Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa

METODE PROPRAUNA IZMJENJIVAA

1. METODA TEMELJENA NA SREDNJOJ LOGARITAMSKOJ RAZLICI
TEMPERATURA

2. EFIKASNOST-NTU METODA



1. SREDNJA LOGARITAMSKA RAZLIKA TEMPERATURA


Osnovna jednadba za izmjenu topline izmeu dva medija kroz ravnu stijenku
dana je izrazom:

( )
Q k A t t k A t
m
= =
1 2
uz
1 1 1
1 2
k
s
= + +

gdje je
Q - izmijenjeni toplinski tok (W)
k - koeficijent prolaza topline (W/m
2
K)
A - povrina izmjene topline (m
2
)
t
m
- efektivna razlika temperatura (srednja logaritamska razlika
temperatura) (K)

Gornja jednadba zadovoljava uvjete strujanja gdje su temperature medija
konstantne na cijeloj povrini izmjene topline. Kod izmjenjivaa topline to je
sluaj samo onda kada imamo kondenzaciju i isparavanje medija pri prolasku
kroz aparat. S obzirom da se u svim ostalim sluajevima temperature medija
mijenjaju, potrebno je odrediti temperaturnu razliku t
m
za svaki pojedini tip
strujanja.

Tok temperatura kod istosmjernog izmjenjivaa topline


1
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa
Kroz elementarnu povrinu izmjenjivaa dA prelazi toplina (toplinski tok) dQ
sa medija srednje temperature t
m1
na medij srednje temperature t
m2
.
Srednja temperatura se dobiva integriranjem po presjeku kroz koji struji medij.

( )
m c t w A t c w t dA
m c m A A
A
c
= =
c

t
m
se odreuje preko mjesne brzine u svakoj toci presjeka

t
w t dA
w A
m
A A c
A
c
c
=

gdje je w srednja brzina

Prosjeni koeficijent prijelaza topline vezan je za t
m
za razliku od lokalnog.
Izmjenjena toplina kroz elementarnu povrinu dA

dQ m c dt m c dt
m m
= =
1 1 1 2 2 2

dt
dQ
m c
m1
1 1
=

dt
dQ
m c
m2
2 2
=

njihovu razliku piemo kao

dt dt dQ
m c m c
m m 1 2
1 1 2 2
1 1
=

(1)

Za povrinu dA vrijedi
dQ = k (t
m1
-t
m2
) dA (2)
Iz 1 i 2 slijedi
dt dt k t t dA
m c m c
m m m m 1 2 1 2
1 1 2 2
1 1
=

( )
d t t
t t
k dA
m c m c
m m
m m
( )
1 2
1 2 1 1 2 2
1 1

(3)

Kako je Q m c t m c t
m m
= =
1 1 1 2 2 2

' t t t t t t
m m m m m m 1 1 1 2 2
= = " '; "
2
slijedi m c
Q
t
m c
Q
t
m m
1 1
1
2 2
2
=

=

;

Uvrstimo to u izraz (3) kojeg prije toga integriramo po cijeloj povrini za
istosmjerno strujanje se dobiva

2
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa
ln
" "
' '
" ' " '
ln
"
'
" ' " '
ln
'
"
" ' " '
ln
'
"
( ' ') ( " ")
t t
t t
k A
t t
Q
t t
Q
t
t
k A
t t t t
Q
t
t
k A
t t t t
Q
t
t
k A
t t t t
Q
Q
m m
m m
m m m m
m
m
m m m m
m
m
m m m m
m
m
m m m m
1 2
1 2
1 1 2 2
1 1 2 2
1 1 2 2
1 2 1 2

=

+

=
+ +

=
+ +

=

= k A
t t
t
t
k A t
m m
m
m
m

' "
ln
'
"

t
t t
t
t
m
m m
m
m
=
' "
ln
'
"




Kod protusmjernog strujanja vrijedi analogija

t t
m m 2
' "
2 2
i t t ' t t t t t t
m m m m m m m m 2 2 1 2 1
" ' ' ' "; " " = =

pa piemo
( ) ( )
t
t t t t
t t
t t
m
m m m m
m m
m m
=

1 2 1 2
1 2
1 2
' " "
ln
' "
" '
'

Kako se t
m
uzima uvijek pozitivna to piemo

t
t t
t
t
m
v M
v
M
=

ln


jer toplina prelazi s toplijeg medija na hladniji. Za aparate s vie prolaza t
m

se posebno rauna.

