Analitika geometrija i linearna algebra 1.

Vektori
1. VEKTORI


POJAM VEKTORA

Svakodnevno se susreemo s veliinama za ije je odreivanje potreban samo jedan broj. Na
primjer udaljenost, povrina, volumen,. Njih zovemo skalarnim veliinama.
Meutim, postoje veliine koje ne moemo potpuno odrediti brojem, ve je potrebno zadati i
njihov smjer. Na primjer ubrzanje, strujanje, vjetar, itd. Njih zovemo vektorskim veliinama.

Vektor kao skup (klasa) usmjerenih duina

Neka su dvije toke na pravcu, u ravnini ili u prostoru. Duinu s krajevima
oznaavamo s
B , A B , A
AB . Duljinu duine AB oznaavamo s AB ili ( ) B , A d .
Usmjerena duina je du koju se zna poetna toka A i zavrna toka B.

AB ina za
Za dvije usmjerene duine ,

AB CD kaemo da su ekvivalentne ako postoji translacija koja prvu
prevodi u drugu, tj. ako je etverokut paralelogram. ABDC







Sl. 1 Reprezentanti vektora a

Definicija
Skup svih meusobno ekvivalentnih usmjerenih duina nazivamo vektorom.

Dakle, vektor se moe predoiti pomou vie razliitih usmjerenih duina reprezentanata ili
predstavnika vektora. esto se za vektor upotrebljava i naziv: klasa usmjerenih duina.

Zbog jednost o emo bilo koju usmjerenu duinu (reprezentantu vektora) nazivati vektorom
i oznaavati

ili
avn sti
, ,

AB CD

, b , a .

Skup svih vektora nekog prostora oznaavat emo s V. Za nae potrebe V e biti jednodimenzio-
nalni prostor V
1
(pravac), dvodimenzionalni prostor V
2
(ravnina) ili trodimenzionalni prostor V
3
.

Geometrijski, vektor je zadan sa:
pravcem nosiocem na ko se vektor nalazi,

jem
duljinom ili modulom:

AB = ( ) B , A d ,
orijentacijom na pravcu nosiocu.
Ponekad se govori o smjeru vektora. Smjer objedinjuje nosioca i orijentaciju.


- 1 -
Analitika geometrija i linearna algebra 1. Vektori
OPERACIJE S VEKTORIMA


Potrebni pojmovi:
Nul vektor
- vektor duljine 0,

- oznaka: ,

0
- vrijedi: 0 , AA BB = = =

- duljina (modul) nul vektora: 0 0 =

.
Jedinini vektor
- vektor duljine 1,
- za zadani vektor , duljine a

, jedinini vektor je definiran sa

a
a
a

=
0
,
- je vektor koji ima isti smjer kao i
0
a

a duljina mu je 1.
Radijvektor (radijus vektor)
Ako je T neka toka prostora a O ishodite koordinatnog sustava, vektor OT nazivamo
radijvektor toke T. Zapisujemo ga i

T
r

.
Za svaki vektor moemo izabrati njegovog predstavnika tako da mu poetna toka bude ba
toka O. Na taj se nain dobiva radijvektor neke (bilo koje) toke.

Kolinearni vektori
Vektori koji pripadaju istom ili paralelnim pravcima.



Sl. 2 Kolinearni vektori
Komplanarni vektori
Vektori koji pripadaju istoj ili paralelnim ravninama.
Projekcija vektora
Ortogonalna projekcija u ravnini na pravac p je funkcija koja svakoj toki A ravnine
pridruuje toku u kojoj okomica na p, koja prolazi tokom A, sijee pravac p.
Ortogonalna projekcija u prostoru na pravac p je funkcija koja svakoj toki A prostora
pridruuje toku u kojoj ravnina koja prolazi tokom A, a okomita je na p, sijee pravac p.

Zadatak:
Nacrtati vektorsku projekciju vektora na pravac p. a

Sl. 3 Projekcija vektora na pravac



- 2 -
Analitika geometrija i linearna algebra 1. Vektori
I. Zbrajanje vektora

Neka su i b bilo kakvi vektori. Zbrajanje vektora je funkcija a

koja paru vektora ( ) b , a

pridruuje vektor b a

+ .

Vektore zbrajamo po pravilu trokuta ili po pravilu paralelograma. Sl. 4 Pravilo trokuta

Svojstva operacije zbrajanja:

(1) ( ) ( ) c b a c b a

+ + = + + ,

(2) a a a = + = + 0 0 ,

(3) ( ) ( ) 0

= + = + a a a a

,
(4) . Sl. 5 Pravilo paralelograma a b b a + = +

Oduzimanje vektora
Oduzimanje vektora se definira kao opera ija zbrajanja

c
sa suprotnim vektorom: ( ) b a b a

+ = : .


Sl. 6 Oduzimanje vektora

II. Mnoenje vektora sa skalarom (brojem)

Neka je vektor i a

realni broj. Mnoenje vektora sa skalarom je funkcija koja paru ( ) a ,

pridruuje vektor a .

