Filozofski fakultet Svuilita u Zagrebu

Kolegij: Interdisciplinarnost u srednjokolskoj nastavi likovne kulture

Nositelj: dr. sc. Frano ulibi!" izv. prof.
Izdava: dr. sc. #as$ina Nesti!" asist.
KULTUROLOKI ASPEKT BOJA:
CRVENA
Zagreb" %&.'(.)'%*.
Uvod
+ije crven dolazi od rijei crv, to je boja ta$nocrveni- crvi. .o povezivanje crvena i crvi
nalazi$o" kako na podruju Slavenski- ze$anja" tako i u indoiranski$ jezici$a" a
pretpostavlja se da potjee od praindoeuropskog kwrmis" to ponovo znai crv. /ngleska rije
red povezana je sa -rvatsko$ rijei ri0" s i$ je srodno i latinski naziv ruber 11crven11.
%

2a0arski jezik pak razlikuje dvije crvene3 piros 4svijetlocrvenu5 i voros 4ta$nocrvenu5
6rvena je boja vatre i krvi" povezana je s energijo$" rato$" opasno!u" snago$" $o!i"
odluno!u" kao i sa strasti" 7eljo$ i ljubavi.
S$atra se e$ocionalno intenzivno$ bojo$ koja pojaava ljudski $etaboliza$" ubrzava
disanje i podi7e krvni tlak. I$a vrlo visoku stopu vidljivosti" privlai pozornost i upotreba
crvene $o7e instantno us$jeriti pa7nju na odre0eni ele$ent. Zbog toga su stop znakovi"
crvena svjetla na se$aforu" i opre$a za gaenje po7ara obojeni u crveno.
6rvena se esto koristi kao boja koja sti$ulira ljude da donesu brze odluke. 8 oglaavanju"
crvena se esto koristi kako bi izazvala erotske osje!aje 4crvene usne" crveni nokti" 19ad: in
+ed1...5.
8 $nogi$ kultura$a si$bolika crvene povezana je sa tajno$ 7ivota. Na -ebrejsko$ ada$
znai crven" napravljen od crvene ze$lje.
Kulturno i tradicionalno njeno poi$anje se razlikuje od ze$lje do ze$lje tako u Francuskoj
predstavlja $u7evnost" u ;bali <jelokosti ta$no crveno oznaava s$rt" u =ziji sre!u" brak i
blagostanje dok je u ze$lj$a #u7ne =frike boja 7alosti... 8 -rvatskoj etnografiji ona titi od
uroka i pridonosi sre!i i plodnosti.
;va boja se tak0er $o7e prona!i na $nogi$ nacionalni$ zastava$a. #edna je od te$eljni-
-eraldiki- boja. 8 politiko$ s$islu ona je si$bol otpora" revolucije" radnike klase i
ku$unistikog ure0enja.
)
Boja ljubavi
1
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1!"
2
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
6rvena je boja naje!e povezana s ljubavlju . 6rvena ru7a si$bol je ljubavi i vjernosti.
>re$a grkoj legendi =donisa je u lovu ubio divlji vepar i iz njegove krvi niknule su crvene
ru7e. 8 grkoj $itologiji si$bol je ciklusa rasta i propadanja" a ujedino znak ljubavi i
privlanosti. 6rvena ru7a posve!ena je =froditi i ?enieri" grkoj" odnosno ri$skoj bo7ici
ljubavi. 8 naoj seoskoj kulturi crveno licitarskjo srce i jabuka znak su ljubavi.
6rvena jabuka pristanak je na brak dok su crvene pisanice djevojke poklanjale $ladi!i$a u
znak naklonosti i ljubavi.
Si$bolina boja srca i crvene ru7e usko je vezan s ro$antino$ ljubavi i ?alentinovo$. I
@rci i Aidovi s$atraju crvenu si$bolo$ ljubavi ali i 7rtve .
B
Boja sree i slavlja
6rvena boju ve7e$o uz radost i blagostanje. .o je boja slavlja i sveanosti. ;na naglaava
sveane trenutke: to je boja Nove godine" <o7i!a" Sv. Nikole" jeda 2raza. 6rvena jabuka sa
utaknuto$ zeleno$ granico$ na stolu u <o7i!no i novogodinje vrije$e si$bolizira
zdravlje.