Izvedeni izraz za srednju logaritamsku razliku temperatura vrijedi uz odreene
pretpostavke:
- specifini toplinski kapaciteti oba medija c
1,2
su konstantni pri prolazu kroz
aparat
- koeficijent prolaza topline k je takoer konstantan
- nema izmjene topline s okolinom
- nema uzdunog provoenja topline u smjeru strujanja
- nema promjene agregatnog stanja

3
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa
Specijalan sluaj kada smjer strujanja ne utjee na proraun t
m
je onda ako
jedan od medija u toku prolaska kroz izmjenjiva mijenja agregatno stanje
(kondenzator, ispariva) tj. kada je specifini toplinski kapacitet tog medija
beskonano velik onda se upotrebljava izraz

t
t t
t
t
m
v M
v
M
=

ln

Tok temperatura kod isparivaa i kondenzatora




Protusmjerno i istosmjerno strujanje su specijalni granini sluajevi koji daju
najvei i najmanji t
m
dok se za ostale vrste izmjenjivaa (unakrsni, popreni,
kombinacije raznih tipova strujanaj itd.) dobivaju vrijednosti izmeu ovih.
Za sloenije tipove strujanja matematiki izvod srednje log razlike temperatura
je vrlo kompleksan stoga se za inenjerske svrhe najee koristi korekcijski
faktor F te je konani izraz za izmijenjenu toplinu

m
t F A k Q =

Korekcijski faktor F je proraunat (analitiki i numeriki) i dan u literaturi kao
funkcija bezdimenzionalnih znaajki P i R definiranih jednadbama


max
t
2
c
2
m
Q
max
t
'
2
t "
2
t
max
t
2
t
P ili
max
t
1
c
1
m
Q
max
t
"
1
t '
1
t
max
t
1
t
P

=

=

=

=

"
1
t '
1
t
'
2
t "
2
t
1
c
1
m
2
c
2
m
R ili
'
2
t "
2
t
"
1
t '
1
t
2
c
2
m
1
c
1
m
R

=








4
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa

Primjer raunanja faktora F iz dijagrama kao funkcije parametara P i R za
unakrsno strujanje

F

Obino se za unakrsno se strujanje s dovoljno tonosti upotrebljava izraz za
protusmjerno strujanje, odnosno F=1.

U literaturi se susreu razni postupci odreivanja t
m
od kojih treba spomenuti
jo Trenyev postupak, postupak Bonjakovia, Schlnderov postupak itd.







2. EFIKASNOST-NTU METODA

Efikasnost izmjenjivaa

Efikasnost je definirana kao odnos stvarno prenesene energije
Q = kAt
m
= mct i maksimalno teoretski mogue prenesene energija Q
max
.

max
Q
Q
=

Maksimalno teoretski mogua prenesena energija je na strani max t.
Kod protusmjernog strujanja izlazne su temperature oba medija izmeu
ulaznih, pa je max t = t
1
'-t
2
'. Ako i koji medij dostigne tu razliku to moe biti
samo onaj s manjom vodenom vrijednosti jer je produkt mct = konst. Zato
je Q
max
= (mc)
min
.
( t
1
'-t
2
').
Kod istosmjernog strujanja stvarni Q
max
= (mc)
min
.
( t
1
'-t') gdje je t=t
1
=t
2
no u
literaturi se uzima definicija Q
max
za protusmjerno strujanje to omoguuje
jednako definiranje efikasnosti za sve tipove strujanja (istosmjerno,
protusmjerno, unakrsno...).
5
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa

Izmijenjena se toplina tada rauna prema jedinstvenom izrazu

Q = (mc)
min
(t
1
-t
2
)

Tok temperatura kod protusmjernog strujanja


t
2

t
2

t
1

t
1

t
t
V

t
M

t
2

t
1
t
1

t
2



Efikasnost je analitiki izraunata za razne tipove strujanja i dana kao funkcija
bezdimenzijsko znaajki C
min
/C
max
i NTU (Number of Transfer Units)
definiranih kako slijedi

Odnos vodenih vrijednosti ili capacity ratio C

( )
max
min
max
min
) (
mc
mc
C
C
C = =

Kod svih tipova strujanja i topliji i hladniji medij mogu imati (mc)
min
tako da
opi izraz za efektivnost poprima odgovarajui oblik


