Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 1

ZAVARENI SPOJEVI U BRODOGRADNJI (e:welded joints)

Prema Hrvatskom registru brodova zavarivaki su radovi u brodogradnji predvieni za izradbu i ugradnju elemenata
nove konstrukcije, izmjene i popravke:
trupa broda, nadgraa, palubnih kuica
ureaja i opreme
strojeva i strojnih ureaja
kotlova i posuda pod tlakom
cjevovoda.

1. Opi zahtjevi

Tehnika dokumentacija za zavarivanje mora sadravati sve podatke za pripremu, izvoenje i kontrolu zavarenih
spojeva kao i pojedinosti o:
osnovnom materijalu, veliinama i dimenzijama proizvoda
postupku zavarivanja i dodatnom materijalu zavarivanja
obliku i dimenzijama zavara
predgrijavanju i unosu topline tijekom zavarivanja
toplinskoj obradbi nakon zavarivanja
naknadnu obradu zavara
nain i opseg ispitivanja
zahtjeve koji se primjenjuju na zavarene spojeve, kakvoa, kategorija prihvatljivosti i sl.

1.1. Nadzor nad zavarenim spojevima

Nadzor se provodi u slijedeim stavkama:
Odobrenje radnih organizacija za izvoenje zavarivakih radova
Atestiranje zavarivaa
Atestiranje postupka zavarivanja
Dodatni materijali za zavarivanje
Temeljni prijemazi pogodni za zavarivanje

Radne organizacije, ukljuujui i njihove pogone i kooperante (podugovaratelje) koji izvode zavarivake radove na
konstrukcijama moraju za te radove biti odobrene od Registra.
Atestacija zavarivaa koji izvode zavarivake radove na konstrukcijama obavlja se pod nadzorom Registra.
Svi postupci zavarivanja koji se primjenjuju prilikom izradbe i ugradnje konstrukcija moraju biti provjereni i odobreni
od Registra.
Dodatni materijali koji se upotrebljavaju za zavarivanje konstrukcija moraju biti ispitani i odobreni od Registra.
Temeljni premazi pogodni za zavarivanje na limovima, sekcijama itd., ne smiju znaajno umanjiti kakvou zavarenih
spojeva.
Tijekom izvedbe potrebno je voditi rauna o pristupanosti zavarenom spoju, o poloaju zavarivanja i o redoslijedu
zavarivanja.
O obliku zavarenog spoja i redoslijedu zavarivanja treba voditi rauna, da se izbjegnu znaajna zaostala naprezanja koja
mogu izazvati naknadne deformacije.

1.2. Izradba i nadzor zavarenih spojeva

Materijali se biraju prema namjeni i uvjetima. Svojstva moraju biti dokazana i u skladu s pravilima. Dodatni materijali
moraju biti ispitani i omoguiti zavaren spoj primjeren osnovnom materijal i uvjetima upotrebe.


Pripreme zavarenih spojeva

Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 2
Priprema spoja
Atmosferska zatita, predgrijavanje
Poloaji i redoslijed zavarivanja
Izvoenje zavarivakih radova
Ravnanje i doputene deformacije
Naknadna obrada zavara

Priprema spoja se moe izvesti termikim rezanjem i strojnom obradom. Povrine lijeba moraju biti bez neistoa i
greaka. Mora se voditi rauna o obliku spoja i zranosti u korijenu zavara. Zranosti u korijenu ne smije prei
dvostruku vrijednost propisane zranosti. Lokalno smanjenje zranosti se provodi navarivanjem stranica spoja. Dijelovi
koji se spajaju sueljenim spojem moraju biti poravnati to je vie mogue.
Uke, privremeni drai, naprave za poravnavanje moraju biti izraeni od istog ili slinog materijala kao to je osnovni i
ne smiju se koristiti vie nego to je neophodno. Svako oteenje uzrokovano njihovim otklanjanjem mora biti struno
popravljeno.
Podruja koja se zavaruju moraju biti zatiena od atmosferskih utjecaja i moraju se predgrijati gdje je to potrebno, to
se posebno utvruje na osnovi kemijskog sastava, debljine, smjerova odvoenja topline i okolne temperature. Pri
vanjski temperaturama ispod +5
o
C moraju se poduzeti dodatne radnje. Gdje god je mogue, nikakvi zavarivai radovi
se ne smiju izvoditi ispod -10
o
C.
Zavarivanja se u pravilu izvode u optimalnom poloaju a redoslijedom zavarivanja se moraju osigurati to manje
zaostalih naprezanja i deformacija.
Dijelovi koji nisu potpuno zavareni i koji se prenose ili preokreu moraju imati zavarene spojeve dovoljne vrstoe. Ne
smije se zavariti preko puknutih zavara, nego ih prije zavara treba otkloniti. Zavari moraju imati dostatnu penetraciju i
moraju imati istu, pravilnu povrinu s blagim prijelazom na osnovni materijal. Preveliko nadvienje zavara, zajedi li
zarezi koji mogu utjecati na kakvou spoja nisu doputeni.
Termiki ili mehaniki postupci ravnanja ne smiju smanjiti kakvou materijala i zavarenih spojeva.
Naknadna obrada kao na primjer poboljanje obrade povrine u sluaju dinamikih optereenja ne smije smanjiti
svojstva zavarenog spoja.