8 #apanu" kad neko$ 7ele za7eljeti sre!u za rao0endan ili uspje- na ispitu" ri7a se boji u
crveno.
*
8 Kini se s$atra da je ona boja sre!e i blagostanja te su je tradicionalno nosile
nevjeste. 6rvena je tako0er i boja kineske Nove godine. 6rveni tepi- esto se koristi kao znak
dobrodolice za ugledne goste. 6rvena je i tradicionalna boja sjedala u operni$ ku!a$a i
kazaliti$a.
Boja !r"#je$ bijesa$ a%resije$ s&rasi i ra&a
Ia'o je (rve#a boja #aj)e*e +ove,a#a s ljubavlju i &o+li#o!$ o#a je &a'o-er boja
!r"#je lju&#je$ a%resije$ !u'e i ra&a. U a#&i)'a vre!e#a (rve#a je boja bila
si!bol bo%a /arsa$ bo%a ra&a$ a +la#e& /ars je #a,va# +o #je!u ,bo% svoje
(rve#e boje.
0
1rabros& i "r&va
&
're(fuss, )enr( Symbol Sourcebook *e+ ,ork: -ile(, 19%" ./0* 0$"#1$2%%#2$11g 2&9
"
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
2
Eva )eller 320004, Psychologie de la couleur- effets et symboliques 31g "2 an5 2&4
8 zapadni$ ze$lja$a" crvena je si$bol $uenika i 7rtve " osobito zbog svoje povezanosti s
krvlju .
&
>oevi u srednje$ vijeku " >apa i kardinali +i$okatolike crkve je nosili su crvenu
koja si$bolizira krv Kristovu i krv kr!anski- $uenika. Zastava kr!anski- vojnika u >rvo$
kri7arsko$ ratu bila je crveni kri7 na bijelo$ polju " kri7 svetog #urja. >re$a kr!anskoj
tradiciji " sv. #uraj bio je ri$ski vojnik" lan ioklecijanove garde " koji je odbio odre!i se
kr!anske vjere te je postao $uenik . Kri7 svetog #urja je u %&. stolje!u postao zastava
/ngleske" a danas je dio nacionalne zastave ?elike <ritanije kao i republike @ruzije.
C
@odine %(DC. kraljica /lizabeta proglasila je 2ariju" kraljica Ekota" izdajnico$ te je
s$aknuta. 2arija je priliko$ s$aknu!a nosila odje!u crvene boje kao bi poruila da je bila
nevina $uenica.
D
6rveni $ak se nosi na an sje!anja" u Savezni$ ze$alja" u ast vojnika koji su poginuli u
>rvo$ svjetsko$ ratu.
Boja u+o,ore#ja i o+as#os&i
#o u staro$ zavjetu crvena asocira na iskuenje" krivnju i zabranu. Zabranjeni plodovi drva
spoznaje bili su crvene boje. 6rvena je tradicionalna boja upozorenja i opasnosti . 8 srednje$
vijeku "crvena zastava si$bolizirala je da !e se stanovnici opkoljenog grada ili dvorca boriti
da ga obrane" a crvena zastava istaknuta na ratno$ brodu znaila je da borci ne pokazuju
$ilost svo$e neprijatelju . 8 /giptu crvena je boja Set-a" boga zla i svega ta je tetno.
6rveno$ bojo$ oznaene su i rijei zlokobnog proroanstva" i$ena =popisa" z$ije de$ona
neprijateljstva. /gip!ani su crvenu boju koristili za isticanje naslova poglavlja u knjiga$a"
nazive bolesti i uputstva za doziranje lijekova.
F
Na uputstvi$a za doziranje lijekova
upozorenja o prekoraenju doze i dan danas piu se crveno$ bojo$.
Ispravci u tekstu ili zada!a$a uobiajeno se tako0er oznaavaju crveno$ bojo$.
8 auto$obilski$ utrka$a "crvena zastava podi7e se ako postoji opasnost za vozae . 8
$e0unarodno$ nogo$etu "igra koji je napravio ozbiljnu povredu pravila dobiva crveni
karton te je izbaen iz igre .
!
