OSNOVNE STVARI IZ EMBRIOLOGIJE

Za pocetak ucenja
Razvoj do kraja 3. sedmice
Oplodnja u irem smislu je niz sloenih procesa koji podrazumijevaju: dospijevanje
spolnih stanica do mjesta oplodnje, kapacitaciju spermatozoida i akrosomsku reakciju,
prodiranje spermatozoida kroz ovojnice i membrane jajne stanice (korona radijata i zona
pelucida) u njenu citoplazmu i stapanje jedra spermatozoida sa jedrom jajne stanice.
Slika1.: Oplodnja
ao kona!ni produkt oplodnje nastaje oplo"ena jajna #elija (zigot). od !ovjeka se
oplodnja deava u proirenom dijelu jajovoda (ampulla tubae uterinae) $dje jajna stanica stie
kao sekundarna oocita (slika 1.).
Spermatozoidi se prvenstveno odlau u stranjem %orniksu va$ine kao sastavni dio
sperme koju jos !ini i sekret odvodnih kanala testisa i lijezda koje su mu priklju!ene. Od to$
podru!ja oni zapo!inju svoje putovanje prema proirenom dijelu jajovoda, u$lavnom pasivno,
zahvaljuju#i ritmi!kim kontrakcijama mii#ja materice i jajovoda i $ibanju kinocilija. &aj put
iznosi oko 1'()* cm i spemiji $a prolaze brzinom od +mm,min za neto vie od jedno$ sata.
Samopokretljivost spermatozoida je veoma vana prilikom prodiranja kroz cervikalnu
sluz i kroz ovojnice jajne stanice.
-mbrionalni razvoj(embrionalni.%etalni zajedno se naziva embrionalni razvoj)
zapo!inje neposredno nakon oplodnje i nje$ovo se trajanje izraava u tzv. lunarnim
mjesecima (1 lunarni mjesec / )0 dana). &rudno#a traje 1* lunarnih mjeseci ili )0* dana,
ra!unaju#i od prvo$ dana zadnje menstruacije. 1rema tome, stvarno trajanje trudno#e je za 12
dana kra#e (vremenski razmak izmedju zadnje menstruacije i naredne ovulacije), tj. )'' dana.
Rezultati oplodnje su: 1. uspostavljanje diploidno$ (somatsko$) broja hromozoma ()+
maj!ina i )+ o!eva), ). odre"ivanje muko$ (34), odnosno ensko$ (33) spola djeteta od
strane spolno$ hromozoma spermatozoida i +. poticaj na brazdanje i ostale procese
intrauterino$ razvoja.
Slika ).: 1roces oplodnje i brazdanja5 d0, strelicom prikazan nukleus ovocite, d1, svijetlom strelicom
prikazan nukleus ovocite, tamnom nukleus spermija, d2 zi$ot sa ) i 2 #elije, d3 zi$ot sa 0 #elija, d4 kompakcija,
d5 svijetlom strelicom prikazan embrioblast, tamnom strelicom prikazan trodoblast, d6 odvajanje zone pelucide,
d7 blastocista pred implantaciju.
Brazdanje je niz uzastopnih mitotskih dioba oplo"ene jajne stanice koje se deava na
putu od mjesta oplodnje do mjesta implantacije u endometriju. 1ojedina!ne stanice su
ozna!ene kao blastomere, koje poslije svake diobe postaju manje.
&re#om mitotskom diobom (0 #elija) blastomere ulaze u %azu kompakcije, odnosno sabijanja
stanica, !ime nastaje okru$lasta %ormacija obavijena zonom pelucidom (zona pellucida se
pojavi nastankom primarno$ %olikula oko jajne stanice). 6etvrtom mitotskom diobom nastaje
(1' #elija) morula (lat. morus(dud, murva) u kojoj razlikujemo unutarnju nakupinu stanica za
budu#i embrio i vanjsku nakupinu stanica za budu#i trooblast, koji ce kasnije u!estvovsti u
nastanku placente (slika ).). 7orula upada u supljinu materice.(+(2..dan)
8laskom u matericu dolazi do
nakupljanja teku#ine materice me"u
stanicama morule, pa nastaje
jedinstvena upljina ozna!ena kao
blastocel. 8nutarnja nakupina stanica
sada je embrioblast, a vanjski
pljosnati sloj stanica je trooblast.
9ijela novonastala %ormacija se sada
naziva blastocista (slika +.).
Slika +.: :lastocista pred implantaciju.
Sterelicom prikazan epitel endometrija, 1/ blastocel,
)/ tro%oblast, +/ embrioblast.
;ahvaljuju#i %ormiranju tro%oblasta koji #e omo$u#iti implantaciju i zatitu blastociste
zona pelucida se odvaja (slika 2.). &o se desava <.dan i implantacija pocinje '.dan (to je
)*.dan menstrualno$ ciklusa sto se tice stanja endometrija koji je u %azi sekrecije(opada nivo
=> i ?S> jer nam ne trebaju novi %olikuli, odrzava se corpus luteum, visok je nivo
pro$esterona u krvi, ).
@mplantacija blastociste je sloen proces koji se odvaja tokom ). sedmice embrionalno$
razvoja. @mplantacija predstavlja prvo uspostavljanje veze izmedju ploda i or$anizma majke
koja #e se prekinuti tek nakon poroda.
&ro%oblast se di%erencira u
sinciciotrooblast, vanjski sloj u kojem se stanice
stapaju u viejedarnu masu, i citotrooblast,
unutranji sloj koji proli%erie i koji sadri
preteno kubi!ne jednojedarne stanice.
-mbrioblast se di%erencira u epiblast i
!ipoblast, koji zajedno !ine d"oslojni zametni
#tit.

Slika 2.: ;ona pellucida se odvaja pred implantaciju
8nutar epiblasta se pojavljuje amnionska #upljina, dok se na suprotnom polu
blastociste pojavljuju stanice koje oblau unutranju stranu citotro%oblasta. Ove stanice
nastaju iz hipoblasta i predstavljaju egzocelomsku membranu koja, zajedno sa hipoblastom,
okruuje primitivnu uman!anu vre#icu.
Auman!anu vre#icu #e od tro%oblasta odvojiti iz tro%oblasta nastali iz"anembrionalni
mezoderm. Od upljina unutar izvanembrionalno$ mezodrma nastati #e jedinstvena
iz"anembrionalna #upljina (e$ocelom ili horionska upljina) koja #e $a podijeliti na vanjski
(parijetalni) i unutranji (visceralni) list (Slika <. i '.).
Slika <.: Bvoslojni zametni stit
1arijetalni list izvanembrionalno$ mezoderma sa tro%oblastom, koje$ oblae sa
unutranje strane, !ini !orion (vanjsku embrionalnu ovojnicu). Cisceralni list jednim dijelom
oblae sa vanjske strane izvanembrionalni ektoderm (iznad epiblasta) i s njim !ini amnion
(unutranju embrionalnu ovojnicu), a dru$im dijelom oblae izvanembrionalni endoderm sa
vanjske strane(ispod hipoblasta) i !ini mezodermalni dio zida uman!ane vre#ice.
Slika '.: @zvanembrionalni mezoderm
audalni dio koji ne zahvata izvanembrionalna upljina i koji povezuje
izvanembrionalni mezoderm sa horionom je embrionalni drak (kasnije se razvija u
pup!anik), unutar koje$ urasta endoderm i %ormira privremenu ovojnicu alantois (slika D.).
