Nikola Opati

*

Struni rad



















Trokovi postupka - parnini trokovi




















U Zagrebu, 31. kolovoza 2003. godine

*
Nikola Opati, sudac upanijskog suda u Velikoj Gorici

1
I Uvodne naznake

Dravno pravosue prua zatitu ugroenih subjektivnih prava od aktivnosti
istovremeno usmjerenih protiv objektivnog prava, pravnog poretka i uspostavljenog
drutvenog ustroja. Meutim, bez obzira da li e zatraena zatita biti uspjena ili pak
nee, nakon svega ostaje troak te zatite, kojeg svakako i netko mora nadoknaditi.
Svaka aktivnost pravosudnog sustava prouzrokuje materijalne izdatke za koje
treba osigurati odgovarajua novana sredstva. Kako e se, na koji nain i u kojem
obimu nastali trokovi nadoknaditi pitanje je politike odluke zakonodavca
manifestirane kroz pravne norme koje reguliraju to podruje.
Vrijednost, cijenu aktivnosti dravnog pravosua, koliko se zna, nitko nije ni
pokuao priblino tono i transparentno utvrditi. Do nekih, vrlo uopenih podataka
moe se doi analizom pozicija prihoda i rashoda dravnog prorauna, ali to su samo
oni trokovi koji terete sve subjekte kao porezne obveznike. Koliki su cjelokupni
stvarni trokovi, zajedno sa onima koje podmiruju neposredni sudionici sudskih
postupaka, te udio tih stvarnih trokova u cjelokupnoj potronji stanovnitva nitko jo
nije izraunao. Za pretpostaviti je, barem prema broju sudskih predmeta, da se radi o
angairanju ogromnih novanih i materijalnih sredstava. Primjeuje se, da se
ekonomikom pravosua u Republici Hrvatskoj nitko sustavno i konkretno ne bavi. Da
je tome tako, primjerice: inae u osnovi relativno jednostavan sistem obrauna i
naplate sudskih pristojbi bio bi u praksi daleko bolje i efikasnije rijeen, sadanja
konkretna stvarna i mjesna nadlenost sudova kroz teritorijalnu organizaciju
pravosudnog sustava, ini se kao da apstrahira stvarne materijalne mogunosti i
potrebe graana i gospodarstva za sudskom zatitom, vrlo znaajan demografski i
prometni faktor povezanosti regija kao i da ne postoji u planiranju mree pravosudnih
tijela, to sve zajedno itav sustav ini tromim, krajnje neefikasnim i u konanici
izuzetno skupim, kako za dravu (porezne obveznike), tako i za same stranke. Sve
gore navedeno iziskuje multidisciplinarno istraivanje, a tek potom stvaranje
jedinstvene i dugorone strategije razvoja hrvatskog pravosudnog sustava.
U ovom radu, obzirom na temu, osvrnuti u se samo na trokove graanskog
parninog postupka koji terete stranke u postupku, kao dijela ukupnih trokova
pruanja pravne zatite te na neke praktine probleme i nedoumice koji se pojavljuju
pred sucima i odvjetnicima kao pravnim praktiarima u primjeni tog instituta.

II Pravna regulativa - izvori

Naknada trokova postupka u Republici Hrvatskoj regulirana je kroz odredbe
lanka 151.-177. Zakona o parninom postupku (Narodne novine Republike
Hrvatske broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03) /dalje u tekstu: ZPP/
1
, uz
napomenu da posljednja novela tog temeljnog procesnog zakona kroz Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Narodne novine Republike
Hrvatske broj: 117/03), /dalje u tekstu: ZID ZPP-a NN RH 117/03/ sukladno lanku
287., stupa na snagu 1. prosinca 2003. godine, pa se u ovom lanku posebno treba
osvrnuti na najnovije izmjene i dopune Zakona izvrenih u sferi regulacije instituta
trokova parninog postupka.
Trokovi postupka regulirani su pravnim institutima parninih trokova (lanak
151. 167. ZPP-a), trokova u postupku osiguranja dokaza (lanak 168. ZPP-a), te
kroz institut osloboenja od plaanja trokova postupka (lanak 172. 177. ZPP-a),
pri emu valja uvodno osobito naglasiti da se osloboenje od plaanja trokova samo