( ) ) ' ' (
) (
2 1 min
t t mc
t mc


=

medij 1 ima min vodenu vrijednost medij 2 ima min vodenu vrijednost


' '
" '
2 1
1 1
t t
t t

=
' '
' "
2 1
2 2
t t
t t

=

Daljnji parametar u ovom pristupu, a koji se koristi je NTU (Number Of
Transfer Units)

6
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa
min
) (mc
kA
NTU =

NTU daje podatak o veliini aparata to znai da vei NTU za konstantni
k/(mc)
min
znai i veu izmjenjivaku povrinu (vei aparat) te veu
temperaturnu promjenu svakog od medija kroz aparat.

Nain odreivanja efikasnosti moemo predoiti grafiki.
Odredimo li meusobnu vezu izmeu veliina C, , NTU dobivamo za
efikasnost aparata izraze


[ ]
C
C NTU
+
+
=
1
) 1 ( exp 1
ISTOSMJERNO

[ ]
[ ] ) 1 ( exp 1
) 1 ( exp 1
C NTU C
C NTU


= PROTUSMJERNO














7
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa
POSTUPAK ODREIVANJA POVRINE IZMJENJIVAA
zadane temperature i maseni protoci medija (uin izmjenjivaa)

Srednja log razlika temperatura

1. Izraunati t
m
iz danih t
1
', t
1
'', t
2
', t
2
''

2. Izraunati P i R te uz pomo odgovarajueg dijagrama korekcijski faktor F

3. Izraunati keficijente prijelaza topline za oba medija

4. Izraunati koeficijent prolaza topline k

5. povrina se dobije iz

A = Q / (k F t
m
)


- NTU metoda

1. Izraunati keficijente prijelaza topline za oba medija

2. Izraunati koeficijent prolaza topline k

3. Izraunati i C
min
/C
max
iz danih temperatura i protoka

4. Koritenjem dijagrama ili izraza za odgovarajui tip strujanja pronai NTU
iz i C
min
/C
max


5. Povrina se dobije iz


k
C
NTU A
min
=



POSTUPAK ODREIVANJA UINA IZMJENJIVAA
zadane ulazne temperature medija, maseni protoci, povrina A

Srednja log razlika temperatura

1. Pretpostaviti izlazne temperature t
1
'', t
2
''

2. Izraunati keficijente prijelaza topline za oba medija

3. Izraunati koeficijent prolaza topline k

4. Izraunati t
m

8
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa

5. Izraunati P i R te uz pomo odgovarajueg dijagrama korekcijski faktor F

6. Izraunati uin izmjenjivaa iz

Q = k A F t
m

7. Provjeriti pretpostavljene izlazne temperature t
1
'', t
2
'' iz

Q = (mc)
1
(t
1
-t
1
) = (mc)
2
(t
2
-t
2
)

8. Ponoviti cijeli postupak ako dobivene temperature ne odgovaraju
pretpostavljenima iz toke 1. koristei vrijednosti iz toke 5. (toke 2 i 3 se
mogu preskoiti jer se k malo mijenja s promjenom temperature)


- NTU metoda

1. Izraunati keficijente prijelaza topline za oba medija

2. Izraunati koeficijent prolaza topline k

3. Izraunati NTU i C
min
/C
max
iz k, dane povrine i protoka

4. Koritenjem dijagrama ili izraza za odgovarajui tip strujanja pronai iz
NTU i C
min
/C
max


5. Izraunati izmijenjenu toplinu uz pomo

Q = (mc)
min
(t
1
-t
2
)

6. Izlazne se temperature dobiju iz

Q = (mc)
1
(t
1
-t
1
)= (mc)
2
(t
2
-t
2
)



- NTU metoda u ovom sluaju omoguava bre raunanje izmijenjene
topline i izlaznih temepratura, no to je to sluaj kada se koristi djm gdje je
potrebno provesti iterativni postupak s moguim problemima konvergencije
iteracije.

Kada imamo dvofazno strujanje potrebno je odrediti temperaturu stijenke ili
toplinski tok koji se pojavljuju u izrazima za prijelaz topline.
Dimenzioniranje je izmjenjivaa tada preporuljivo provesti na nain opisan u
tekstu koji slijedi.

