UNIVERZITET U TUZLI

TEHNOLOKI FAKULTET
ZATITA OKOLINE


Preiavanje otpadnih voda
Memianovi Mirsad
Smajlovi Fahrudin
Uvod
Razvoj naselja i poveanje standarda stanovnitva
uvjetuju zagaenje ovjekove okoline, a meu najtee
oblike zagaenja svakako ubrajamo i zagaenje voda.
Potronja vode za razne potrebe postaje sve vea to
uzrokuje i porast koliina otpadnih voda.
Odvodnja fekalnih voda takoer je dijelom rjeena
septikim jamama ili direktnim isputanjem u otvorene
oborinske kanale.
Oborinska odvodnja rjeena je pomou otvorenih
oborinskih i cestovnih kanala.
Preiavanje otpadnih voda
Preiavanje otpadnih voda moemo podjeliti na 4
(etiri) glavne skupine, i to:
Mehaniko preiavanje,
Bioloko preiavanje,
Prerada i koritenje mulja,
Mali ureaji za preiavanje.

Mehaniko preiavanje otpadnih
voda
Sirova otpadna voda pritjee na ureaj za preiavanje
kroz dotoni kanal s grubim mehanikim reetkama, gdje
se odstranjuje vei kruti otpad.
Pijesak i masnoe iz otpadne vode izdvajaju se u
mastolovu i pjeskolovu.
Otpad s grube i fine automatske reetke, te pijesak iz
pjeskolova zbrinjavaju se na gradskom odlagalitu
otpada.
U egalizacijski se bazen uputaju i muljne vode iz
zguivaa mulja i strojne dehidracije mulja.
Floatacija (metoda otplavljivanja)
Flotacija se primjenjuje ispred talonica i biolokog
procesa preiavanja da bi se ubaenim zrakom
prethodno uklonile masti i ulja sa dijelom finog lebdeeg
nanosa koji se teko taloi.
Ovim postupkom sprijeava se obrada plivajue kore
koja smeta pri daljnjoj obradi.
Potronja zraka je oko 0,2 m3/m2 pri zadravanju od 3
minute.

Talonice za pijesak
Talonice za pijesak slue za otklanjanje pijeska i slinih
neorganskih materija iz otpadnih voda da ne bi ometale
rad crpnih postrojenja i ureaja u fazi daljnjeg
preiavanja.
Postoje razne vrste talonica:
Obine podune talonice sa brzinom
proticanja v = 0,3 m/s sa stepenastim
presjekom zbog promjena u proticanju,
Vertikalne talonice za pijesak,
Krune talonice sa koritenjem centrifugalnih
sila.

Talonice za organske primjese
Ove talonice se koriste za uklanjanje organskih materija.
Vrijeme zadravanja otpadnih voda zavisi od naina taloenja,
a obino je od 1,5 - 2 sata.
Postoje nekoliko vrsta talonica:
jednokatne horizontalne talonice - voda otjee
cjelom irinom, brzinom od v = 0,3 m/s sa
prosjenim zadravanjem T = 1,5 sati,
vertikalne talonice - mogu biti plitke i duboke,
okrugle ili kvadratne sa proticanjem od gore
prema dolje ili obrnuto,
dvokatne talonice - sastoje se iz horizontalne
talonice u gornjem dijelu objekta i trulita u
donjem dijelu objekta.
Bioloko preiavanje otpadnih
voda
Predvien bioloki dio sastavljaju bazeni za nitrifikaciju i
denitrifikaciju.
U ovom se bazenu vrlo brzo uspostavlja anoksino
stanje.
Bakterije aktivnog mulja odgovorne za denitrifikaciju
poinju troiti kisik iz prisutnih nitrata u egaliziranoj
sirovoj otpadnoj vodi i mulju, pri emu se izdvaja azot u
plinovitom stanju i uz pojaano mjeanje sadraja u
cilindru otplinjava se u atmosferu tj. vri se denitrifikacija
azotnih spojeva.
U sredinjem cilindru odvija se i I. stupanj pojaane
bioloke eliminacije fosfornih spojeva. Iz anoksinog
dijela voda otjee u bioaeracijski bazen u kojem se vri
finalno bioloko proiavanje, preteno aerobna
stabilizacija mulja, nitrifikacija azotnih spojeva i finalna
pojaana bioloka eliminacija fosfora (50-75%).
Osim toga, u bazenu se vre i oksidacija organskih
spojeva sa oslobaanjem energije i CO2, te oksidacija
aktivnog mulja u mineralni mulj sa oslobaanjem
energije i CO2.
Sve navedeno se vri putem aerobnih mikroorganizama
(aktivnog mulja) uz umjetno unoenje potrebne koliine
kisika pomou aeracijskih grana sa suvremenim
membranskim aeratorima.
Potrebna koliina kisika se unosi upuhivanjem
komprimiranog zraka proizvedenog na puhalima
smjetenim u kompresorskoj stanici.
Finalno razdvajanje preiene otpadne vode i mulja vri
se u preostalom vanjskom prstenu talonice u kojem se
uspostavlja preteno horizontalno strujanje ka preljevnim
konzolnim ljebovima na vanjskom obodu talonice.
Preiena i izbistrena otpadna voda preljeva se preko
preljevnog praga u odvodni lijeb odakle se cjevovodom
odvodi i uputa u izlazni kontrolno-mjerni lijeb u kojem
su ugraeni kontrolno-mjerni instrumenti kao to su
mjera protoke, mjera pH vrijednosti i O2-sonda.
Prirodno bioloko preiavanje se obavlja:
Natapanjem zemljita koje treba
prethodno dobro prouiti jer je korisno
obzirom na vlaenje i gnjojenje zemlje
(iskoristivi fosfor, kalijum, sumpor,...) ali i
tetni obzirom na razne otrove (industrijski
ispusti) masti, ulja, biljni paraziti i dr.
Filtracija kroz zemljite obavlja se na
dovoljno prpoustljivim, eventualno
dreniranim zatvorenim prostorima (manjim
od 0,5 ha), izmeu malih nasipa koji se
postepeno diu 5-20 cm. U ove svrhe
upotrebljavaju se naputene ljunare i drugi
materijalni rovovi.