1
Grbin, Ivo, Zakon o parninom postupku sa sudskom praksom - Glava dvanaesta, TROKOVI
POSTUPKA, izd. Organizator Zagreb, 2000. god.
2
odnosi na obvezu parnine stranke da prethodno snosi trokove prouzroene svojim
procesnim radnjama. Zakon o parninom postupku ujedno predstavlja supsidijarni
izvor prava za pitanja trokova koje drugi procesni zakoni nisu drugaije regulirali.
Odredbe Zakona o parninom postupku, iako je to temeljni graansko procesni
zakon, u sferi regulacije instituta naknade parninih trokova imaju materijalno-pravni
karakter,
2
to stoga to zahtjev za naknadu parninog troka predstavlja sporedni
zahtjev materijalno-pravnog naravi o kojemu sud odluuje temeljem posebno
postavljenog zahtjeva stranke u postupku.
Sud ne moe, sukladno lanku 2. stavak 2. ZPP-a odbiti, da odluuje o zahtjevu
za koji je nadlean, pa stoga mora odluiti o osnovanosti, ili pak o neosnovanosti
konkretno postavljenog zahtjeva za naknadu parninog troka. Obveza naknade
parninih trokova je direktna posljedica gubitka parnice.
Postojea, uglavnom ujednaena, judikatura pokuava dati praktine odgovore
na odreena sporna pitanja i situacije koja nisu izriito rijeena samim odredbama
Zakona o parninom postupku.

III Pojam instituta parninih trokova

Troak parninog postupka i obveza njegove naknade jedna je od posljedica
odnosa stranaka u parnici.
Iscrpno i taksativno nabrajanje vrsta parninih trokova bilo je s legislativnog i
nomotehnikog aspekta poprilino nespretno, stoga je zakonsko rjeenje o
odreivanju pojma parninih trokova ZPP rijeio tako da je vrlo uopeno definirao
sadraj parninih trokova i to kao onih izdataka uinjenih u tijeku ili u povodu
parnice, pri tom ne nabrajajui taksativno to sve sainjava parnine trokove (lanak
151. st. 1. ZPP-a).
3

Iznimka je u stavku 2. kada Zakon izrijekom navodi da parnini trokovi
obuhvaaju nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na
nagradu (primjerice: dravnog odvjetnika).
Izdacima uinjenim neposredno u tijeku postupka (parnice), uvrijeeno se
smatraju oni uinjeni za sudske pristojbe, za izvoenje dokaza, trokove za
odravanje roita i oevida izvan sudske zgrade, za objavljivanje sudskih oglasa,
osobni trokovi stranaka i zastupnika skopanih sa njihovim dolaskom na sud.
Trokovi uinjeni u povodu postupka (parnice) smatraju se onim izdacima koji
mogu nastati i prije pokretanja parnice, ali pod uvjetom da su nastali povodom
postupka u kojemu treba biti donesena odluka o njima. Te izdatke najee ine oni
koji su nastali za osiguranje dokaza, za neuspjeli pokuaj nagodbe prije parnice,
fotokopiranja dokumenata, izvansudske opomene, trokovi postupka nastali pred
nekim drugim organom koji je rjeavao o prethodnom pitanju, trokovi potarine,
trokovi pribavljanja isprava koje su priloene uz tubu, trokovi prouzroeni
zakljuenjem ugovora o prorogaciji, ili o izabranom sudu.
Trokovi postupka su i oni nastali kad dostavlja zatrai pomo policije radi
utvrivanja istovjetnosti osobe koju zatekne na mjestu na kome dostavu treba obaviti
te radi obavljanja drugih radnji dostave (lanak 66. ZID ZPP-a NN RH 117/03 smatra
Trokovi dostave putem javnoga biljenika isto ulaze u parnine trokove, ako sud
ocijeni da su oni bili nuni (lanak 67. ZID ZPP-a /NN RH 117/03/).
Parnini trokovi obuhvaaju nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima
zakon priznaje pravo na nagradu, npr. trokovi vjetaka. Zastupanje po odvjetniku