Slika D.: Elantois
>ipoblast proizvodi nove stanice koje se krecu i zatvaraju u novu upljinu unutar
e$zocelomske upljine, tj. deiniti"nu zumanj$anu "recicu (Slika 0.).
Slika 0.:Be%initivna umanj!ana vre#ica
%astrulacijom, tj. pomicanjem skupina embrionalnih stanica tokom +.sedmice razvoja,
nastaju tri zametna listi&a. 1o!etak $astrulacije predstavlja pojavljivanje primiti"ne pruge
na povrini epiblasta, na !ijem se kraju nalazi izdi$nuto podru!je, primiti"ni $"or, koji
okruuje primiti"nu jamicu. 8 to vrijeme zametni tit ima %ormu boce ili kruke jer mu je
kranijalni dio siri od kaudalno$ (dok je jos ravna ploca).
Slika F.: 1o!etak $astrulacije
8 podru!ju primitivne pru$e i primitivno$ !vora stanice epiblasta (prenotokordne
stanice) se inva$iniraju (sele se kroz pru$u prema unutra tj. idu ispod epiblasta) i prave dva
nova sloja stanica: prvo idu stanice koje daju endoderm a zatim one koje daju mezoderm
(intraembrionalni) koji zauzima sredinju poziciju. Stanice koje ostaju na povrsini epiblasta
!ine ektoderm. rajem +. sedmice zavrsava %ormiranje ova tri zametna listi#a.
ada ispod ektoderma se naseli endoderm na nekim mjestima cvrsto srastaju tako da,
kada nastane mezoderm ne moze u ta mjesta da udje. &akva mjesta u koja ne prodiru stanice
mezoderma su prekordalna plo$a (budu#a buko%arin$ealna membrana) i kloakalna
membrana i na tim mjestima ektoderm i endoderm su !vrsto srasli (Slika F.).
Balji razvoj je u odnosu sa kraniokaudalnim i lateralnim savijanjem embriona sto sen a
slikama i vidi. ada se shvate ove promjene, ucenje daljne$ razvoja svih sistema nije tesko.
Pripema a op!o"nju
Sta je op!o"nja#
To je $pajanje spermija mu$karca i oocite ene u no%i je"noce!ij$ki
or&aniam'je"noce!ij$ki em(rion )eticki &!e"ano* to je$te em(rion+. Ta
pr%a $tanica na$ta!a op!o"njom $e nai%a zigot.
Pripremu a op!o"nju pre"$ta%!jaju , %r$te promjena $po!ni- $tanica.
/. mejoza)re"ukcija (roja -romo$oma $a diploidnog*01* na
haploidni*,2* $to $e "e$a%a i ra!o&a "a no%ona$ta!a $tanica ne (i
ima!a %i$e -romo$oma o" ro"ite!ja+
,. citodiferencijacija )promjena o(!ika $po!ni- $tanica'$permij &u(i
citop!amu i preo(rai $e u &!a%u*%rat i rep* a oocita ra$te i po%eca%a
joj $e citop!ama+
S%aka $tanica co%jeka $a"ri po ,2 para -romo$oma )"ak!e* "ip!oi"an (roj
-romo$oma+* o" koji- $u ,, para autosomni i / par spolni -romo$omi.
3nutar je"no& para -romo$oma je"an o" nji- potice o" majke a "ru&i o"
oca. Spolne -romo$ome cine par 44 )ko" en$ko& $po!a+ i!i 45)ko"
mu$ko& $po!a+. 6romo$omi je"no& para ni$u (!iu je"an "ru&om unutar
je"ra a!i $e tokom mejoe pri!ju(e je"an u "ru&i.
Mitoza (umnozavanje somatskih stanica)
/.7a (i $e $tanica po"ije!i!a
na "%ije* mora pr%o
u"%o$truciti $%oj &eneticki
materija! kako (i $%aka opet
ima!a 01 -romo$oma. Zato
$e %r$i rep!ikacija 7N8)ona $e
ramota "a $e moe
$inteti$ati no%i !anac'$!icno
kao ko" $intee i po$to $e
ta"a -romo$omi ne %i"e
kaemo "a je je"ro
,. Pocetak profaze onaca%a
pocetak kon"eno%anja
7N8.S%aki -romo$om $e
$a$toji o" , hromatide
$pojene centromerom.
2. Prometafaza je 9aa
ime"ju pro' i meta'9ae
u kojoj $e %ec uoca%aju
hromatide.
:. Pocetak
anafaze
onaca%a
dijeljenje
centromere.
Ra"%ojene
-romati"e $e
mejoza 1. spolnih stanica nije isto sto i mitoza somatskih stanica
1. Razlika
3 mitoi $e nikada ne sparuju -omo!o&ni -romo$omi. 3nutaj je"ra
"o!ai "o u"%o$truca%anja &eneticko& materija!a* ka$nije i "o
"ije!jenja na "%ije $trane a!i po$to ne dolazi "o ramjene &eneticko&
materija!a ime"ju "%a -omo!o&na -romo$oma* oni nika"a ne "o!ae
u kontakt* je"no$ta%no $u ra(acani i $%aki $e a $e(e "up!a i "ije!i.
Z(o& to&a $to ne ramjenjuju &eneticki materija!* $%aka ce!ija kcerka
je i"enticna ce!iji o" koje na$taje. A nakon mejoe $%e no%ona$ta!e
ce!ije $u ra!icite po &enetickom materija!u jer u je"nom $ta"iju $e
"e$a%a ramjena &eneticko& materija!a me"ju -romati"ama.
Sta su homologni hromosomi
7%a -romo$oma $u ana!o&na ako $u je"naka po poiciji &ena unutar
$%oji- 7N8* i ako je"an o" nji- potice o" majke a je"an o" oca*
"ak!e* i$to& $u (roja i i"enticni $u po !oku$ima &ena)npr. -romo$om
2 o" majke i -romo$om 2 o" oca+. Je"ino par 45 ni$u -omo!o&ni jer
$u ra!iciti.
3 mejoi /* nakon u"%o$trucenja "o!ai "o $pari%anja -omo!o&ni-
-romo$oma. Je"no$ta%no je"an -romo$om prona!ai $%oj -omo!o&ni
-romo$om. Spajaju $e i$ta mje$ta -romati"a* o$im u paru 45.
6omo!o&ni par $e $a$toji o" 0 -romati"e )tetra"a i!i (i%a!ent+. To $u i
"a!je "%a -omo!o&na -romo$oma unutar je"no& para* $pojeni i $a"a
$e $a$toje i 0 -romati"e* "ak!e (roj -romo$oma $e o&!e"a u (roju
centromera. Nji- je i "a!je "%ije. One $e ne spajaju pri!ikom $pajanja
-romati"a -omo!o&ni- -romo$oma i ne "ije!e $e u mejoi /.
!. Razlika
0. 3 metafazi $u $e
-romo$omi ra$pore"i!i u
ekvatorijalnoj ra%ni i tu
$e %i"i "a $u u"%o$truceni.
Na $%aki -romo$om $e
%eu mikrotu(u!i'dio"eno
vreteno'o" centromere
"o centrio!a'$!ue a
1. Tokom te!o9ae
"ije!i $e
citop!ama.