1.3. Ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez razaranja

Osim zavara bez nalaza greke, mogue su razne greke kao: plinske upljine, poroznosti, izduljene poroznosti, ukljuci
troske, ukljuci troske svih oblika i u svim smjerovima, troska u nizu, greke voenja (njihanja), greke uslijed loeg
ienja, greka poetaka, greka nastavaka, nedostatak provara, nepotpuna penetracija, pukotine, uzdune pukotine,
poprene pukotine i zajedi.
Mogua su razna ispitivanja na mogue greke:
Vizualni pregled
Radiografsko ispitivanje
Ultrazvuno ispitivanje
Magnetsko ispitivanje
Ispitivanje prodorom tekuine

Za debljine stjenke ili zavara do 30 mm preferira se radiografija; za vee debljine primjenjuje se ultrazvuno ispitivanje
kao osnovni nain ispitivanja.
Za debljine stjenke ili zavare od 10 mm i iznad moe se primijeniti i radiografija i ultrazvuk.
Za radiografska ispitivanja koriste se izvori X-zraka gdje god je to mogue.
Za magnetne materijale ispitivanje postojanja povrinskih pukotina izvodi se uobiajeno magnetskom metodom.

Vizualnim pregledom, uz pomo optikih pomagala, provjerava se kompletiranost (je li zavareno sve to treba),
usklaenost dimenzija, ima li neprihvatljivih vanjskih greaka. Posebno treba obratiti panju na: nadvienje ili ulegnue
zavara, kut nadvienja, smaknutost krajeva, zajede, vidljive poroznosti i ukljuke ljake, prskotine od zavarivanja,
mjesta paljenja elektroluka na osnovnom materijalu, udubljenost korijena i nepotpuno provarivanje korijena, pukotine,
nejednake duljine zavara (kod kutnih zavara).

1.4. Ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez razaranja

Epruvete oznaava ekspert i moraju biti mehaniki odrezane i strojno obraene. Vre se slijedea ispitivanja:

Ispitivanje rastezanjem (rastezna vrstoa, poloaj oblik prijeloma, izduljenje), plosnate i okrugle epruvete.
Ispitivanje savijanjem (popreno: rastezljivost poprijeko na av, bono: rastezljivost u poprenom presjeku)
Ispitivanje ilavosti (ISO V-zarez epruvete)
Ispitivanje tvrdoe (Vckersova metoda)
Metalografska ispitivanja (Mikro i makro struktura pomou poliranih uzoraka)
Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 3
1.5. Poloaji zavarivanja


Poloaji zavarivanja
Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 4
2. Zavarivanje brodskog trupa

Sva brodogradilita i zavarivaki pogoni moraju zadovoljiti zahtjeve registra i biti odobreni od registra. Tijekom
proizvodnje mora se osigurati odgovarajua kontrola u dostavljati dokumentacija.