2
Pavlovi, Mladen, Trokovi parninog postupka s posebnim osvrtom na nagrade..., Zbornik radova
Pravnog fakulteta u Splitu, god. 38, 2001.
3
Triva, Sinia, Graansko parnino procesno pravo, IV izdanje, N. Novine, Zagreb, 1980.g.
3
uvijek se smatra potrebno i svrsishodno, te se nagrada odvjetniku tretira kao sastavni
dio parninih trokova. Za napomenuti je da parnina stranka kojoj je osigurano
besplatno pruanje pravne pomoi kroz zastupanje u konkretnoj parnici nema pravo,
pa i makar dobila parnicu, da od protivne strane trai naknadu parninog troka za
izdatak zastupanja (taj izdatak nije ni uinjen). Valja istai da odvjetniku ne pripada
naknada trokova po odvjetnikoj tarifi u vlastitoj parnici, ve samo stvarni izdaci koji
se priznaju i drugim strankama. Stranka po profesiji odvjetnik kao svaka druga
stranka u vlastitoj stvari moe angairati drugog odvjetnika i tada e imati pravo na
naknadu izdatka uinjenog za svoje zastupanje.
Kada dravni odvjetnik ili koje drugo dravno tijelo nastupa kao stranka, odluka
o parninim trokovima donosi se u korist, odnosno protiv Republike Hrvatske. To je
nova odredba u ZPP-u (lanak 154.a) unesena ZID ZPP-a /NN RH 117/03). Time je
rijeeno pitanje subjekta u iju se korist odnosno protiv koga se donosi odluka o
trokovima postupka, u postupku u kojemu dravni odvjetnik ili koje drugo dravno
tijelo nastupaju kao stranke. Kako ta tijela u tom svojstvu nastupaju u javnom
interesu, taj subjekt moe biti samo drava. Ta tijela nemaju pravni subjektivitet, iako
im se u postupku priznaje ius standi in iudicio.
lankom 88. ZID ZPP-a /NN RH 117/03/, izvrena je intervencija u lanku 162.
ZPP-a. Uz izmjenu terminloke prirode ostao je na snazi samo stavak 1., koji
propisuje da kada dravni odvjetnik sudjeluje u postupku kao stranka on ima pravo
na naknadu trokova prema odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu, dok
su stavci 2., 3. i 4. brisani. Prema odredbi jo uvijek vaeeg stavka 2. lanka 162.
ZPP-a trokovi koje bi trebao podmiriti dravni odvjetnik isplauju se iz sredstava
suda, pa kako sudovi redovito nemaju odgovarajua sredstva u svom proraunu,
prihvaeno je rjeenje o brisanju te odredbe pa se Dravno odvjetnitvo u cijelosti i
glede trokova postupka tretira kao i druge stranke. Budui da je naputena
institucija dravnoodvjetnike intervencije u parninom postupku (lanak 205. ZPP-a
je brisan lankom 103. ZID ZPP NN 117/03), te da je lanak 204. ZPP-a ve ranije
brisan Zakonom o preuzimanju Zakona o parninom postupku ("Narodne novine",
broj 53/91), odredbe stavaka 3. i 4. lanka 162. postale su suvine.
Sukladno lanku 163. ZPP-a odredbe o trokovima primjenjuju se i na stranke
to ih zastupa dravno odvjetnitvo. U tom sluaju trokovi postupka obuhvaaju i
iznos koji bi se stranci priznao u ime nagrade odvjetniku. Pri tome treba istai da se
kod obrauna iznosa ne primjenjuje Tbr. 42. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi
trokova za rad odvjetnika, odnosno Dravno odvjetnitvo na iznos nagrade ne
obraunava porez na dodanu vrijednost (PDV).
lanak 35. stavak 2. ZPP-a parnini troak uz kamate, ugovornu kaznu i ostala
sporedna traenje, tretira kao sporedno traenje u smislu utvrivanja vrijednosti
predmeta spora.

IV Vrijednost predmeta spora

Osnove za utvrivanje vrijednosti predmeta spora regulirane su lancima 35.
40. ZPP-a. Pod vrijednou predmeta spora treba razumjeti vrijednost zahtjeva
izraenog u novanom ekvivalentu. Ako se tubeni zahtjev odnosi na isplatu
novanog iznosa, tada taj iznos predstavlja i vrijednost predmeta spora. Meutim,
ako se tubeni zahtjev ne odnosi na isplatu novanog iznosa, tuitelj je duan u tubi
naznaiti vrijednost predmeta spora.
4