;ormiraju $e
je"ro%e o%ojnice i
-romo$omi $e
7ru&a ra!ika o" mitoe je u crossing'overu. To je apra%o ta
ramjena &eneticko& materija!a ime"ju "ije!o%a -romati"a koje
pripa"aju* je"na je"nom "ru&a "ru&om u"%o$trucenom -omo!o&nom
-romo$omu* u"ruenim u tetra"u. 7ak!e* "%a $e -omo!o&na
-romo$oma $pajaju -romati"ama a!i ne i centromerama. 8a"a $e ta
"%a -romo$oma pocnu o"%ajati pri!ju(!jene -romati"e $e na je"nom
i!i %i$e mje$ta pre!ome i nji-o%i "ije!o%i $e ramjenjuju ime"ju te
"%ije -romati"e. Ta"a majcin -romo$om ima je"an "io koji pripa"a
oce%om -romo$omu* a oce% -romo$om ima "io koji pripa"a
majcinom -romo$omu. Tokom ra"%ajanja je"no %rijeme $u "%a
-romo$oma %eana tim "ije!o%ima na kojima $e %r$i ramjena* te
cita%a $truktura po" mikro$kopom ima o(!ik $!o%a 4 i o%e $e
<6IASMA.
Sa"a $e %ec ra"%ojeni -omo!o&ni -romo$omi krecu "io(enim %retenom*
$%aki i"e po "io(enom %retenu na $%oju $tranu* $to ce reu!tirati
ra"%ajanjem citop!ame i na$tankom "%ije no%e $tanice. O%"je nece "oci
"o "ije!jenja -romo$oma na po!a kao $to je (i!o u mitoi* %ec ce 9akticki
$%aki -romo$om* kako $e pri(!iio $%om -omo!o&u tako $e i u"a!jiti* $ tim
"a ce $%aki o" nji- $a"a imati amijenjen "io $a onim "ru&im.
#akljucak. $tanica prije mejoe / ima 01 -romo$oma. To je ,2
para -omo!o&ni- -romo$oma. Je"an o" majke)cr%eni+ a je"an o" oca
)p!a%i+. S%aki o" -romo$oma je u"%o$trucio $%oj &eneticki materija! te $e
$a$toji i po , -romati"e )$!ika A+. Broj -romo$oma $e ne mijenja jer $e
centromere ne "ije!e* (roj centromera ukauje na (roj -romo$oma. A!i
9akticki* &!e"ajuci na 7N8* nje je "up!o %i$e i ka" (i$mo %je$tacki ra"%oji!i
centromere* ima!i (i$mo $tanicu $a 01 pari -romo$oma.
3!a$kom u mejou / $%aki o" 01 -romo$oma na$toji pronaci $%o& -omo!o&no&
para)$!ika B+. 8a"a $e pri(!ie "%a -omo!o&na -romo$oma* nji-o%e $e -romati"e
$pajaju $%ojim i$tim mje$tima )npr mje$ta &"je je &en a (oju ociju+ i taj $e proce$
o%e sparivanje homolognih hromosoma' na$taje tetra"a ), -romo$oma po ,
-romati"e = 0 -romati"e+.
7ije!o%i kojima $u $pojene -romati"e* ka"a pocne ra"%ajanje -romo$oma*
$e o"!ome i ramjene $e me"ju -romati"ama $to $e o%e crossing'over *a
momenat u kojem -omo!o&ni -romo$omi u na$tojanju "a $e ra"%oje
i&!e"aju kao $!o%o 4* $pojeni je"ino tim mje$tom ramjene* $e o%e
$%&'SM'(slika $).
7io(eno %reteno $e 9ormira * -romo$omi $e u"a!ja%aju i $tanica $e "ije!i na
"%ije a po$to nije "o$!o "o "ije!jenja -romo$oma po centromeri* $%aka
$tanica $a"a ima $amo po ,2 -romo$oma koja $u i "a!je u"%o$trucena'$a
po "%ije -romati"e )9akticki*"a $e centromera po"ije!i ima!i (i$mo 01
-romo$oma+* i $%aki o" nji- ima na $e(i "io ono& $%o& -omo!o&a.
Mejoza !
3 mejou "%a $e u!ai (e pret-o"no& u"%o$trucenja &eneticko&
materija!a jer je (itno "a na kraju "o(ijemo $tanicu $a po!a
&eneticko& materija!a koja ce "ru&u po!o%inu &eneticko& materija!a
"o(iti pri!ikom op!o"nje )"a (i $e a"rao (roj -romo$oma te %r$te
or&anima+.
Mu$ka $po!na $tanica o"ma- nakom mejoe / u!ai u mejou , "ok
en$ka $po!na $tanica u mejou , u!ai je"ino uko!iko "o"je "o
op!o"nje.
Stanica je u mejou , u$!a $a ,2 -romo$oma a!i i$to tako i $a 01
potencija!na -romo$oma )jer $%aki o" -romo$oma ima po "%ije
-romati"e+. 3 mejoi , $e $%aki o" ,2 -romo$oma ra"%oji po
centromeri i "o(ijemo 01 -romo$oma $a po je"nom -romati"om.
8a"a $e $tanica po"ije!i na "%ije* o(je $tanice ce "o(iti po ,2
-romo$oma $ap o je"nom -romati"om* cemu $e tei!o o" $amo&
pocetka.
6APLO>7AN BROJ 6ROMOSOMA = ,2
7IPLOI7AN BROJ 6ROMOSOMA = 01
<ILJ mejoe / = omo&uca%anje rano!iko$ti potom$t%a )u$!je"
cro$$in&'o%era+
<ILJ mejoe , = proi%o"nja $tanica koje $a"re upo!a manje
&eneticko& materija!a u o"no$u na ro"ite!je* (u"uci "a $e op!o"njom
uje"injuje &eneticki materija! o(a ro"ite!ja.
Nakon mejoe / i mejoe , ko" en$ke $po!ne $tanice* na$taju 0
no%e kcerke* $%aka ima i$ti (roj -romo$oma ),,?4=,2+ a!i u$!je"
ra!icite ra$po"je!e citop!ame $amo $e je"na ra%ije u re!u jajnu
$tanicu a o$ta!e $u po!arna tije!a.
8o" mu$ke $po!ne $tanice je "ru&acije* o" je"ne $permato&onije B
na$taju 0 no%e kcerke* $%aka $ap o ,2 -romo$oma )"%ije u 9ormi
,,?4 a "%ije ,,?5+ i $%e cetiri $e ra%ijaju u re!e $po!ne $tanice
)$permije+.
Mejoza $e "e$a%a pri!ikom na$tanka &ameta )$po!ni- $tanica' jajne i
$permija+ "ok $e nakon op!o"nje ametak ra%ija u (rojne mitoze.
'()M'*&+, )-). P,R&)/'
Anoma!ije -romo$om$ko& tipa mo&u (iti "rojcane i strukturalne* "ak!e
%eane a (roj -romo$oma* o"no$to a nji-o%u $trukturu. I$trai%anja $u
pokaa!a "a $e :@A tru"noca a%r$a%a ranim $pontanim po(acajem* a
:@A o" nji- je uroko%ano -romo$oma!nim anoma!ijama.
NORMALNE $omat$ke $tanice $a"ra%aju 01 -romo$oma a $po!ne ,2
-romo$oma.
Moe $e "e$iti "a "o"je "o nera"%ajanja -omo!o&ni- -romo$oma nakon
cro$$in& o%era u mejoi /* i ta"a je"na $tanica ima o(a -omo!o&na
-romo$oma )ukupno ,0+ a "ru&a &a uop$te nema )ukupno ,,'o$ta!i
-romo$omi $u $e ure"no ra"%oji!i* pro(!em je je"an par+. Nakon ure"ne
mejoe ,* ona $tanica $a ,, -romo$oma $e "ije!i na "%ije koje opet imaju
po ,, -romo$oma* "ok ona $a ,0 "aje "%ije $tanice $ap o ,0 -romo$oma.
