Professional Documents
Culture Documents
Ali% ona u
najmanju ruku -okazuje .a -roua"anje #rki+ ruko-isa !o"o#
za"eta nije nauka o raketama.
PR=O IIDA!HE GR?COG !O=OG Ia"eta
Iako je Com-lutumski -oli#lot -r"o tam-ano iz.anje !o"o#
70
za"eta na #rkom% on nije i -r"o obja"ljeno iz.anje. Cao to
smo "i.eli% Com-lutum je o.tam-an .o 1<1;.% ali nije
obja"ljen .o 1<22. 0 tom -erio.u je je.an -re.uzimlji"i
+olan.ski uenjak% +umanista intelektuala3 Erazmo
Roter.amski% sainio i obja"io je.no iz.anje !o"o# za"eta na
#rkom% i tako stekao ast .a je ure.io -r"o takoz"ano editio
prin3eps AS-r"o obja"ljeno iz.anjeB. Erazmo je niz #o.ina
-roua"ao !o"i za"et% kao i .ru#a "elika antika .ela% imaju1i
u "i.u .a u o.re@enom trenutku sasta"i je.no iz.anje za
tam-u. Ali% tek ka. je -osetio Bazel u a"#ustu 1<1;. iz.a"a
-o imenu Ho+an Krober #a je ube.io .a krene .alje.
I Erazmo i Krober su znali .a je Com-lutumski -oli#lot u ra.u%
-a su -o6urili .a obja"e #rki tekst to je -re mo#u1e% iako su
.ru#e oba"eze s-reile Erazma .a se ozbiljno -o.u+"ati to#
-osla s"e .o jula 1<1<. 5a.a je -oao u Bazel .a -otra6i
-o#o.ne ruko-ise koje bi mo#ao .a u-otrebi za osno"u s"o#
teksta. On nije otkrio neko bo#atst"o ruko-isa% ali je ono to je
naao bilo .o"oljno za taj -osao. =e1inom se oslanjao samo na
ai3u kasni+ sre.njo"eko"ni+ ruko-isa koje je obele6io kao
ka.a se kori#uje ruko-is za tam-araF tam-ar je uzeo tako
obele6ene ruko-ise i nainio slo# .irektno sa nji+.
Iz#le.a .a se Erazmo za iz.anje je"an@elja jako oslonio na
samo je.an ."anaesto"eko"ni -re-is% a za Dela a-ostolska i
Poslani3e na .ru#i% tako@e iz 12. "eka * iako je mo#ao .a se
-oslu6i i nekoli3inom .ru#i+ ruko-isa i .a unese is-ra"ke
-rema nji+o"om za-isu. Ia Cnji#u otkro"enja morao je .a
-ozajmi je.an ruko-is o. s"o# -rijatelja% nemako# +umaniste
Ho+anesa Roj+linaF na nesre1u% na nekim mestima je bilo
#oto"o nemo#u1e itati taj ruko-is% a on je iz#ubio nje#o"u
-osle.nju stranu% koja sa.r6i -osle.nji+ est sti+o"a. 0 s"ojoj
71
6urbi .a oba"i -osao% Erazmo je na-rosto uzeo latinsku
=ul#atu i -re"eo njen tekst -ono"o na #rki% -a je tako st"orio
neka mesta u tekstu koji+ nema ni u je.nom -reostalom
#rkom ruko-isu. I to je% kao to 1emo "i.eti% iz.anje #rko#
!o"o# za"eta koje su u s"e -raktine s"r+e koristili -re"o.io3i
Biblije kralja D6ejmsa ot-rilike je.an "ek kasnije.
4tam-a Erazmo"o# iz.anja -oela je u oktobru 1<1<. i
za"rena je za samo -et mese3i. 5o iz.anje je sa.r6alo na
brzinu sku-ljen #rki tekst kao i re"i.iranu "erziju latinske
=ul#ate% je.no -ore. .ru#o# Au .ru#o i kasnija iz.anja%
Erazmo je ukljuio so-st"eni -re"o. teksta na latinski% umesto
=ul#ate% na u6as mno#i+ ta.anji+ teolo#a% koji su i .alje
smatrali .a je =ul#ata D-ra"a) Biblija 3rk"eB. 5a knji#a je bila
obimna% sa #oto"o +ilja.u strana. Pa o-et je sam Erazmo
kasnije rekao .a je ona %%-re bila zbrzana ne#o ure@ena) Akako
se izrazio na latinskom% prea3ipitatum veruis Luam editum).
=a6no je s+"atiti .a je Erazmo"o iz.anje bilo editio prin3eps
!o"o# za"eta na #rkom ne samo zato to je to interesantno
kao istorijski .etalj% "e1 mno#o "ie zato to su% kako se
-roua"anje teksta raz"ijalo% Erazmo"a iz.anja Aon i+ je
nainio -et% i s"a su bila nainjena na osno"u to# -r"o# na
brzinu saku-ljeno#B -ostala merilo za obja"lji"anje #rki+
teksto"a !o"o# za"eta koje 1e obja"lji"ati za-a.ni tam-ari to*
kom "ie o. tri stotine #o.ina. /le.ila su brojna iz.anja na
#rkom% koja su obja"ili iz.a"ai ija su imena .obro -oznata
-ozna"ao3ima te oblasti$ /te(anus Rober Estijen
)HobertMstienne), 5eo.or Beza )!,eodore Beza) i Bona"entura
)Bonaventure) i Abra+am Elze"ir )0bra,am Mlzevir). Ali% s"i
su se ti teksto"i manje ili "ie oslanjali na teksto"e nji+o"i+
-ret+o.nika% a s"i oni -otiu o. Erazmo"o# teksta Asa s"im
nje#o"im #rekamaB% koji se zasni"ao na "eoma malom broju
72
ruko-isa A-oneka. samo ."a ili ak i je.an * a za neke .elo"e
Otkro"enja% ni na je.anGB koji su nastali relati"no kasno u
sre.njo"eko"nom -erio.u. Iz.a"ai u#la"nom nisu tra#ali za
no"im ruko-isima koji bi mo#li biti stariji i bolji% kako bi s"oje
teksto"e zasno"ali na njima. 0mesto to#a% oni su na-rosto
tam-ali i -retam-a"ali isti tekst% unose1i samo manje izmene.
!esumji"o je .a su neka o. ti+ iz.anja znaajna. !a -rimer%
/te(anuso"o tre1e iz.anje iz 1<<0. je za-a6eno kao -r"o
iz.anje uo-te koje sa.r6i na-omene koje ilustruju razlike
izme@u neki+ o. ruko-isa koji su kori1eniF nje#o"o et"rto
iz.anje A1<<1.B mo6.a je jo znaajnije% -oto je to -r"o
iz.anje !o"o# za"eta na #rkom koje .eli tekst na sti+o"e. Do
ta.a% tekst je bio tam-an u3elo% bez naznaka za -o.elu na
sti+o"e. Postoji je.na zaba"na -ria o tome kako je /te(anus
oba"io taj -osao za -omenuto iz.anje. !je#o" sin je kasnije
is-riao kako je /te(anus o.luio .a #a -o.eli na sti+o"e
Akak"i su "e1inom za.r6ani u naim -re"o.ima na en#leskiB
.ok je -uto"ao na konju. !esumnji"o je on +teo .a ka6e kako
je nje#o" ota3 Dra.io na -utu) * to jest% .a je unosio broje"e
sti+o"a u"ee% u #ostioni3ama u kojima je o.se.ao. Ali% -oto
nje#o" sin buk"alno ka6e .a je /te(anus nainio te izmene
Djau1i na konju)% neki .u+o"iti komentatori su -ret-osta"ili .a
je on za-ra"o oba"ljao s"oj -osao u -rolazu% -a ka. #o. bi se
nje#o" konj neoeki"ano trznuo% /te(anuso"o -ero bi
-oskoilo% to objanja"a neke -rilino u.ne -o.ele na
sti+o"e% koje jo u"ek nalazimo u naem -re"o.u !o"o# za"eta
na en#leski.
Ali% "a6nija st"ar na koju o".e +o1u .a uka6em jeste to to su
s"a nare.na iz.anja * ukljuuju1i i /te(anuso"o * na kraju
kraje"a -otekla o. Erazmo"o# editio prin3eps, koje je bilo
zasno"ano na nekim -rilino kasnim i ne oba"ezno -ouz.anim
78
#rkim ruko-isima * onima koje je naao u Bazelu i onima koje
je -ozajmio o. s"o# -rijatelja Roj+lina. Ima razlo#a .a
sumnjamo .a su ti ruko-isi bili -osebno# k"aliteta% jer to su
na-rosto bili ruko-isi koji+ je us-eo .a se .oko-a.
Iaista% kako is-a.a% ti ruko-isi i nisu bili najbolje# k"alitetaF na
kraju kraje"a% oni su nastali neki+ +ilja.u i sto #o.ina nakon
ori#inalaG !a -rimer% #la"ni ruko-is koji je Erazmo koristio za
je"an@elja sa.r6ao je i -riu 0 6eni u+"a1enoj u -reljubi u
He"an@elju -o Ho"anu i -osle.nji+ ."anaest sti+o"a He"an@elja
-o &arku% to su o.elj3i koji nisu iz"orno -ri-a.ali
je"an@eljima% kao to smo "i.eli u -ret+o.nom -o#la"lju.