Otvoreni vodotoci i ribnjaci proiavaju otpadnu
vodu koristei rastvoreni kisik i razvijenu faunu. Vodu
treba to vie izloiti ozraivanju (preljevi, kaskade i sl.)
Bioloki filtri se izvode od krunog ili etvrtastog
oblika sa zidovima visine 3,0 m od kanalske opeke,
kamena ili betona sa ispunom od ljake, lomljenog
kamena ili sl.

Iza biolokog filtera efluent se uvodi u naknadnu
talonicu.
Slabo optereeni bioloki filteri sa
optereenjem od 175 g BPK5 na m3 filtera na
dan, odnosno 5 st/m3. Otpadna voda dovodi
se na litre povremeno (Milerov sifon)
Visoko optereeni bioloki filteri sa
zapreminskim optereenjem od 875 g BPK5
na m3 filtera na dan, odnosno 25 st/m3.
Otpadna voda dovodi se na litre povremeno
neprekidno. Efekt ovih filtera poveava se
recirkulacijom.

Potopljeni bioloki filteri ine naslage od
lomljenog kamena, koksa i azbest cementnih
ploa potopljenih u otpadnoj void sa posebnim
dovodom zraka pod pritiskom. Dolaze u obzir za
otpadne vode od pranja vune, prerade alkohola
ili voe koje sadre fenol.
Bioaeracija predstavlja pojaano
samoproiavanje otpadne vode iz primarnih
talonica biolokim muljem. Potrebe bakterija za
kisikom obezbjeuju se dovodom zraka pod
pritiskom. Bazeni za bioaeraciju su obino dugi i
uski za djelovanje po povrini ili dubini 2-3 m.

Biljni ureaj za preiavanje
otpadnih voda
Bioloko preiavanje komunalnih otpadnih voda
pomou biljnog ureaja za preiavanje u potpunosti je
prirodni proces.
Strujanje kroz biljni ureaj moe biti vodoravno i okomito.
Preiavanje otpadnih voda na biljnoj gredici bazira se
na fizikalnim, hemijskim i biolokim procesima koji
proizlaze iz zajednikog djelovanja zemlje,
mikroorganizama i biljaka.
Preiena otpadna voda odvodi se sistemom drenanih
cijevi preko izlaznog kontrolno-mjernog okna u
recepijent.
Prerada i koritenje mulja
U zguivau se viak aktivnog mulja gravitacijski
uguuje.
U svrhu pospjeivanja efekata dehidracije u tlani
cjevovod za dovod zguenog mulja u centrifugu
injektira se odgovarajua otopina flokulanta putem
dozirnih crpki iz posebnog rezervoara sa pripremljenom
otopinom flokulanta.
Dehidrirani mulj se isputa iz centrifuge na opremu za
finalnu obradu mulja pomou negaenog vapna i na taj
se nain dodatno stabilizira i ukruuje te se kao takav
odvozi.

