( dividend yield)=-------------------------------Trina cijena po dionici
Trina cijena po dionici
4.) odnos cijena i zarade ( P/E) = --------------------------------Zarada po dionici

Dividende po dionici
5.) odnos isplate dividendi= --------------------------------Zarade po dionici
POKAZATELJI NOVANOG TOKA
Pokazatelji za ocjenu likvidnosti
Novani tok od poslovnih aktivnosti
a) novano pokrie kamata=----------------------------------Rashodi od kamata
Novani tok od poslovnih akt.- isplata dividende
b) novano pokrie obveza=----------------------------------------------------------Prosjene obveze u obra.razdoblju
Novani tok od poslovnih akt.- divid.povlatenim dioniarima
c) novano pokrie dividendi =------------------------------------------------------------------------obinim dioniarima
Novani izdaci za dividende obinim dioniarima
Novani tok od poslovnih aktivnosti
d) novano pokrie za= ------------------------------------------------------ukupne dividende Novani izdaci za ukupne dividende

Pokazatelji kvalitete dobiti

Novani primici s osnova realizacije
a) kvaliteta realizacije=-----------------------------------------------Ukupna realizacija ( prodaja)
Novani tok od poslovnih aktivnosti
b) kvaliteta dobiti= ------------------------------------------------------------Dobit od redovne posl.aktivnosti ( operativna dobit)
Nov.tok od posl.aktivnosti prije kamata i poreza
c) kvaliteta dobiti= -----------------------------------------------------Dobit prije kamata, poreza i amortizacije
Pokazatelji kapitalnih izdataka
Novani tok od posl.aktivnosti- novani izdaci za dividende
a) pokazatelji nabavke=-----------------------------------------------------------------------kapitalne imovine Nov.izdaci za nabavu dugotrajne kapitalne imovine

Novani tok od investicijskih aktivnosti

b) pokazatelji investiranja=----------------------------------------------------------Novani tok od financijskih aktivnosti
Novani tok od investicijske aktivnosti
c) pokazatelji financiranja= -------------------------------------------------Novani tok od poslovnih i financijskih aktivnosti

Pokazatelji povrata novanog toka

Novani tok od poslovne aktivnosti- nov.izdaci za povlatene dionice
a) novani tok po dionici=---------------------------------------------------------------------------------Ponderirani prosjeni broj obinih dionica
Novani tok od poslovne aktivnosti prije kamata i poreza
b) povrat novca na =-------------------------------------------------------------- -----uloenu imovinu Prosjena ukupna imovina
Novani tok od poslovne aktivnosti
c) povrat novca na= ---------------------------------------------------------------dugove i glavnicu Prosjeno stanje dionike glavnice i obveza
Novani tok od poslovne aktivnosti
d) povrat novca na=-----------------------------------------------------------dioniku glavnicu
Prosjena dionika glavnica

RAUNOVODSTVENO PRAENJE EMISIJE DIONICA,

IZGLASAVANJA I RASPOREIVANJA DIVIDENDI
Prednosti dionikog drutva
a) nema osobne odgovornosti dioniara
b) lake se akumulira kapital
c) laki je prijenos vlasnitva ( prijenos vlasnitva se registrira u Sredinjoj depozitarnoj
agenciji)
d) kontinuitet postojanja
e) ima profesionalni menadment razgranienje prava od odgovornosti
Na zapadu se statutom odreuje koliko menadment moe maksimalno imati dionica ( 510%) . Kod nas neki lanovi uprave imaju 60-70% dionica i toga nema u statutu. Menadment
ne smije biti optereen vlasnitvom
Slabosti
a) problem dvostrukog oporezivanja dobiti i dohotka
b) potreba za veom zakonskom regulacijom ( primarnog i sekundarnog trita)
- komisija za vrijednosne papire, HANFA

c) odvojeno je vlasnitvo od kontrole

- sukobi vlasnike strukture i menadmenta
- suprotstavljeni ciljevi - menadmentmaksimalizacija zadrane dobiti
- dioniari maksimalizacija dividende
Vlasnici bi trebali kontrolirati procese usporedbom planiranog i ostvarenog. Ako se planirano
ne ostvari vlasnici bi trebali smijeniti upravu. Kod nas vlasnici = uprava.
Vrste dionica
1. obine ili redovne dionice
2. povlatene ili preferencijalne dionice
Dionice su dugoroni vlasniki instrument, potvrda o udjelu u neto imovini ( kapitalu ) ( neto imovina
= imovina obveze)
ZTD definira vrste dionica.
Vlasnici redovnih dionica imaju tri prava:
- glasako pravo 1 dionica 1 glas
- na dividendu kad se izglasaju
- pravo sudjelovanja u likvidacijskoj masi, ali kao posljednji u isplatnom redu
Vlasnici preferencijalnih dionica
- u pravilu nemaju glasaka prava
- imaju prava na dividende kao % od nominalne vrijednosti dionica
- sudjeluju u likvidacijskoj masi prije vlasnika obinih dionica
Povlatene dionice hibridni instrument
- kumulativne
- kad se izglasa dividenda, onda se isplauju dividende od svih prethodnih godina
- nekumulativne
- nemaju to pravo, ali imaju mogunost konverzije u druge instrumente ( obine
dionice ili obveznice). Navode se i uvjeti pod kojima se to moe izvriti.
Svake godine vri se obraun dividende kao % od nominalne vrijednosti ( po tome su sline
obveznicama), a isplauju se kad je dividenda izglasana ( po tome su sline dionicama).
Kod dionica nema nikakvog obeanja zarade.
BILANCA DIONIKOG DRUTVA
AKTIVA= PASIVA
IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL
KAPITAL = UPLAENI + ZARAENI
UPLAENI KAPITAL ( temeljni, ne rasporeuje se)
- dionice po nominalnoj vrijednosti
- premija na emitirane dionice
ZARAENI KAPITAL ( raspodjeljivi dio kapitala)
- rezerve
- zadrani dobici iz prethodnih godina
- nerasporeena dobit tekue godine
U amerikom sustavu nema rezervi, samo zadrana dobit.
OSNOVNI TERMINI ZA RAUNOVODSTVENO PRAENJE DIONICA
1. AUTORIZIRANE DIONICE
- dionice s pravom na emisiju. Dionika skuptina donosi odluku o emisiji novih dionica
( dokapitalizacija)
2. EMITIRANE DIONICE
- prodane za novac ( MRS 32) ili razmijenjene za nenovanu imovinu i usluge ( MSFI 2)