Zavarivanje u brodogradilitu
Za izradbu zavarenih struktura mogu se iskljuivo upotrebljavati osnovni materijali dokazane zavarljivosti.
Zavarivanje brodograevnih elika kategorije A, B, D i E ispitanih od Registra, moe se izvoditi bez prethodne
provjere.
Zavarivanje brodograevnih elika kategorije A32, A36, A40, D32, D36, D40, E32, E36, E40, F32, F36 i F40 ispitanih
od Registra mora se prethodno provjeriti.
elici za poboljanje, sitnozrnati konstrukcijski elici, elici za rad na niskim temperaturama i nehrajui elici moraju
se provjeriti u kombinaciji s postupkom zavarivanja i dodatnim materijalom.
elini otkovci i odljevci, bez obzira na temperaturu zraka, moraju se prije zavarivanja predgrijavati ili primijeniti
druge tehnoloke mjere koje osiguravaju kvalitetan zavar.
Popravak greaka na novim elinim odkovcima i odljevcima zavarivanjem doputen je jedino ako je prethodno
provjerena zavarivost odreenog elika, i to uzimajui u osobitost rada kovanog ili lijevanog elementa.
Ako je potrebno, trebaju se provoditi ispitivanja zavarenih spojeva:
ispitivanje nepropusnosti
ispitivanje vrstoe
ispitivanje nekom od metoda bez razaranja.
Broj kontroliranih mjesta se odreuje prema propisima a na osnovi ukupne duljine zavarenih spojeva.
Posebno se moraju ispitat ovi dijelovi:
____________________________________________________________________________________
Poloaj zavarenih spojeva Opseg ispitivanja u
koji se moraju ispitati % ukupne koliine Napomene
____________________________________________________________________________________
Paluba vrstoe 2/3 na poprenim sueljima
(pokrov) 20 1/3 na sueljenim uzdunim avovima.
Oploenje dna 2/3 na poprenim sueljima
ukljuujui uzvoj 10 1/3 na sueljenim uzdunim avovima.
Oplata boka 10 2/3 na poprenim sueljima
1/3 na sueljenim uzdunim avovima.
Pranice grotala i palubne
podveze druge palube 20
Oploenje nepropusnih pregrada 10
Krmena statva 5
Pokrov dvodna i drugi dijelovi
izloeni veim naprezanjima 5
____________________________________________________________________________________
Osim navedenih, moraju se ispitati i slijedei spojevi:
1. u srednjem dijelu broda, ne manje od 0.4L, na uzdunim i poprenim avovima oploenja palube vrstoe i donje
palube, na kutovima grotala na dijelu koji neposredno prilijee rubu grotla, ne manje od jednog ispitivanja po avu;
2. na stikovima debljih limova proveze gornje palube na kraju nadgraa, ne manje od jednog ispitivanja na svakom
stiku;
3. na stikovima zavrnog voja u sredini broda, ne mane od jednog ispitivanja o stiku;
4. na montanim stikovima strukture u sredini broda ne manje od: jednog ispitivanja na svakih 5 stikova uzdune
strukture, jednog ispitivanja na svakih 10 stikova poprjenih nosaa;
5. na spojevima pramane i krmene statve, te pojasa pojaanja za led.
6. na T-spoju palubne proveze i zavrnog voja, kontrola se moe obaviti na 20% duljine ava;
7. ako se zavarivanje izvodi u podruju upetih krajeva, zavareni spojevi se moraju kontrolirati u cjelini;
Osim toga, moraju se ispitati zavareni spojevi svih konstrukcija izloenih veim naprezanjima, kao to su teretni jarboli
i stupovi, konzolne sponje i drugo.
Ako av ne odgovara kakvoi, moraju se naknadno kontrolirati dva druga mjesta tog ava. Ako se i na tim mjestima
otkrije greka, potrebno je kontrolirati s obje strane greke do predjela gdje postoji potrebna kakvoa.
Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 5
2.1. Dodatni materijali

Svi dodatni materijali moraju biti odobreni od registra.
Izbor i kategorije dodatnih materijala za zavarivanje u brodogradnji uzimaju se prema slijedeoj tabeli:

Kategorija Granica Rastezna Izduljenje i l a v o s t J Temp Kut
osnovnog razvlaenja vrstoa metal zavara runo automatski
o
C savijanja
materijala metal zavara N/mm
2
Lo=5d % poluautom. D=4t
A/B -20
D 305 400 22 47 34 0 120
o

E +20
A32 +20
D32 335 440 22 47 34 0 120
o

E32 -20
F32 -40
A36 +20
D36 375 490 22 47 34 0 120
o

E36 -20
F36 -40
A40 +20
D40 400 510 22 47 34 0 120
o

E40 -20
F40 -40

2.2. Elementi zavarenih spojeva

Svi zavareni spojevi bitnih elemenata strukture moraju biti tako izvedeni da omogue to blai raspored naprezanja bez
znaajnih koncentracija naprezanja i naglih promjena krutosti.
Sueono spojeni elementi velike duljine, kao to su npr. ljuljna kobilica, bokobrani, pranice i sl., a spajaju se za
primarne strukturne elemente, moraju biti zavareni cijelim svojim presjekom.
Potrebno je izbjegavati zavarene spojeve nosaa i profila u podrujima znaajnog naprezanja uslijed savijanja. Takoer,
treba izbjegavati zavare pojasnih traka na mjestima njihova zgiba.
Spojevi elemenata razliitih dimenzija moraju biti izvedeni postupno. Kod spoja nosaa ili profila razliitih visina
potrebno pojasnu traku, odnosno bulb skositi a struk vieg elementa zarezati i upustiti ili stisnuti i dovesti visine u istu
razinu. Duljina prijelaza treba biti jednaka najmanje dvije razlike visina.
Ako je razlika debljina limova na spoju koji je okomit na smjer glavnog naprezanja vea od 3 mm, potrebno je brid
debljeg lima skositi, i to s omjerom najmanje 1:3. Spoj limova kojima je razlika u debljini do 3 mm moe se izvesti bez
skoavanja.