Ali% ima je.an kljuni -asus s"eti+ s-isa koji Erazmo" iz"or
nije sa.r6ao. 5o je -ria u I Poslani3i Ho"ano"oj <$*9% koju su
uenja3i naz"ali Ho"ano"om za-etom% koja se nalazi u
ruko-isima latinske =ul#ate% ali ne i u naj"e1em broju #rki+
ruko-isa * je.an -asus koji je .u#o omiljen +ri1anskim
teolozima% -oto je to je.ini -asus u ita"oj Bibliji koji izriito
o-isuje .oktrinu o 5rojst"u% .a bo6anst"o ima tri linosti% ali .a
s"e tri ine samo je.no# Bo#a. 0 =ul#ati% taj -asus #lasi$
6ma tri koji svedoe na nebu' Ota3, He i -u,, a ti, tri su
jedno; i ima tri koji svedoe na zemlji, -u,, voda i krv, i ti, tri
sujedno.(
5o je misteriozan o.eljak% ali neu-ore.i" -o -o.r3i koju -ru6a
tra.i3ionalnom uenju 3rk"e o Dtrostrukom Bo#u koji je
je.no). Bez to# sti+a% .oktrina o 5rojst"u morala bi .a se
-osre.no iz"o.i iz "ie razni+ -asusa. koji u kombina3iji
-okazuju .a je Erist Bo#% kao to je to Du+ i sam Ota3% a .a
i-ak -ostoji samo je.an Bo#. Ia razliku o. to#a% taj -asus
.irektno i jez#ro"ito iznosi tu .oktrinu.
7;
Ali% Erazmo to nije naao u #rkim ruko-isima% u kojima
umesto to#a na-rosto -ie$ DIma troji3a koji s"e.oe$ Du+%
"o.a i kr"% i ta tri su je.no).> G.e su nestali DOta3% Re i Du+)L
Oni nisu bili u Erazmo"om -rimarnom ruko-isu% niti u bilo
kom .ru#om koji je konsulto"ao% -a i+ je% -riro.no% izosta"io
iz s"o# -r"o# iz.anja #rko# teksta.
5o je "ie o. s"e#a .ru#o# raz#ne"ilo teolo#e nje#o"o# .oba%
koji su o-tu6ili Erazma .a k"ari tekst u nastojanju .a ukloni
.oktrinu o 5rojst"u i .a obez"re.i njenu -osle.i3u% .oktrinu o
-ot-unoj bo6anst"enosti Erista. Posebno je Iunji#a% je.an o.
#la"ni+ ure.nika Com-lutumsko# -oli#lota% ja"no blatio
Erazma i insistirao .a u s"ojim nare.nim iz.anjima on "rati te
sti+o"e na nji+o"o -ra"o mesto.
Cako -ria ka6e% Erazmo se * mo6.a u nekom trenutku slabosti
*slo6io .a uba3i te sti+o"e u neko bu.u1e iz.anje s"o# !o"o#
za"eta na #rkom% ali -o. je.nim uslo"om$ .a nje#o"i
-roti"ni3i obezbe.e grki ruko-is u kome se mo6e na1i taj sti+
Anije bilo .o"oljno .a se on na@e u latinskim ruko-isimaB. I
tako je taj #rki ruko-is obezbe@en. Ia-ra"o% nainjen za tu
-riliku. Iz#le.a .a je neko -re-isao #rki tekst Poslani3a% -a
ka. je .oao .o na"e.eno# -asusa% -re"eo je latinski tekst na
#rki% .aju1i Ho"ano"oj za-eti njen -oznati% teoloki koristan
oblik. Dru#im reima% ruko-is koji je .onet Erazmu bio je
esnaesto"eko"ni -roiz"o.% nainjen -o naru.6bi.
0-rkos s"ojim ne.oumi3ama% Erazmo je o.r6ao re i ukljuio
Ho"ano"u za-etu u s"oje nare.no iz.anje i s"a ostala nare.na
iz.anja. 5a iz.anja su% kao to sam -omenuo% -ostala osno"a za
nare.na iz.anja !o"o# za"eta na #rkom koje su -otom
-ona"ljali iz.a"ai -o-ut /te(anusa% Beze i Elze"iro"i+. 5o
7<
iz.anje -oslu6ilo je kao oblik teksta koji su u-otrebili
-re"o.io3i Biblije kralja D6ejmsa. I itao3ima tako -oznati
-asusi en#leske Biblije * o. kralja D6ejmsa 1:11. -a na.alje%
s"e .o sa"remeni+ iz.anja ."a.eseto# "eka * ukljuuju 6enu
u+"a1enu u -reljubi% -osle.nji+ ."anaest sti+o"a He"an.elja -o
&arku i Ho"ano"u za-etu% iako se nije.an o. ti+ .elo"a ne
mo6e na1i u starijim i boljim ruko-isima !o"o# za"eta na
#rkom. Oni su uli u s"est en#lesko# #o"orno# -o.ruja
na-rosto istorijskom sluajno1u% zasno"anom na onim
ruko-isima koji su se u-ra"o nali -ri ru3i Erazmu% i na
ruko-isu koji je na-ra"ljen ra.i nje#a.
Razna iz.anja #rko# teksta u esnaestom i se.amnaestom
"eku su bila toliko slina .a su na kraju iz.a"ai mo#li .a t"r.e
kako su to teksto"i koje su s"u.a -ri+"atili s"i uenja3i i
itao3i !o"o# za"eta na #rkom * kao to i jesu% -oto nije bilo
konkuren3ijeG !aj"ie 3itirana t"r.nja se nalazi u je.nom
iz.anju Abra+ama i Bona"enture Elze"ira Akoji su bili ujak i
ne1akB iz 1:88. u kome oni ka6u s"ojim itao3ima% reima koje
su o. ta.a -ostale u"ene me@u -roua"ao3ima% .a$ D/a.a
imate tekst koji su -ri+"atili s"i i u kome nismo .ali nita
izmenjeno ni -ok"areno).
9
Krazeolo#ija to# re.a% -osebno rei
Dtekst koji su -ri+"atili s"i) .aje nam uobiajeni izraz !eNtus
He3eptus Askra1eno 5. R.B% izraz koji koriste tekstolozi .a
uka6u na onaj oblik #rko# teksta koji je zasno"an ne na
najstarijim i najboljim #rkim ruko-isima% "e1 na obliku teksta
koji je iz"orno obja"io Erazmo i -re.ao #a iz.a"aima na "ie
o. tri stotine #o.ina% .ok tekstolozi nisu -oeli .a insistiraju na
tome kako se #rki tekst !o"o# za"eta mora ustano"iti na
naunim -rin3i-ima zasno"anim na naim najstarijim i
najboljim ruko-isima% a ne samo .a se -retam-a"a na osno"u
obiaja. 0-ra"o je ta loija "erzija !eNtus He3eptusDa. -oslu6ila
7:
kao osno"a za -r"e -re"o.e na en#leski% ukljuuju1i i Bibliju
kralja D6ejmsa i .ru#a iz.anja skoro .o kraja .e"etnaesto#
"eka.
&l2O=E CRI5I?CE !APO&E!E 0I IIDA!HE !O=OG
IA=E5A !A GR?CO&
Dakle% tekst !o"o# za"eta na #rkom je naj"e1em broju
-roua"ala3a koji su mo#li .a se .omo#nu tam-ano# iz.anja
tokom esnaesto# i se.amnaesto# "eka iz#le.ao soli.no
zasno"an. !a kraju kraje"a% rei u #oto"o s"im iz.anjima su
bile #oto"o iste. I-ak bi se% -o"remeno% neko -roua"anje
-os"etilo tome .a -rona@e i -ot"r.i kako se #rki ruko-isi
razlikuju o. teksta u nje#o"om -oznatom tam-anom iz.anju.
=i.eli smo .a je /te(anus u s"oje iz.anje iz 1<<0. ukljuio
na-omene na mar#ini koje ut"r@uju mesta na kojima se
razlikuju nekoliko ruko-isa koje je on -re#le.ao Auku-no
etrnaestB. !eto kasnije% u se.amnaestom "eku% en#leski
-roua"ao3i Brajan =olton i D6on Kel su obja"ili iz.anja koja
su ozbiljnije s+"atila razlike u -ostoje1im Ai .ostu-nimB
ruko-isima. Ali% #oto"o niko nije s+"atio koliko je o#roman
-roblem tekstualni+ razlika .ok se 10. nije -oja"ilo
re"olu3ionarno iz.anje je.no# o. klasika tekstolo#ije !o"o#
za"eta% knji#a koja je imala o#roman uti3aj na -roua"anje
-renoenja !o"o# za"eta na #rkom% -okrenu"i la"inu koja je
na#nala -roua"ao3e .a ozbiljno s+"ate situa3iju sa teksto"ima
nae# !o"o# za"eta.