3.NEEMITIRANE DIONICE
- razlika autoriziranih i emitiranih
4. UPISANE DIONICE ( subscribed stocks)
- najea operacija. U prospektu se objavljuje vrijeme i mjesto upisa ( u bankama, brokerskim
kuama i sl). Upis traje krae od godinu dana, obino do 3 mjeseca. Potpisuje se ugovor o kupnji
dionica upisom.
- odmah 5 ili 10% nominalne vrijednosti dionice
- ostatak upisanog, a neuplaenog iznosa u roku 2-3 mjeseca ili na 2-3 rate
- upisnik stjee prava iz dionice uplatom 100% iznosa
- u sluaju odustajanja vraa se. ?
5. TREZORSKE DIONICE ( treasury stock)
- d.d. emitira i otkupljuje dio svojih dionica
- razlog je promjena vlasnike strukture. Npr. dioniar dri 60% dionica. eli imati 100% i on
daje nalog da se otkupljuju dionice od ostalih dioniara, ali sa iro rauna kompanije. Ako
firma otkupi 40% onda taj dioniar ima 100%. ZTD kae da se moe otkupiti maksimalno
10%, ali nitko ne nadzire primjenu ZTD-a.
6. GLAVNE DIONICE outstanding stocks
- emitirane ( minus) trezorske dionice
- vlasnici glavnih dionica imaju pravo na dividende, dok se dividende na trezorske dionice ne
obraunavaju
7. NOMINALNA VRIJEDNOST par value, fer value
- iznos koji pie na samoj dionici, odreen prilikom autorizacije
- ZTD regulira minimalno 10 kn po dionici
8. TRINA VRIJEDNOST DIONICA
- kotacijska vrijednost
- to emo iitati sa kotacije na burzi
- 35.000 kompanija listano je na burzama
9. PREMIJA NA EMITIRANE DIONICE
- iznos iznad nominalne vrijednosti koji se ostvaruje prodajom dionica na primarnom tritu
- premija nije prihod nego je kapital, neraspodjeljivi
- sekundarno trite je trite ve emitiranih vrijednosnih papirainstitucije burze
10. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE ( book value)
- kapital ( glavnica) / broj glavnih dionica
RAUNOVODSTVENO PRAENJE EMISIJE DIONICA
- na primarnom financijskom tritu
A) Emisija i prodaja obinih dionica za novana sredstva ( MRS 32)
B) Emisija i razmjena obinih dionica za nenovane oblike imovine ili za usluge ( MSFI 2)
A)
1. ) Emitirano je 100 dionica nominalne vrijednosti 1 kn koje su prodane po trinoj cijeni koja je
jednaka nominalnoj vrijednosti
- centripetalno kretanje
- 100 Novani raun / 910 Dioniki kapital 100,00 kn
- dioniari uplauju, formira se temeljni kapital
2.) Trina cijena vea je od nominalne vrijednosti. Trina cijena 1,25 kn, nominalna 1,00 kn.
DUGUJE
POTRAUJE
100 iro raun 125,00 kn 910 Dionice po nominalnoj
vrijednosti 100,00 kn
911 Premija na emitirane
dionice 25,00 kn
3.) Emisija po cijeni manjoj od nominalne vrijednosti ( nije doputeno po ZTD)
DUGUJE
POTRAUJE
100 iro raun 85,00 kn
910 Dionice po nominalnoj
vrijednosti 100,00 kn

911 Diskont na emitirane

dionice 15,00 kn
4.) Emisija i prodaja obinih dionica upisom
1) Upisano je 100 dionica po 1 kn, plaeno odmah 30%
2) Ostatak u dvije jednake rate
3) Otplatom 100% upisanog iznosa dioniari stjeu dionice i prava iz njih
DUGUJE
100 iro raun 30,00 kn

