You are on page 1of 41

2.Elektronska trgovina.

Pojam i
definicije
Pojam i definicije, Istorijski razvoj, Elektronska
razmena podataka, Odnos elektronske
trgovine i elektronskog poslovanja, Odnos
klasine i elektronske trgovine, Osnovne
karakteristike elektronske trgovine,
2.1 E - trgovina (E-commerce)
E - trgovina (E-commerce) predstvalja
kupovinu i prodaja dobara ili usluga putem
Interneta kao i prihode od reklame,
elektronsku razmenu dokumenata koji prate
robu, novac i usluge, poslovanje putem
elektronskih sredstava: EDI, e-mail, ftp,
E-trgovina -proces upravljanja onlajn
finansijskim transakcijama od strane
pojedinaca ili kompanija.
N-1
E-trgovina se sprovodi koridenjem jedne ili vie
telekomunikacionih tehnologija u cilju
ostvarivanja kontakta ili direktne trgovine s
partnerima.
U uem smislu - e-trgovinom se podrazumeva
kupoprodaja putem Interneta.
ukljuuje ne samo razmenu novca i proizvoda, ved
i voenje proizvodnje elektronskim putem,
organizovanje logistike i podrke za kupce.
N-2
e-trgovina primarno se sastoji od distribuiranja,
kupovine, prodaje, marketinga, i servisiranja
proizvoda i usluga putem elektronskih sistema
kao to je Internet i druge kompjuterske mree.
ukljuuje i elektronski transfer novca, upravljanje
lancem snabdevanja, e-marketing, elektronsku
razmenu podataka,i automatske sisteme za
sakupljanje podataka.
koristi elektronske komunikacione tehnologije
kao Internet, ekstranet, elektronska pota, e-
knjige, baze podataka, i mobilne telefone.
N-3
E-trgovina -obuhvata razmenu poslovnih
informacija, odravanje poslovnih odnosa i
voenje poslovnih transakcija sredstvima
telekomunikacionih mrea.
ua def.obuhvata kupovinu i prodaju robe, usluga
i informacija putem mree.
e-trgovina pojavljujudi koncept koji opisuje
procese kupovine i prodaje, odnosno razmenu
proizvoda, usluga i informacija putem
kompjuterskih mrea ukljuujudi i Internet.
N-4
Elektronsko trite predstavlja virtualno mesto na
kom se susredu kupci i prodavci radi razmene
roba i usluga.
trite koristi Internet tehnologije i standarde radi
distribucije proizvoda i obavljanja online
transakcija.
razlike el- trite od tradicionalnog je, smanjenje
ulaznih barijera i mogudnost pretraivanja i
dobijanja informacija o proizvodima i tranji.
N-5
E- trgovina je digitalno omogudena komercijalna transakcija
izmeu organizacija i pojedinaca.
E- trgovina, prema drugim autorima, definie kao novi
koncept, koji se razvija i koji obuhvata proces kupovine i
prodaje ili razmene proizvoda, usluga i informacija preko
raunarskih mrea, ukljuujudi i Internet.
E- trgovina obuhvata sve tipove komercijalnih transakcija u
kojima se elektronski obrauju podaci (ukljuujui tekst,
zvuk i sliku) i prenos preko komunikacionih mrea, kao to je
Internet.
Re je o toku informacija izmeu organizacija, bez Ijudske
intervencije,
tok je neprekidan od poetka do kraja svake poslovne
transakcije.