4
Pavlovi, Mladen, Predmet spora i utvrivanje njegove vrijednosti, Hrvatska pravna revija, oujak
2001.g.
4
Pitanje naknade parninih trokova, a osobito njihova visina u direktnoj su
korelaciji sa vrijednou predmeta spora. To se osobito odnosi na visinu sudskih
pristojbi i visinu nagrade za rad odvjetnika.
Sustav uspostavljen Zakonom o sudskim pristojbama (N. N. RH broj: 74/95,
57/96 i 137/02) s Tarifom sudskih pristojbi, i Tarifom o nagradama i naknadi trokova
za rad odvjetnika (N. N. RH broj: 69/93, 87/93 i 16/94 i 11/96) /dalje u tekstu OT/, u
svojoj osnovi koncipiran je na nain da proporcionalno s vrijednou predmeta spora
rastu i izdaci za sudske pristojbe i izdaci uinjeni za odvjetniku nagradu. Dakle, to
je vrijednost predmeta spora vea, vei su izdaci pravne zatite.
Ipak, ti trokovi su limitirani tako da najvii iznos sudske pristojbe za
pojedinanu sudsku odluku (radnju) koja podlijee pristojbenoj obvezi moe iznositi
najvie 5.000,00 kn, odnosno taj iznos uvean za odgovarajui koeficijent (npr-
pristojba na albu se uveava za 25%). Isto tako najvii iznos odvjetnike nagrade za
pojedinu obavljenu radnju je 10.000 bodova, to obzirom na aktualnu vrijednost boda
od 8 kuna (Tbr. 50 OT), uz paual od 25% (Tbr. 42. OT) i PDV (Tbr. 42. st.2. OT)
iznosi 122.000,00 kn, koji iznos podlijee eventualnom poveanju (snienju) u
specifinim sluajevima (Tbr. 10. st. 1., 36. OT i 37. OT).
Sukladno Tbr. 39a. OT, u imovinskopravnim stvarima odvjetnici sa strankom
mogu iskljuivo pismeno ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u
postupku, a gornja granica ugovorenog postotka ne moe prijei 30% od ukupno
ostvarenog uspjeha.
Otvara se pitanje je da li se tako ugovorena nagrada u razmjeru s uspjehom u
postupku moe zatraiti kao troak postupka.
Ako parnini trokovi obuhvaaju nagradu za rad odvjetnika kao to to ZPP
izrijekom navodi i kako taj Zakon ne radi distinkciju izmeu odvjetnike nagrade
obraunate po pojedinoj radnji u skladu sa Tbr. 7., 8. i 9. OT, od one nagrade po Tbr.
39a. OT, onda bi se i nagrada za rad odvjetnika odreena razmjerom uspjeha u
postupku mogla zatraiti i dosuditi kao troak postupka. Naravno, kako se radi samo
o nainu obrauna visine nagrade, a ne o dvije nagrade za rad odvjetnika, onda u
tom sluaju ne bi bilo mjesta i za naknadu parninog troka obraunatog po
poduzetim procesnim radnjama. Zahtjev za naknadu troka koji se odnosi u dijelu
nagrade za rad odvjetnika trebao bi u tom sluaju biti opskrbljen pisanim ugovorom o
toj nagradi.
Promatrano pak s aspekta obveznika naknade parninog troka, u pravilu
onoga koji je parnicu izgubio, s interesom da taj troak bude to manji, ovdje se
postavlja osnovno pitanje da li on u sluaju gubitka parnice prouzroeni troak koji se
odnosi na ugovorenu odvjetniku nagradu suprotne (pobjednike) strane takav troak
mora nadoknaditi. U tom suprotstavljanju osnovni argument obveznika naknade
parninog troka onoga tko je parnicu izgubio, bio bi da ugovor o odvjetnikoj
nagradi izmeu parninog protivnika i njegovog punomonika, kao nain obrauna
nagrade za rad odvjetnika u razmjeru s uspjehom u postupku njega niime ne vee
jer on nije ugovorna strana.
O gornjem pitanju svakako bi definitivni odgovor trebala dati sudska praksa.
Detaljno razmatranje rjeenja iz Zakona o sudskim pristojbama s Tarifom
sudskih pristojbi
5
, kao i Tarife o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika,
predstavljalo bi posebnu temu, koja prelazi zadau ovog rada.



5
O sudskim pristojbama vie: Opati, Nikola, Primjena Zakona o sudskim pristojbama u parninom i
ovrnom postupku, Godinjak: Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, 7:1997, str. 411-
432.
5
V Prethodno snoenje parninih trokova