POTRAUJE
910 Dionice po nominalnoj
vrijednosti upisane 100,00 kn

16 Potraivanja za
upisane dionice 70,00 kn
100 iro raun 35,00 kn
16 Potraivanja za upisane
1.rata
dionice 35,00 kn
100 iro raun 35,00 kn
16 Potraivanja za upisane
2.rata
dionice 35,00 kn
910 Dionice po
910 Dionice po nominalnoj
nominalnoj vrijednosti
vrijednosti uplaene 100,00
upisane 100,00 kn
kn
B) Emisija i razmjena obinih dionica za nenovane oblike imovine ili za usluge ( MSFI 2)
1.) EMISIJA I RAZMJENA ZA MATERIJALNU IMOVINU
2.) EMISIJA I RAZMJENA ZA NEMATERIJALNU IMOVINU
3.) EMISIJA I RAZMJENA ZA USLUGE
Osnovica razmjene dionica za nenovanu imovinu ili usluge moe biti:
a) trina cijena dionice
b) trina cijena nenovane imovine ili usluga
Primjer: 100 dionica nominalne vrijednosti 1,00 kn,a trine 1,20 kn razmijenjene su za opremu.
Trina cijena dionica je osnovica za razmjenu.
DUGUJE
025 ili 04 Nenovana
imovina ili usluge 120,00
kn

POTRAUJE
910 Dionice po nominalnoj
vrijednosti 100,00 kn
911 Premija na emitirane
dionice 20,00 kn

OTKUP VLASTITIH EMITIRANIH DIONICA ( TREZORSKE DIONICE)

Razlozi otkupa:
1.) Politika dividendi ( smanjenje broja glavnih dionica da bi bila vea dividenda)
2.) Smanjenje opasnosti od preuzimanja od strane drugih
3.) Zaustavljanje pada trine vrijednosti
4.) Drugi razlozi
MRS 32 Evidentiranje otkupa otkupljeno 100 dionica nominalne vrijednosti 1,00 kn, cijena otkupa
1,20 kn
DUGUJE
POTRAUJE
910 Dionice po
100 iro raun 120,00 kn
nominalnoj vrijednosti
100,00 kn
911 Premija na emitirane
dionice 20,00 kn
Ako nema dovoljno premije knjii se na teret zadrane dobiti.

Prodaja trezorskih dionica prodaje se po 1,25 kn

DUGUJE
100 iro raun 125,00 kn

POTRAUJE
910 Dionice po nominalnoj
vrijednosti 100,00 kn
911 Premija na emitirane
dionice 25,00 kn

RAUNOVODSTVENO PRAENJE IZGLASAVANJA I

ISPLATE ( DISTRIBUCIJE) DIVIDENDI
S raunovodstvene toke gledita prilikom izglasavanja i isplate dividendi relevantna su tri momenta:
1. ) datum izglasavanja dividendi ( datum skuptine odluka o dividendama nakon usvajanja
konanog obrauna)
2.) datum sastavljanja liste dioniara koji imaju pravo na dividende ( uskladiti knjigu dionica
sa Sredinjom depozitarnom agencijom. Prije izglasavanja potrebno je izvriti usklaenja)
3.) datum isplate ( distribucije) dividendi
Dividende se mogu isplatiti na 3 naina:
1.) isplata u novcu ( moe i sukcesivno ako nema dovoljno novca)
2.) dividendne dionice
3.) distribucija dividende u nenovanim oblicima imovine ili usluga
1. Isplata u novcu
a) u iznosu manjem od neto dobiti
DUGUJE
POTRAUJE
936 Neto dobit saldo 100,00
kn
936 Neto dobit 60,00 kn
262 Obveze za dividende
60,00 kn
262 Obveza za dividende 100 iro raun 60,00 kn
60,00 kn
936 Neto dobit 40,00 kn
930 Zadrana dobit 40,00 kn
Ukupan potencijal za isplatu dividendi je neto dobit + zadrana dobit. Pod odreenim uvjetima iz ZTD
mogu se isplatiti i rezerve.

b) isplata u iznosu jednakom neto dobiti tekue godine

DUGUJE
POTRAUJE
936 Neto dobit saldo 100,00
kn
936 Neto dobit 100,00 kn 262 Obveze za dividende
100,00 kn
262 Obveza za dividende 100 iro raun 100,00 kn
100,00 kn
c) isplata u iznosu veem od neto dobiti tekue godine
DUGUJE
POTRAUJE
936 Neto dobit saldo 100,00
kn
936 Neto dobit 100,00 kn 262 Obveze za dividende
120,00 kn