6eisner, E5it7 Colour 8it(: King 9auren:e ;ublis7, 200! ./0* 1$%2!!9$""1$01g 12#
#
<reenfiel5, =m( 320024, A Perfect Red 31g &!4
%
<reenfiel5, =m( 320024, A Perfect Red 31g &24
9
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
Ne'oli'o s&udija je +o'a,alo da (rve#a i,a,iva #ajja)u rea'(iju od svi2 boja .
34
I, &o%
ra,lo%a $ (rve#a se obi)#o 'oris&i 'ao #ajvi*a ra,i#a u+o,ore#ja. O#a je
!e-u#arod#a boja s&o+ ,#a'ova i ,aus&av2i2 svje&la #a se!a5ori!a. I,abra#a je
dijelo! jer je da#ju #aji#&e#,iv#ija boja$ ia'o je !a#je vidljiva u su!ra' $ 'ad
,ele#a +os&aje i#&e#,iv#ija . Crve#a se &a'o-er #ajbolje is&i)e i od#osu #a +lavo
#ebo$ ,ele#o drvee i sive ,%rade$ #o u%lav#o! ju ve"e!o sa ,#a'ovi!a
u+o,ore#ja u +ro!e&u ,bo% sveo+e +ove,a#os&i s o+as#o*u i u+o,ore#je!.
6ru*&ve#o ,#a)e#je (rve#e boje
8 prolosti crvena je bila dragocijen pig$ent koji$ su se bojali sa$o dragocijeni $aterijali te
se iz tog razloga ona poela s-va!ati kao si$bol bogatstva i raskoi. 8 srednje$ vijeku
noenje crvene odje!e ekskluzivno je pravo ple$stva" crkvene elite ali i sudaca i krvnika" jer
si$bolizira nji-ovu $o! nad 7ivoto$ i s$rti.
%%
Suci visokog suda u neki$ ze$alja$a
pri$jerice Nje$akoj i danas nose crvenu odje!u.
Boja 'oja +rivla)i +o,or#os&
Crve#a boja #ajvi*e +rivla)i +o,or#os& .U suvre!e#oj !odi 'oris&i se jed#a'o 'ao u
sred#jovije'ov#o! sli'ars&vu 7 'a'o bi +rivu'la +a"#ju %leda&elja #a osobu 'oja
je &reba bi&i u sredi*&u +o,or#os&i. Kada ljudi #ose (rve#o $ )i#e se bli"i! od o#i2
odjeve#i2 u dru%i! boja!a $ )a' a'o se #ala,e #a is&oj udalje#os&i. Ne'ad
'raljevi i vladari $ da#as "e#e +redsjed#i'a i dru%e slav#e osobe )es&o #ose
(rve#o 'a'o bi se is&a'le u !#o*&vu. Ta'o-er )es&o je #ose s+asio(i i os&ali )iji
+osao ,a2&ijeva da budu u+e)a&ljivi i da i2 se la'o +ro#a-e u %o!ili. 8bo% &o%a
*&o (rve#a +rivla)i +o,or#os& )es&o se 'oris&i u o%la*ava#ju$ ali is&ra"iva#ja
+o'a,uju da e ljudi !a#je vjeroja&#o +ro)i&a&i #e*&o &is'a#i (rve#i! $ jer ,#aju
da se radi o re'la!i i ,a&o *&o je &e"e )i&ljiva od (r#o% i bijelo% &e's&a .
Boja ,avo-e#ja $ se'sual#os&i i %rije2a
6rvena je veliki$ dijelo$ povezana s zavo0enje$" seksualnosti " erotiko$ i ne$oralo$
vjerojatno zbog bliske veze sa si$boliko$ $uke i opasnosti.
10
Kar+o+ski, -al5emar International Encyclopedia of Ergonomics and Human actors! Second
Edition $ & >olume /et 0o:a ?aton: 8?8, 200! ./0* 0$"12$&0"&0$@ 1g 121%
11
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
ugo se s$atralo da crvena i$a $ranu stranu " poglavito u kr!anskoj teologiji . ;na je
povezana sa seksualno$ strasti " ljutnjo$" grije-o$ i 0avlo$. 8 Staro$ zavjetu
<iblije u " Knjizi Izaije stoji : GHBudu l' vam grijesi kao grimiz, pobijeljet e poput
snijega''.