U pravilu svaka stranka prethodno sama podmiruje trokove koje je uzrokovala
svojim radnjama (lanak 152. ZPP-a). Problem se u biti svodi na financiranje
procesne aktivnosti suda i stranaka. Ostvarenje ovog naelnog stava u odnosu na
prethodno snaanje trokova u svezi s izvoenjem dokaza, poblie je ureeno
odredbom lanka 153. ZPP-a.
Tako, ako stranka predloi izvoenje dokaza, duna je po nalogu suda
unaprijed poloiti iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati u povodu
izvoenja dokaza (stavak 1.).
Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, ili kad ga sud odredi po slubenoj
dunosti, sud e odrediti da iznos potreban za podmirenje trokova poloe obje
stranke na jednake dijelove. Ako je sud odredio izvoenje dokaza po slubenoj
dunosti, moe odrediti da iznos poloi samo jedna stranka (stavak 2). Smisao ove
odredbe je otvaranje mogunosti sudu da prema okolnostima svakog pojedinog
konkretnog sluaja ocijeni kome nametnuti obvezu predujmljivanja troka. Pri
utvrivanju te obveze moraju se imati u vidu specifine okolnosti sporne pravne
situacije, ekonomska snaga sudionika u postupku, skrivljenost spora poradi
nezakonite radnje, odnosno jednostranog akta jedne od stranaka u sporu. U tom
smislu vrlo je indikativna odluka Ustavnog suda broj U-III-297/2000 od 4. listopada
2000. godine /NN RH 101/00/
6
.
Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje
trokova ne bude poloen u roku to ga sud odredi. U tom e sluaju sud, s obzirom
na sve okolnosti, po svojem uvjerenju ocijeniti od kakve je vanosti to stranka nije u
roku poloila iznos potreban za podmirenje trokova (stavak 3).
Parninu stranku nitko ne moe prisiliti na aktivno poduzimanje procesnih radnji
u parnici, to je ekskluzivno pravo svake parnine stranke da sama odabere nain i
intenzitet svojeg angamana u parnici, ali tetne posljedice svog dranja svakako
snosi stranka sama.
Dunost prethodnog snoenja trokova, ne moe se ostvariti prisilnim putem.
Propust stranke da udovolji nalogu suda i predujmi trokove izvoenja dokaza, moe
biti samo eventualni gubitak koristi koju bi joj moglo donijeti izvoenje tog dokaza.
Svojim stranakim dispozicijama, konkretno proputanjem predujmljivanja potrebnih
trokova, stranka pokazuje time pomanjkanje interesa za postizanje zatite svojih
subjektivnih prava, stoga je sud u tom sluaju ovlaten da odustane od izvoenja
dokaza.
Valja napomenuti da je u ovom lanku ZPP-a (153.) izvrena intervencija
lanakom 81. ZID ZPP-a /NN RH 117/03/, na nain da je novom odredbom stavka 4.
propisano da ako sud izvede dokaz, iako predujam za njegovo izvoenje nije
poloen, rjeenjem e naloiti stranci da u roku od osam dana odreenu svotu plati
svjedoku ili vjetaku. Predvieno je da alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu.
Ratio ove dopune bio je to da je rijeeno pitanje naknade trokova za izvedene
dokaze u sluaju u kojemu nije uplaen potreban predujam. Sud odluuje o naknadi
tih trokova rjeenjem protiv kojega nije doputena suspenzivna alba.
Meutim, postoji zakonom ureeni izuzetak (stavak 5.) kako stranke svojim
stranakim dispozicijama ne bi osujetile prisilne propise i propise javnog morala, jer
sud nee uvaiti raspolaganja stranaka suprotna kogentnim normama i javnom
moralu. Stoga, ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenje dokaza radi
utvrivanja injenica u svezi raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim

6
Mri, Gordana, Predujmljivanje trokova kad sud odredi izvoenje dokaza po slubenoj dunosti,
Hrvatska pravna revija, 1:5/2001, str. 98-102
6
propisima i propisima javnog morala, a stranke ne poloe odreeni iznos, trokovi za
izvoenje dokaza isplatit e se iz sredstava suda.
Ovdje moramo naznaiti i odredbu lanka 154. st. 4. ZPP-a, kojom se daje
ovlast sudu da prema rezultatu dokazivanja odlui hoe li trokovi izvoenja dokaza
radi utvrivanja injenica u svezi raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s
prisilnim propisima i propisima javnog morala, podmiriti jedna ili obje stranke, ili e ti
trokovi pasti na teret suda.
Obzirom na stilizaciju odredbe novog stavka 4. iz lanka 153. ZPP-a uz odredbu
ve postojeeg lanka 154. st. 4. ZPP-a, za oekivati je u praksi da e na najmanju
mjeru biti svedeni sluajevi kada e trokovi za izvoenje dokaza biti naknaivani na
teret sredstava suda.

VI Nadoknada parninih trokova

U pravilu naknada trokova odreuje se po naelu odgovornosti za uspjeh u
parnici (naelo causae), a samo izuzetno po naelu odgovornosti zbog krivnje ili
sluaja (naelo culpae).
U svezi ovlatenja na podnoenje zahtjeva za naknadu trokova, aktivno su
legitimirane stranke, umjeai, svjedoci, vjetaci i tumai. Po naelu odgovornosti
osobe od kojih se moe traiti naknada troka su parnine stranke, dok po naelu
krivnje pasivno legitimirani mogu biti uz stranke, njihovi zakonski zastupnici odnosno
punomonici, umjeai, svjedoci, vjetaci i zastupnici.
Ovo osnovno pravilo prilagoeno je s posebnim pravilima u situacijama u kojima
u konkretnoj parnici sudjeluju suparniari, te situacijama u kojima je uspjeh stranaka
podijeljen.