Postupak odreivanja k i povrine izmjene topline isparivaa R12
9
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa
tip Shell & Tube

Zadani parametri:

- ulazne i izlazne temperature primara i sekundara t
1
', t
1
'', t
2
', t
2
''
- uin izmjenjivaa Q
- primarna struja u platu izmjenjivaa (voda), sekundarna (R12) u cijevima

Odabrano:
- cijevi d
v
/d
u
- brzina na ulazu u cijevi w
su

Maseni protok

primar: m
Q
c t t
p
1
1 1
=
( ' ")
sekundar: m
Q
c t t
s
2
2 2
=
( " ')

Srednja logaritamska razlika temperatura

t
t t t t
t t
t t
t t
t
t
m
v n
v
n
=

=
( " ') ( ' ")
ln
( " ')
( ' ")
ln
1 2 1 2
1 2
1 2


Korekcijski faktor F=1 (nema potreba za raunanje P i R)

Pretpostavka ekvivalentne brzine u platu izmjenjivaa izmeu pregrada
w
e
= 0.15 0.3 m/s

Odabir broja cijevi u jednom prolazu

preporuena brzina u cijevima w
s
= 0.5-1.5 m/s

n
m
w d
s
s u s
'=


4
2

; stvarna brzina u cijevima w
m
d n
s
s
u s
=


4
2



Re i Pr znaajka za srednju temperaturu radne tvari ( t
p
, t
s
)

Re
Re
p
e v
p
s
s u
s
w d
w d
=

=

Pr
Pr
p p p
p
p
s s s
s
s
c
c
=
=

10
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa

Toplinski tok

1. PRIMAR - u platu

- prema Donohueu za plat sa segmentnim pregradama

4 Re 510
4
; 0.5 < Pr 510
3
Nu C f
p Q
= Re Pr
. . 06 033

C = 0.25 - za plat s vrlo dobrom mehanikom obradom
C = 0.22 - za neobraeni plat
f
Q
= (
sr
/
st
)
0.14
0.95 - korekcioni faktor za smjer izmjene topline

Nu
d
p
s L
=

- toplinski tok sveden na unutranju povrinu stijenke

( )
q
t t
d
d
d d
d
R
konst t t
p
p stj
u
v p
u v
u
p stj
=

+ +
=
1
2
ln


R - otpor uslijed taloenja neistoa

2. SEKUNDAR - u cijevima

Za R12 - Mjehuriasto isparavanje (iz monografije Radne tvari u tehnici
hlaenja, FSB, 1982.)

( ) tvari const 95 . 0
2 . 0
6 . 0

=
u
sr s
s
d
w
q

s
s s
u
Nu
d
=

q
s
=
s
( t
stj
- t
s
)

Iteracijom se dobiva q
p
= q
s
za t
stj

Koeficijent prolaza topline

k
q
t
m
=

Povrina izmjene topline

A
Q
k t
m
=



Duljina izmjenjivaa
11
Elementi gradnje aparata: Metode prorauna izmjenjivaa

L
A
P n d
u
=

gdje nazivnik predstavlja povrinu 1 m snopa cijevi za P
prolaza

Nakon preliminarnog odreivanja povrine izmjene topline slijedi odreivanje
rasporeda cijevi u platu i njegova promjera, te provjera pretpostavljene
ekvivalentne brzine u platu. Ako pretpostavljena brzina ne odgovara
izraunatoj ponavlja se proraun koeficijenta prijelaza topline u platu.

Promjer plata

D f z t f z
T o
o
= +
1
2
2
t
z - ukupan broj cijevi
t
o
- korak rasporeda cijevi 1.5 2.5 d
v
f
1
- konstanta rasporeda cijevi
f
2
- konstanta broja prolaza
s
1
- debljina stijenke plata
d
1
= D
T
+ d
a
+ 2u + 2s
1
- vanjski promjer plata

Ekvivalentna brzina u platu
w
m
f
f f f
e
p
p e
e l
=

g


f
e
- ekvivalentni presjek , f
l
- slobodni presjek pri uzdunom nastrujavanju
f
g
- slobodni presjek za popreno nastrujavanje

( )
f
D b t t h n d
l
u v
=
+

2
4 4
2
'
;
n' - broj cijevi koje se nalaze u krunom odsjeku
t , b - geometrijske veliine krunog odsjeka

f s
g
= e s - razmak izmeu pregrada
e - najmanji razmak izmeu stijenki cijevi









12