N-6
El- trgovina obuhvata vie razliitih aktivnosti,
kao to su: elektronska prodaja i kupovina roba i
usluga, online isporuka digitalnih sadraja,
elektronski transfer novanih sredstava,
komercijalne aukcije, online snabdevanje, javne
nabavke, direktni potroaki marketing i
postprodajne usluge.
E-trgovina obuhvata kako robu (npr. potrona
dobra, specijalizovana medicinska oprema), tako i
usluge (usluge vezane za informisanje, finansijske
i pravne usluge), kako tradicionalne aktivnosti
(zdravstvo, obrazovanje), tako i nove aktivnosti
(virtualni trni centri-malls).
Sr ili osnova e- trgovine se esto naziva potpuno
digitalno poslovanje.
komponente: proizvod, process i uesnike, koji
imaju po dve dimenzije, fiziku i digitalnu.
Razlika izmeu fizikog i digitalnog proizvoda
sve ono to se moe poslati ili primiti preko
Interneta je digitalni proizvod.
uesnici su prodavci, kupci, posrednici i slini
predstavnici trede strane (npr. drava).
Fiziki uesnici su dostupni uivo,
sa digitalnim uesnicima komunikacija odvija
posredstvom razliitih el- interfejsa.
Razlika izmeu fizikih i digitalnih procesa,
predstavljena tredom osom na slici:
odlazak u prodavnicu-fiziki proces,
pretraivanje i kupovina preko weba -digitalni
proces.

Dimenzije elektronske trgovine

Primeri transakcija e-trgovine su:

Individualna kupovina knjiga na Internetu;
Rezervacija hotelske sobe preko Interneta;
Besplatno pozivanje telefonskog broja i naruivanje
nekog proizvoda preko interaktivnog telefonskog
sistema prodavca;
Organizacija kupuje kancelarijsku opremu onlajn ili
preko elektronske aukcije;
Proizvodni pogon u organizaciji naruuje elektronske
komponente iz drugog organizacionog dela u okviru
organizacije koristedi Internet organizacije;
Korisnik povlai novac iz bankomata (Automatic Teller
Machine).


Neke od aplikacija elektronske trgovine:

E-mail
Sistemi za upravljanje sadrajem
Dokumenti, izvetaji, baze podataka
Finansijski sistemi
Informacije o narudbinama i isporuci
Poslovno izvetavanje
Sistemi pladanja
Newsgroup
Online prodaja
Komunikacija
Konferencije

2.2 Istorijski razvoj
Elektronski kanali marketinga ili e-trgovina se tokom 80-
tih godina pominjala prvenstveno u vizijama razvoja
velikih poslovnih sistema.
Primena raunarske elektronike u trgovini u periodu
druge polovine 70-tih godina je ila u dva pravca, i to:
nova tehnologija je nala svoju primenu u tradicionalnim
trgovinskim institucijama;
razvoj raunara i komunikacija je omogudio nastanak
nove institucije el. trgovine.
Primena raunara u tradicionalnim trgovinskim
institucijama je podstakla intratipnu konkurenciju.
upotrebu bar-koda, elektronski transfer sredstava i
koridenje kartice kao platenog sredstva.
inovacije su uticale na smanjenje trokova,
uvoenjem kompjuterskih skener kasa na mestu
prodaje (EPOS - Electronic Point Of Sale).
Kase omogudavale vedu brzinu naplate,
vedu tanost u naplati i specificiranju dnevnog pazara,
taan uvid u stanje zaliha,
uticalo na vedu konkurentnost.
Uvoenjem elektronske razmene -usvajanja
jedinstvenih standarda.
Pojavili se sistemi za neprekidan prijem porudbina.

razvoj informatike omogudio je bre prikupljanje vedeg
broja podataka o vremenu transakcija, uestalosti
kupovine, za donoenje odluke o sastavu asortimana,
visini zaliha, vremenskim oscilacijama prometa.
Napredak informacionih sistema je omogudio e-
pladanja.
Pladanja putem kartica u supermarketima na
elektronskim kasama,
prenos sredstava sa rauna kupca na raun trgovca.
dovelo do zatite prodavca od nesolventnih kupaca.
Protok novca je ubrzan, a trokovi finansiranja
potraivanja su minimizirani.