a) naelo odgovornosti za uspjeh (naelo causae)

lanak 154. st. 1. ZPP-a, kroz odredbu da stranka koja izgubi parnicu duna je
protivnoj stranci i njezinu umjeau nadoknaditi trokove, proklamira naelo causae.
Prema tom naelu u konanici je duan svoje trokove i nadoknaditi trokove svojem
parninom protivniku, onaj koji je svojim dranjem prouzroio voenje parnice, te
parnicu izgubio. Tako je izgubio parnicu tuitelj ija je traena pravna zatita
otklonjena, bilo odbijanjem tubenog zahtjeva ili odbaajem tube, dok je tuenik
izgubio parnicu ako je tuiteljev tubeni zahtjev usvojen. Pri tome uzima se u obzir
samo objektivni kriterij, pa je potpuno nevano to je stranka ustala tubom u
uvjerenju da joj pripada pravo na zatitu. Odluka o dunosti nadoknade parninih
trokova prema naelu causae moe se donijeti tek povodom donoenja konane
odluke o predmetu spora.

b) naelo odgovornosti za krivnju, odnosno za sluaj (naelo culpae)

lanak 156. stavak 1. ZPP-a, kao iznimku od naela causae, proklamira da je
stranka duna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci trokove koje
je uzrokovala svojom krivnjom ili sluajem koji se njoj dogodio, dakle po naelu
cuplae. Takvi su trokovi oni koji primjerice nastanu zbog skrivljenog ili sluajnog
odlaganja roita, obraanja nenadlenom sudu, neosnovanog prigovora apsolutne
nenadlenosti, traenja povrata u prijanje stanje zbog proputanja radnje koju je
trebalo poduzeti u roku.
Glede iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza, valja ukazati na
usvojeno rjeenje iz lanka 157. ZID ZPP-a /NN RH 117/03/, kojim je izmijenjen
dosadanji sadraj odredbe lanka 299. ZPP-a.
7
Novoredigiranim lankom 299. ureeno je pravo stranaka na iznoenje novota
tijekom prvostupanjskog postupka. Stranako pravo na iznoenje novota pripada sve
do zakljuenja glavne rasprave, ali stranke tada dune protivniku po naelu culpae
naknaditi trokove izazvane okolnou da to nisu uinile ve na pripremnom roitu
ili prvom roitu za glavnu raspravu ako pripremno roite nije odrano. Inzistiranje
na procesnoj stezi pojaano je dunou nadoknade izazvanih trokova protivnoj
stranci.
Naime, stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i
predlagati nove dokaze, ali su dune naknaditi trokove koji time budu izazvani
protivnoj stranci, osim ako potreba za iznoenjem novih injenica i predlaganja novih
dokaza nije izazvana ponaanjem protivne stranke. Na zahtjev protivne stranke, sud
e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi takvih trokova rjeenjem. Protiv toga
rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije
njegove pravomonosti. Takvo rjeenje, predvieno je i za sluaj kada stanke izmeu
roita za glavnu raspravu upuuju podneske u kojima iznose nove injenice i
predlau nove dokaze, osim ako potreba za iznoenjem novih injenica i predlaganja
novih dokaza nije izazvana ponaanjem protivne stranke.
Stavak 2. lanka 156. ZPP-a, odgovornost za nadoknadu trokova protivnoj
strani po naelu krivnje proiruje na zakonskog zastupnika ili punomonika stranke,
koji je te trokove prouzroio. Tada zakonski zastupnik ili punomonik osobno
odgovara i trokove prouzroene svojom krivnjom nadoknauje samo protivnoj
stranci, a ne i stranci koju je zastupao. Za sluaj, odnosno time uzrokovane trokove,
koji se desio njezinom zakonskom zastupniku ili punomoniku, odgovara samo
stranka. U takve sluajeve potpadala bi naknada za trokove roita koje je sud
odloio zbog toga to je iz sudnice udaljio zakonskog zastupnika fizike osobe ako je
to bio potrebno radi zatite prava i interesa zastupane stranke.
Izvrena intervencija lankom 84. ZID ZPP-a /NN RH 117/03/, na nain da je u
lanku 156. ZPP-a dodana odredba stavka 3. prema kojoj je sud duan odmah,
nakon to nastanu trokovi koje je neka od stranaka ili koji drugi sudionik duan
naknaditi po naelu culpae, rjeenjem odluiti o njihovoj naknadi, neovisno o odluci o
glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na
temelju toga rjeenja moe traiti prije njegove pravomonosti. Time se eljelo
pridonijeti bitnom pojaanju procesne stege, jer takvo rjeenje oito destimulativno
djeluje na stranke i njihove zastupnike da skrivljeno uzrokuju takve trokove,
odnosno time se prua mogunost pravodobne naknade namjerno izazvanih
trokova protivnoj stranci, bez prisile da eka okonanje parnice kako bi takve
trokove mogla nadoknaditi. Naknada takvih trokova dosuenih po pravilima naela
culpae je definitivna, pa je bez utjecaja injenica ako stranka konano zbog gubitka
parnica bude osuena na naknadu troka suprotnoj strani po naelu causae.
Trend jaanja procesne stege, odnosno destimulacije koritenja instituta povrata
u prijanje stanje u evazivne i dilatorne svrhe, otvorio je mogunost izravnog
sankcioniranja posljedica proputanja stranke koje je dovelo do povrata u prijanje
stanje, tako da je ZID ZPP-a /NN RH 117/03/ (l. 62.) i to po naelu cuplae rezultiralo
uvoenjem nove odredbe lanka 122a. Naime, po toj novoj izriitoj zakonskoj odredbi
stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi
trokove postupka izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u
prijanje stanje neovisno o ishodu spora. O tom zahtjevu protivne stranke za
naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o
odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se
na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti.
8
Stranka kojoj je dostavlja nesavjesnim obavljanjem svoje dunosti prouzroio
dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da dostavljaa
odnosno pravnu osobu koja za njega odgovara po opim pravilima za naknadu tete
osudi da joj te trokove naknadi. O takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti
bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja doputena je
alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti i prije njegove pravomonosti.
Zahtjev za naknadu tih trokova stranka moe postaviti u roku od petnaest dana od
saznanja za razloge koji opravdavaju njegovo postavljanje, a najkasnije do
pravomonosti, odnosno okonanja postupka u povodu izvanrednog pravnog lijeka
(lanak 79. ZID ZPP-a NN RH 117/03).

