This project is funded by

the European Union

Udruga za promicanje kulture
ivljenja u skladu s prirodom
Samoodrivo
domainstvo
Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije.
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost EkoSense i ni na koji se nain ne moe smatrati da odrava gledita Europske unije.
This publication has been produced with the assistance of the European Union.
The contents of this publication are the sole responsibility of EkoSense and can in no way be taken to refect the views of the European Union.
Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile po-
stupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki
su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, iz-
gradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja, za-
dravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne
slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih posti-
gnua i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih
granica.
The European Union is made up of 27 Member States who
have decided to gradually link together their know-how, re-
sources and destinies. Together, during a period of enlarge-
ment of 50 years, they have built a zone of stability, democra-
cy and sustainable development whilst maintaining cultural
diversity, tolerance and individual freedoms. The European
Union is committed to sharing its achievements and its valu-
es with countries and peoples beyond its borders.
PHARE program Europske unije za Hrvatsku
The European Unions PHARE Programme for Croatia
Udruga za promicanje kulture ivljenja u skladu s prirodom
Blatua 96, Gvozd, Hrvatska
Samoodrivo
domainstvo
Uvod ....................................................................................... 2
Izvrni saetak akcija ............................................................. 3
Izgradnja kompostnog WC-a ................................................... 6
Izgradnja proiivaa sivih voda ............................................ 7
Izgradnja kue od balirane slame, drvenih oblutaka, blata... ... 8
Ostala dogaanja u eko selu .................................................. 11
Program PHARE 2006 ............................................................12
SADRAJ
Udruga za promicanje kulture ivljenja u skladu s prirodom - EkoSense, Gvozd
Izdava: Udruga EkoSense
Fotograje: EkoSense
Tisak: Koprivagraf, Zagreb
Blatua, studeni 2009.
This document has been produced with the nancial assistance of the European Union.
The contents of this document are the sole responsibility of the author and can, under no
circumstances, be regarded as reecting the position of the European Union.
Ovaj dokument je nastao uz nancijsku pomo Europske unije. Za sadraj dokumenta odgovoran
je autor i ni u kojem sluaju se ne moe uzeti u obzir kao stav Europske unije.
2
S
amoodrivost je ekoloki prihvatljiv nain ivljenja koji oznaava
vlastitu energetsku, prehrambenu i stambenu neovisnost.
Samostalnim uzgojem organske hrane, uzgojem domaih ivotinja,
tedite na potronji elektrine energije i fosilnih goriva (prirodni plin,
nafta i ugljen), konzervirate svoje proizvode, te openito provodite
dosta vremena radei na zemlji, tada ste na dobrom putu da
postanete neovisni i sposobni za samoodravanje.
Openito, samoodrivost nudi praktina rjeenja problema
ivljenja koja e pomoi ponovnom oivljavanju planeta. Nudi
rjeenja za domainstvo potpuno neovisno od vanjske vodovodne,
elektrine ili kanalizacijske mree, istu organsku hranu, svje zrak,
uzgoj vlastitih proizvoda, vie vjebanja, manje zagaenja, igru s
djecom u prirodnoj okolini koja buja ivotom.
Samoodrivost je pionirski korak prema naprijed.
Ova broura prikazuje dio o tome kako ivjeli na laki, ii i
zeleniji nain.
UVOD
I permakurtularni vrt je dio okunice
3
A
ktivnosti implementirane tijekom trajanja projekta odnosile su se
na zapoljavanje osoba koje e raditi na projektu, edukaciju kao
centralnu aktivnost projekta, gradnju prototipova; kue od bala slame,
kompostnog zahoda te sustava proiavanja sivih voda te aktivnosti
podizanja javne svijesti.
U cilju podizanja javne svijesti tiskali smo promotivne materijale
kako bi senzibilizirali javnost o uporabi ekolokih, nama lako dostupnih i
jeftinih materijala. Namjera projekta je bio napraviti i korisne informacije
dostupne svaki dan tako da e svaki uesnik edukacije biti u stanju
provesti steena znanja u njegovoj kui.
Vrlo vana aktivnost projekta je bila pruanje literature za biblioteku
centra kako bi se omoguila dodatna literatura za budue radionice i
posjetitelje koji dolaze tamo. Sva litrratura je u selu Blatua i svatko
tko eli doi i nauiti je dobrodoao. Kako bi se informirala ira javnost
o projektu postignuima i rezultatima, vano je uiniti informaciju
dostupnom unutar i izvan Hrvatske. To je steeno kroz nadogradnju
internet stranice stavljanjem svih podataka i obrazovnog materijala na
raspolaganje za zainteresirane ljude.