930 Zadrana dobit 20,00

kn
262 Obveza za dividende
120,00 kn

100 iro raun 120,00 kn

d) isplata dividende u sluaju gubitka tekue godine

DUGUJE
POTRAUJE
936 Gubitak tekue
godine saldo 10,00 kn
930 Zadrana dobit 10,00 936 Gubitak tekue godine
10,00 kn
930 Zadrana dobit 50,00 262 Obveze za dividende
50,00 kn
262 Obveza za dividende 100 iro raun 50,00 kn
50,00 kn
Prvo se pokrije gubitak tekue godine sa zadranom dobiti, a onda se na teret zadrane dobiti formira
obveza za isplatu dividende i na kraju se isplati dividenda sa iro rauna.
DISTRIBUCIJA DIVIDENDNIH DIONICA
- dodatnom emisijom obinih dionica
- distribucija dionica je na proporcionalnoj osnovi
U sluaju malog broja dividendnih dionica ( dodatna emisija do 25% postojeih glavnih dionica)
temelj evidentiranja je trina vrijednost postojeih glavnih dionica.
U sluaju velikog broja dividendnih dionica ( dodatna emisija preko 25% postojeih glavnih dionica)
temelj evidentiranja je nominalna vrijednost postojeih glavnih dionica.
Prednost dividendnih dionica:
- nema odljeva novanih sredstava ( najkvalitetnije imovine)
- na te dividende se ne plaaju porezi ( plaa se samo na novane dividende)
- poveava se vrijednost poduzea, a time i trina vrijednost dionice

Evidentiranje dividendnih dionica

Poduzee je evidentiralo 50 dividendnih dionica trine cijene 1,2 kn, nominalna cijena 1,00 kn.
DUGUJE
POTRAUJE
936 Neto dobit saldo 100,00
kn
936 Neto dobit 60,00 kn
262 Obveze za dividende
60,00 kn
262 Obveze za dividende 910 Dioniki kapital
60,00 kn
dionice po nominalnoj
vrijednosti 50,00 kn
911 Dioniki kapital
premija na emitirane dionice
10,00 kn
Nakon izglasavanja dividende formira se obveza za isplatu dividende na teret neto dobiti, a ta se
obveza zatvara formiranjem kapitala po nominalnoj vrijednosti dionice 50,00 kn i premije 10,00 kn.

Izglasavanjem dividendnih dionica poveava se neraspodjeljivi kapital, a smanjuje se raspodjeljivi dio.

Mijenja se struktura kapitala.
OBVEZNICE
- vrlo slabo razvijen financijski instrument u RH
EMISIJA OBVEZNICA ( IZDAVANJE) prikupljanje sredstava tueg kapitala u cilju investiranja
- prilikom emisije obveznica postoje 3 situacije ( s toke gledita emitenta)
1) emisija obveznica po nominalnoj vrijednosti
2.) emisija obveznica uz diskont
3.) emisija obveznica uz premiju
- s gledita investitora ( banaka, ulagaa) je ista podjela kao s gledita emitenta
- da li e biti 1.,2. ili 3. varijanta ovisi o odnosu kamata na obveznice i trine kamatne stope
- kamata na obveznice = ugovorena kamata
- u irem smislu obveznice su kreditni instrument
- ako je kamata na obveznice jednaka trinoj kamatnoj stopi tada se obveznice prodaju ( emitiraju) po
nominalnoj vrijednosti
- ako je trina kamatna stopa vea ( npr. 9%), a kamate na obveznice nie ( 8%) tada se emitiraju uz
DISKONT ( po cijeni nioj od nominalne)
- ako je trina kamatna stopa nia od kamate na obveznice tada se emitiraju ( prodaju) uz PREMIJU (
po cijeni vioj od nominalne)
AMORTIZACIJA OBVEZNICE ( tehnike amortizacije ( povrata) obveznice)
- 2 sustava amortizacije ( otplate) obveznice
1. JEDNOKRATNI SUSTAV- kamate se obraunavaju i isplauju jednom ili vie
puta godinje, a glavnica ( dug) se vraa na kraju roka za iskup obveznica ( terminske
obveznice)
2. VIEKRATNI SUSTAV otplata obveznica vri se putem anuiteta koji se sastoje
od dijela duga ( glavnice) i kamate ( serijske obveznice) . Karakteristian je za kredite
tj. krediti se vraaju pomou anuiteta
UTJECAJ DISKONTA I PREMIJE NA PRIHODE I RASHODE IZDAVATELJA
I INVESTITORA U OBVEZNICE
IZDAVATELJ ( emitent
obveznica)
INVESTITOR ( ulagatelj)

DISKONT
- poveava rashode od kamata
- uveava prihode od kamata

PREMIJA
- utjee na smanjenje rashoda od
kamata
- smanjuje prihode od kamata

KNJIENJA KOD IZDAVATELJA jednokratni sustav amortizacije obveznica

a) emisija po nominalnoj vrijednosti
DUGUJE
100 iro raun
100.000,00 kn
Rashodi od kamata
8.000,00 kn

POTRAUJE
957 Emitirane obveznice
100.000,00 kn
Obveze za obraunate kamate
8.000,00 kn

b) emisija uz diskont
DUGUJE
100 iro raun 90.000,00
kn
Diskont na emitirane

POTRAUJE
957 Emitirane obveznice
100.000,00 kn

obveznice 10.000,00
Rashodi od kamata
Obveze za obraunate kamate
8.000,00 kn
8.000,00 kn
Rashodi od kamata
Diskont na emitirane
1.000,00
obveznice 1.000,00
Obveze za kamate
iro raun 8.000,00
8.000,00
Dakle, amortizacija diskonta ( linearna) knjii se u korist konta diskonta, a na teret rashoda od kamata.
c) emisija uz premiju
DUGUJE
100 iro raun
110.000,00 kn

POTRAUJE
957 Emitirane obveznice
100.000,00 kn
Premija na emitirane
obveznice 10.000,00
Obveze za obraunate kamate
8.000,00 kn

Rashodi od kamata
8.000,00 kn
Premija na emitirane
obveznice 1.000,00
Rashodi od kamata
1.000,00
Obveze za kamate
iro raun 8.000,00
8.000,00
Kod amortizacije premije umanjuju se rashodi od kamata.