7
Bilo je to iz.anje !o"o# za"eta na #rkom D6ona &ila%
-re.a"aa C"ins kole.6a u Oks(or.u. &il je -otroio tri.eset
#o.ina na-orno# ra.a .a saku-i materijale za s"oje iz.anje.
5ekst koji je on o.tam-ao bio je na-rosto tekst /te(anuso"o#
7
iz.anja iz 1<<0. #F ali% ono to je bitno za &ilo"o iz.anje nije
tekst koji je u-otrebio% "e1 razliita odstupanja od tog teksta
koja 3itira u kritikim na-omenama. &il je imao -ristu- tek*
sto"ima oko sto #rki+ ruko-isa !o"o# za"eta. Pore. to#a% on
je -a6lji"o -rouio s-ise -r"i+ 3rk"eni+ ota3a% .a bi "i.eo kako
oni 3itiraju taj tekst * -ret-osta"ljaju1i .a mo6emo .a
rekonstruiemo ruko-ise koji su bili .ostu-ni tim oe"ima
-roua"anjem nji+o"i+ 3itata. 4ta"ie% iako on nije -ozna"ao
mno#o .ru#i+ antiki+ jezika% osim latinsko#% u-otrebio je
je.no ranije iz.anje koje je obja"io =olton% .a bi "i.eo #.e se
starije "erzije na jezi3ima kao to su sirijski i ko-tski razlikuju
o. #rko#.
Ia+"aljuju1i tom intenzi"nom tri.eseto#o.injem na-oru .a
saku-i materijale% &il je obja"io s"oj tekst -ra1en
na-omenama u kojima ukazuje na mesta na kojima se razlikuju
s"i -re6i"eli materijali koji su njemu bili .ostu-ni. !a
za-re-a1enje i u6as mno#i+ s"oji+ itala3a% &ilo"e na*
-omene su iz."ojile neki+ tri.eset +ilja.a razlika me.u
-re6i"elim s"e.o3ima% tri.eset +ilja.a mesta na kojima razni
ruko-isi% 3itati 3rk"eni+ ota3a i .ru#e "erzije imaju .ru#aiji
tekst za -asuse iz !o"o# za"eta.
4ta"ie% u s"om -rikazu -o.ataka koje je saku-io% &il nije bio
is3r-an. On je% za-ra"o% naao .aleko "ie o. tri.eset +ilja.a
mesta na kojima -ostoji razlika samo to nije 3itirao s"e to je
otkrio% izosta"ljaju1i "arija3ije koje se% -rimeri3e% tiu re.a rei
u reeni3i. A o-et su mesta koja je za-azio bila .o"oljna .a
tr#nu italaku -ubliku iz samoza.o"oljst"a u koje je za-ala
usle. stalno# -ono"no# iz.a"anja !eNtus He3eptusDa i
-riro.no# zakljuka na osno"u to#a .a u 5. R.*u imamo
Dori#inalni) tekst !o"o# za"eta na #rkom. /a.a je status
79
ori#inala bio iroko ot"oren za -olemike. Ako neko ne zna koje
rei su bile u iz"ornom tekstu !o"o# za"eta na #rkom% kako
on.a mo6e .a se osloni na te iste rei .a bi -ro3enio koja
+ri1anska .oktrina i uenje je is-ra"naL
CO!5RO=ERIE COHE HE /5=ORI2O &l2O=O IIDA!HE
0ti3aj &ilo"o# iz.anja se o.ma+ osetio% iako on sam nije
-o6i"eo .a "i.i kako se .rama raz"ija. 0mro je o. ka-i samo
."e ne.elje nakon to je nje#o"o obimno .elo obja"ljeno.
!je#o"a -rerana smrt Aza koju je.an o. s"e.oka ka6e .a je
nastu-ila Dzato to je -io -re"ie ka(e)GB nije s-reila
kle"etnike .a -onu sa s"ojim -oslom. !ajte6i na-a. je .oao
nakon tri #o.ine% u je.nom uenom .elu koje je na-isao je.an
su-arnik -o imenu Danijel =itbi% koji je 110. obja"io niz
beleki o tumaenju !o"o# za"eta% kojima je .o.ao a-en.iks
na sto strana u kome -o.robno is-ituje "arijante koje &il 3itira
u s"om kritikom .elu. =itbi je bio konzer"ati"ni -rotestantski
teolo# iji osno"ni sta" je #lasio .a ak i ako Bo# nije +teo .a
s-rei .a se #reke -otkra.u u -re-isane ko-ije !o"o# za"eta%
on isto"remeno ne bi nika. .o-ustio .a taj tekst bu.e toliko
isk"aren Atj. izmenjenB .a ne bi mo#ao .a na o.#o"araju1i
nain ost"ari s"oj bo6anski 3ilj i s"r+u. I tako on 6ali$ %%Ha zato
PA5I& i -otresen sam to u &ilo"om u"o.u nalazim toliko
to#a to sas"im jasno o.slika"a koleblji"ost nje#o"e "ere% ili u
najmanju ruku .aje .obar -o"o. .ru#ima za sumnju).
10
=itbi nasta"lja sa u"erenjem .a bi rimokatoliki uenja3i * koje
on nazi"a D-a-istima) * bili "ie ne#o sre1ni ka.a bi mo#li .a
-oka6u% na osno"u -oljuljani+ temelja #rko# teksta !o"o#
za"eta% .a /"eto -ismo nije .o"oljan autoritet za "eru * to jest%
.a je% za razliku o. nje#a% autoritet 3rk"e ne-rikosno"en. On
77
t"r.i$ D&orinus Akatoliki uenjakB je% na osno"u .etaljno#
itanja #rko# !o"o# za"eta R. /te(anusa% t"r.io kako je #rki
tekst iskri"ljen% to autoritet s-isa u"eliko .o"o.i u -itanjeF ka*
ka" bi tek on.a bio trijum( -a-ista na. tim istim tekstom ka.a
bi "i.eli razlike koje je uet"orostruio &il% znoje1i se tri.eset
#o.ina na. s"ojim .elomL)
11
=itbi nasta"lja .a t"r.i kako je%
za-ra"o% tekst !o"o# za"eta -ouz.an% -oto je."a .a bilo koja
"arijanta koju na"o.i &il ukljuuje neko -itanje "ere ili -itanje
-onaanja% a "eliki broj &ilo"i+ "arijanti ne -reten.uju na
autentinost.
&o6.a je =itbi imao nameru .a nje#o"o -obijanje .eluje% a .a
#a za-ra"o niko i ne -roitaF jer% ra.i se o #omili "isoko-arni+ i
ne-ri"lani+ ar#umenata% #.e on na #usto ku3ani+ sto strana
teksta nastoji .a iz"e.e s"oju -oentu -ukim na#omila"anjem
mase s"oji+ ne#iranja.&o6.a bi =itbije"a o.brana i .o"ela
st"ari u re. .a je nisu -reuzeli u-ra"o oni koji su &ilo"i+
tri.eset +ilja.a mesta razlike u-otrebili u-ra"o u onu s"r+u
koje se =itbi i -laio% kako bi ust"r.ili .a se tekstu /"eto#
-isma ne mo6e "ero"ati% jer je sam -o sebi -rilino ne-ouz.an.
Gla"ni me@u onima koji su se zala#ali za tu -oentu bio je
en#leski .eista Antoni Colins% -rijatelj i sle.benik D6ona 2oka%
koji je 118. na-isao je.an -am(let -o. nazi"om DRas-ra"a o
slobo.nom miljenju). 5o .elo je ti-ino za .eistiku misao
rano# osamnaesto# "eka$ u njemu on insistira na -reimu1st"u
lo#ike i .okaza na. otkro"enjem An-r. u BiblijiB i t"r.njama o
u.esnom. 0 o.eljku 2 to# .ela% koje se ba"i %%"erskim
-itanjima)% Colins -rime1uje% usre. +ilja.a .ru#i+ st"ari% .a su
ak i +ri1anski s"eteni3i Atj. &ilB Dt"r.ili i ra.ili na tome .a
.oka6u kako je tekst s"eto# -isma ne-ouz.an)% -ri emu se
-ozi"a na &ilo"i+ tri.eset +ilja.a "arijanti.