c) naknada parninog troka u parnici u kojoj sudjeluju suparniari

Kako vie osoba mogu jednom tubom tuiti odnosno biti tuene (suparniari),
dakle imati poloaj stranke ili stranaka u parnici, tada se i na njih odnosi dunost
snaanja parninih trokova, odnosno imaju pravo da im ti trokovi budu
nadoknaeni.
lankom 161. st. 1. ZPP-a naelno je odreeno da suparniari naknauju
trokove u naelu u jednakim dijelovima.
Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud e
prema razmjeru tog udjela odrediti koliki e dio trokova nadoknaditi svaki od
suparniara. Dakle, da bi sud mogao osnovano postupiti tako da s obvezom naknade
troka optereti svakog suparniara prema razmjeru njihova udjela u predmetu spora,
teba postojati znatna razlika izmeu omjera njihovih udjela, inae e suparniari
snositi trokove na jednake dijelove.
7

Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i
za trokove dosuene protivnoj strani. Za trokove uzrokovane posebnim parninim
radnjama pojedinih suparniara ostali suparniari ne odgovaraju
8
.
Ovdje je vano napomenuti da je u sudskoj praksi zauzet stav, da ako su oba
nuna suparniara dala povod za tubu, pa je jedan od njih priznao tubeni zahtjev
na pripremnom roitu, a drugi ga je tijekom cijelog postupka osporavao u svezi s
ime su nastali trokovi, tada ako tuitelj uspije u parnici, oba tuenika treba
solidarno da naknaditi samo trokove podizanja tube, a ostale parnine trokove
duan je nadoknaditi suparniar koji je osporavao tubeni zahtjev.
U dosadanjoj praksi esto se dogaalo da je sud donio odluku kojom odbacuje
tubu u odnosu na nekog od suparniara ili djelominu presudu o zahtjevu koji se
tie samo nekog od suparniara, odreujui pritom da e o trokovima postupka koji
je tom odlukom zavren odluiti tek u odluci kojom e rijeiti spor prema ostalim
suparniarima. Budui da se takvom praksom neopravdano odugovlailo s
definitivnim pruanjem pravne zatite u postupcima koji su se odvojeno zavravali
prema pojedinim suparniarima, stoga je izrijekom utvrena dunost suda da u
navedenom sluaju odlui i o trokovima postupka. Naime, ZID ZPP-a /NN RH
117/03/ dopunjuje lanak 164. ZPP-a odredbom stavka 5. s propisom da u odluci
kojom se postupak zavrava za nekog suparniara, sud e odluiti i o zahtjevu za
naknadu trokova stranaka izmeu kojih se tom odlukom postupak pred tim sudom
zavrava.