39
8 Novo$ zavjetu " u Knjizi ;tkrivenja " =ntikrist se pojavljuje kao crveno
udovite kog jae 7ena odjevena u gri$iz " poznata kao <abilonska bludnica :
Gena bijae odjevena u grimiz i skelet, sva u zlatu, drgom kamenju i biserju. U ruci joj aa
gnusobe i neisti! bluda njezina. "a elo joj napisano ime# tajna$ Babilon veliki, mati
bludnica i gnusoba zemaljski!. % vidje!$ &ena je pijana od krvi sveti! i od krvi
svjedoka %susovi!. 'H
3:
Sotona se esto prikazuje kao crven ili nosi crveni kosti$ kako u ikonogrfiji tako i u
popularnoj kulturi . o poetka )'. stolje!a "vrag u crveno$ bio je folklorni lik u
legenda$a i pria$a .
6rvena se jo uvijek povezuje i s prostitucijo$ . 6rveni ogrta sa kapuljao$ u neki$ je
dijelovi$a /urope u %C. stolje!u bio oznaka bludnica.
3;
>rostitutke u $nogi$
gradovi$a su du7ne nositi crveno kao prepoznatljiv znak svoje profesije " a javne ku!e
istaknute su crveni$ svjetlo$ . >oevi od ranog )'. stolje!a " javne ku!e dozvoljene
su sa$o u neki$ odre0eni$ etvrti$a " koje su poznate kao crvene etvrti "
najpoznatije se nalaze <angkoku i =$sterda$u.
8 ri$okatoliko$ vjerovanju" crvena predstavlja bijes " jedan od seda$ s$rtni- grije-a .
8 kr!anskoj i -ebrejskoj tradiciji " crvena je tako0er ponekad povezana s ubojstvo$: I i$at
krvi na ruka$a. I
30
8 kontekstu grije-a i grijeni-" poznat je i diskri$iniraju!i polo7aj ri0okosi- u europskoj
kulturi. 8 skladu sa srednjovijekovno$ tradicijo$ la7ljivci" izdajnici" nevjernici" vjerolo$ci"
ubojice ikonografski su se prikazivali s ri0o$ koso$ ili brado$: Kain" alila" #uda su
najpoznatiji pri$jeri.... Boja izdaje bila je mjeavine loe &ute i crvene sa tim da dominira
crvena....ali ne blista, ve zagasita i gusta, poput plamenova pakla koji gore, ali ne daju
svjetlo.
%&
>o grkoj $itologiji .ifon" gole$o udovite" neprijatelj Zeusa" i$ao je crvenu
kosu" a pre$a neki$ izvori$a 7rtvovali su $u ri0akose ljude. >odatke o 7rtvovanju ri0okosi-
12
KA> .saia7 1:1%
1&
King Aames >ersion, 0ook of ?evelation, 87a1ter 1#
1"
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
12
"#ford English $ictionary
1!
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
nalazi$o i u /giptu" gdje su i- prinosili Set-u. 8 traktatu o fiziono$iji iz B. st pr. Kr." koji se
pripisuje =ristotelu" ri0i$a se prepisuju osobine kao pokvarenost" pod$uklost" surovost ...
%C
8 ger$ansko3skandinavskoj $itologiji gnjevni bog .-or 4gr$ovnik5 i njegov polubrat 9oki
koji sije zlo i unitelje " crvenokosi su.
Crve#o u ra,li)i&i! 'ul&ura!a i &radi(ija!a
6rvana je drevni dualistiki si$bol koji" poput ptice feniksa" ujedinjuje destruktivnost" vatru i
razaranje s ponovni$ ro0enje$ i 7ivotno$ snago$.
<listavi i jarki tonovi nose pozitivne" a $at negativne konotacije. .ako0er tajnovito i
skriveno crveno predstavlja 7ivot" a proliveno crveno s$rt, pri to$e $uka prolivena krv
prikazuje se svjetlocrveno$ bojo$" dok je 7enska ta$na i zgruana i i$a negativne
konotacije.
Izvorite toga $o7e$o prona!i u obiaji$a neki- kultura gdje su 7ene u vrije$e $enstruacije
s$atrane neisti$a te su inzolirane i prisiljene na obrede proi!avanje prije povratka u
drutvo. Slian je obiaj vrijedio i za one koji su sluajno prolili tu0u krv. Krvnika u crvenoj
odje!i i kova!a bilo je zabranjeno doticati jer su oni u vezi sa $istrijo$ 7ivota.