100
Colinso" -am(let% koji se nairoko itao i "rio ne mali uti3aj%
izaz"ao je o.re@eni broj otri+ o.#o"ora% o. koji+ su mno#i
bili .osa.ni i t%eki% a neki o. nji+ ueni i -uni je.a. =ero"atno
je nje#o" najznaajniji rezultat bio taj to je u"ukao u ras-ra"u
je.no# naunika o#romne me.unaro.ne re-uta3ije% .ekana
5riniti kole.6a na Cembri.6u% Riar.a Bentlija. Bentli je bio
-oznat -o s"ojim ra.o"ima o klasinim -is3ima kao to su Eo*
mer% Eora3ije i 5eren3ije. 0 o.#o"oru i =itbiju i Colinsu%
na-isanom -o. -seu.onimom Kileleuterus 2i-sienzis Ato
ot-rilike znai D-oklonik slobo.e 2aj-3i#a) * to je oi#le.na
aluzija na Colinso"o insistiranje na Dslobo.nom miljenju)B
Bentli je istakao oi#le.an zakljuak .a "arijante u ruko-isima
koje je &il na#omilao nisu mo#le .a oslabe osno"e
-rotestantske "ere% -oto su te "arijante -ostojale ipre ne#o to
i+ je &il za-azio. On i+ nije izmislioF on je samo ukazao na
nji+G
60ko bismo verovali ne samo tom mudrom autoru )?olinsu)
ve i jo mudrijem vasem doktoru )>itbiju), On )1il)je
iskonstruisao sve to da bi pokazao kako je tekst #vetog pisma
nepouzdan... 0 zasto tome vai >itbiji toliko pridaju znaaja i
to naglaavajuE -oktorovi Hadovi, kae on, ine itav !ekst
nepouzdanim; i izlau re+ormiste papistima, a samu religiju
0teistima. Boe spasi@ 1i sejo uvek nadamo boljim stvarima.
/er sigurno da su ta Hazliita .isanja postojala i ranije u
nekoliko .rimeraka; -r 1il i, nije nainio ni sroio, on i,je
samo izloio naem pogledu. 0koje dakle religija bila ispravna
ranije, iako su ta Hazliita .isanja postojala, ona e biti isto
tako istinita, i s,odno tome bezbedna i dalje, iako i, svi vide.
Oslonite se na nju; nijedna stina, nijedna injeni3a koja se
izloi nikad ne moe podriti pravu Heligiju. (
n
101
Bentli% strunjak za klasinu tekstolo#iju% i.e .otle .a ukazuje
kako se mo6e oeki"ati .a otkrijemo mnot"o "arijanti teksta
#.e #o. -ostoji "eliki broj ruko-isa. Ca. bi -ostojao samo
je.an ruko-is neko# .ela% ne bi bilo tekstualni+ "arijanti. Ali%
im se otkrije neki .ru#i ruko-is% on 1e se razliko"ati o. -r"o#
na "ie mesta. &e.utim% to nije loe% jer 1e nam o.re@eni broj
ti+ .ru#aiji+ -isanja -okazati #.e se u -r"om ruko-isu
sau"ala #reka. Do.ajte tre1i ruko-is i .obi1ete .o.atne
"arijante ti"a% ali usle. to#a i jo neka mesta #.e je iz"orni
tekst sau"an An-r. #.e -r"a ."a ruko-isa imaju istu #rekuB. I
tako to i.e * to "ie ruko-isa otkri"amo% to "ie ima "arijanti
teksta$ ali je isto tako "e1a i "ero"atno1a .a 1emo ne#.e me@u
tim razlikama u ti"u mo1i .a otkrijemo iz"orni tekst. Iato
tri.eset +ilja.a "arijanti koje je otkrio &il ne umanjuju
inte#ritet !o"o# za"etaF one na-rosto obezbe@uju -o.atke koji
su nauni3ima -otrebni .a bi ra.ili na us-osta"ljanju teksta%
teksta koji je obilnije .okumento"an ne#o bilo koji .ru#i iz
antike.
Cao to 1emo "i.eti u nare.nom -o#la"lju% ta ras-ra"a oko
&ilo"o# iz.anja na kraju je na"ela Bentlija .a s"oje izuzetne
intelektualne s-osobnosti usmeri na -roblem us-osta"ljanja
najstarije# .ostu-no# teksta !o"o# za"eta. Ali% -re ne#o to
-re@emo na tu .iskusiju% mo6.a bi trebalo .a se "ratimo korak
unaza. i razmotrimo #.e smo .anas% u -o#le.u &ilo"o#
za-anjuju1e# otkri1a tri.eset +ilja.a "arijanti u ruko-isnoj
tra.i3iji !o"o# za"eta.
102
!A4A 5RE!05!A /I50A,IHA
Dok je &il -ozna"ao ili istra6io neki+ sto #rki+ ruko-isa .a bi
otkrio s"oji+ tri.eset +ilja.a "arijanti% mi .anas -oznajemo
.aleko% .aleko "ie. Prema -osle.njem raunanju% otkri"eno je
i katalo#izo"ano "ie o. se.am +ilja.a i -etsto #rki+ ruko-isa.
5o je sedamdeset pet puta vie ne#o to je &il znao u 10.
5i+ se.am +ilja.a i -etsto ruko-isa ukljuuju s"e * o.
najmanji+ o.lomaka ruko-isa * "eliine kre.itne karti3e * -a .o
"eoma obimni+ i "elianst"eni+ .ela% sau"ani+ u 3elini. !eki
o. nji+ sa.r6e samo je.nu knji#u !o"o# za"etaF .ru#i sa.r6e
malu zbirku Ana -rimer% etiri je"an@elja% ili Pa"lo"e
-oslani3eBF "eoma malo i+ sa.r6i ita" !o"i za"et.
18
Pore.
to#a% -ostoji mno#o ruko-isa razliiti+ rani+ "erzija AS-re"o.aB
!o"o# za"eta.
5i ruko-isi -o starosti "ariraju o. -oetka .ru#o# "eka Aje.an
mali o.lomak% z"ani P
<2
% koji sa.r6i nekoliko sti+o"a iz I
-oslani3e Ho"ano"e 19B .o esnaesto# "eka.
1;
Po "eliini se
znatno razlikuju$ neki su mali -re-isi koji mo#u .a stanu u
aku% kao to je ko-tski -re-is He"an@elja -o &ateju% z"ani
=eidski kodeks, "eliine 10Ul2%<3mF .ru#i su "eoma "eliki i
im-resi"ni -rimer3i% me@u kojima je "e1 -omenuti #inajski
kodeks, "eliine 8%<U8;3m% to je "eoma "elika -o"rina ka.a
se -ot-uno ot"ori. !eki o. ti+ ruko-isa su je(tini% 6urno
na-ra"ljeni -re-isiF neki su za-ra"o -re-isi"ani na "e1
kori1ene strane A.okument sa nji+ je izbrisan i tekst !o"o#
za"eta na-isan na izbrisane straneBF ostali su izuzetno raskoni i
sku-i -rimer3i% ukljuuju1i i neke -isane srebrnim ili zlatnim
mastilom na -er#amentu -oto-ljenom u -ur-ur.
Po -ra"ilu -roua"ao3i #o"ore o etiri "rste #rki+ ruko-isa.
1<
108
A1B !ajstariji su ruko-isi mpapirusu, -isani na materijalu
izra@enom o. -a-irusne trske% "a6nom% ali je(tinom i
u-otreblji"om materijalu za -isanje u antikom s"etuF oni
.atiraju iz .ru#o# .o .eseto# "eka. A2B &ajuskule ASsa "elikim
slo"imaB ruko-isi nainjeni o. -er#amenta AS6i"otinjska ko6aF
-oneka. z"ana i vellum), naz"ani tako -o "elikim slo"ima%
.onekle nalik na na4a "elika slo"a% kojim su -isaniF oni
"e1inom .atiraju iz et"rto# .o .e"eto# "eka. A8B &inuskule
ASsa malim slo"imaB ruko-isi tako@e nainjeni na -er#amentu%
ali -isani manjim slo"ima% koja su esto kombino"ana Abez
-o.izanja -era sa strani3eB u -isanje koje je neka "rsta #rko#
ek"i"alenta kurzi"no# -isma$ oni .atiraju iz .e"eto# "eka i
kasnije. A;B 2ek3ionari su obino -o (ormi tako@e minuskule%
ali umesto .a se sastoje o. knji#a !o"o# za"eta% oni sa.r6e%
o.re@enim re.om Do.lomke) uzete iz !o"o# za"eta za
kori1enje u 3rk"i s"ake ne.elje ili s"ako# -raznika Analik na
lek3ionare koji se koriste u 3rk"ama .anasB.
Pore. ti+ #rki+ ruko-isa% mi znamo za oko .eset +ilja.a
ruko-isa latinske =ul#ate% a .a i ne -ominjemo ruko-ise na
.ru#im jezi3ima% kao to su sirijski% ko-tski% jermenski%
staro#ruzijski% 3rk"enoslo"enski i slino A-risetite se .a je &il
imao -ristu- samo nekoli3ini antiki+ "erzija% a i nji+ je
-ozna"ao samo u nji+o"om -re"o.u na latinskiB. Pore. to#a%
imamo s-ise 3rk"eni+ ota3a% kao to su Climent Aleksan.rijski%
Ori#en i Atanasije o. Grka% i 5ertulijan% Heronim i A"#ustin o.
Rimljana * a s"i oni 3itiraju teksto"e !o"o# za"eta na
o.re@enim mestima% -a tako omo#u1uju .a rekonstruiemo
kak"i su bili ti ruko-isi A.anas u#la"nom iz#ubljeniB.