AMORTIZACIJA DISKONTA I PREMIJE

- 2 sustava
1.) LINEARNI ne uvaava vremensku preferenciju novca. Iznos premije ili diskonta dijeli se
brojem perioda povrata.
2. ) METODA EFEKTIVNIH KAMATA uvaava vremensku preferenciju novca ( MRS 39)
KNJIENJE KOD INVESTITORA
- obratno nego kod emitenta
VRSTE OBVEZNICA
- obveznice prema dospijeu mogu biti
1) TERMINSKE dospijee na kraju roka
2) SERIJSKE otplauju se putem anuiteta
- obveznice prema osiguranju mogu biti
1) OSIGURANE ako su vezane uz hipoteku emitenta
2.) NEOSIGURANE- ako nisu vezane uz hipoteku emitenta
- obveznice obzirom na registraciju mogu biti
1.) NA IME
2.) NA DONOSIOCA
- obveznice prema obraunu kamata mogu biti
1.) OBVEZNICE S NULTOM KAMATOM ( zero interest bonds)
2.) OBVEZNICE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM
- obveznice obzirom na mogunost zamjene mogu biti
1.) KONVERTIBILNE
2.) NEKONVERTIBILNE
- obveznice prema opozivu mogu biti
1.) OPOZIVE mogu opozvati ( otkupiti) prije dospjee
2.) NEOPOZIVE
- obveznice prema emitentu mogu biti
1.) DRAVNE OBVEZNICE izdaje ih Ministarstvo financija
2.) MUNICIPALNE obveznice lokalne uprave i samouprave
3.) KORPORATIVNE emitiraju ih poslovni subjekti

RAUNOVODSTVENO PRAENJE PRIPAJANJA I AKVIZICIJA

POSLOVNE KOMBINACIJE
- predstavljaju poslovne transakcije pripajanja, spajanja i akvizicija ( stjecanja) vlasnitva
- javljaju se pojavom korporativnih drutava ( dionikih drutava) ubrzava se proces poslovnih
kombinacija
- 20. stoljee je stoljee intenzivnih poslovnih kombinacija- nastavlja se i danas
PRIPAJANJA AKVIZICIJE SPAJANJA
mogu biti
1. HORIZONTALNA
u okviru iste grane ili grupacije
- cilj je poveanje trinog udjela
- tehnoloko, tehniki, ekonomsko povezivanje
- zapoela poetkom 20.stoljea
2. VERTIKALNA
- spajanja vjerovnika i dunika
- vjerovnici ponude ugovore svojim dunicima da pretvore svoj dug u udjele ( kapital)
- oprata se dug ali se preuzimaju dionice
- kombinacije izmeu financijskih institucija i proizvodnog sektora
- npr. Mitsubishi group Mitsubishi bank 3. banka na svijetu po veliini
- banka na vrhu dri grupu japanski model pripajanja
3. KONGLOMERATI
- cilj je maksimiziranje dobiti
Sve poslovne kombinacije mogu biti
- prijateljske- nastaju ugovorom izmeu 2 ili vie poslovnih subjekata
- neprijateljske bez ugovora
TIPOVI POSLOVNIH KOMBINACIJA
-PRIPAJANJA
- A+B = A
- jedan subjekt ostaje kao pravni subjekt, a ostali se likvidiraju
- imovina i obveze drutva B prelaze u bilancu drutva A
- jedan poslovni subjekt pripaja jedan ili vie subjekata ( poslovno pripajanje moe
ukljuiti kupnju neto imovine ukljuujui svaki goodwill)
- imovina i obveze jedne kompanije prenose se na drugu, a prva kompanija prestaje
postojati.
- ovaj tip poslovnog spajanja poznatiji je u literaturi kao FUZIJA, a ilustrira se kao
A+B= A ILI B
- SPAJANJA ( STATUTARNA KONSOLIDACIJA)
-A+B=C
- dva ili vie poslovnih subjekata spajaju se u jedan novoformirani subjekt
- imovina i obveze obiju kompanija prenose se na novu kompaniju, a obje prvobitne
kompanije prestaju postojati
- ovaj tip poslovnog spajanja obino se naziva STATUTARNA KONSOLIDACIJA, a
ilustrira se kao A+B= C
-STJECANJE VLASNITVA ( AKVIZICIJA)
- jedan poslovni subjekt stjee dionice ili udjele drugog subjekta umjesto stjecanja
neto imovine drugog subjekta
- svoj udio u kapitalu steenog poduzea stjecatelj ukljuuje u svoja posebna
financijska izvjea kao ulaganje u podrunice
- kada stjecatelj stekne vie od 50% dionica ili udjela u drugom poslovnom subjektu
tada dolazi do matino-podrunikog odnosa pri emu se kod sastavljanja izvjetaja