Obrazovanje je izabrano da bude sredinja aktivnost projekta
pruanjem zainteresiranim stranama i svih drugih krajnjim korisnicima
znanje o odrivom upravljanju resursima. To je najbolji nain za
podizanje javne svijesti i irenje ideje o odrivom razvoju ekologije
brojnim potencijalnim promotorima. Takoer, to je vrlo vano kako
bi informacije o odrivoj potronji bile na raspolaganju i javnost bila
upoznata s metodama izgradnje sustava koji tedi energiju. Projekt je
uenje sudionika da sami pomognu u ouvanju energije i vode, odrivom i
jeftinom gradnjom za ivot s ogranienim resursima. Mi smo organizirali
edukativne seminare, pozvali sudionike i pripremili logistiku i praktini
dio obrazovanja, te takoer organizirali strunjake poput Simon Dale,
dr. sc. Boidar Yerkovich, Bruno Motik da nas ue o ekolokoj izgradnji i
upravljanju vodama.
Obrazovanje aktivnost je provedena kroz organiziranje dva puta po 4
dana seminara / radionica koje su ukljuile teoriju i praktinu izgradnju,
a odrane su u 2 dijela. Takoer, jednodnevni edukacijski seminari za
lokalne vlasti i lokalne zajednice odrani su kako bi se poveala svijest u
procesu donoenja odluka te predstavljanja mogunosti odrivog razvoja
za lokalne zajednice.
IZVRNI SAETAK AKCIJA
4
U svrhu promicanja projekta
i predstaviljanja svojih ciljeva za
javnost, pripremili smo aktivnosti
na promociji projekta u obliku
tiskanih materijala i konferencija
za javnost i medije. Jedana uvodna
konferencija organizirana je tijekom
4 dana radionica / seminara kako bi
se uvela ira zajednica u projekt i
program PHARE 2006, a posljednja
prezentacija za irenje rezultata projekta i pruanje svih relevantnih
informacija za budue korisnike i zainteresiranih dioniara za dugoronu
odrivost aktivnosti uspostavljenih nakon prestanka EU PHARE GRANT.
Na kraju projekta organizirali smo otvorene dane za posjetitelje u cilju
podizanja javne svijesti o odrivosti i ouvanje prirode. To je bilo odrano
u kasno proljee. Kroz ovu aktivnost
je omogueno je svim zainteresiranim
osobama da posjete eko-centar i da
vide smisao sirovina koje koriste, da
vide graevinske radove, pokuaju
sami izgraditi zid od blata, slame ,
klipova kukuruza itd. Posjetitelji su
imali priliku proetati kroz zemlju eko
centara. Svaka skupina sudionika
imala je organizirano razgledavanje i
mogunost da sami istrae centar.
Tijekom provedbe obrazovnih aktivnosti pozvali smo sve ciljne skupine
pohaati seminare, organizirali smjetaj, hranu i pie i distribuirali
promotivni materijal za sudionike, u cilju promicanja i privlaenja to vie
ljudi da osjete prirodu i njeno okruenje.
Tijekom provedbe projekta, pruili smo potrebne
informacije i praktino iskustvo u ekolokoj izgradnji,
kako bi pripremili sudionike za poetak neovisne
gradnje kua. Najvei dio zgrada prototipa napravljen
je u ime djelatnika EkoSensa i sudionici su im se
pridruili.
Voditelj projekta i asistent projekta pripremili su
sve potrebne alate i sirovine za izgradnju.
Tijekom provedbe projekta, smo izgradili kuu od
bala slame kao prototip koji e pribliiti eko-izgradnju
sudionicima obrazovanja.
5
Takoer, smo izgradili sivo-vodovod zbog: ouvanje vode, koritenje
vode dva puta, smanjenja potranje septike jame ili tretiranih biljaka,
manje energije i kemijskih koritenja, hranjenja biljaka, pomoi
proiavanja podzemne vode. Siva voda kao rezultat kupelji i tueva moe
se koristiti izravno za navodnjavanje veine biljaka bez problema.
Kompostni toalet je izgraen. Kompostini toaleti su sve ee
prihvaena alternativa konvencionalnim WC-ima. Zajedno s osobnom
koristi kompostni WC ima ukupnu korist za drutvo i okoli; koritenje vode
je smanjeno, oneienje je smanjeno, manji je utjecaj na okoli.
Vrlo vaan dio projekta u trenutnoj situaciji zbog malog broja literature
i praktinih vodilica za eko-gradnje i odrivog upravljanja vodama u
Hrvatska, bila je izrada broure i prirunike za ta pitanja. Prirunik je
pripremljen u ime iskusnih strunjaka iz navedenih podruja koji su
suraivali sa stranim partnerima u obrazovanju i razmjenom najbolje
prakse. To obuhvaa osnovna teorijska i praktina pitanja na navedene
teme jednostavano napisana, korisna za svakoga. Mi distribuiramo
promotivni materijal za obrazovanje svih sudionika, u institucijama i
partnerima I institucijama suradnika, mi distribuiramo na konferencijama
projekta prezentacije i na radionicama / seminarima koji su odrani tijekom
provedbe projekta.