8 antiko doba svijetlocrvena boja je predstavljala $uko naelo te se vezala uz =resa u
@rkoj" odnosno 2arsa u +i$u.
%D

8 Kini " crvena je si$bol vatre .;na nosi uglavno$ pozitivnu konotaciju " povezuju je s
-rabro!u" odano!u" asti " uspje-o$ " plodno!u " sre!o$ " stras!u i ljeto$ . 8
kineskoj kulturnoj tradiciji " crvena je povezana s vjenanja$ gdje $ladenke
tradicionalno nose crvene -aljine. @eldano s negativne strane " os$rtnice su
tradicionalno pisane crveno$ tinto$ " a pisati neije i$e crveni$ znak je da su oni
izbaeni iz neijeg 7ivota " ili da su u$rli .
3<
8 #apanu " crvena je tradicionalna boja za -erojski lik . 8 Indiji " crvena je tradicionalna boja
svadbene -aljine " te je esto u $ediji$a zastupljena kao si$bolina boja za udane
7ene . 8 nji-ovoj kulturi povezana je s isto!o$ " kao i sa seksualno!u u brani$
odnosi$a kroz svoju vezu s toplino$ i plodno!u . .o je boja bogatstva " ljepote i
bo7ice 9ak$i .
1#
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
1%
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
19
8ullen, 87er(l <lobal <ra17i:s <lou:ester: ?o:k1ort ;ublis7ers, 2000 ./0* 1$2!"9!$29&$% 1g
1"#
8 sredinjoj =frici " Nde$bu ratnici se trljaju crveno$ bojo$ tijeko$ proslave . <udu!i da je
nji-ova kultura vidi tu boju kao si$bol 7ivota i zdravlja " bolesni ljudi su tako0er
obojani s njo$ . 2e0uti$ u drugi$ dijelovi$a =frike crvena boja je boja 7alosti i
predstavlja s$rt .
94
8 vrije$e vadavine ;s$ana I" .urci su nosili crvene zastave koje
si$boliziraju suverenitet" dok u legendi stoji da je nj-ov vladar crvenu zastavu s
polu$jeseco$ zapravo vidio u snu.
8 Jrvatsko$ folkloru" kao i u cijeloj /uropi postojalo je statusno rangiranje 7ena na
djevojice" djevojku" isproenu djevojku" $ladenku" udanu 7enu" udovicu" rastavljenu i
neudanu $ajku. 6rvena boja bila je rezervirana sa$o za $la0e dobne skupine. Nakon ro0enja
prvog djeteta u neki$ ruralni$ sredina$a u Jrvatskoj 7ena vie nije s$jela nositi crveno
ukraenu odje!u. Eto je starija to njena odje!a $ora biti $anje upadljiva" odnosno i$ati $anje
crvenog ukrasa.
Vje#)a#a boja
8 $nogi$ azijski$ ze$lja$a" crvena je i danas tradicionalna boja za vjenanicu" si$bolizira
radost i sre!u.
8 Indiji" $ladenke tradicionalno nose crveni sari" nazvan sari krvi" kojeg i$ poklanja otac" to
znai da su njegove du7nosti kao oca prenose na novog $u7a" i kao si$bol njegove
7elje da svo$e suprugu rodi djecu. #edno$ u braku" $ladenka !e nositi sari s crveni$
rubo$" kojeg $ijenja u bijeli sari" ako njezin $u7 u$re. 8 >akistanu i Indiji"
$ladenka$a tradicionalno obitelj novog supruga oslikava ruke i noge crveno$ kano$
u nadi da !e i$ to donijeti sre!u ali i kako bi pokazalo nji-ov novi status. 8 veliko$
djelu /urope u seoski$ zajednici$a do %F. stolje!a crvena je vjenanica tako0er bila
uobiajena.
93
/a%ijs'o ,#a)e#je (rve#e boje
;biaj bojanja $rtvaca u crveno postojao je u ju7noj /uropi jo u doba neolitika" a
prakticirali su ga i a$eriki Indijanci. ;n se te$elji na ideji da crvena boja daje vitalnu
snagu. 8 neki$ djelovi$a =frike uoi vjenanja ili nakon ro0enja prvog djeteta 7ene pre$a7u
tijelo i lice crveno$ bojo$ vjeruju!i da ona budi snagu i seksualnost...