koristi MRS 27 Konsolidirani financijski izvjetaji i raunovodstvo ulaganja u

podrunice
- A+ B = AB niti jedan subjekt ne gubi pravnu osobnost, formira se grupa
Najvie ima akvizicija, pa onda pripajanja, a najmanje spajanja.
MOTIVI SUBJEKATA ZA POSLOVNE KOMBINACIJE
- individualni motivi, teko ih je sistematizirati
1. poveanje trita ( trinih udjela) znai poveanje prihoda i poveanje profita ( dobiti)
2. prirodna bogatstva
- kombinacijama se stjeu prirodna bogatstva npr. kompanije iz drvne industrije akvizicijom
mogu osigurati pristup boljoj sirovini( kvalitetnijim umama)
3. intelektualni kapital
stjecanje nekih subjekata moe biti motivirano preuzimanjem znanja, iskustva, tradicije
- stjecanje visokoobrazovanog ljudskog potencijala
4. transferne cijene
-prenosi se dobit s podruja viih poreznih stopa u podruje niih poreznih stopa
5. problem zatite okolia
- u jednoj zemlji mogu biti strogi propisi o zatiti okolia tako da neke industrije uope ne
mogu proizvoditi, ali se zato ti pogoni mogu otvoriti u drugoj ( preteito siromanoj) zemlji
gdje e se ostvariti zapoljavanje lokalnog stanovnitva
RAUNOVODSTVENO PRAENJE PRIPAJANJA
Kako se vri pripajanje
1. plaanjem za novac drutvo A za novac kupuje dionice od dioniara drutva B
2. razmjenom dionica ( najee)
- drutvo A emitira dionice. Prije toga treba vidjeti omjer razmjene izmeu dionica A i B.
Interes drutva A je da taj omjer bude to vei ( 1:100) . Tada se dionice razmjenjuju. Dioniari
drutva B postaju dioniari drutva A, ali s manjim udjelom. Drutvo B se likvidira, ali moe ostati
dalje kao neka podrunica.
3. razmjenom duga preuzimanjem duga
Drutvo A sklapa ugovor sa drutvom B da A preuzima obveze drutva B prema vjerovnicima, a B za
uzvrat daje dionice. Tu je mogunost i emisija obveznica.
4. kombiniranom metodom ( kombinacija prethodne 3 metode)
RAUNOVODSTVENA METODA PRIPAJANJA ( MSFI 3 to.14)
( od 2005. metoda kupnje)
FAZE
1. Nakon dubinskog snimanja drutva koje se pripaja, drutvo inicijator pripajanja A inicira sklapanje
ugovora o pripajanju s drutvom koje je predmet pripajanja ( B) . ( dubinsko snimanje = due diligence)
2. Drutvo A angaira ( ako ugovorom nije posebno precizirano) neovisnog procjenitelja za procjenu
fer vrijednosti neto imovine ( imovina obveze) drutva B.
3. Utvruje se troak stjecanja drutva B na slijedei nain:
TRINA CIJENA EMITIRANIH DIONICA DRUTVA A RAZMIJENJENIH ZA
DIONICE DRUTVA B
+
OVISNI TROKOVI PRIPAJANJA ( trokovi procjene, konzaltinga, administrativne i sudske
naknade, registracija integriranog subjekta)

=
TROAK PRIPAJANJA DRUTVA B
4. Utvrivanje razlike troka i fer vrijednosti neto imovine subjekta koji se pripaja
PROCJENA FER VRIJEDNOSTI
- 2 metode
- STATIKA ( imovina obveze)
- DINAMIKA ( budui novani primici i izdaci) . Diskontirani budui isti novani tok je
jednak fer vrijednosti poduzea.
RAZLIKA TROKA PRIPAJANJA I FER VRIJEDNOSTI
METODA KUPNJE
Troak pripajanja B
Fer vrijednost neto imovine
Goodwill ( MSFI 3 t.51)
Negativni goodwill( MSFI 3
t.56)

120 mil kn
100 mil kn
20 mil kn

100 mil kn
120 ml kn
20 mil kn

Troak pripajanja je objektivno utvrdiv, a fer vrijednost je procijenjena veliina.