Kod spajanja limova ili drugih tankih elemenata za odljevke ili odkovke izvodi se postupni prijelaz ili prirub za
zavarivanje.

Nagomilavanje zavara kao i male udaljenosti izmeu zavara, potrebno je izbjegavati. Razmak izmeu sueljenih zavara
treba biti najmanje jednak: 50 mm + 4 debljine lima.
Kutni zavari moraju biti udaljeni jedan od drugog kao i od sueonog zavara najmanje: 30 mm + 2 debljine lima.
irina umetka treba biti najmanje 300 mm, ili 10 debljina lima (to je vee).

Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 6
2.2.1. Izrezi za prolaz zavara (e:welding cut-outs)

Izrezi za prolaz zavara, koji se naknadno zavaruju, bilo sueonog ili kutnog, trebaju biti zaobljeni i to uz polumjer od
najmanje 25 mm ili dvije debljine lima koje je vee. izrezi se moraju oblikovati tako da se osigura blagi prijelaz na
dodirne povrine.


Ako su elementi zavareni prije postavljanja strukture koja dolazi na njih, ovakvi izrezi nisu potrebni, nego se na tim
mjestima moe obraditi nadvienje zavara.

2.2.2. Lokalna pojaanja, podvostruenja (e:local reinforcements, double plates)

Na mjestima gdje je oploenje lokalno izloeno poveanom naprezanju, potrebno je postaviti deblji lim, a treba
izbjegavati podvostruenja.

Ako se podvostruenje ipak ne moe izbjei, njegova debljina ne smije biti vea od dvije debljine osnovnog lima.
Limovi podvostruenja kojima je irina vea od 30 debljina, moraju se zavariti epnim zavarima za osnovni lim, u
razmacima ne veim od 30 debljina podvostruenja.

Uzdu bridova podvostruenja treba biti kutni zavar visine grla zavara od 0.3 debljine podvostruenja. Na krajevima
podvostruenja visinu grla zavara treba poveati na 0.5 debljine podvostruenja ali da ne bude vea od debljine
osnovnog lima. U tankovima za prijevoz zapaljivih tekuina podvostruenja nisu doputena.

2.3.Oblici zavara

Oblici zavara su definirani po dimenzijama prema pravilima:
Sueljeni zavari (e:butt joints)


Pristupanost samo s jedne strane podlona ploica i lijeb u debljem limu


Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 7
Vrni, T i dvostruki T spojevi (e:Corner, T and double T joints)

Potpuno provarivanje (e:full root penetration) Nepotpuno provarivanje (e:incomplete root penetration)

Neprovareno lice korijena (e:unwelded root face Pristupanost samo s jedne strane (e:accesable from one side only)

Ravan vrni spo (e:flush corner joint)

Kutni zavari (e:fillet weld connections)



Isprekidani kutni zavar (e:intermitent fillet weld)
Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 8
2.4. Zavareni spojevi pojedinih elemenata

2.4.1. Zavareni spojevi krajeva nosaa i ukrepa (e:welds at the ends of girders and stiffeners)

Krajevi nosaa ili ukrepa spojenih isprekidanim zavarom moraju biti zavareni neisprekidanim zavarom za oploenje ili
pojasnu traku u duljini najmanje jednakoj visini nosaa ili 300 mm.
Spoj nosaa ili ukrepe s limom mora biti izveden neisprekidanim zavarom tijekom cijele duljine koljena. Izrezi se ne
smiju nalaziti u podruju od kraja nosaa pa do zamiljene crte produetka slobodnog brida koljena.
Slobodni krajevi ukrepa se moraju tako izvesti da se izbjegne koncentracija naprezanja u limu za koji su spojeni. Zbog
toga se oni skoavaju i zavaruju neisprekidanim zavarom u duljini ne manjoj od 1.7 visine ni veoj od 300mm.
U blizini sueonog zavara pojasne trake, struk nosaa se sa trakom spaja neisprekidanim zavarom u duljini irine trake s
obje strane sueonog zavara.

2.4.2. Zavareni spojevi krajeva ukrepa i limova (e:joints between section ends and plates)

Zavareni spojevi krajeva ukrepa i limova izvode se u istoj ravnini, ili s prijeklopom.
Ako se spoj izvodi kao preklopni, zavar mora biti neprekinut po cijelom opsegu prijeklopa.


Zavareni spojevi krajeva nosaa ukrepa Zavareni spojevi ramena skrokova
(e:welds at the ends of girders and stiffeners) (e:welded shaft bracket joint)


Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 9



Konstrukcija broda 2 8 Zavareni spojevi u brodogradnji 10
Zahtijevane visine vara kod kutnih zavara