Polovinom 80-tih godina poinje primena
raunara u trgovini u jo kvalitetnijem pravcu -
pravcu razvoja interaktivne elektronske
trgovine.
dolazi do spoja elektronike i komunikacija sa
tradicionalnom trgovinskom delatnodu.
udobnost kupovine i da se obezbedi usluga
kupovina od kude (home shopping).
Sredinom 90-tih godina dvadesetog veka pojam e-
trgovine poinje da se vezuje iskljuivo za
kupoprodajne transakcije koje se odvijaju na Internetu.
Od momenta premetanja transakcija iz realnog u
cyber (Internet) prostor, razvoj e-trgovine napreduje
neverovatnom brzinom.
preduslovi su:
drutveno - ekonomsko okruenje
kultura i navike
poslovno okruenje (trina infrastruktura)
Okruenje -stabilnosti cena i nivoa inflacije
stabilnost propisa u voenju poslovnih knjiga,
PC i telefon je osnovno sredstvo komuniciranja i
kupovine.
u poslednjoj deceniji, telefon sve ede biva
zamenjen Internetom.
Stanovnici urbanih sredina imaju naviku da
kupuju bez linog kontakta:
telefonom naruuju veeru,
knjige kupuju preko Interneta,
novac podiu preko automata itd.
Ovi potroai su baza elektronske trgovine.
Kupovina bez direktnog kontakta pogoduju
ubrzanom razvitku e- trgovine.
Raunar moe da prima porudbine non-stop,
neprekidan rad slube pakovanja, otpreme,
naplate.
E- novac ,e- ek i e- transakcije moraju postati
deo savremene trine infrastrukture i
digitalne ekonomije,

Internet postao poznatiji meu irom publikom
1994,
mnogi eksperti su predviali da de e-trgovina
ubrzo postati vodedi ekonomski sektor.
trebalo je nekoliko godina da sigurnosni protokoli
(kao HTTPS) postanu dovoljno razvijeni iroko
rasprostranjeni.
izmeu 1998. i 2000. godine, veliki broj
kompanija u SAD-u i Evropi razvio osnovne
sajtove.
Nakon 2005. godine, e-trgovina se posebno
afirmisala u svim vedim gradovima irom
Severne Amerike, Zapadne Evrope, i
odreenih istono azijskih drava.
e-trgovina se i dalje sporo razvija u nekim
industrijalizovanim dravama, a praktino ne
postoji zemljama tredeg sveta.
e-trgovina ima neogranieni potencijal kako za
razvijene tako i nerazvijene zemlje,

2.3 Elektronska razmena podataka
Osnov e-trgovine je elektronska razmena podataka.
EDI(Electronic Data Interchange) - standardizovani i
integrisani sistem za razmenu poslovne dokumentacije
putem raunarskih sistema i mrea.
EDI tehnologija se moe posmatrati sa dva nivoa:
globalni i interni.
Globalna razmena funkcionie na nivou drava ili
asocijacija drava, a
interna na nivou organizacije, odnosno asocijacija
organizacija.
Kljuni segment funkcionisanja e- trgovine jesu
standardi ,
EDIFACT, 1986. godine prihvaden kao
meunarodni EDI standard.
Danas postoji "Interagencijski sporazum o
kooperaciji u oblasti EDI" izmeu ISO, IEC,
Meunarodne telekomunikacione unije (ITU) i
UN/ECE.
Sporazum predvia da sve navedene organizacije
sarauju u razvoju svih aspekata EDI tehnologije
prema open EDI principu.