3ko!iko $e nera"%ajanje "e$i u mejoi ,* a mejoa / je pro$!a ure"no* ta"a
$tanica koja je ima!a ,2 -romo$oma "aje "%ije $tanice o" koji- je"na ima
,, a "ru&a ,0 -romo$oma.
8a"a $e tak%e $tanice $poje $a norma!nom $tanicom* reu!tat je $!je"eci.
/. Ona $a ,, -romo$oma ?norma!na $a ,2 = mono$omija )mono'je"an
-romo$om o" norma!ne $tance "ok to& -romo$oma u "ru&oj $tanici nikako
nema' o$tao u onoj $a ,0 -romo$oma+
>!i
,. Ta $a ,0 -romo$oma?norma!na $a ,2 = tri$omija )tri B je"an -romo$om o"
norma!ne $tanice "ok u nenorma!noj ima jo$ "%a i$ta +.
Nera"%ajanje -romo$oma tokom mejoe / i!i , moe uk!juciti
nera"%ajanje auto$omni- i!i $po!ni- -romo$oma.
Nera"%ajanje koje $e "e$a%a nakna"no* nakon op!o"nje* u mitoama*
urokuje poremecaje koje nai%amo M)#'&$&#'M i moe po"raumije%ati
o"re"jeni (roj $tanica koje $u a-%acene "e9ektom* te $e tako poremecaj
moe (ae i!i tee i$po!jiti. O$o(e $a moaicimom mo&u i$po!ja%ati neke
o$o(ine 7oCno%o& $in"roma.
Neka"a "o!ai "o !oma "ije!o%a -romo$oma koji $e akace na "ru&e
-romo$ome i ta poja%a $e o%e 0R'(S*)1'$&+' a moe (iti
"alansirana(nisu zahvaceni znacajni geni2oso"a je normalna) i
ne"alansirana(izgu"ljeni su dijelovi hromosoma2moze cak
uzrokovati jedan o"lik /o3novog sindroma).
Mono$omija* je"ina kompakti(i!na $a i%otom)Turnero% $in"rom* 0:*D+.
Zen$ke $u o$o(e* io$tanak jajnika* na(ori koe na %ratu.
Tri$omija ,/ )7oCno% $in"rom* 2 kopije ,/.-romo$oma+?"ru&i
uroci)moaiciam'u mitoi nera"%ajanje tokom (ra"anja i tran$!okacija
"ije!a -romo$oma+.
Tri$omija /E' 2 kopije /E. 6romo$oma.
Tri$omija /2'2 kopije /2.-romo$oma.
3ko!iko "o"je "o nera"%ajanja $po!ni- -romo$oma u jajnoj $tanici* na$tace
$tanica $a "%a DD -romo$oma* koju ka"a op!o"i norma!ni $permatooi"*
"aje i&ot $a $po!nim -romo$omima DDF )0G* DDF+. Ta"a na$taje
1linefelterov $in"rom. )neka"a tak%i pacijenti imaju 0E -romo$oma'
00?DDDF +. Mu$karci $u. Pri$utna &inekoma$tia* atroHja te$ti$a* $teri!itet.
Ako je )DD+ $tanica op!o"jena $a $permijem koji no$i D -romo$om na$taje
i&ot $a DDD $po!nim -romo$omima )0G* DDD+. To je 0riple 4 $in"rom. <e$to
pro"je neapaen.
Poremecaji u strukturi hromosoma
6romo$omi mo&u (iti o$teceni %iru$ima* racenjima i "ru&im 9aktorima
ka"a "o!ai "o &u(itaka nji-o%i- "ije!o%a. Taka% je"an $in"rom je $R&2/52
$%'0 $in"rom &"je je kraci :.-romo$om. P!ac tak%e "jece po"$jeca na
mjaukanje. G!a%a je ma!a* pri$utne uro"jene $rcane (o!e$ti* $manjene
inte!ektua!ne $po$o(no$ti.
Ni "e&enerati%ni- promjena koje na$taju u p!o"u reu!tat $u poremeIaja
koji na$taju na ni%ou -romooma o"no$no &ena. O(o!jenja koja Ie (iti
pomenuta ja%!jaju $e u poJetnim 9aama ra%oja* po&!a%ito op!o"nji.
Primjer o%ak%i- poremeIaja je &enom$ki upi$ )en&.genomic imprinting+
koji je okarakteri$an o"$tupanjem o" k!a$iJni- Men"e!o%i- akona
na$!jeKi%anja.
Slika 16.. O$o(a o(o!je!a o" Pra"er'Li!ije%o& $in"roma.
RijeJ je o ek$pre$iji -romo$oma i!i "ije!a -romo$oma $amo majke i!i $amo
oca "ok je "ru&i $tiMan )en&.silenced+. O%aj poremeIaj $e "eMa%a na "ije!e
petnae$to& -romo$oma* pa "o!ai "o na$tanka An&e!mano%o& $in"roma
uko!iko $e i$po!ji majJin$ki &en i!i Pra"er'Li!ije%o& $in"roma uko!iko $e
i$po!ji oJin$ki &en.
Pra"er'Li!ije% $in"rom )en&.Prader-Willi syndrome* PLS+ karakteriMe u
-ipotoniju* ni$ki ra$t* -iper9a&ija* "e(!jina* ma!e ruke i $topa!a*
-ipo&ona"iam* (!a&a menta!na retar"acije* a o"reKeni $e
nekarakteri$tiJni nako%i mo&u ja%iti unutar maternice )$manjeno &i(anje
9etu$a* Je$ti a(norma!ni po!oNaji i "ru&o+ )slika 16.+. 3 k!a$iJne $imptome
koji mo&u naJajno %arirati* po$toje i (rojni "ru&i. Je"an o" %eIi- pro(!ema
je mor(i"na "e(!jina (o& $ta!no& o$jeIaja &!a"i. Za me"ikamentno
!ijeJenje $e kori$te "ne%ne "oe -ormona ra$ta* u &o%ornu i ra"nu
terapiju* te Hika!nu terapiju kako (i $e po(o!jMano miMiIni tonu$.
An&e!mano% $in"rom )en&.Angelman syndrome* AS+ karakteriMe menta!na
retar"acija te neuromiMiIne a(norma!no$ti. O(o!je!a "jeca imaju u$poren
inte!ektua!ni ra%oj* poremeIaje $na* epi!eptiJne napa"e* uJe$ta!i $mije- i
%e$e!o ra$po!oNenje. Prije $e nerijetko nai%ao i $in"rom $retne !utke
)en&.happy puppet syndrome+.
Na &enom$kom upi$u $e a$ni%aju i "ru&e (o!e$ti kao $to $u 6untin&o%a
koreja* neuroH(romatoa* na$!je"ne ma!i&ne (o!e$ti )Li!m$o% tumor*
na$!je"ni retino(!a$tom+* miotoniJka "i$troHja i $in"rom !om!ji%o& 4
-romo$oma.
!.$itodiferencijacija (drugi dio pripreme za oplodnju)
a. )ogeneza (formiranje zrele oocite od
oogonije)6prenatalna 7 postnatalna
Zapocinje jo$ prije ro"jenja je"inke )kojoj pripa"aju+. Spo!ne $tanice
)&amete+ $u na$ta!e i spolnih prastanica koje $u na$ta!e i epi"lasta
tokom ,.$e"mice i mi&rira!e u i" umanjcane %recice u (!iini a!antoi$a
)umanjcanu %recu o(!ae en"o"erm pa mi kaemo jo$ "a na$taju i
en"o"erma umanjcane %recice* a!i ako i"emo jo$ %i$e unaa" kaemo i
epi(!a$ta jer...