/a tim obiljem .okaza% ta mo6emo .a ka6emo o uku-nom
broju "arijanti koje su -oznate .anasL !auni3i se u s"ojim
10;
-ro3enama znatno razilaze * neki ka6u .a -ostoji 200.000
-oznati+ "arijanti% neki ka6u 800.000% neki ;00.000 i "ieG 5o
ne znamo -ouz.ano zato to% u-rkos im-resi"nom raz"oju
kom-juterske te+nolo#ije% niko jo nije us-eo .a i+ s"e
-rebroji. &o6.a je% kao to sam o".e ukazao% najbolje .a
je.nosta"no tu st"ar -rika6emo -ore@enjem. Postoji "ie
razlika me@u naim ruko-isima ne#o to ima rei u !o"om
za"etu.
=R/5E II&E!A 0 !A4I& R0COPI/I&A
Ako se "e1 tru.imo .a #o"orimo o broju izmena koje jo u"ek
-ostoje% ta mo6emo .a ka6emo o vrstama izmena koje
nalazimo u tim ruko-isimaL !auni3i .anas razlikuju izmene
koje su nainjene sluajno% #rekom -isara% i one koje su
nainjene namerno% usle. o.re.eno# -lana. !ara"no% nema
-ot-uno jasni+ #rani3a% ali je -rimereno -o."u1i i+$ mi
mo6emo .a s+"atimo kako je neki -isar nenamerno izosta"io
neku re .ok je -re-isi"ao tekst Asluajna -romenaB% ali je teko
s+"atiti kako su -osle.nji+ ."anaest sti+o"a He"an@elja -o
&arku mo#li .a se .o.aju omakom -isara.
I tako% mo6.a bi "re.elo .a za"rimo o"o -o#la"lje sa nekoliko
-rimera obe "rste izmena. Poe1u ukazuju1i na neke -rimere
Dsluajni+) "arijanti.
/luajne izmene
!ema sumnje .a je sluajne -isarske #reke
1:
-o#ora"alo to
to su s"i #rki ruko-isi -isani u s3riptuo 3ontinua * bez
znako"a inter-unk3ije% -a ak i bez razmaka izme@u rei. 5o
znai .a su rei koje iz#le.aju slino 33sto bile brkane. !a
-rimer% i I Posl. Corin1anima% Pa"le ka6e s"ojim i itao3ima .a
10<
treba .a se -oslu6e Eristom% ja#njetom Pas+e% a ne treba ila
je.u Dstari k"asa3% k"asa3 -oronosti i zla). Posle.nja re% zlo,
-ie se na #rkom PO!ERA/% to% kako is-a.a% -rilino lii na
re Dseksualni nemoral)% POR!EIA/. Razlika u znaenju
mo6.a nije tako kru-na% ali je znaajno to to Pa"le u nekoliko
-re6i"eli+ ruko-isa eks-li3itno u-ozoro"a ne na zlo u 3elini%
"e1 -osebno na seksualnu -oronost.
Do tak"e "rste #reaka je jo -re .o"o.ila okolnost u kojoj su
-isari -oneka. skra1i"ali o.re@ene rei .a bi ute.eli "reme ili
-rostor. !a -rimer% #rka re za %%i) je CAI% za koju su neki
-isari na-rosto -isali -oetno slo"o C% sa nekom "rstom 3rte na
.ole na kraju .a bi ukazali .a je to skra1eni3a. Dru#e
uobiajene skra1eni3e -re.sta"ljaju ono to su nauni3i naz"ali
nomina sa3ra ASs"eta imenaB kao to su Bog, ;rist, Fospod,
sus i -u,, koja su se skra1i"ala ili zato to su se -oja"lji"ala
"eoma esto% ili .a bi se -okazalo .a se na nji+ obra1a -osebna
-a6nja. 5e razne skra1eni3e su -oneka. zbunji"ale kasnije
-isare% koji su i+ brkali me@usobno ili -o#reno itali
skra1eni3u kao 3elu re. I tako% na -rimer% u Poslani3i
Rimljanima% 12$11 Pa"le moli s"o# itao3a .a Dslu6i
Gos-o.u). Ali% re Fospod, C0RIV% u ruko-isima je ti-ino
skra1i"ana kao CV Asa 3rtom -o"r+ slo"aB% to su neki o.
-r"i+ -isara -o#reno -roitali kao skra1eni3u za CAIRV% to
znai D"reme). I tako u tim ruko-isima Pa"le -o.stie s"oje
itao3e .a Dslu6e "reme).
/lino% u I Corin1anima 12$18 Pa"le ukazuje .a su s"i u Eristu
Dkrteni u je.no telo) i .a su s"i oni D-ijani o. je.no# Du+a).
Re -u, AP!E0&AB se u naj"e1em broju ruko-isa skra1i"ala
kao P&A% to su% razumlji"o% neki -isari mo#li .a -o#reno
-roitaju Ai -roitali suGB kao #rku re za D-i1e) APO&ABF i
10:
tako -o njima Pa"la ka6e .a su s"i D-ijani o. je.no# -i1a).
He.na uobiajena "rsta #reaka u #rkim ruko-isima ja"ljala se
ka. bi se ."a re.a teksta koji se -re-isi"ao za"rila istim
slo"ima ili istim reima. Pisar je mo6.a -re-isao -r"i re.
teksta% -a bi mu oko% ka. bi se "ratilo na strani3u% mo6.a -alo
na iste rei u nare.nom re.u% umesto u re.u koji je u-ra"o
-re-isaoF on bi nasta"io .a -re-isuje o.atle% a usle. to#a bi
izosta"io rei iJili re.o"e koje su izme@u. 5ak"a "rsta #reke se
nazi"a periblepsis ADomaka oka)B% izaz"ana ,omoeteleutonD
om ADistim za"re3ima)B. /"oje stu.ente uim .a mo#u .a
t"r.e kako su uni"erzitetski obrazo"ani tek ka.a mo#u
razumlji"o .a #o"ore o -erible-sisu izaz"anom
+omoeteleutonom.
Cako to iz#le.a% mo6e .a ilustruje tekst He"an@elja -o 2uki
12$9*7% koji #lasi$
9
6?o god me prizna pred judima, sin oveiji .riznae ga
pred an7elima Boijim
7
0li ko god me porekne pred judima Bie poreknut pred
an7elima Boijim
!ai najstariji ruko-isi to# -asusa na -a-irusu izosta"ljaju 3eo
sti+ 7F a nije teko "i.eti kako je ta #reka nastala. Pisar je
-re-isao rei D-re. an.elima Bo6ijim) u sti+u 9 i ka. mu se
oko "ratilo na strani3u% on je u#le.ao iste rei u sti+u 7 i
-ret-osta"io .a su to rei koje je u-ra"o -re-isao% -a je
nasta"io .a -re-isuje sti+ 10% izosta"ljaju1i -ot-uno sti+ 7.
Poneka. o"ak"a #reka mo6e .a bu.e jo katastro(alnija -o
znaenje teksta. 0 He"an@elju -o Ho"anu 1$1<% Isus ka6e u
s"ojoj molit"i Bo#u o s"ojim sle.beni3ima$
10
/a ne traim da i, uva od #veta, ve da i, uva Od zla.
Ali% u je.nom o. nai+ najbolji+ ruko-isa )>atikanski kodeks iz
;. "ekaB rei o. Ds"eta...) .o D...u"a o.) su izosta"ljene% -a
Isus iz#o"ara nesre1nu molit"u$ %%Ha ne tra6im .a i+ u"a o.
zla)G
Poneka. su sluajne #reke -ra"ljene ne zato to su rei
izgledale, "e1 zato to su zvuale slino. 5o se mo#lo .o#o.iti%
na -rimer% ka. bi -isar -re-isi"ao tekst -o .iktatu * ka.a bi
je.an -isar itao iz ruko-isa% a je.an ili "ie -isara -re-isi"ali
te rei u no"e ruko-ise% kako se -oneka. ra.ilo u skri-torijima
-osle ;. "eka. Ako bi se ."e rei iz#o"arale isto% on.a bi -isar
koji je -isao mo#ao .a nenamerno u-ie -o#renu u s"oj
-re-is% -osebno ako bi ona z"uala sa"reno smisleno Aiako
-o#renoB. Iz#le.a .a se to .o#o.ilo u Otkro"enju 1$<% #.e se
autor moli Donome koji nas je oslobo.io #re+o"a). Re za
Doslobo.io) A20/A!5IB iz#o"ara se -ot-uno isto kao re za
Do-rati) A2O0/A!5IB% -a nije u.o to se u o.re@enom broju
sre.njo"eko"ni+ ruko-isa autor moli onome Dkoji nas je o-rao
o. nai+ #re+o"a).
Ho je.an -rimer se ja"lja u Pa"lo"oj -oslani3i Rimljanima% u
kojoj Pa"le t"r.i .a D-oto smo o-ra".ani "erom% imamo mir
sa Bo#om) ARimljanima <$1B. Ali% .a li je to rekaoL Re za
Dimamo mir)% konstata3ija je.ne injeni3e% iz#o"ara se -ot-uno
isto kao D+aj.e .a imamo mir)% -o.sti3anje. I tako u "elikom
broju ruko-isa% ukljuuju1i i neke o. najstariji+% Pa"le ne ostaje
u"eren .a on i nje#o"i sle.beni3i imaju mir sa Bo#om% "e1
moli sebe i .ru#e .a tra6e mir. 5o je -asus u kome tekstolozi
teko mo#u .a ut"r.e kojije tekst is-ra"an.