Elektronski prenos vrednosti od kupca do prodavca
posredstvom finansijske institucije naziva se elektronski
transfer sredstava (EFT - Electronic Fund Transfer).
Elektronski transfer sredstava ima viestruke koristi za
kompanije:
utede na administrativnim trokovima i trokovima
fakturisanja
smanjuje rad potreban za prikupljanje naplata i trokove
obavetavanja dunika
eliminie trokove potarine i neisporuenih poiljki
(rauna)
eliminie trokove kupaca prilikom prosleivanja
ekova, potarinu i ostale trokove
unapreuje odnose sa kupcima, omogudavajudi
im udobnost i jednostavnost transakcija (ne
moraju da piu ekove i slino)
obezbeuje priliv sredstava na dan naplate, bez
kanjenja i odlaganja u naplati
omogudava vedu satisfakciju kupaca
obezbeuje imid moderne i inovativne
kompanije.


2.4 Odnos elektronske trgovine i elektronskog poslovanja
tri varijante definisanja odnosa izmeu e-trgovine i e-
poslovanja.
Autor Laudon -vano pravljenje razlike izmeu e-trgovine
(ET) i e-poslovanja jer se odnose na razliite fenomene.
koncept e-poslovanja prvenstveno se odnosi na digitalno
omogudene transakcije i procese u okviru firme, uz
stavljanje informacionih sistema pod kontrolu firme.
E-poslovanje ne obuhvata komercijalne transakcije koje se
odnose na razmenu vrednosti preko granica kompanije.
prema Laudonu, e-poslovne transakcije obuhvataju
aplikacije digitalne tehnologije na poslovne procese unutar
firme, dok se e-trgovinske transakcije primarno odnose na
transakcije preko granica kompanije.
mnoge komponente e-poslovanja, na primer, online
mehanizam kontrole zaliha kao interni proces kompanije,
direktno ne generiu prihode za kompaniju od spoljnih
partnera ili potroaa, to e-trgovina treba da ini prema
svojoj definiciji.
E-poslovna infrastruktura firme, moe da podri e-
trgovinske transakcije i, e-poslovne aplikacije prerastaju u
e-trgovinske aplikacije u trenutku kada doe do razmene
vrednosti - otuda njihovo delimino preklapanje.
Odeljenje za trgovinu i industriju Vlade Velike Britanije
(DTI) pod e-poslovanjem podrazumeva integraciju svih
aktivnosti sa internim procesima poslovanja primenom
informaciono komunikacionih tehnologija.

e-trgovina i e-poslovanje sinonimi.
Turban - e-trgovina koristi u najirem kontekstu,
koji je bazino ekvivalentan e-poslovanju i odnosi
se ne samo na kupovinu i prodaju, ved i na
servisiranje kupaca, saradnju sa spoljnim
partnerima i obavljanje elektronskih transakcija u
okviru organizacije.
Chaffey -ET moe realno tretirati kao podskup e-
poslovanja jer mnoge akcije koje su vezane za
poslovanje i koje se obavljaju elektronski nisu u
domenu e-trgovanja.
Chaffeyju, e-poslovanje je elektronski ostvarena
razmena informacija - kako u okviru organizacije,
tako i izmeu organizacije i spoljnih partnera -
kojom se podrava niz poslovnih procesa
kompanije.
EP se definie kao najiri krug aktivnosti koje
obuhvata sve to je vezano za primenu
informacionih i komunikacionih tehnologija u
poslovanju izmeu organizacija, ili na relaciji
kompanija-potroa.