)napomena+ ... $%a 2 ametna !i$tica na$taju i epi(!a$t$a* "ak!e $%e
$tanice em(riona...i -ipo(!a$ta na$taju o%ojnice+.
3 0.$e"mici o%e $tanice apocinju put ka &ona"ama koje $u u ra%oju*
putuju kro pupcanik jer je umanjcana %recica %an em(riona i u &ona"e
$tiu "o kraja :.$e"mice. Na $%om putu one $tupaju u (rojne mitoe koje
$e na$ta%!jaju i u &ona"ama.
Pra$tanice imaju , 9unkcije. /.'"a "aju no%e &eneracije $po!ni- $tanica
,.'"a po"$taknu meo"erm i koje& na$taju
&ona"e na "a!jni ra%oj )jer ako one ne $ti&nu "o po"rucja na kojem $e
ra%ijaju &ona"e* one $e nece ni ra%iti+
Mu$karac je mu$karac ato $to ima 5 -romo$om. Zena nije ena ato $to
ima "%a 44 -romo$oma %ec ato $to nema 5 -romo$om. Zato a(norma!no
op!o"jene i&ote* cak i ako imaju "%a 4 -romo$oma* uko!iko imaju i 5* kao
tak%e $matraju $e mu$karcima)DDF+. Za$to je to %ano i a$to $e
iraa%amo na taj nacin# Zato $to 5 -romo$om ima &en a proi%o"nju
T7;'te$ti$ "eterminin& 9actor* koji inicira ra%oj te$ti$a. 3ko!iko &a nema*
ra%ija $e jajnik. 3 pocetku* namo* po$toji ne"i9erentni $ta"ij ra%oja
&ona"a &"je nije mo&uce ra!iko%ati jajnik o" te$ti$a* $%e "ok o%aj 9aktor
ne pocne "je!o%ati.
On"a ka"a $e ra%ije te$ti$* ka"a na$tanu LaF"i&o%e $tanice* one ce
proi%e$ti te$to$teron koji na$ta%!ja taj proce$ pret%aranja p!o"a u mu$ki
p!o"* ra%ice $e pro$tata i "ru&e !ije"e pri"o"ate mu$kim $po!nim
or&anima i $%e o$ta!e karakteri$tike mu$ko& $po!a.
3je"no "je!uje MI;' Mu!!erian in-i(itin& 9actor i!i anti mi!ero% -ormon koji
onemo&uca%a ra%oj en$ko& &enita!no& trakta ko" mu$ko& p!o"a a nje&
proi%o"e Serto!ije%e $tanice i te$ti$a.
NAPOMENA. $tanice i koji- na$taju &amete $u pra$tanice i!i primor"ija!ne
$tem ce!ije* nji- ne tre(a mije$ati $a primor"ija!nim 9o!iku!ima )je"no je
$tanica a "ru&o je 9o!iku! koji $a"ri $tanicu+* jer o%e pra$tanice mitoticki $e
"ije!e* i na $%om putu "o jajnika i nakon $to $ti&nu u nji-* "aju no%u
&eneraciju $tanica* tj. one po$taju oo&onije B $tanice koje $e i "a!je "ije!e
mitoom )to $to $e "ije!e mitoom naci "a $%e one i "a!je imaju 01
-romo$oma kao i pra$tanice koje $u na$ta!e i $tanica epi(!a$ta' $a" i- jo$
u%ijek ami$!jamo kao $omat$ke $tanice* a!i ti -romo$omi ni$u
u"%o$truceni+. On"a ka"a neka o" oo&onija pocne ra$ti* ona po$taje
primarnom oocitom (oocita 1.reda). 8a"a je"na oo&onija po$tane
primarna oocita* to naci "a ona vise ne ulazi u mitozu vec ce zapoceti
mejozu 1.
8LINI8A. Teratomi $e mo&u ra%iti i $po!ni- pra$tanica i!i $tanica epi(!a$ta.
Tki%a koja a-%ata o%aj o(!ik tumora mo&u (iti (i!o koji o" tri koja na$taju
i epi(!a$ta* i na!aiti $e u tki%ima pro(a%ne cije%i* ko$tiju* koe* u(a it".
8a"a oocita tre(a uci u mejou /* ona u"%o$truca%a $%oj &eneticki
materija!* $%i njeni -romo$omi $u u"%o$truceni a!i po$to $e centromere ne
"ije!e $matra $e "a i "a!je ima 01 -romo$oma. Nakon u!a$ka u pro9au
mejoe /* ona o$taje aro(!jena u "ip!otenu )je"na po"9aa pro9ae+.
Na ro"jenju "je%ojcice njena o(a jajnika $a"ra%aju $amo primarne oocite*
oo&onija %i$e nema. I $%e $u aro(!jene u "ip!otenu &"je ce o$tati $%e "o
pu(erteta. Po$!ije pu(erteta $%aki mje$ec o"re"jen (roj o%i- primarni-
$tanica koje $e na!ae unutar primor"ija!ni- 9o!iku!a pocinje $arije%ati.
O(icno je"na u$pije%a a o$ta!e po"!ijeu propa"anju'atreziji.
Sa"a ka"a $mo nauci!i $%e o $tanicama* tre(amo $-%atiti pojam 9o!iku!.
8a"a oo&onije na$e!e (u"uce jajnike nji- opko!e p!oca$te epite!ne $tanice
koje okruuju %i$e oo&onije o"je"nom* a ne $amo je"nu. 8a$nije kako $e
oo&onije tran$9ormi$u u primarne oocite* te p!oca$te epite!ne $tanice
pocinju okrui%ati in"i%i"ua!ne primarne oocite pra%eci na taj nacin 9o!iku!e
koji najce$ce $a"re po je"nu primarnu oocitu' inimno po "%ije primarne
oocite. Zo%u $e primordijalni folikuli.

Te 9o!iku!arne $tanice $u meo"erma!no& porijek!a jer $u na$ta!e i epite!a
koji pokri%a po%r$inu jajnika' a $am epite! je na$tao i meo"erma
$tranje& a("omina!no& i"a' tj. peritoneuma )$%e $erone o%ojnice o(!ae
meote! )2 P. p!eura* peritoneum* perikar"+' a na$tao je i meo"erma koji
pokri%a ce!om* tj. i%anem(riona!nu tje!e$nu $up!jinu+.

Po"$jetimo $e $t%ari koje $mo na pocetku &o"ine nauci!i.
MENSTR3ALNI <I8L3S
Ramnoa%anje je %eoma (itno tako "a $e priro"a po(rinu!a "a tim proce$om
upra%!jaju naj%i$i centri* a to $u* pr%en$t%eno* -ipota!amu$ i -ipoHa. Jajnici*
o"no$no te$ti$i i%r$a%aju nji-o%e nare"(e.
Nara%no* -ipota!amu$ moe (iti kontro!i$an $a jo$ $uperiornijim centrima* kao $to
je !im(icki $i$tem koji kontro!i$e na$e ra$po!oenje* emocije i percepcije*
ato $e moe reci "a !im(icki $i$tem tako"jer utjece na men$trua!ni cik!u$. Zena
po" $tre$om !a-ko moe imati promijenjen men$trua!ni cik!u$.
