Sanja Dalto

Knjiga druga Morusove Utopije

Thomas More izlae u Utopiji zamisli o idealnoj dravi ili, bolje reeno, dravnom ureenju
koje bi trebalo biti posve u skladu s njegovom vizijom o tome to je dobro, pravedno, istinito i
!"ogu milo!# Djelo je prilino kontroverzno stoga su odjeknuli razni neodobravaju$i
komentari i kritike#
%to se tie geogra&skog poloaja Utopije, More ju je, dakako, zamislio na idealnomu mjestu'
da je zati$eno od vjetra, da su u moru podvodne stijene tako da nijedan neprijatelj ne moe
pri$i, a da se ne smrska o njih itd# Utopiju je osvojio vojskovoa Utop koji je, nakon to je
osigurao pobjedu, prisilio ne samo uroenike nego i svoje vojnike da prokopaju kanal od ()
milja, kako bi se Utopija odvojila od kopna i postala otok# *animljivo je to to je naredio i
vlastitim vojni+ima da rade zajedno s uroeni+ima, to More vidi kao odliku dobroga
vojskovoe koji ne poniava uroenike# ,sim toga, ve$i broj ljudi bre je mogao obaviti
posao# ,no to je tipina odlika utopijske drave je jednaka raspodjela zemljita svima, tako
da nitko nema vie od nekoga drugog i da se nitko ne vee uz svoj posjed, budu$i da su
obvezni seliti iz sela u grad i obratno svake dvije godine, da ne bi jedni stalno morali &iziki
raditi, a drugi ivjeli lagodnim ivotom#
*animljiv je i podatak da Utopljani proizvedu puno vie hrane nego to im treba, stoga
vikove dijele susjedima, to se ini vrlo plemenito i ega nema u stvarnim gradovima, a
kamoli dravama# Thomas More opravdano primje$uje da, generalno, svi nastoje ugoditi
svojim eljama, sebi priskrbiti vie uz minimalan rad i, po mogu$nosti, izbje$i sve to se !ne
mora!# Upravo zato u njegovoj idealnoj dravi +ijeni se udrueni rad, stoga upravitelji seoskih
doma$instava -&ilarsi. javljaju gradskim poglavarima koliko graana treba poslati na sela
prilikom radnih ak+ija -etve i sl#., te se etva daleko bre obavi nego to je sluaj u stvarnim,
postoje$im dravama#
Sve to, dakako, upu$uje na injeni+u da u Utopiji nema privatnog vlasnitva, stoga ak i u
obiteljske ku$e stanovni+i istoga sela ili grada mogu ulaziti jedni drugima kada tko poeli# Uz
to, Utopljanima su sati u danu odreeni do u tanine tako da uvijek svi u isto vrijeme neto
rade# /pr# osam sati no$u spavaju, rade tri sata prije podne, nakon ega je zajedniki ruak i
odmor dva sata, zatim tri sata poslije podne jo rade, nakon ega veeraju i drue se, a u osam
sati naveer svi idu spavati# ,vaj nain ivota je, razumije se, strogo vojniki, ali svrha
takvoga koritenja vremena je da nitko ne besposliari, ali i da nitko ne bude preoptere$en
poslom#
U Utopiji je drutveni sustav uop$e do te mjere savreno organiziran da nema potrebe za
odvjetni+ima i tome slino, budu$i da se svi sporovi i sluajevi krenja zakona rjeavaju na
javnim okupljanjima koja se odvijaju svakodnevno# /o nije sve samo tako mehaniki
ustrojeno, a ljudi nekim udom sluaju nareenja# 0adi se, naime, o neem drugom1 Utopljani
su od malih nogu odgajani na taj nain i ne znaju za drugaije# -/pr# ne poznaju tzv# tetne
igre poput ko+ke i sl#, a dje+a, kako postaju starija, odba+uju drago kamenje kao djeje
igrake koje su prerasli#. U tome se oituje utje+aj odgoja i sustava vrijednosti koji se
odraava u istomiljeni+ima# Dolazak strana+a svih naki$enih dragim kamenjem i zlatom te