Zadovoljni uesnici radionica, seminara, ....
6
IZGRADNJA KOMPOSTNOG WC-A
N
ajvei dio otpada koji bacamo u kontejnere i zahodske koljke
zaporavo su dragocjeni i na neki nain korisni materijali. tovie,
uz malo truda samo od ljudskih fekalija moe se proizvesti na tone
duinog gnojiva i korisnog komposta umjesto ogromnih koliina otpada
kojima se zatrpavamo. Dok je priroda ureena tako da materija krui, jer
konstantno stvara i potom iskoritava nusproizvode razliitih procesa, ljudi
nusproizvode uglavnom ne koriste. Otpad je zapravo potpuno ljudski izum
jer samo mi proizvodimo stvari koje
ne bivaju pojedene, ne raspadaju
se ili nisu iskoritene u neku drugu
svrhu.
U kompostnom WC-u umjesto
opasnog otpada nastalog ispiranjem
koljke moe se dobiti kvalitetan
komposta, a njegovim sadrajem
moemo nahraniti rajicu.
Pravila koritenja kompostnog WC-a Unutarnji izgled kompostnog WC-a
Vanjski izgled kompostnog WC-a
Kompostni, solarni wc - u izgradnji
Neugodni mirisi onemoguavaju se
posipavanjem piljevine, pepela i slame
7
IZGRADNJA PROIIVAA SIVIH VODA
U
kuanstvima se sive vode sastoje od svih otpadnih voda koje nastaju
pra njem rublja, posua i nas samih. Ako se koristi kompostni WC onda
se i odvojeni urin takoer najee mijea sa sivim vodama. Sive vode
sadre organske tvari, ostatke hrane, estice koje ostaju u vodi nakon
tuiranja, raznorazne masnoe i neistoe te sredstva za pranje, to
ukljuuje deterdente, sapune i ampone, pa ak i neka otrovna spredstva
za pranje na bazi klora.
Ureaj koji izuzetno ekasno isti
sive vode je biljni proista. U osnovi,
to je pravilno dimenzioniran plitki
bazen ispunjen razliito graduiranim
ljunkom u kojem rastu trska i
druge biljke movarice koje imaju
sposobnost da vodu proiavaju
svojim korijenjem. Siva voda se
isputa u taj bazen s jedne strane, a
s druge strane izlazi proiena voda.
Izrada baze (folija za vrtne bazene) biljnog
proiivaa
Biljni proiiva sivih voda
Sadnja biljaka i trstike
Postavljanje vie vrsta ljunka, pijeska
Dovod cijevi iz kuhinje i spajanje na
proiiva
8
IZGRADNJA KUE OD BALIRANE SLAME,
DRVENIH OBLUTAKA, BLATA...
Centralno je smjetena pe, vide se drveni
potpornji i dio zida od drvenih oblutaka
Zid kombinacijom slame i drvenih oblutaka
Bale slame spremne za uporabu
G
radnja kue od slame u tehnikom smislu je prilino jednostavna i
ostvariva i za ljude bez strune naobrazbe u podruju graditeljstva.
Naravno, svako iskustvo je dobrodilo, posebice u podruju obrade drveta.
Ovdje emo vam prikazati osnove kako nastaje kua graena slamom u
kombinaciji sa drvetom.
Dio zida kue je napravljen od drvenih
oblutaka (cordwood)
Prozor, napravljen od vrea punjenih pijeskom
Ve se nazire konstrukcija kue
9
Detalji prozora
Pod je napravljen od oblutaka i utuene zemlje
Predvorje kue ini reektorij
Krov kue je napravljen od bala slame
Unutranjost, dnevna soba...
Spremite za namirnice je ukopano u zemlju
Krovna konstrukcija se oslanja na pe i dimnjak
Na zidove su runo nanosi buka od blata
10
Prilogom gradnje postoje pravila koje je potrebno potivati i
preporuujemo da se prije ulaska u ovakav projekt educirate u to veoj
moguoj mjeri. Za one koji vie vole uiti kroz rad, mogue je otii i na
neku od radionica gdje se ui gradnja slamom. Takve radionice se najee
odravaju u ekoselima diljem Hrvatske i Europe.
Mogunosti koje prua tehnika gradnje slamom gotovo su neograniene.