3 -ipota!amu$u je pri$utno je"ro koje $e o%e N3<LE3S AR<3AT3S i unutar
koje& $u tije!a neruona koji naj%i$e kontro!i$u men$trua!ni cik!u$. O$im o%o&
nuc!eu$a $!icnu 9unkciju ima i o(!inji N3<LE3S PREOPTI<3S.
O%i neuroni u N3<LE3S AR<3AT3S o$!o(a"jaju po$e(nu -emij$ku $up$tancu koja
$e o%e GONA7OTROPIN RELEASING 6ORMON.
O%aj -ormon "o!ai putem porta!no& kr%otoka -ipoHe u a"eno-ipoHu* "o njeni-
GONA7OTROPNI6 <ELIJA* a o%e ce!ije po" utjecajem GONA7OTROPIN RELEASING
6ORMONA proi%o"e GONA7OTROPNE 6ORMONE );S6';OLI8OSTIM3LIRAJ3<I I
L6'L3TEINIZIRAJ3<I 6ORMONI+.
Norma!na "uina men$trua!no& cik!u$a je ,/'2: "ana. Pro$jek je ,E "ana. S%e
manje o" ,/ i!i %i$e o" 2: "ana$e $matra pato!o&ijom . Opi$ujuci men$.cik!u$
uimamo u o(ir "uinu o" ,E "ana.
Prije MENAR6E)pr%i mene$+ i po$!ije MENOPA3ZE nema men$trua!ni- cik!u$a.
Men$trua!ni cik!u$ moemo po"ije!iti u 0 9ae.
/. Pro!i9erati%na)$%e pro!i9eri$e' en"ometrij "e(!ja* ra$tu
9o!iku!i i ni%o e$tro&ena+
,. Sekretna)!ije"e $e u%eca%aju* "eponuje $e &!iko&en koji
tre(a i$-raniti tek op!o"jenu jajnu $tanicu+
2. ;aa anemije )$paam $pira!ni- arterija'nema kr%i* nema
i$-rane=nekroa tki%a* $u"(ina=propa"anje+ traje $%e&a
par $ati.
0. Men$trua!na)a! materice a neop!o"jenom $tanicom .7+
I "i"akticki- ra!o&a pocinjemo $a men$trua!nom 9aom koja apocinje /."ana
cik!u$a.
MENSTR3ALNA ;AZA
8r%arenje traje 0': "ana. O"!ikuje je !ju$tenje na(uja!o& 9unkciona!no& $!oja
en"ometrija* a $%e $e to "e$a%a u$!je" ne"o$tatka PROGESTERONA koje& je "o
ta"a !uci!o Z3TO TIJELO* a koje pocinje propa"ati /@.'/,. "an cik!u$a )ako nije
"o$!o "o tru"noce+. 7an pre" mene$ "o!ai "o $pami $pira!ni- arterio!a i "o
nekroe tki%a u$!je" -ipok$ije 9unkciona!no& $!oja en"ometrija)9aa anemije+.
Nakon $pama na$tupa "i!atacija i pojacan protok kr%i. O"!ju$ti $e 9unkciona!ni
$!oj $a $tromom i !ije"ama.
3 tom perio"u.
6IPOTALAM3S . !uci &ona"otropin re!ea$in& -ormon i $timu!i$e -ipoHu.
6IPO;IZA. !uci ;S6 i L6.
JAJNI8. Sarije%anje 9o!iku!a $e o%e ;OLI83LOGENEZA. )o%aj "io $e "e$a%a o"
men$trua!ne 9ae "o kraja 9ae pro!i9eracije'to je na$ta%ak $arije%anja oocite
koju $mo o$ta%i!i u "ip!otenu jo$ prije ro"jenja +
PRIMOR7IJALNI ;OLI83LI ni$u $timu!i$ani ;S6 -ormonom. Njima ne tre(a
-ormona!na $timu!acija "a apocnu ra$t %ec i- $timu!i$u neki !oka!ni
9aktori. S%ako& mje$eca nji- /@'/: pocinje $e ra%ijati ka PRIMARNOM
;OLI83L3. O%aj "io 9o!iku!o&enee $e ato o%e &ona"otropin'nea%i$na
9aa 9o!iku!o&enee.
Primor"ija!ni 9o!iku!i $a"re PRIMARN3 OVO<IT3* okruenu $!ojem $p!jo$teni-
;OLI83LARNI6 STANI<A* a 9o!iku!arne $tanice $a %anj$ke $trane !ee na BAZALNOJ
MEMBRANI koja i- o"%aja o" STROME JAJNI8A. ;o!iku!arne ce!ije $u me"ju$o(no
%eane 7EZMOZOMIMA a ni$u ok!u"entnim %eama "a (i o%ocita mo&!a ipak
primati materije a i$-ranu na $%om putu "o materice.
O%ocita je u PRO;AZI MEJOZE /. T oje okru&!a$ta $tanica koja na po%r$ini ima
mikro%i!e )koji ka$nije uce$t%uju u 9ormiranju one pe!!uci"e+. Ima okru&!o je"ro
$a je"arcem i o$ta!e or&ane!e a!i ne $pa"a u (a$ akti%ne $tanice.
Ra!ika ime"ju primordijalnog i PR&M'R(). ;OLI83LA je u 9o!iku!arnim
$tanicama* koje $e "ije!e mitoticki* po%eca%a im $e (roj i &u$ce $u
ra$pre"jene te $u u tom &u$tom ra$pore"u "o(i!e na %i$ini i $a" $u
ku(icne. O$im to&a jajna $tanica ra$te.
8a"a na$tane primarni 9o!iku! na nje& pocinje "je!o%ati ;S6 te $e o%aj "io
9o!iku!o&enee o%e &ona"otropin'a%i$na 9aa 9o!iku!o&enee. 3 o%oj 9ai ce!ija
ra$te i po$taje akti%nijom t e$e ramjerno njenoj akti%no$ti po%eca%aju njene
or&ane!e. Ona proi%o"i GLI8OPROTEINE koje i!ije%a na po%r$inu. O%i
&!ikoproteini* mikro%i!i jajne ce!ije i H!opo"ije 9o!iku!arni- $tanica $e preponaju
kao PAS o(ojena ona koju nai%amo ZONA PELL3<I7A. ;unkcija one pe!uci"e je
"a* je"nom ka"a je"an $permatooi" pro"je o%aj $!oj* ona "oi%!ja%a mo"iHkaciju
i po$taje otporna na $%e o$ta!e $permatooi"e. )Sem to&a* ona onemo&uca%a
op!o"nju !ju"$ke jajne $tanice $a $permatooi"om neke "ru&e %r$te .S+
Primarni 9o!iku! moe (iti 3NILAMELARNI)$a je"nim $!ojem 9o!iku!arni- $tanica+ i
M3LTILAMELARNI)$a% i$e $!oje%a 9o!iku!arni- $tanica+.
Jajna $tanica je %ec "o$ta nara$!a pa $e ato $a"a ma!ene 9o!iku!arne $tanice
nai%aju GRAN3LOZA STANI<AMA.
Vei%no tki%o oko jajne $tanice $e &u$nja%a i 9ormira omotac T6E<A ;OLLI<3LI
koja pokauje "%a $!oja* unutra$nji ra$tre$itiji i %anj$ki &u$ci.
SE83N7ARNI ;OLI83L po$tepeno na$taje poja%om $up!jOna me"ju
&ranu!oa ce!ijama u$!je" nji-o%e pojacane $ekrecije koje $u i$punjene
tecno$cu.