1
0 ostalim teksto"ima nema mno#o ."osmislenosti% jer izmena
109
u tekstu% iako je razumlji"a% za-ra"o o. smisleno# teksta ini
besmislen. 5o se esto .ea"a% iz razlo#a o kojima smo "e1
#o"orili. !a -rimer% u He"an@elju -o Ho"anu <$ 87% Isus ka6e
s"ojim -roti"ni3ima .a D-re#le.aju s"ete s-ise... jer oni
s"e.oe o meni). 0 je.nom starom ruko-isu% -osle.nji #la#ol
je izmenjen u #la#ol koji z"ui slino% ali u tom kontekstu
nema smisla. 0 tom ruko-isu Isus ka6e D-re#le.ajte s"ete
s-ise... jer se oni o#reuju o mene)G He.an .ru#i -rimer .olazi
iz Cnji#e otkro"enja% u kojoj -rorok ima "iziju -restola
Bo6ije#% oko ko#a Dbee .u#a koja iz#le.ae kao
smara#.) A1$8B. 0 nekima o. raniji+ ruko-isa% ka6e nam se .a
oko D-restola be+u s"eteni3i koji iz#le.a+u kao smara#.)G
O. +ilja.a i +ilja.a sluajni+ #reaka koje su nainjene u naim
ruko-isima% mo6.a naju.nije iz#le.a ona koja se -oja"ljuje u
je.nom minuskulu ?et"oroje"an@eljakoji se z"anino
oznaa"akao br. 107% anastao je u 1;. "eku. Pisar je oi#le.no
-re-isi"ao ruko-is koji je sao-ta"ao #enealo#iju u ."a stu-3a.
Iz neki+ razlo#a% on nije -re-isi"ao stuba3 -o stuba3% "e1 je
-re-isi"ao re. iz je.no#% re. iz .ru#o# stu-3a. 0sle. to#a%
imena u #enealo#iji su izbaena iz -oretka% -a su "e1ina
linosti is-ala sino"i -o#reno# o3a. Ho #ore% -oto .ru#i
stuba3 koji je -isar -re-isi"ao nije imao isti broj re.o"a kao
-r"i% u -re-isu koji je on nainio% ota3 lju.ske rase Atj. -osle.nji
koji se -ominjeB nije Bo#% "e1 neki He"rejin -o imenu KaresF a
za samo# Bo#a se ka6e .a je sin neko# o"eka -o imenu AramG
!amerne izmene
0 o.re@enom smislu% o"e izmene za kojima smo tra#ali su
najlake .a se uoe i otklone -rilikom nastojanja .a
us-osta"imo najraniji oblik teksta. /a namernim izmenama%
107
-ak% ne i.e tako lako. Her% ba zato to su Aoi#le.noB nainjene
namerno% te izmene zvue smisleno. A -oto z"ue smisleno%
u"ek 1e biti -roua"ala3a koji 1e t"r.iti .a je to najbolji smisao
* to jest% .a su to ori#inali. O".e nije -osre.i ras-ra"a izme@u
naunika koji misle .a je tekst izmenjen i oni+ koji misle .a
nije. /"i znaju .a tekst jeste izmenjenF je.ino je -itanje koja
"erzija -re.sta"lja izmenu% a koja najraniji .ostu-ni oblik
teksta. 5u se nauni3i -oneka. razilaze.
0 znaajnom broju sluaje"a * za-ra"o% u "e1ini * strunja3i se
na"eliko sla6u. &o6.a je o".e za nas korisno .a razmotrimo
niz vrsta namerni+ izmena koje nalazimo u naim ruko-isima%
-oto nam one mo#u -okazati kak"e razlo#e su -isari imali .a
te izmene naine.
Poneka. su -isari menjali s"oje teksto"e zato to su mislili .a
oni sa.r6e injeninu #reku. Iz#le.a .a je to bio sluaj na
samom -oetku He"an@elja -o &arku% #.e autor -re.sta"lja
s"oje je"an@elje reima$ DBa kao to -ie u knjizi -roroka
Isaije% DGle% aljem #lasnika -re. "ama... Is-ra"ite mu -ute"e).
Problem je to taj 3itat uo-te nije iz Isaije% "e1 -re.sta"lja
kombina3iju je.no# -asusa iz Izlaska 28$20 i je.no# iz
&ala+ije% 8$1. Pisari su s+"atili .a je to -roblem% -a su izmenili
tekst tako .a on #lasi$ DBa kao to -ie u knjiziproroka...(. /a.
nema -roblema sa -o#renim -ri-isi"anjem 3itata. Ali% skoro
.a nema sumnje ta je &arko iz"orno na-isao$ -ri-isi"anje
Isaiji se nalazi u naim najstarijim i najboljim ruko-isima.
Poneka. D#reka) koju je neki -isar nastojao .a is-ra"i nije
bila injenina% "e1 #reka u tumaenju. Dobro -oznat -rimer
nalazimo u He"an@elju -o &ateju% 2;$8:% #.e Isus -re."i@a kraj
ere i ka6e .a Dto se tie to# .ana i sata% niko ne zna * ni an@eli
110
na nebu% -a ak ni /in% "e1 je.ino Ota3). Pisari su smatrali .a
je taj -asus te6ak$ /in Bo6iji% sam Isus% ne zna ka.a 1e kraj
.o1iL Cako to mo6e bitiL Iar on nije s"eznaju1iL Da bi reili
taj -roblem% neki -isari su na-rosto izmenili tekst izosta"i"i
rei %%-a ak ni sin). /a.% an@eli mo#u .a bu.u neznali3e% ali
/in Bo6iji nije.
17
0 .ru#im sluaje"ima -isari su izmenili tekst ne zato to su
mislili .a u njemu -ostoji #reka% "e1 zato to su 6eleli .a
izbe#nu .a se on -o#reno razume. Primer je He"an@elje -o
&ateju 1$12*18% u kome Isus i.enti(ikuje Ho"ana Crstitelja
kao Iliju% -roroka koji 1e .o1i na kraju "remena$
6?aem vam daje lija ve doao, a oni ga nisu prepoznali, ve
su mu uinili ta su ,teli. !ako e isto #in $oveiji uskoro
propatiti od nji,.( !ad njegovi ueni3i s,vatie da im on
govori o /ovanu ?rstitelju.
Poten3ijalni -roblem je u tome to% o"ako na-isan% tekst mo6e
.a se -rotumai kao .a ne znai .a je Ho"an Crstitelj Ilija% "e1
.a je on /in ?o"eiji. Pisari su .obro znali .a to nije sluaj% -a
su neki o. nji+ obrnuli tekst% sta"ljaju1i (razu Dnje#o"i ueni3i
s+"atie .a im on #o"ori o Ho"anu Crstitelju) ispred izja"e o
/inu ?o"eijem.
Poneka. su -isari menjali tekst iz oi#le.niji+ teoloki+
razlo#a% .a bi se osi#urali .a Djereti3i) ne1e zlou-otrebiti tekst
ili .a bi obezbe.ili .a on #o"ori ono to su A-isariB "e1
-ret-osta"ili .a znai. Postoje brojni -rimeri o"e "rste
-romena% koje 1emo ire razmotriti u je.nom o. nare.ni+
-o#la"lja. Iasa. 1u na-rosto -re.sta"iti nekoliko kratki+
-rimera.
0 .ru#om "eku bilo je +ri1ana koji su "rsto "ero"ali .a je
111
s-asenje koje je .oneo Erist -ot-uno no"a st"ar% "ia o. s"e#a
to je s"et ika. "i.eo% a s"akako "ia o. ju.aistike "ere iz
koje se +ri1anst"o izro.ilo. !eki +ri1ani su ili toliko .aleko
.a su t"r.ili kako je -oja"a Erista .aleko na.ila ju.aizam%
staru "eru He"reja. Pisarima tak"i+ u"erenja% -arabola o no"om
"inu i starim meinama koju -ri-o"e.a Isus mo#la je .a
iz#le.a -roblematina.
6Niko ne stavlja novo vino u stare mesine... >e se novo vino
mora staviti u nove meine. 0 niko kopije staro vino ne eli
novoga, jer oni kau, <#taroje bolje<.( )/evan7eljepo *uki,
A'9GD9I)
Cako bi Isus mo#ao .a ukazuje .a je staro bolje o. no"o#L Iar
nije s-asenje koje on .onosi "ie o. s"e#a to ju.aizam Aili bilo
koja .ru#a reli#ijaB ima .a -onu.iL Pisari koji su smatrali .a je
o"a izreka zbunjuju1a na-rosto su uklonili -osle.nju reeni3u%
tako .a sa.a Isus ne #o"ori nita o tome .a je staro bolje o.
no"o#.