Za vektor a

vrijedi:
i a a

su kolinearni (imaju isti ili paralelni nosa),

a a

= ,

> 0 a i a

su isto orijentirani,

< 0 a i a su suprotno orijentirani.

Svojstva opera ije mnoenja sa skalarom:

c
(5) ( ) b a b a

+ = +

,
(6) ( ) a a a + = +

,
(7) ( ) ( ) a a a

= = ,

(8) 1 ( ) 0 0 1


= = = a , a a , a a .

Skup V s operacijama zbrajanja i mnoenja sa skalarom te svojstvima (1) (8) tvori strukturu
koju nazivamo vektorski (linearni) prostor, i koju zapisujemo (V, +, ).



- 3 -
Analitika geometrija i linearna algebra 1. Vektori
III. Skalarni produkt vektora (skalarni umnoak)

Neka su

dani vektori, i b , a

( ) = b , a

kut meu vektorima a

i b

Skalarni produkt (umnoak) vektora i a

b je funkcija koja paru vektora ( ) b , a

pridruuje broj
(skalar) , definirana sa: R b a

cos b a b a

= .

Pomou skalarnog produkta izraunava se i projekcija vektora na vektor, tj.

b
a cos a b a = =

0
skalarna projekcija vektora a

na vektor , b

a
b cos b b a = =

0
skalarna projekcija vektora b na vektor , a





Sl. 7 Skalarne projekcije vektora na vektor
vektorska projekcija vektora
( )
0 0 0 b
a b b a b =

na vektor b ,

vektorska projekcija vektora b
( )
0 0 a
a b a b a = na vektor a .
0

Posljedice skalarnog mnoenja:
(1) a a a , a cos a a a a

= = =
2
0 ,

(2) b a 0 = b a ,

ili je barem jedan jednak = 0 b a b a 0

(3) ( ) 0
a b
c os ,
a b

.
Svojstva skalarnog mnoenja:
(1) 0 0 0


= = a a a , a a , - nenegativnost

(2) ( ) ( ) ( b a b a b a

= =

, - homogenost )
(3) , - komutativnost a b b a =

(4) ( ) c a b a c b a

+ = + . - distributuvnost

Primjer:
Za vektore vrijedi: b , a

( )

45 30 5 = = = b , a , b , a . Neka su b a f , b a e

3 4 + = = .

Izraunati . f e

f e

( ) ( ) 3 55 70 3 11 4 3 4 + = = + = + =

b b b a a a b a b a .
- 4 -
Analitika geometrija i linearna algebra 1. Vektori
IV. Vektorski produkt vektora (vektorski umnoak)

Neka su

dani vektori, i b , a

( ) = b , a

kut meu vektorima a

i b

.
Vektorski produkt (umnoak) vektora a

i b

je funkcija
koja paru vektora ( ) b , a

pridruuje vektor b a

.

Za vektor a vrijedi: b

sin b a b a

= Sl. 8 Modul vektorskog produkta

Geometrijski, modul vektorskog produkta jednak je povrini paralelograma to ga
zatvaraju vektori a

i b

. To vidimo iz: v a sin b a b a

= = .
Vektor je na vektor b a

i na vektor b

kolinearni b , a

= b a ,

kolinearni ili je barem jedan od njh 0

= b a b , a 0

.
Trojka vektora ( ) b a , b , a

ini desnu trojku, tj. gledano iz vrha vektora rotacija iz

u b suprotna je gibanju kazaljke na satu.
b a

Svojstva vektorskog mnoenja:

(1) , 0

= a a
(2) ( ) ( ) ( b a b a b a

= = ), - homogenost

(3) ( ) a b b a = , - antikomutativnost

(4) ( ) c a b a c b a

+ = + . - distributuvnost


V. Mjeoviti produkt vektora

Neka su dani vektori. Mjeoviti produkt (umnoak) vektora c b , a

i c b , a

i je funkcija koja trojki

vektora ( ) c , b , a

pridruuje broj ( ) R c b a

.
Oznaka:
( ) ( )
a b c a,b,c =




Svojstva:
(1) ( ) ( ) ( ) ( ) c , b , a b a c a c b c b a

= = = ,

(2) ( ) ( ) ( ) ( ) c , b , a a b c b c a c a b = = = .



- 5 -
Analitika geometrija i linearna algebra 1. Vektori
- 6 -
Geometrijska interpretacija mjeovitog produkta:

Neka su zadani nekomplanarni vektori i c b , a

( ) c , b a

= kut meu vektorima ( ) c b a

i .

Tada je
( ) cos c b a c b a

=

c
v
cos

= , cos c v

= , b a B

= Sl. 9
( ) V v B c b a = =

, tj. apsolutna vrijednost mjeovitog produkta triju vektora

jednaka je volumenu paralelepipeda kojeg tvore ti vektori (vidi sliku 9).