Croatian Center of Renewable Energy Sources (CCRES) is a non governmental

organization registered and working in Croatia in the field of renewable energy,

agroforestry, reforestation and sustainable land uses. The organization started
working at CCRES Research facility in the year 2013 and has been involved with
giving farmers free seeds, training farmers and community at large on more about
agroforestry techniques and environmental conservation awareness. CCRES has
been able to facilitate planting of trees in forest lands, community farms, schools,
waterlines and private lands. Some of the benefits the farmers have been able to
acquire from the organization include; free seeds, free training manuals in
agroforestry, workshops in agroforestry and sustainable land uses.

Agrošumarstvo​se uglavnom sastoji od miješanja sadnje stabala sa sadnjom usjeva i/ili

uzgojem stoke. To omogućuje bolju iskorištenost resursa, pomaže povećanju bioraznolikosti
i može povećati prinose.
U sklopu Hrvatskog Centra Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE), objavili smo svoje nove
planove za razvoj ekološki održivih šumarskih praksi diljem Hrvatske. Ovi projekti imaju za
cilj smanjiti negativan utjecaj na okoliš te integrirati prakse upravljanja šumama u
agroekologiju.

Agrošumarstvo se uglavnom sastoji od miješanja sadnje stabala sa sadnjom usjeva i/ili

uzgojem stoke. To omogućuje bolju iskorištenost resursa, pomaže povećanju bioraznolikosti
i u konačnici povećava prinose. Studija HCOIE pokazala je da parcela od 100 ha pod
agrošumarskim praksama daje ekvivalent od 136 ha pod standardnim principima korištenja,
dajući tako potencijalni ekonomski rast za proizvođače koje takve prakse usvoje.

Koncept​ima velik broj prednosti po pitanjima uzgoja usjeva i zaštite okoliša. U principu,
drveće kroz svoje korijenje stvara uvjete u tlu koji potiču bolju apsorpciju vode i minerala
usjevima na površini. Agrošumarske tehnike potiču strateško pozicioniranje stabala kako bi
se maksimiziralo povećanje prinosa. Dodatno, stabla pomažu u diverzifikaciji proizvodnje,
ograničenju gubitaka nitrata iz tla te onečišćenju podzemnih voda.

Plodnost tla​također se poboljšava padom jesenskog lišća i njegovom razgradnjom na tlu,

stvarajući tako važan izvor prirodnog komposta i gnojiva okolnim kulturama. Drveće i živice
na poljima povećavaju bioraznolikost, što je pogodno kukcima za oprašivanje. Konačno,
stabla igraju važnu ulogu u apsorpciji CO2 i spremanju ugljika tijekom faze rasta, smanjujući
tako učinak klimatskih promjena.

Agrošumarstvo tako postaje ključni igrač u agroekološkom planu HCOIE. Zbog svih ovih
prednosti, promocija i širenje korištenja agrošumarstva postali su nam jedan od glavnih
ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena. Plan otkriva naše konkretne prijedloge za njegovu
promociju u širokim kategorijama s brojnim specifičnim aktivnostima u svakoj od njih.

Kategorije​uspostavljaju sustav za istraživanje i praćenje različitih oblika agrošumarstva koji

se provode u Hrvatskoj, te uspostavljaju mreže za razmjenu informacija između različitih
sudionika u agrošumarstvu. Povećanje informacija o tome što se radi u agrošumarstvu
omogućit će širenje inovativnih ideja koje su u budućnosti primjenjive.
Još jedan veliki prostor na koji se odnosi plan jest poboljšanje regulatornog, pravnog i
financijskog okvira koji okružuje agrošumarstvo. Neke od specifičnih aktivnosti uključuju
osnaživanje financijske potpore za agrošumarstvo, poboljšanje dostupnosti alata za različite
sudionike na regionalnom nivou te favoriziranje razvoja agrošumarstva kroz financijske
alate.

Obrazovanje​je još jedna važna komponenta plana, kako u poljoprivrednim školama, tako i
u pružanju obuke već postojećim poljoprivrednicima o prednostima agrošumarstva i kako
prijeći na njega. Dodatno, plan postavlja sustav pomoći kako bi se podigla vrijednost
proizvedenih kultura koristeći agrošumarstvo te strategiju promocije agrošumarstva na
međunarodnoj razini.

Široko korištenje agrošumarstva moglo bi imati veliku ulogu u prelasku na održive okolišne
prakse u dugoročnom razdoblju, a također bi pomoglo i proizvođačima na ekonomskom
nivou u povećanju prinosa, te korištenje biomase drveta, kroz malčiranje, kao prirodno
gnojivo za usjeve. Predstavljeni plan trebao bi svoju primjenu naći na nacionalnom, ali i na
međunarodnom nivou.

Željko Serdar, Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije (HCOIE)