Obrada mulja se vri sljedeim redosljedom:

a) Prethodni zgunjivai mulja

Primarni mulj iz prethodnih talonika podie se pomou
crpke za primarni mulj u dva prethodna zgunjivaa mulja.
Ovdje se odvija zgunjavanje primarnog mulja na nain da
se koliina suhe tvari od ulaznih cca. 4 % povea na cca.
6.5 %. Svaki prethodni zgunjiva opremljen je jednim
gaterom. Zgusnuti primarni mulj se pomou punih crpki
odvodi u spremnik za sirovi mulj.
b) Spremnici za truljenje (digestiju) mulja
Primarni mulj i viak mulja stabiliziraju se u spremnicima za
truljenje mulja (digestorima) anaerobnim mezofilnim
postupkom truljenja (digestije) pri temperaturi od cca. 35C.
Pri tome nastaje bioplin koji se u blok elektrani koristi za
proizvodnju termike i elektrine energije. Ta energija se
ponovo koristi u procesu preiavanja. Za kapacitet
ureaja od 1,2 milijuna ES izgraena su etiri digestora.
c) Naknadni zgunjivai mulja
Dva naknadna zgunjivaa slue u prvom redu za
naknadno zgunjavanje digestiranog mulja. Digestirani
mulj, naknadno zgusnut u ovim objektima, odvodi se u
objekt za odvodnjavanje mulja gdje se odvodnjavanje ili
dehidracija mulja vri centrifugiranjem.
d) Objekti za odvodnjavanje mulja
Zgrada objekata za odvodnjavanje mulja izvedena je na tri
etae. Zgusnuti digestirani mulj se postupkom
centrifugiranja dehidrira s poetnih cca. 4,5 % sadraja
suhe tvari na cca. 27 % sadraja suhe tvari. Pri ovom
postupku dodaju se sredstava za flokulaciju, tzv. polimeri.

U zgradi za odvodnjavanje mulja nalaze se jo sljedei
objekti: - etiri ureaja za centrifugiranje nalaze se na
gornjoj etai kao i ureaj za doziranje vapna pomou kojeg
se sadraj suhe tvari u dehidriranom mulju s gore
navedenih 27% podie na min. 30 %.
Mali ureaji za proiavanje
Mali ureaji za preiavanje sanitarno-fekalnih otpadnih
voda do 500 ES (ekvivalentnih stanovnika ) koriste se za
decentralizirano proiavanje otpadnih voda.
Prednost malih ureaja za proiavanje dolazi do
izraaja:
kada je prikljuak otpadnih voda korisnika na
javnu kanalizaciju tehniki neizvodljiv ili su
trokovi prikljuka izuzetno visoki
(neizgraena kanalizacijska mrea, prevelika
udaljenost od javne kanalizacije,
lokalni propisi i sl. ),
kada se treba zadovoljiti odgovarajui zahtjev
prilikom isputanja otpadnih voda u
recepijent: rijeku, potok, upojni bunar i sl.

Mali ureaji za proiavanje se izvode:
kao kompaktni kontejnerski ureaji koji se
brzo mogu premijestiti na drugu lokaciju,
ili kao monolitno-betonski spremnici za
ugradnju u zemlju,
a sukladno normi HR EN 12566.
Za male ureaje primijenjuju se tehniki propisi prema
ATV-DVWK.

Tehnika preiavanja
Preiavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda temelji
se na mehaniko-biolokim principima preiavanja.
U I-stupnju preiavanja (mehaniko preiavanje) vri
se odvajanje krutih i plivajuih tvari koje se nalaze u
otpadnoj vodi.
U Il-stupnju vri se bioloko preiavanje prethodno
mehaniki preiene otpadne vode.
U posljednjem stupnju (sekundarna talonica)
taloenjem se vri odvajanje preiene vode od smjese
bakterija i mikroorganizama.
Preiena i izbistrena otpadna voda odvodi se u
recepijent.
Ureaj s biolokim prokapnikom
Pretpostavka za bioloku razgradnju na prokapniku je
ispravno funkcioniranje prethodnog mehanikog
preiavanja (uklanjanje krutih i plivajuih tvari koje bi
mogle zaepiti prokapnik) i sekundarnog taloenja (na
prokapnik se vraa izbistrena voda ).
Sutina prokapnika je bioloka ispuna na ijoj se povrini
prijanjaju kolonije bakterija i mikroorganizama.
Nakon biolokog prokapnika otpadna voda se odvodi u
sekundarnu talonicu gdje se vri taloenje i bistrenje.
Ureaj s bioaeracijskim bazenom
Preiavanje otpadnih voda u ureaju sa bioaeracijskim
bazenom i FBR ( Festbett-Biofilm-Reaktor ) ispunom vrlo
je slino sa procesom preiavanja u ureaju sa
bioaeracijskim bazenom bez FBR ispune.
Vrlo je vano da sadraj kisika u bioaeracijskom bazenu
bude dovoljan za odvijanje procesa.
Ukoliko to nije sluaj dolazi do smanjenja izgradnje
organskih spojeva.
Kontinuirani dotok prethodno preiene otpadne vode u
bioaeracijski bazen vri stalno potiskivanje smjese vode,
aktivnog mulja" i vika biofilma u sekundarnu talonicu.
U sekundarnoj talonici se vri razdvajanje smjese aktivnog
mulja" i vika biofilma od preiene otpadne vode. Istaloena
smjesa bakterija i mikroorganizama vraa se crpkom na ulaz u
bioaeracijski bazen kao povratni mulj.