Goodwill se tretira iskljuivo kao dugotrajna nematerijalna imovina. ( prije je mogao biti i rashod).
Prije se amortizirao, a sada se na kraju godine ponovno procjenjuje i po potrebi vri se umanjenje.
Negativni goodwill je prihod ili odgoeni prihod ( pasivno vremensko razgranienje).
Prije je postojala i metoda udruivanja interesa, ali se ta metoda sada vie ne koristi.
Fer vrijednost utvruju ovlateni procjenitelji, revizori i sl. tu nema egzaktnosti.
Najvie se to radilo u vrijeme pretvorbe.
Pretvorba nije isto to i privatizacija. Privatizirali su se oni koji su u pretvorbi postali dravno
vlasnitvo, a onda su se privatizirali.
FER VRIJEDNOST
- statiki i dinamiki koncept
Inventurna komisija, inventura
- utvruju se sve pozicije imovine i obveza
Spot cijena = trenutna, ona koju plaamo
Statika metoda
Zbroj imovine zbroj obveza ( po fer vrijednosti) = fer vrijednost poduzea
U knjigama poduzee vrijedi koliko je glavnica ( uplaena i zaraena), a trina vrijednost je neto
drugo. Problem procjene se uglavnom javlja kod dugotrajne imovine, pogotovo ako je davno
nabavljena i u knjigama otpisana, a jo uvijek se koristi u proizvodnji.
Dinamika metoda
- temelji se na buduim zaradama tj. sadanjoj vrijednosti buduih zarada ( profita)
- treba ocijeniti koje e poduzee donositi vee profite u budunosti
1. procjenjuju se budui ( npr. za 5-10 godina) novani primici i izdaci i utvruje se njihova razlika
2. utvruje se isti novani tok
3. primjenjuje se diskontna stopa na isti novani tok u svrhu utvrivanja sadanje vrijednosti
poduzea. Diskontna stopa bi trebala biti interna stopa rentabilnosti koja najbolje odgovara prosjenoj
trinoj kamatnoj stopi. Problemi: procjena novanih tokova i izbor diskontne stope.
Dominantna je statika metoda, a kod dinamike uzimaju se povijesni podaci o dobiti, a onda se na
temelju njih vri procjena za 5-10 godina. Kod statike metode manje su mogunosti manipulacije.

MSFI 3 tretira goodwill iskljuivo kao dugotrajnu imovinu. Prije je mogao biti ili imovina ili rashod,
sad samo kao imovina.
Negativni goodwill je prihod ili odgoeni prihod ili alternativno umanjenje dugotrajne nenovane
imovine. Negativni goodwill ima pozitivan utjecaj na rezultat bilo kroz prihode ili kroz manje
trokove.
Goodwill se prije amortizirao, a sad vie ne nego se vri umanjenje imovine. Dakle, ne sustavna
amortizacija nego se u svakoj godini moe otpisati drugi iznos sukladno procjeni na dan bilance.
AKVIZICIJA VLASNITVA ( STJECANJE)
- najei u praksi
1. NEMA ZNAAJNIJEG UTJECAJA I NEMA KONTROLE

Ulaganje do 20%
METODA TROKA

2. POSTOJI ZNAAJAN UTJECAJ ALI NEMA KONTROLE- mogu utjecati na poslovnu politiku

Ulaganje od 20 do 50%
METODA UDJELA

3. POSTOJI KONTROLA- donose sve vane odluke

Ulaganje preko 50%

F
METODA UDJELA

Metoda troka MRS 27

- primjenjuje se kad je ulaganje manje od 20%
- primjenjuju je subjekti koji su u grupi za konsolidaciju
- stjecanje se evidentira po troku nabave
- troak nabave = trina cijena dionica + ovisni trokovi nabave (razne provizije brokerima, burzi i sl)
- prihod kod ove metode priznaje se u visini dividendi koje je izglasalo drutvo ije se dionice dre
- alternativno, prihod od prodaje dionice
- kapitalni dobitak = prihod od prodaje troak stjecanja
Metoda udjela ( MRS 28)
- koriste oni subjekti koji sastavljaju individualne financijske izvjetaje tj. oni koji su izvan grupe za
konsolidaciju
- troak stjecanja je isti kao kod metode troka
- prihod se priznaje kao proporcionalni udjel u neto dobiti drutva ije se dionice dre. To se knjii kao
poveanje financijske imovine i istovremeno poveanje prihoda 04/77. Ako je ostvaren gubitak tada se
knjii proporcionalno smanjenje imovine i poveanje rashoda. 72/04
KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA ( MRS 27)
- kad jedno poduzee ima mo nad vie od polovine glasakih prava drugog poduzea ( POSTOJI
KONTROLA)