Zid od balirane slame je mogue koristiti kao nosivi element, gdje se ko-
nstrukcija krovita sidri dire ktno na zidove. Za razliku od nekih drugih
graevinskih materijala, slama prua mogunosti izgra dnje nepravilnih,
organskih oblika koji nerijetko zavravaju vie kao umjetniko djelo, nego
samo kao kockaste kue na koje smo navikli. Naravno, ako korisnik to vie
preferira, kua od slame moe biti izvedena tako da potpuno izgleda kao
objekt graen konvencio nalnim materijalima. Slama neprimjetno ostaje
meu slojevima buke i jedini dokaz njene pri sutnosti je znatno nii raun
za grijanje. Sla mnati zidovi se obavezno moraju obukati kako bi se slama
zatitila od vanjskih utjecaja.
Stakleni reektorij je dio kue I volonteri su pomagali pri nastajanju kue
11
P
ored samoodrivog ivota, u eko selu se odravaju razliite radionice
vezane za samoodrivo funkcioniraje. To su permakulturalne radionice,
radionice gradnje prirodnim materijalima, upoznavanje sa prirodom putem
teajeva, seminara i radionica. Predavanja na temu ekoloke gradnje i
samoodrivosti i sl.
Eko selo je mogue posjetiti uz prethodnu najavu. Sve dodatne
informacije o eko-selu Blatua moete pronai i na internet stranicama:
http://www.obilje.info
OSTALA DOGAANJA U EKO SELU
Kupola za zastanke, projekcije i seminare
Seminari, predavanja...
Odmor nakon obilna obroka...
Radionice...
Teajevi...
Druenja...
12
Nositelj projekta
Udruga za promicanje kulture ivljenja u
skladu s prirodom - EkoSense, Gvozd
Voditelj projekta
Vanja Glogovac
Koordinator projekta
Irena Kovai
Naziv projekta
Promicanje odrivog upravljanja
prirodnim resursima kroz edukaciju i
podizanje javne svijesti
Cilj projekta
Promicanje kulture odrivosti, ouvanja
okolia i ivljenja u skladu s prirodom
kroz podizanje javne svijesti i znanja
o odrivom upravljanju prirodnim
resursima kao to je ouvanje vode i
odriva gradnja
Partneri
NGO Suncokret, Gvozd,
Opina Gvozd
Sisako-moslavaka upanija
Ciljane skupine
domai i meunarodni ekoloki NGOs
studenti
dravna i javna tijela
poslovna zajednica
Krajnji korisnici
NGOs
studenti i sveuilini profesori
lokalna zajednica i ira populacija
poslovna zajednica
stanovnici eko-sela
budue generacije
Oekivani rezultati
osigurana edukacija o koritenju
ekoloki istih, jeftinih i dostupnih
sirovina za odrivu gradnju i o
odrivom upravljanju vodama
podignuta razina javne ukljuenosti i
svijesti donositelja odluka o vanosti
i implementaciji odrivog upravljanja
resursima
Aktivnosti
Edukacija
Seminari/radionice za nevladine
organizacije i studente dio I
Izgradnja prototipova kua od
bale slame, sustava za sive vode i
kompostnog wc-a
Edukativni seminar za javne vlasti i
lanove lokalne zajednici
Seminar za nevladine organizacije I
studente dio II
Dani otvorenih vrata za posjetitelje
Podizanje javne svijesti
Dizajn, tisak i distribucija broura i
prirunika
Prezentacija projekta za javnost I
medije
Zavrna konferencija projekta
Nadogradnja web-stranice
Nabavka literature za knjinicu centra
Projekt je nanciran iz bespovratnih
sredstava fondacije EU.
EU nancijska sredstva potpore:
73.728 EUR
PROGRAM PHARE 2006
This project is funded by
the European Union
Udruga za promicanje kulture
ivljenja u skladu s prirodom
Samoodrivo
domainstvo
Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije.
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost EkoSense i ni na koji se nain ne moe smatrati da odrava gledita Europske unije.
This publication has been produced with the assistance of the European Union.
The contents of this publication are the sole responsibility of EkoSense and can in no way be taken to refect the views of the European Union.
Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile po-
stupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki
su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, iz-
gradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja, za-
dravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne
slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih posti-
gnua i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih
granica.
The European Union is made up of 27 Member States who
have decided to gradually link together their know-how, re-
sources and destinies. Together, during a period of enlarge-
ment of 50 years, they have built a zone of stability, democra-
cy and sustainable development whilst maintaining cultural
diversity, tolerance and individual freedoms. The European
Union is committed to sharing its achievements and its valu-
es with countries and peoples beyond its borders.
PHARE program Europske unije za Hrvatsku
The European Unions PHARE Programme for Croatia
Udruga za promicanje kulture ivljenja u skladu s prirodom
Blatua 96, Gvozd, Hrvatska