SBR- ureaj
Kod SBR-ureaja (Sequencing Batch Reactor)
bioaeracijski bazen i sekundarna talonica nisu
prostorno odvojeni.
Proces biolokog preiavanja i naknadnog taloenja
odvija se u istom bazenu (SBR-reaktor).
SBR-reaktor se odreeno vrijeme koristi kao
bioaeracijski bazen, a nakon prestanka rada puhala kao
sekundarna talonica.
Upravljanje SBR-ciklusom vri se putem PLC-a na
upravljakom elektroormaru.

Odvajai masti i ulja (separatori)
tetne se tvari i tekuine sukladno vaeim normama i
propisima ne smiju isputati direktno u kanalizacijske
sisteme i otvorene vodotoke.
U sluaju kada je potrebno odvajati iz otpadne vode:
masti i ulja organskog porijekla, ostatke od
prerade voa i povra i sl., primijenjuje se
norma HR EN 1828 ( DIN 4040 ).
ulja i lake tekuine anorganskog (mineralnog)
porijekla kao to su benzin, diesel gorivo,
benzol, ulje za loenje, ulje za podmazivanje i
sl., primijenjuje se norma HR EN 858.

Odvajanje masti i ulja biljnog i ivotinjskog porijekla vri
se pomou odvajaa (separatora) masti i ulja tip OMU.
Podruje primjene su:
prerada i konzerviranje voa i povra
prerada ribe
klaonice i mesnice
prerada mesa
hotelski i ugostiteljski objekti ( hoteli, moteli,
restauranti I sl. )
kuhinje
te na svim mjestima gdje je potrebno
mehaniko odvajanje krutih estica te
organskih
masnoa i ulja iz otpadne vode

Odvajanje ulja i lahkih tekuina mineralnog porijekla vri
se pomou odvajaa (separatora) ulja i lakih tekuina tip
OLT.
Podruje primjene su:
parkiralita i javne garae
auto-servisi i servisne radionice
auto-praonice
vozni parkovi i tvorniki krugovi
benzinske crpke
nadzemna spremita loivog ulja
aerodromi i vojarne
te na svim mjestima gdje je potrebno
mehaniko odvajanje ulja iz otpadne vode

ZAKLJUAK
Opine/gradovi imaju dosta stare koncepcijske planove
odvodnje pojedinih podruja, te se premalo ulae u
samu odvodnju. Izmeu ostalog, dok se pokuava
pridravati navedenog koncepcijskog rjeenja, te se
izvode kanalizacijski sistemi (pod okriljem mjeovite
kanalizacije), o samom preiivau nitko ni ne eli
razmiljati jer je investicija velika.
Zbog toga se i dalje otpadne vode isputaju u daljnje
otvorene melioracijske kanale (van naselja) te uputaju u
vodotoke.
Investicije kanalizacijskih sistema bi se morale puno vie
baviti problematikom samim preiivaa, to se uvelike
izbjegava u svim gradovima/opinama cijelom Bosne i
Hercegovine.
Na kvalitet voda utie industrija, energetika,
poljoprivreda i domainstva.
Poboljanje i ouvanje kvaliteta voda postalo je opti
svjetski prioritet.
Zavisno od zahtjeva u pogledu kvaliteta vode koja se
koristi u tehnolokom procesu, moe se primjenjivati
viestepeno, ponovo iskoriavanje otpadnih voda za
jednu istu operaciju (recirkulacija), ili njihovo koritenje
za druge operacije, za koje je zadovoljavajui i nii
kvalitet vode (ponovna upotreba).