- kada jedno poduzee ima mo upravljanja financijskim i poslovnim politikama drugog poduzea na
temelju statuta ili sporazuma
- kad jedno poduzee ima mo imenovanja ili smjene veine lanova uprave ili odgovarajueg
upravljakog tijela drugog poduzea
- kad jedno poduzee ima mo usmjeravanja veine glasova na sastancima upravnog odbora ili
odgovarajueg upravljakog tijela
SLUAJEVI KADA SE NE VRI KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA
A. Kada menadment matice, iako ima veinski udio, nema sposobnost kontrole podrunice
-1.) kad je podrunica u reorganizaciji ili steaju i kad kontrolu dri sud ili steajni upravitelj
2.) kad se podrunica nalazi u inozemstvu gdje strana zemlja prema svojim zakonima moe
imati odreena ogranienja
B. Kada se oekuje da e matica imati privremenu kontrolu nad podrunicom tada konsolidacija
financijskih izvjetaja nije potrebna
1. ) matica za odreeno vrijeme namjerava prodati dionice podrunice
2.) politiko okruenje inozemne podrunice je takvo da se oekuje skoro gubljenje kontrole
3.) zbog transakcije otkupa vlastitih emitiranih dionica ( trezorske dionice) to vri podrunica,
gubi se kontrola nad podrunicom, a time i potreba za konsolidacijom izvjetaja
POSTUPAK KONSOLIDACIJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA
1. Financijski izvjetaji matice i njenih podrunica zbrajaju se po jednakim pozicijama tako da se
prilikom zbrajanja o tome vodi rauna kao da se radi o jednom raunovodstvenom subjektu. To znai
da se meusobne transakcije eliminiraju.
2. Eliminacija ili ponitavanje meukompanijskih poslovnih dogaaja.
a) meukompanijska ulaganja tj. ulaganja u dionice ili udjele matice eliminiraju se s
glavnicom ( dionice po nominalnoj vrijednosti, zadrani dobici i rezerve) podrunice
b) meukompanijska potraivanja i obveze tj. potraivanja matice i obveze podrunica
meusobno se ponitavaju
c) meukompanijski dobici i gubici ostvareni unutar skupine iskljuuju se iz konsolidacije
financijskih izvjetaja
SUTINA KONSOLIDACIJE
KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA MATICE B MRS 27 t.7
Matica ne treba sastavljati konsolidirane izvjetaje ako i samo ako:
a) je matica koja je u cijelosti ovisno drutvo u neijem vlasnitvu ili je ovisno drutvo u
djelominom vlasnitvu drugog subjekta i njegovih drugih vlasnika, ukljuujui da su oni koji
inae nemaju glasaka prava obavijeteni o tome da matica nee prikazati konsolidirane
financijske izvjetaje i da se tome ne protive
b) se matiinim dunikim ili vlasnikim instrumentima ne trguje na ureenom tritu
( domae ili strane burze kapitala ili OTC trite, ukljuujui domae ili regionalno trita)
d.o.o.
c) matica nije predala niti je u procesu predavanja svojih financijskih izvjetaja Komisiji za vp
ili drugoj regulatornoj organizaciji u svrhu izdavanja bilo koje vrste instrumenata na ureenom
tritu
d) krajnji ili bilo koji posredni vlasnik matice sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje
raspoloive za javnu upotrebu u skladu sa MSFI

Na temelju ovih kriterija treba odluiti da li neto ide u konsolidaciju ili ne. Postoje razliita
tumaenja; da li svi kriteriji trebaju biti ispunjeni ili samo jedan.
POSTUPAK KONSOLIDACIJE IZVJETAJA ( MRS 27 t.24-36)
a) Financijsko izvjee matice i njenih ovisnih drutava koji se koriste u pripremi konsolidiranih
izvjea moraju se pripremiti na isti izvjetajni datum ( razlika najdue tri mjeseca)
b) Konsolidirani financijski izvjetaji trebaju se sastavljati koritenjem istih raunovodstvenih politika
za jednake transakcije i druge poslovne dogaaje u slinim okolnostima.l
Proces konsolidacije:
1. Eliminacija knjienja u pomonim evidencijama ( ne u glavnoj knjizi)
2. Radne biljeke za eliminaciju
3. Sastavljanje konsolidirane bilance, RDG
Konsolidacija je jednostavna tamo gdje nema zaliha . Nerealizirani dobici i gubici u zalihama ( interna
realizacija) predmet je eliminacije.
Npr. ako Kra ima podrunicu u BIH onda se na njihovom skladitu nalazi roba Kraa koju je Kra
prodao podrunici. Podrunica to dalje prodaje svojim ovisnim drutvima. Jedino kada je podrunica
prodala sve onda je to prihod matice. Iz zaliha treba eliminirati dobit matice.
FINANCIJSKI INSTRUMENTI PRIZNAVANJE I MJERENJE
Definiranje financijskih instrumenata
To je bilo koji ugovor na temelju kojeg nastaje financijska imovina jednog subjekta te financijska
obveza ili glavniki instrument drugog subjekta.
Financijska imovina MRS 39
Novac
Ugovorno pravo da se primi novac
Ugovorno pravo na razmjenu financijskih instrumenata s drugim subjektima
Glavniki instrumenti drugog subjekta ( dionice)
Financijske obveze
To je bilo koja obveza kojom je ugovorena:
a) predaja novca ili bilo koje druge financijske imovine drugom poduzeu
b) razmjena financijskih instrumenata s drugim subjektima prema uvjetima koji su
potencijalno nepovoljni
Glavniki instrumenti
To je ugovor koji dokazuje iznos udjela u imovini drugog subjekta nakon umanjenja svih njegovih
obveza ( dokaz o udjelu u neto imovini subjekta)
RAZVRSTAVANJE FINANCIJSKE IMOVINE
1. Financijska imovina i obveze po fer vrijednosti kroz RDG ( koja se dri za trgovanje, trgovaki
portfelj, kratkorona financijska imovina)
2. Zajmovi i potraivanja ( plasmani, uglavnom dugoroni)
3. Ulaganja koja se dre do dospijea ( ulaganja u dugorone obveznice, dravne, municipalne)
4. Imovina raspoloiva za prodaju ( investicijski, dugoroni portfelj)

1. i 4. vrsta
- imamo 2 fonda
- kratkoroni - zarada na fluktuacijama cijena
- dugoroni investicijski interes je dividenda
- kod 1. vrste svaka promjena je prihod ili rashod, a kod 4.vrste svaka promjena je promjena glavnice
Banke mogu imati sve 4 pozicije, banke vrlo intenzivno ulau u obveznice.
Investicijski fondovi ne mogu imati 2. poziciju zajmovi i potraivanja
Osiguravajua drutva mogu imati sve pozicije.