U okviru kruga koji predstavlja e-poslovanje nalazi se ui
krug, koji predstavlja elektronsku trgovinu,
U okviru kruga koji predstavlja elektronsku trgovinu manji
krug oznaava Internet trgovinu.
To ukazuje na injenicu da se e- trgovina ne mora odvijati
samo preko Internet mree.
veliki deo B2B elektronske trgovine odvija se preko
privatnih mrea koridenjem tradicionalnih EDI kanala i VAN
provajdera.
Situacija se postepeno menja, zavisno od toga koliko
kompanija prihvata Internet za neke ili za sve B2B
transkacije, ali de biti potrebno vie godina, da Internet
potuno potisne VAN provajdere i njihove mree
U okviru Internet trgovine nalazi se jo manji
krug, koji predstavlja Web trgovinu.
To je komponenta elektronske trgovine koja se
striktno odvija preko WWW, to nije jedini
nain za upotrebu Interneta za komercijalne
transakcije.
E- mail, slui za ostvarivanje nekih formi
elektronske trgovine
EDI definitivno jeste tip elektronske trgovine,
EDI moe da se realizuje ili preko privatnih mrea, ili preko
Interneta.
Ako se ostvaruje preko Interneta, moe, ali ne mora, da se
koristi WWW.
u EDI mogu, ali nije nuno da se ukljue aspekti elektronskog
transfera fondova (EFT).
Otuda preklapanje s navednim krugovima kruga koji
reprezentuje EDI transakcije.
krug koji predstavlja elektronski transfer fondova nalazi se u
slinoj relaciji sa ostalim krugovima kao i EDI.
To je aspekt elektronske trgovine i zato se
nalazi unutar krunice koja je oznaava.
Moe se ostvarivati preko Interneta ili preko
privatnih mrea.
Ako se ostvaruje preko Interneta, moe, ali ne
mora, da se ostvaruje preko Web-a.
EFT moe da se ostvari upotrebom EDI
standarda, ili se alternativno moe realizovati
u ne-EDI formi.

2.5Odnos klasine i elektronske trgovine
Elektronska trgovina se razlikuje od klasine samo po sredstvima
rada.
Kao i u klasinoj trgovini, i u elektronskoj su prisutni svi elementi:
Proizvod
Mesto
Marketing
Nain za prijem narudbina
Nain za prijem novca
Isporuka
Mogudnost vradanja proizvoda
Garancija
Tehnika podrka

2.5.1 Distributivni kanali
cilj: dostaviti pravi proizvod, pravom kupcu u pravo vreme.
Vei obim porudbina - manja pojedinana porudbina,
putem kamiona,
e-trgovci obrauju desetine hiljada narudbenica dnevno,
koje mogu biti samo stoti deo veliine njihovih
tradicionalnih pandana.
umesto da alje sto kutija jednoj prodavnici, moe poslati
proizvode stotinama potroaa u malim isporukama.
e-trgovci moraju opremiti svoje distributivne centre
drugaije,
ovakva automatizacija nije jeftina, i moe iznositi od tri do
pet puta vie po kvadratnom metru od tradicionalnog
centra.
Vie proizvoda - Virtualne prodavnice mogu
ponuditi vei asortiman proizvoda,
Vie ljudi - Tradicionalni distribucioni
kapaciteti koji koriste pokretne trake obino
rasporeuju od treine do etvrtine svoje
radne snage na ovu aktivnost.
Nasuprot njima, 75 do 90 % zaposlenih u e-
trgovini je rasporeeno na ovom zadatku.
Kod e-trgovine, funkcija ljudskih resursa je
posebno vana, jer ne samo da e ovakav
distributivni centar morati da zaposli vie radnika,
ve e morati i da njima upravlja mnogo
efikasnije kako bi obezbedio zadovoljavajue
rezultate.
Upoljavanje dodatne radne snage zahteva vee
prostorije za odmor, dodatni parking prostor, i sl.
Slanje upakovanih proizvoda,

Distributivni centri moraju biti zadueni za
prodaju - Moda i najvanija razlika jeste kritina
uloga distributivnih centara e-trgovine u prodaji.
Nivo nezadovoljstva online potroaa opada, a
najvea njihova primedba usmerena je, prema
istraivanju Jupiter Communications, Inc, na
isporuku proizvoda.
istraivanja su pokazala da potroai otkau vie
od 50 % zaostalih porudbina.
2.6 Osnovne karakteristike e-trgovine
Sveprisutnost,
Globalni zahvat,
Univerzalni standardi,
Informaciono bogatstvo,
Interaktivnost,
Informaciona gustina,
Personalizacija-kastomizacija,

You might also like