20
0ra5le(, 8arol(n %estern %orld Costume *e+ ,ork: 'over ;ubli:ations, 2001 ./0* 0$"%!$
"19%!$@ 1g %
21
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
.ako0er u $nogi$ kultura$a postoji i uvjernje da crvena titi od zli- utjecaja. +atnici su
bojili svoje sjekere i koplja u crveno kako bi zadobili $aginu snagu. ?jerovalo se da crvena
odje!a donosi nepobjedivost. 8nifor$e pojedini- vojski u $nogi$ ze$lja$a jo u %F. St.
bile su crvene boje.
))
8 nai$ krajevi$a za vrije$e ratovanja sa .urci$a s$atralo se da ako prsten s karneolo$
4ka$eno$ crvene boje5 polo7i$o na ranu od $etka" da !e$o zaustaviti krvarenje.
6rvena se boja s$atra osobito djelotvorno$ protiv uraka. I danas je obiaj u neki$
djelovi$a Jrvatske da se djetetu oko ruke ve7e crvena vunica ili stavi narukvica od koralja da
bi ga titila od zli- sila. 8 dinarski$ krajvi$a i$u!ne $ladenke dobivale su kao vjenanski
dar pojaseve ukraene karnelo$ kako bi i- tito od uraka i donio sre!u i zdravlje.
)B
8
etnografiji crveni ukrasi karakteristini su na svadbenu odje!u" na $ara$i prvojutarnjici koju
su 7ene stavlajle nakon prve brane no!i" na posteljini $ladenaca od koji se oekuje brojno i
zdravo poto$stvo. 9juska crveni- pisanica bacala se na oranice da pospjee urod. >la-te
ukraene crveni$ ukrasi$a titile su rodilju od pogleda uku!ana ali i zli- sila koje bi $ogle
nauditi djetetu.
)*
6rvena boja esto se povezuje sa zdravlje$ i ljepoto$. .ako kad se za djecu ka7e da su
reu$ena s$atra i- se zdravi$ i lijepi$.
@lavno naelo narodne $edicine poiva na ideji da se isto lijei isti$" odnosno da se bolesti
povezane sa krvlju" koja je crvena" lijee crveni sretstvi$a. .ako se za proi!avanje krvi
preporuuje cikla" crveni kupus ili biljke koje cvatu crveno.
)(
9judi$a koji su bolovali od
arla-a preporuala se crvena posteljina ili crveni rubac.
=lke$ijski ka$en $udrosti crvene je boje. 6inober" crveni 7ivin sufid" dugo je vre$ena
s$atran 7ivi$ zltao$" to ga je $e0u alke$iari$a inilo veo$a popularni$. 6inober se
s$atrao glavni$ sastojko$ napitka bes$rtnosti.
)&
9ijenik i alke$iar" preporuivao ga je
kao osobit lijek za sve bolesti.
Crve#o u reli%iji
22
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
2&
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
2"
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
22
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
2!
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
8 rano$ kr!anstvu si$bolizira Kristovu prolivenu krv" te krv $uenika" tako su Isus i sveci
$uenici prikazivani u crvenoj odje!i. .u se ponovo javlja dualiza$ jer u isto vrije$e
si$bolizira i ljubav pre$a bogu i krvavi zloin.
Sa paklo$ i sotono$ povezuje se negativna si$bolika vatre dok za blagdan u-ova u obliku
crveni- pla$eni- jezika si$bolizira u-a Svetoga.
)C
;d %)F(. tu boju nose kardinali vieg klera +i$okatolike crkve i >apa. 6rvena je liturgijska
boja za blagdane $uenika te predstavlja krv oni- koji su pretrpijeli s$rt zbog svoje
vjere . Zbog svoje povezanosti s $uenitvo$ i u-o$ " ta se boja koristi u spo$en
na apostole 4osi$ za apostola Ivana " koji nije bio $uenik " gdje se koristi bijeli 5 " i
kao takvu nose je i biskupi " koji su nasljednici =postola.