Poneka. su -isari menjali tekst .a bi se -ostarali .a se nji+o"a
omiljena .oktrina na o.#o"araju1i nain istakne. 5o nalazimo%
na -rimer% u -rii o Isuso"oj #enealo#iji u He"an@elju -o
&arku% koje -oinje sa o3em He"reja% A"ramom% i -rati Isuso"
ro.oslo" o. o3a .o sina s"e .o DHako"a% koji je bio ota3 Hosi(a%
mu6a &arije% koja ro.i Isusa% ko#a zo"u Erist). A&atej% 1$1:B.
Cako st"ari stoje% ta #enealo#ija "e1 tretira Isusa kao izuzetan
sluaj% -oto se ne ka6e .a je on Dsin) Hosi(o". Ali% nekim
-isarima to nije bilo .o"oljno% -a su izmenili tekst tako .a
#lasi$ DHako"% koji je bio ota3 Hosi(o"% kome je .ata u zaruke
.e"i3a &arija koja ro.i Isusa% ko#a zo"u Erist).
/a. se Hosi( ak i ne nazi"a &arijinim mu6em% "e1 samo
112
njenim "erenikom% a za nju se jasno istie .a je bila .e"i3a * to
je bila "a6na -oenta za mno#e stare -isareG
Po"remeno bi -isari menjali s"oje teksto"e ne zbo# teolo#ije%
"e1 iz litur#ijski+ razlo#a. Poto je asketska tra.i3ija ojaala u
ranom +ri1anst"u% nije u.o to je ona .ala s"oj .o-rinos
-isarskim izmenama teksta. !a -rimer% u He"an@elju -o &arku
7% ka. Isus iz#oni .emona ko#a ueni3i nisu mo#li .a
-omaknu% on im ka6e$ DO"a "rsta se iz#oni samo molit"om).
A&arko% 7$27B. Casniji -isari su .o-isali -rimeren .o.atak% u
s"etlu nji+o"e so-st"ene -rakse% -a se sa. -okazuje .a Isus
#o"ori$ DO"a "rsta se iz#oni samo molit"om i -ostom).
He.nu o. naj-oznatiji+ litur#ijski+ izmena teksta nalazimo u
2ukinoj "erziji molit"e Oe na. 5u molit"u nalazimo i ko.
&ateja% i taj .u6i% &ateje" oblik% bio je i ostao naj-oznatiji
+ri1anima.
20
Ca. se u-ore.i% 2ukina "erzija iz#le.a
bezna.e6no osaka1ena.
6Oe, neka je sveto tvoje ime. Neka do7e 3arstvo tvoje. -aj
nam svakog dana na svakodnevni ,leb. oprosti nam nae
gre,e, jer mi opratamo naim duni3ima. ne navedi nas u
iskuenje.( )*uka, ::'JDB)
Pisari su reili -roblem kra1e 2ukine "erzije tako to su .o.ali
.eo koji je -oznat iz o.#o"araju1e# -asusa ko. &ateja% :$7*18%
-a sa.a% kao ko. &ateja% ta molit"a #lasi$
Oe na koji si na nebu, neka je sveto ime tvoje. Neka do7e
3arstvo tvoje i neka se ispuni volja tvoja, na zemlji kao i na
nebu. -aj nam svakog dana na svagdanji ,leb. oprosti nam
nae dugove kao to mi opratamo naim duni3ima. ne
navedi nas u iskuenje, ve nas izbavi od zla.
118
5a -isarska sklonost .a Duskla@uju) -asuse u je"an@eljima je
s"e-risutna. G.e #o. se ista -ria -ria u nekom .ru#om
je"an@elju% o"aj ili onaj -isar 1e se si#urno -ostarati .a te -rie
bu.u u sa"renom skla.u% uklanjaju1i razlike -otezima s"o#a
-era.
Poneka. na -isare nisu uti3ali isto"rsni -asusi% "e1 usmeno -re*
.anje koje je kru6ilo o Isusu i -rie koje su se -riale o njemu.
5o smo "e1 u "elikoj razmeri "i.eli u sluaju 6ene u+"a1ene u
-reljubi i -osle.nji+ ."anaest sti+o"a He"an@elja -o &arku. I u
manjoj razmeri% mo6emo .a "i.imo kako je usmeno -re.anje
uti3alo na -isani tekst je"an@elja. He.an istaknut -rimer je
u-eatlji"a -ria u He"an@elju -o Ho"anu% <% u kojoj Isus
is3eljuje je.no# in"ali.a kraj banje =itez.e. !a -oetku te
-rie nam se ka6e .a je nekoli3ina lju.i * in"ali.a% sle-i+%
+romi+ i -aralizo"ani+ * le6ala -ore. te bare% a .a je Isus iz.*
"ojio je.no# o"eka% koji je tu bora"io tri.eset osam #o.ina% .a
bi #a izleio. Ca. je u-itao to# o"eka .a li bi 6eleo .a bu.e
izleen% o"ek o.#o"ara .a nema niko# ko bi #a sta"io u banju%
-a %%ka. se "o.a uzburka)% u"ek se neko .ru#i -ro#ura.
0 naim najstarijim i najboljim ruko-isima nema objanjenja
zato bi taj o"ek 6eleo .a u@e u banju ka. se "o.a uzburka% ali
je usmeno -re.anje na.okna.ilo taj manjak .o.atkom
sti+o"ima 8*;% koji nalazimo u mno#im naim kasnijim
ruko-isima. 5u nam ka6u .a je Dneki an@eo -o"remeno silazio
u tu baru i talasao "o.uF a -r"i koji bi uao nakon to se "o.a
uzburka% bio bi izleen).
21
2e- .o.atak je.noj ionako
interesantnoj -rii.
11;
IAC2H0?AC
Pria o mestima na kojima je tekst !o"o# za"eta sluajno ili
namerno izmenjen% mo6e .a se -rote#ne une.o#le.. Cao to
sam ukazao% ti+ -rimera nema samo nekoliko stotina% "e1 na
+ilja.e. Primeri koje smo izneli .o"oljni su .a -renesu o-tu
situa3iju% ali -ostoji mno#o razlika me@u naim ruko-isima%
razlika koje su st"orili -isari to su -re-isi"ali s"oje s"ete
teksto"e. 0 -r"im "eko"ima +ri1anst"a% -isari su bili amateri%
a tak"i su bili skloniji .a menjaju teksto"e koje su -re-isi"ali *
ili skloniji sluajnim izmenama * ne#o -isari kasnije# .oba koji
su% -oe" o. ;. "eka% -oeli .a -ostaju -ro(esional3i.
=a6no je .a "i.imo kak"e su izmene% i sluajne i namerne%
-isari bili skloni .a unose% jer on.a nam je lake .a te izmene
iz."ojimo% i tako eliminiemo neka na#a@anja koja o.re@uju
koji oblik teksta -re.sta"lja izmenu% a koji -re.sta"lja raniji
oblik. 5ako@e je "a6no .a "i.imo kako su sa"remeni nauni3i
raz"ili meto.e .a se to o.re.i. 0 nare.nom -o#la"lju 1emo
-ratiti .eo te -rie% -oe" o. "remena D6ona &ila% -a .o
.anas% i "i.eti meto.e koji su raz"ijeni za rekonstruk3iju teksta
!o"o# za"eta i za -re-ozna"anje naina na koji se on menjao u
-ro3esu nje#o"o# -renoenja.
;.
PO5RAGA IA II=ORI&A
1etodi i otkria
Cao to smo "i.eli% .a"no -re ne#o to je &il obja"io s"oje
11<
iz.anje !o"o# za"eta na #rkom% sa na-omenama o. tri.eset
+ilja.a mesta na kojima se -reostali ruko-isi razlikuju%
nekoliko uenjaka Amali brojB je u"i.elo .a -ostoji -roblem sa
tekstom !o"o# za"eta. =e1 je u .ru#om "eku -a#anski kritiar
,elz t"r.io .a +ri1ani menjaju taj tekst kako im se -ro+te% kao
.a su -ijaniF nje#o" -roti"nik Ori#en #o"ori o D"elikom) broju
razlika me@u ruko-isima je"an@eljaF "ie o. je.no# "eka
kasnije% -a-a Damas se toliko zabrinuo zbo# razlika me.u
latinskim ruko-isima% .a je naimeno"ao Heronima .a naini
stan.ar.izo"an -re"o.F a sam Heronim je morao .a u-ore.i
brojne ko-ije to# teksta% i #rke i latinske% .a bi -rosu.io o
tekstu za koji je smatrao .a su #a iz"orno na-isali autori.
!o% taj -roblem je bio -otisnut tokom sre.nje# "eka% s"e .o
se.amnaesto# "eka ka.a su &il i .ru#i -oeli ozbiljno .a mu
-os"e1uju -a6nju. Dok je &il saku-ljao -o.atke za s"oje
-relomno iz.anje iz 10.% jo je.an istra6i"a je marlji"o
ra.io na -roblemu teksta !o"o# za"etaF taj naunik% me@utim%
nije bio En#lez% "e1 Kran3uz% i nije bio -rotestant% "e1 katolik.