Teka $tanice $u ja$no ra"%ojene u "%a $!oja* T6E<A INTERNA I T6E<A INTERNA.
T-eca interna $a"ri SE8RETNE STANI<E koje imaju $trukturu $tanica koje !uce
$teroi"e. Po" utjecajem L6 -ormona one !uce AN7ROGENE koji pro!ae kro
(aa!nu mem(ranu i i"u "o &ranu!oa ce!ije koje i- kon%ertuju u ESTROGENE*
en$ke po!ne -ormone.
T-eca eDterna $a"ri %ei%no tki%o* H(ro(!a$te i &!atke mi$ince $tanice. Be ja$ne
&ranice pre!ai u oko!no %ei%o.
O" $up!jina na$taje ANTR3M i ta"a imamo TER<IJARNI ;OL>83L. Tecno$t u
antrumu je LIP3OR.
Je"an "io oko!ni- &ranu!oa $tanica $e a"ra%a oko o%ocite kao <ORONA
RA7IATA te ta $truktura koja prominira u antrum $e onaca%a kao <3M3L3S
OOP6OR3S* a "ru&i "io &ranu!oa $tanicaje peri9erno o" antruma i 9ormira
STRAT3M GRAN3LOS3M. Granu!oa $tanice i "a!je ne pra%e ok!u"entne $poje%e
$a $u$je"nim $tanicama $to naci "a nema (arijere kr%'jajna $tanica kao $to ima
(arijera kr%'te$ti$ u te$ti$u.
3 TER<>JARNOM ;OL>83L3 OVO<>TA JE ZAVRSILA SVOJ3 PRV3 MEJOZ3 I
ZAPO<ELA 7R3G3. ZA3STAVLJA SE 3 META;AZI I ZAVRSI<E 7R3G3 MEJOTI<83
7IOB3 JE7INO 3 SL3<AJ3 OPLO7NJE.
;AZA PROLI;ERA<IJE
Bu"uci "a $e "e$a%a pro!i9eracija en"ometrija* po%eca%a $e ni%o e$tro&ena u kr%i
i $arije%aju 9o!iku!i o%u 9au o%u* pore" pro!i9erentne 9ae jo$ i e$tro&enom i!i
9o!iku!arnom 9aom.
Granu!oa $tanice kon%ertuju an"ro&ene i t-ecae u e$tro&ene koji imaju ,
GLAVNE ;3N8<IJE.
/. 8a" na$tanu e$tro&eni oni $!ue kao $i&na!ne $up$tance koje ja%!jaju
en"ometriju "a po$toji $an$a a tru"nocu.
,. S%e %eci ni%o e$tro&ena u kr%i "o%o"i "o nje&o%o& tran$porta "o -ipoHe i
-ipota!amu$a te oni $-%ataju "a $u o"ra"i!i $%oj a"atak i "a 9o!iku!i
$arije%aju* te pre$taju $a !ucenjem ;S6. ;S6 ni%o opa"a i $%i 9o!iku!i koji
a%i$e o" ;S6 ce propa$ti )ATREZIJA+ a op$tat ce $amo oni koji $u "o%o!jno
$are!i.
ESTROGEN utjece na -ipoHu i $manjuje $e ni%o ;S6'ne&ati%na po%ratna $pre&a.
NAGLI S8O8 ;S6 I L6 SRE7INOM <I8L3SA' poiti%na po%ratna $pre&a.
Skok L6 urokuje pro$irenje kr%ni- i!a oko je"no& "ije!a 9o!iku!a* t-eca $tanice
i!uce proteo!iticke enime* po%r$ina jajnika na kojoj tre(a "a ia"je jajna $tanica
po$taje a%a$ku!ariirana'POJAVA STIGME. 3nutar neko!iko $ati u$!je" priti$ka
unutar 9o!iku!a "ocice "o pr$kanja %ei%ne o%ojnice i 9o!iku!a i o$!o(a"janja jajne
ce!ije aje"no $a njenom coronom ra"iatom.
O$tatak 9o!iku!a ce $e pret%oriti u <ORP3S L3TE3M.
SE8RETORNA ;AZA)rana i ka$na+
O%a 9aa apocinje nakon o%u!acOje po" utjecajem PROGESTERONA koji !uci
corpu$ !uteum. TRAJE /0 "ana i naj$ta(i!nija je 9aa u po&!e"u trajanja )to naci
"a $e a"nji- /0 "ana u%ijek "e$a%a na i$ti nacin i i$to& je trajanja "ok perio"
pr%i- /0 "ana moe "a traje "ue i!i krace. To naci "a ako men$trua!ni cik!u$
traje "ue* "ui je pr%i "io cik!u$a* nije /0 %ec %i$e "ana. Ako traje krace* kraci je
pr%i "io cik!u$a* krace o" /0 "ana +.
Nakon o%u!acije na$ta%!ja $e utjecaj L6 -ormona. On mijenja preo$ta!e &ranu!oa
$tanice i $tanice t-ece interne. One apra%o i&ra"juju corpu$ !uteum. On je
pri%remena en"okrina !ije"a koja traje /@'/, "ana a u $!ucaju tru"noce neki- 0
mje$eca.
Pro&e$teron kao i e$tro&en $a!je $i&na!e en"ometriju "a ne tre(a $amo "a
pro!i9eri$e %ec "a ura"i ne$to %i$e a "o!aecu jajnu $tanicu. Ne tre(a (iti $amo
"e(eo %ec i topao i mekan. Matericne !ije"e $e i"uuju i $pira!iuju* pune $e
$ekretom* $troma!ne ce!ije !ice "eci"ua!nimi ime"ju nji- je %e!ika ko!icina
tecno$ti a $pira!ne arterio!e $e $%e %i$e u%ijaju.
3ko!iko "o"je "o op!o"nje a%r$ice $e "ru&a mejoticka "io(a. 3ko!iko ne* jajna
$tanica propa"a unutar 0E $ati naj%i$e i makro9a&i i!i neutroH!i &a poje"u.
<orpu$ !uteum ne na a $mrt jajne $tanice i na$ta%!ja proi%o"nju pro&e$terona
jo$ neko %rijeme. 8a$nije ce po$tati <ORP3S ALBI<ANS.
'(,M&$(' 8'#'
Pro&e$teron i e$tro&en opa"aju. 8r%ne i!e en"ometrija a%i$e o" pro&e$terona te
ce "oci "o $pama. Tako pocinje no%a men$trua!na 9aa.
Pa" ni%oa e$tro&ena i pro&e$terona je nak a -ipota!amu$ i -ipoHu "a tre(a
apoceti no%i cik!u$.
A!i uko!iko ima tru"noce* po$e(ni $i&na!i i materice ce $tici "o corpu$ !uteum i on
ce $%e %i$e proi%o"iti e$tro&en i pro&e$teron. Ti $i&na!i $u -<G koji $e moe
"okaati u urinu kucnim te$to%ima.