odjevenih u raskonu odje$u promatraju prezrivo do te mjere da su se dolja+i posramili# S
druge strane, u postoje$im dravama zna se to je vrijedno 2 zlato, nova+, mo$, ugled,
individualnost itd# Moe se initi da su Utopljani miroljubivi narod i da su svi 3dobroga sr+a4,
poteni i besprijekorni, no postoji i tamna strana prie# Utopljani se smatraju boljim od drugih
naroda koji ne poznaju ili ne prihva$aju njihove obiaje te ne ive njihovim nainom ivota#
Smatraju sasvim moralno opravdanim in osvajanja drugih naroda ukoliko im ovi ne dopuste
da koriste njihove resurse i sl# 5ak i meu samim Utopljanima postoje oni koje 3treba
prezirati4 jer se ne uklapaju u ono to bi 3trebali4 misliti, kao to je sluaj s vjeroispovije$u#
/aime, prividno se njeguje vjerska toleran+ija i svatko moe vjerovati to ho$e, ali samo
ukoliko vjeruje u "oga 2 u suprotnom ga smatraju manje vrijednim# 6ostoji jo hipokrizije po
pitanju morala, kao to je sluaj s klanjem ivotinja1 0obovi su ti koji obavljaju poslove
klanja ivotinja i ti se poslovi obavljaju izvan grada, daleko od oiju Utopljana1 3Utopljani,
naime ne doputaju da se njihovi graani naviknu na klanje ivotinja jer smatraju da se time
malo po malo gubi milosre, najplemenitiji osje$aj u ljudskoj prirodi#4 -Utopija, 789#str#.
:o jedna od pozitivnih karakteristika Utopije je svakako potivanje starijih# /aime, za
vrijeme veere uvijek mlai i stariji sjede izmijeano da mladi sluaju neke mudre prie, a s
druge strane da mladi priaju o sebi i svojim doivljajima i shva$anjima# Svrha toga je da se
ne produbljuje genera+ijski jaz meu njima# Stariji, takoer, dobivaju najbolju hranu, dok se u
postoje$im drutvima star+e promatra kao teret i daju im se mrvi+e bilo da je rije o
mirovinama, bilo raznim situa+ijama u obitelji, a ak i oni sami ele sve najbolje naje$e dati
svojoj dje+i i unu+ima#
%to se tie etike Utopljana, ona je eudemonistika jer se upravo u obavljanju drutvenih
obveza pronalazi zadovoljstvo i ugoda# ;ako se moe initi da su Utopljani posve !otupjeli! za
uitke zbog potpune kontrole nad svime to rade, More kae da ne treba odba+ivati dobre
uitke, odnosno one koji ne tete zajedni+i pa tako, primjeri+e, Utopljani uivaju u glazbi,
mirisnim uljima i desertima nakon veere#
Uit+i, koji su tjelesni i duhovni, moraju stvarati ravnoteu u ovjeku i sklad u zajedni+i, a to
su ujedno i kriteriji za istinske uitke#
;z svega navedenoga jasno je da More pretvara odgoj u indoktrina+iju i ideoloku
manipula+iju s jasno izraenom namjerom 2 moraliza+ija ljudi bez kojega drutveno ureenje,
koje je zamislio, ne moe ni opstati# "udu$i da Utopljani preziru one koji ne vjeruju u "oga
-tovie govore da oni i nisu ljudi., sva se njihova moralnost svodi oko ispunjava odreenih
zahtjeva, a sve zbog strah od "oje kazne# Dakle, iako se govori o toleran+iji, slobodoumnosti
i humanizmu, oni postoje samo teorijski, dok je praksa znaajno drugaija# "udu$i da je javno
mnijenje jako vano, svako ozbiljno odstupanje od onoga to se smatra moralno ispravnim i
poeljnim izvrgava se poruzi i kazni#
Svaki samozvani moralni re&ormator noen je samovoljom i proveo bi u djelo svoje ideje
ukoliko bi imao mo$ da to uini# Mnogi, kao ni More, nisu bili iole svjesni da se u temelju
bilo kakvog samovoljnog pokuaja ureenja drutva nalazi duhovno ili &iziko nasilje#