8 budiz$u " crvena je jedna od pet boja za koju se vjeruje da je zraila iz <ude kada je
postigao prosvjetljenje ili nirvanu . >osebno je povezana s vrlina$a koje se ostvaruju
kroz budiza$" a to su uspje- " $udrost " vrlina " sre!e i dostojanstvo . .ako0er se
vjeruje da i$a $o! odupiranja zlu . 8 Kini se crvena obino koristi za zidove "
stupove i vrata -ra$ova. 2ostovi u vrtovi$a japanski- -ra$ova tako0er su obojani u
crveno" jer su prilazi ka sveti$ $jesti$a . 6rvena se tako0er s$atra bojo$ koja $o7e
otjerati zlo i bolest .
Crve#a u +oli&i(i
8 srednje$ vijeku " brodovi u borbi podizali su dugu crvenu vrpcu kako bi se pokazalo da su
spre$ni borit se do s$rti .
9=
8 %C. stolje!u crvena zastava signalizira prkos . ;pkoljen
dvorac ili grad !e podizanje$ crvene zastave poruiti napadai$a da se ne!e predati.
9<
U Euro+i u 3=. s&oljeu $ (rve#a je obi)#o +ove,a#a s !o#ar2ijo! i sa o#i!a #a vlas&i .
Pa+a je #osio (rve#u $ 'ao i *vi(ars'a %arda 5ra#(us'i2 'raljeva $ voj#i(i
bri&a#s'e vojs'e i da#s'e vojs'e . 6rvena je postala i boja revolucije spajaju!i
kr!anske predod7be 4krv $uenika5 s $ilitarni$ si$boliz$o$
:4
&a'o je >ra#(us'a
revolu(ija +reu,ela (rve#u boju ja'obi#a(a 'ao si!bol !u)e#i'a revolu(ije .
2#
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
2%
lags of the %orld, B0au:ans 3or 0au::e5illian4
29
Bso t7e re5 flag of 5efian:e +as 1ulle5 5o+nB, <rant, Aames, Cassell&s "ld and 'e( Edinburgh, >ol
1, 31%%24 1 "9 BC7e re5 flag is a signal of 5efian:e an5 battleB, a::or5ing to Chambers
Cyclopedia 31#2#D"14 8ite5 in Bre5 flagB, "#ford English $ictionary)
&0
Mo boja, Kako su boje osvojile svijet, katalog izlobe, Zagreb: Etnografski muzej, 2009, str 1#$2%
U deve&#aes&o! s&oljeu $ u, i#dus&rijs'u revolu(iju i us+o# rad#i)'o% +o're&a $ (rve#a
je +os&ala boja so(ijali,!a $ a sa Pari*'o! 'o!u#o! 3=?4. boja revolu(ije.
U 94. s&oljeu $ (rve#a boja +os&aje si!bolo! rus'i2 bolj*evi'a $ a ,a&i! $ #a'o# us+je2a
rus'e revolu(ije 3<3?$ boja 'o!u#is&i)'i2 s&ra#a'a *iro! svije&a .
Crve#a je &a'o-er boja !#o%i2 so(ijalde!o'ra&s'i2 s&ra#a'a u Euro+i .
Ko!u#is&i)'a +ar&ija Ki#e $ os#ova#a 3<94. $ usvojila je (rve#u ,as&avu sa sr+o! i
)e'ie! +o u,oru #a SSSR$ 'oja je +os&ala #a(io#al#i si!bol 'ada je &a s&ra#'a
do*la #a vlas& u Ki#i 3<;< . Pod vo-o! s&ra#'e /ao! 8edo#%o! 2i!#o!
+os&aje @ Is&o' je (rve# @ $ a sa! /ao 8edo#% +o#e'ad se #a,iva @ (rve#i!
su#(e! @ .
Crve#a se 'oris&i *iro! svije&a od s&ra#e +oli&i)'i2 s&ra#a'a ljevi(e i lijevo% (e#&ra.
Po+is li&era&ure:
%. 2o! boja" Kako su boje osvojile svijet" katalog izlo7be" Zagreb: /tnografski $uzej" )''F
). 2o! boje" doku$entarni fil$" J+.
B. 2&&+:AAe#.Bi'i+edia.or%ABi'iARed 4sa$o provjereni izvori navedeni u footnota$a5