".spermatogeneza (pretvaranje spermatogonija u
spermije9 traje :; dana)
Spo!ne pra$tanice "o!ae i$to kao i ko" en$ki- &ona"a* i en"o"erma
umanjcane %recice i "aju no%u &eneraciju'spermatogonije )tamo $mo
ima!i oo&onije+. Ra!ika je $to $u $e $po!ne pra$tanice i!i primor"ija!ne
$po!ne $tanice )pG<+ ra%i!e uu oo&onije cim $u $ti&!e u jajnik "ok ce
pra$tanice u te$ti$u o$tati pra$tanice $%e "o kratko pre" pu(ertet* ka"a
kana!ici u te$ti$u "o(iju !umen i ta"a ce na$tati $permato&onije )tOp A i tip
B+. Okruene $u $tanicama koje !ice na one 9o!iku!arne )i i$to& $u porijek!a'
i epite!a koji o(!ae &ona"u a koji je na$tao i meo"erma peritoneuma
koji $e ta" jo$ u%ijek o%e epite! ce!oma+. Te $tanice $e o%"je o%u
potporne )i 9o!iku!arne $u 9unkciona!no potporne a!i a!i o%e ne pra%e
9o!iku!e+ i ka$nije $e i nji- ra%ijaju Serto!ije%e $tanice )koje !uce MI;'
antiMi!ero% -ormon i inace cine potporu $po!nim $tanicama+.
Spermatogonije ' $u $tem $tanice )mitoom "aju je"nu A i je"nu B+.
Spermatogonije < $e ra%ijaju u primarne spermatocite. Neke
$permato&onije A "ije!eci $e "aju no%e $permato&onije A koje $u na %ecem
$tepenu "i9erencijacije o" pre"-o"ni- a nakon neko!iko mitoa po$!je"nja
&eneracija "aje $permato&onije B cijom po"je!om na$taju primarne
$permatocite. One $e a"ra%aju u pro9ai mejoe / ,, "ana nakon ce&a
(ro a%r$e mejou /. Tako na$tane $permatocita ,.re"a i!i $ekun"arna
$permatocita. O"ma- u!ae u mejou , i na$taju $permati"e $a ,2
-romo$oma.
S%e o" $permato&onije A "o $permati"e ne "o!ai "o potpune po"je!e
$tanica %ec $u $%e one citop!amat$kim pro"uecima me"ju$o(no
po%eane i u!oene ime"ju pro"uetaka Serto!ije%i- $tanica.
S!ika. pr%e $u $permato&onije A* 0.&eneracija je $permato&onija B*
primarna $permatocita* $ekun"arna $permatocita* rana $permati"a* kan$a
$permati"a* rei"ua!na tje!a$ca i $permatooi"i.
Spermiogeneza je dio spermatogeneze i podrazumijeva
pretvaranje spermatida u spermije.
Po"raumije%a.
/. Na$tanak akro$oma
,. 8on"eno%anje je"ra
2. Na$tanak %rata* $re"nje& "ije!a i repa
0. O"(aci%anje naj%ece& "ije!a citop!ame
Tek na$ta!i $permiji ni$u pokretni %ec $e kro $jemene kana!ice krecu
a-%a!jujuci kontrakciji mioH(ro(!a$ta koje $a"ri i" $jemeni- kana!ica.
Pokret!ji%oct "o(ijaju tek u epi"i"imi$u.
T%. Go!"ije%a 9aa. u &o!"ije%om $e komp!ek$u nakup!jaju ma!e PAS
poiti%ne &ranu!e* proakrosomske &ranu!e koje $e $poje u je"nu %ecu
akrosomsku &ranu!u. Na!ai $e u akro$om$koj %eiku!i o(a%ijenoj
mem(ranom. Je"an o" centrio!a mi&rira na kraj $tanice koji je $uprotan o"
mje$ta akro$om$ke %eiku!e i pocinje 9ormiranje repa.
6romatin $e u je"ru kon"enuje* je"ro $e i"uuje a oko nje&a $e &rupi$u
mikrotu(u!i.
7io citop!ame mi&rira prema Qa&e!i i no$i mito-on"rije koje $e $pira!no
u%ijaju oko pocetno& "ije!a repa)(u"uci $re"nji "io repa+.
8retanje je omo&uceno je"nickim "je!o%anjem
mikrotu(u!a?ATP?"inein)protein$ki motor+.
Vi$ak citop!ame )rei"ua!na tje!a$ca+ 9a&ocitiraju Serto!ije%e $tanice.
kapacitacija i akrosomska reakcija
Spermiji ni$u $po$o(ni "a op!o"e jajnu $tanicu "ok ne pro"ju kro o%e tri
9ae.
1. 1apacitacija traje oko G $ati i "e$a%a $e u jajo%o"u po" utjecajem
nje&o%i- $tanica. Pre"$ta%!ja pranje &!a%e $permija Spermiji koji
"o"ju mno&o ranije moraju cekati "a $e "e$i kapacitacija. Zapra%o
pre"$ta%!ja otk!anjanje &!ikoprotein$ko& omotaca i proteina $jemene
tekucine. Spermiji koji ne pro"ju o%u 9au ne mo&u proci kro pr%u
(arijeru a to je korona ra"ijata.
(ovo je nesto kao kad muskarac koji ima perut u kosi nema sanse
kod djevojke)
!. 'krosomska reakcija
8a"a pro"je kro koronu ra"ijatu i "otakne onu pe!!uci"u* pocinje no%a
reakcija. 7o!ai "o $pajanja "%ije mem(rane u $permiju )p!ama!ema i
mem(rana akro$oma!ne %eiku!e+ i na tim tackama $pajanja "o!ai "o
nji-o%o& "einte&ri$anja tako "a enimi pocinju i!aiti prema oni pe!!uci"i
i ra&ra"juju je "a moe $permij proci )enim akrozin i enzim slican
tripsinu+. #ona pellucida proteini "roj 3 $e $timu!i$u i pomau
$permiju "a $e %ee a onu pe!!uci"u i "a $tupi u akr$o$om$ku reakcju.
3. Spajanje stanicnih mem"rana.
8a"a "o"je "o kontakta mem(rane oocite i $tranje& "ije!a mem(rane
$permija)pre"nji je propao ko" akro$om$ke reakcije+* u oocitu u!ae &!a%a i
rep a mem(rana $permija o$taje %ani . Ta"a oocita ek$ponira $%oje
kortikalne granule'!iooma!ne enime prema oni pe!!uci"i i na taj
nacin je imijeni i onemo&uci pro!aak "ru&im $permijima. O%a 9aa $e
o%e #)('*(' R,'1$&+' i 1)R0&1'*(' R,'1$&+'. Receptori na oni
pe!!uci"i ce $e inakti%irati )koji $u inace $peciHcni a %r$tu+.
Ta"a $e na$ta%!ja mejoa ,. oocite. Stanica $e po"ije!i na je"nu konacnu
jajnu $tanicu i na je"nu $ekun"arnu po!ocitu koja "o(ija ma!o citop!ame.
8onanca jajna $tanica ima &eneticki materija! u nuk!eu$u koji $e o%e
en$ki pronuk!eu$ i koji $e $paja $a mu$kim pronuk!eu$om.
Rep $e o"%aja i propa"a. 8a" $e "%a pronuk!eu$a pri(!ie* o%ojnice im
ne$taju i ta"a o(a rep!iciraju $%oj &eneticki materija! "a (i nakon pr%e
mitoe o(je $tanice ima!e po 01 -romo$oma* jer je $%aka $po!na $tanica
"onije!a po ,2 -romo$oma.
R,#5*0'0& )P*)/(+, S56
/. 3$po$ta%!janje "ip!oi"no& (roja -romo$oma ),2?,2=01+
,. O"re"ji%anje $po!a )4?4 >L> 4?5+
2. Poticanje na (ra"anje )jer ako nema op!o"nje oocita propa"a+.
Em(rio!o&ija &ona"a