4ta"ie% nje#o"o "i@enje Ama.a #a on% u krajnjoj analizi% okre1e
-roti" -rotestanataB je u-ra"o izra6a"alo onu istu bojazan koju
su imali en#leski -rotestanti% a koja -roizlazi iz -a6lji"o#
-roua"anja teksta !o"o# za"eta * naime% .a .ija-azon razlika
u tra.i3iji to# teksta ukazuje na lo .a se +ri1anska "era ne
mo6e zasni"ati iskljui"o na /"etom -ismu Ato je -rotestantska
re(ormistika .oktrina sola s3riptum), bu.u1i .a je taj l3kst
ne-ostojan i ne-ouz.an. 0mesto to#a% -o nje#o"om sta"u%
katoli3i su u -ra"u to za+te"aju .a se a-ostolska tra.i3ija
oba"ezno zasnuje na AkatolikojB 3rk"i. 5aj (ran3uski -isa3 koji
je izneo -omenute i.eje u nizu znaajni+ -ublika3ija bio je
Riar /imon )Hi3,ard #imon, 1:89*118B.
11:
Rl4AR /l&O!
Iako je /imon bio u#la"nom strunjak za +ebrejski% on je
-roua"ao -renoenje teksto"a i /taro# i !o"o# za"eta.
!je#o"a maestralna stu.ija% DCritika istorija teksta !o"o#
za"eta) -oja"ila se 1:97.% .ok je &il jo u"ek ra.io na
otkri"anju razlika u teksto"ima. &il je imao -ristu- tom .elu%
-a je u u"o.u s"o# iz.anja iz 10. on -o+"alio nje#o"u eru.i*
3iju i "a6nost za so-st"ena istra6i"anja% iako se nije sla#ao sa
nje#o"im teolokim zaklju3ima.
/imono"a knji#a nije -os"e1ena otkri"anju s"i+ .ostu-ni+
razlika u -isanju% "e1 ras-ra"i o razlikama u -renetim
teksto"ima% .a bi -okazala ne-ouz.anost ti+ teksto"a na
o.re.enim mestima i .a bi% -o"remeno% istakla na.mo1nost
latinske Biblije% za koju katoliki teolozi jo u"ek smatraju .a
je mero.a"an tekst. !jemu su i su"ie .obro -oznati #la"ni
-roblemi sa tekstom. On% na -rimer% nairoko analizira -rilian
broj oni+ .elo"a koje smo "e1 -omenuli u tom smislu$ 6enu
u+"a1ena u -reljubi% -osle.nji+ ."anaest sti+o"a He"an.elja -o
&arku% i Ho"ano"u za-etu Akoja eks-li3itno -ot"r@uje .oktrinu
o 5rojst"uB. 0 s"ojoj .iskusiji on nastoji .a -oka6e kako je
Heronim obezbe.io 3rk"i tekst koji se mo6e iskoristiti kao
osno"a za teoloke re(leksije. Cao to u -re.#o"oru -r"om
.elu s"o#a ra.a ka6e$
(#v. /eronim je uinio 3rkvi poprilinu uslugu, ispravljujui i
revidirajui stare latinske rukopise, po najstroim pravilima
tekstualne kritike. !o nastojimo da pokaemo u ovom delu, kao
i da najvei broj antiki, grki, primeraka Novog zaveta nije
najbolji, poto oni odgovaraju onim rukopisima latinske 3rkve
za koje je #v. /eronim otkrio da su veoma iskvareni, u toj meri
11
da su im neop,odne izmene.(
J
5o je .uboko .omiljat ar#ument% sa kojim 1emo se sresti o-et$
najstariji #rki ruko-isi su ne-ouz.ani zato to oni
-re.sta"ljaju u-ra"o te isk"arene ko-ije koje je Heronim morao
.a re"i.ira .a bi ustano"io bolji tekstF -reostalim #rkim
-rimer3ima% -re-isima nastalim -re Heronimo"o# "remena%
ma.a su to stariji -rimer3i% ne mo6e se "ero"ati.
&a koliko .a je to .omiljat ar#ument% on nika. nije .obio
iroku -o.rku me@u tekstolozima. Ia-ra"o% to je samo izja"a
.a se ne mo6e "ero"ati naim najstarijim ruko-isima% ali mo6e
nji+o"oj re"iziji. !a kojim osno"ama je% .akle% Heronim
re"i.irao s"oj tekstL !a osno"ama stariji+ ruko-isa. ?ak je i on
"ero"ao ranijim -re-isima teksta. Ako i mi ne bismo ura.ili
isto% bio bi to o#roman korak unaza. * bez obzira na razlike
me@u teksto"ima -r"i+ "eko"a.
0 s"akom sluaju% brane1i s"oju tezu% /imon t"r.i .a u s"im
ruko-isima -ostoje izmene teksta% a -osebno u #rkim Ao".e
mo6.a -re imamo -olemiku D-ra"e) 3rk"e -roti" D#rki+
izmatika)B.
6-anas nema nijednog primerka ak ni Novog zaveta, ni
grkog ni latinskog ni sirijskog ni arapskog, koji bi se zaista
mogao nazvati autentinim, jer ne postoji nijedan, na bilo kom
jeziku da je napisan, a da mu neto nije dodato. /a mogu da
jemim da su grki prepisivai sebi dali veoma veliku slobodu
u tivu svoji, prepisa, kao to emopokazati na drugom
mestu.(
9
/imono" teoloki -ro#ram za o"ak"a za-a6anja je jasan iz
119
nje#o"e .u#e ras-ra"e. !a je.nom mestu% on -osta"lja
retoriko -itanje$
,,-a li je mogue... da je Bog dao svojoj 8rkvi knjige da joj
slue kao merilo, a da je istovremeno dopustio da se originali
ti, knjiga izgube na samom poetku ,rianske religijeE(
B
!je#o" o.#o"or je% nara"no% .a nije. /"eti s-isi zaista .aju
temelj za "eru% ali nisu same knji#e ono to ima konaan znaaj
A-oto su one% na kraju kraje"a% s"e "remenom izmenjeneB% "e1
tumaenje ti+ knji#a koje nalazimo u a-ostolskoj tra.i3iji koju
-renosi AkatolikaB 3rk"a.
6ako #veti spisi predstavljaju pouzdano merilo na komeje
zasnovana naa vera, ipak to merilo nije potpuno dovoljno
samo po sebi; neop,odno je da znamo, pored toga, ta je
apostolska tradi3ija; a o njoj moemo da saznamo samo od
apostolske 3rkve, kojaje sauvala pravi smisao svetog pisma.(
A
/imono"i anti-rotestantski zaklju3i -ostaju jo jasniji u nekim
o. nje#o"i+ .ru#i+ s-isa. !a -rimer% u .elu koje se ba"i
D#la"nim komentatorima !o"o# za"eta)% on .irektno t"r.i$
6>elike promene do koji, je dolo u rukopisima Biblije... poto
su originali izgubljeni, potpuno rue prin3ipe protestanata...
koji konsultuju jedino iste te rukopise Biblije u obliku koji
imaju danas. -a istina religije nije ivela u 3rkvi, ne bi bilo
bezopasno da se ona danas trai u knjigama koje su pretrpele
toliko promena i koje su na toliko mnogo naina zavisile od
volje prepisivaa. (4
5a "rsta striktno intelektualno# na-a.a na -rotestantsko
-oimanje /"eto# -isma s+"a1ena je sas"im ozbiljno u
117
aka.emskim kru#o"ima. Ca.a se 10. -oja"ilo &ilo"o
iz.anje% -rotestantske biblijske uenjake je -riro.a nji+o"i+
intereso"anja -o"ukla .a razmotre i o.brane s"oje
razume"anje "ere. Oni% nara"no% nisu mo#li .a je.nosta"no
o.ba3e i.eju sola s3riptura Aje.ino s"eto -ismo * -rim. re..B Ia
nji+% rei Biblije i .alje su -re.sta"ljale nosio3e autoriteta Rei
Bo6ije. Ali% kako .a se o.nosimo -rema situa3iji ka. u mno#im
sluaje"ima ne znamo koje su to rei bileL He.no reenje je bilo
.a se raz"iju tekstoloki meto.i koji 1e omo#u1iti sa"remenim
nauni3ima .a rekonstruiu iz"orne rei% kako bi se izno"a
-okazalo .a je osno" "ere -ouz.an. 5aj teoloki -ro#ram le6ao
je u osno"i mno#i+ na-ora% -osebno u En#leskoj i !emakoj%
.a se izna@u .obri i -ouz.ani meto.i rekonstruk3ije iz"orni+
rei !o"o# za"eta iz brojni+ nje#o"i+ -re-isa -re-uni+ #reaka
koji su -reostali .o .anas.
Rl?ARD BE!52I
Cao to smo "i.eli% Riar. Bentli% klasini (ilolo# i .ekan
5riniti kole.6a u Cembri.6u% usmerio je s"oj u"eni intelekt na
-robleme -renosa teksto"a !o"o# za"eta% u o.#o"or na
ne#ati"ne reak3ije koje je izaz"alo obja"lji"anje &ilo"o#
!o"o# za"eta na #rkom sa nje#o"om masi"nom zbirkom
tekstualni+ razlika me@u ruko-isima.