d) naknada parninog troka u parnici u kojoj sudjeluje umjea


7
Bazala, Branko, Parnini trokovi po ZPP, Jugoslavenska Advokatura 1/58
8
Grbin, Ivo, Trokovi parninog postupka, Naa zakonitost, 43/9-10:1989, str. 1066-1078
9
lanak 206. st. 1. ZPP-a definira umjeaa kao osobu s pravnim interesom da
se u parnici koja tee meu drugim osobama jedna od stranaka uspije, pridrui
jednoj od stranaka. Ako pravni uinak presude treba da se odnosi i na umjeaa on
ima poloaj jedinstvenog suparniara (lanak 209. st.1. ZPP-a).
Umjeau protivne stranke, stranka koja izgubi parnicu duna je nadoknaditi
trokove.
Valja istai da umjea ni onda kad se djelovanje presude i na njega treba
odnositi (l. 209. ZPP) nije parnina stranka, pa se umjeaa presudom ne moe na
nita obvezivati ak ni na naknadu parninih trokova, ve mu se samo mogu
dosuditi parnini trokovi. (Rev-2139/89 od 29. svibnja 1990.).
Kako je adresat lanka 156. st. 1. samo parnina stranka, umjeaa se za
naknadu trokova ne moe tretiti ni po naelu culpae.
Umjea je duan da uskladi svoje parnine radnje koje poduzima s radnjama
to ih ve poduzima sama stranka kojoj se pridruio tako da se te radnje ne
udvostruuju. Stoga, kada stranke i umjea poduzmu svaka za sebe istu parninu
radnju, umjea iako je albom uspio, nema pravo na naknadu troka kojeg je imao u
vezi s tom radnjom
9
.
Umjeau treba priznati pravo na naknadu troka i onda, ako radnje koje je on
predlagao nisu poboljale poloaj stranke na ijoj se strani umijeao u parnici.
Umjea ne moe naime, unaprijed znati da li e ta stranka pravilno voditi parnicu.
10

U sudskoj odluci Okrunog suda u Zagrebu navodi se da u smislu lanka 164.
stavak 7. ZPP-a tuenici su mogli staviti zahtjev za naknadu trokova u roku od 15
dana nakon to im je dostavljeno navedeno rjeenje, a u tom roku zahtjev, je mogao
staviti i umjea. Umjea, naime, nema pravo na vlastite rokove, pa ga okolnost da
mu je rjeenje od 10. prosinca. 1985. godine, dostavljeno tek 20. sijenja 1980.
godine, ne dovodi umjeaa u povoljniji pravni poloaj. Umjea je takav zahtjev
mogao postaviti samo u rokovima u kojima su to pravo imali i tuenici. Zbog tih
razloga alba tuitelja je uvaena, prvostepeno rjeenje kojim je tuitelju naloeno da
umjeau nadoknadi parnine trokove je preinaeno i zahtjev umjeaa je odbaen,
kao nepravovremen (l. 380. to. 3. ZPP)
11
.
Prava umjeaa na naknadu parninog troka jasno oslikava gore navedena
sudska praksa.

VII Problem naknade parninog troka kod djelominog uspjeha stranaka u
parnici

lanak 154. st. 2. ZPP-a odreuje, ako stranka djelomino uspije u parnici, sud
moe, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje trokove
ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umjeau razmjeran dio trokova. Stavak 2.
propisuje da sud moe odluiti da jedna stranka nadoknadi sve trokove koje su
protivna stranka i njezin umjea imali ako protivna stranka nije uspjela samo u
razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni
trokovi.
Ovdje se prvenstveno postavlja pitanje da li prema odredbi lanka 154. stavak
2. ZPP-a sud moe po slobodnoj ocjeni odluiti da li e svaka stranka snositi svoje
trokove ili e se ti trokovi razmjerno naknaivati. Odluka suda o obvezi koja e

9
Odluka G-3916/74 od 31. oujka 1975.g Izvor: Informacija Okrunog suda u Zagrebu broj 17/1988 o
primjeni ZPP u praksi /odluka br:479/.
10
Odluka Vrhovnog suda Hrvatske Izvor: kao pod 9. /odluka br: 480/.
11
Odluka Okrunog suda u Zagrebu G-5577/86 od 7. listopada 1986.g. Izvor: Interna sudska praksa
Opinskog suda u Zagrebu.
10
stranka naknaditi parnine trokove mora odgovarati uspjehu stranaka u parnici i to
je onaj odluan moment, koji mora prevladati nad slobodnom ocjenom suda.
Za pravilno razumjevanje ove problematike bitno je imati u vidu Zakljuke
sjednice (3/80) Graanskog odjela Vrhovnog suda Hrvatske od 6. lipnja 1980.
12

Ti zakljuci glase:
1. Kod odluivanja o trokovima parninog postupka treba u pravilu,
uzimati u obzir kako tuiteljev tako i tuenikov uspjeh u parnici.
2. Kod parcijalnog uspjeha stranaka u postupku (lan 154. st. 2. ZPP)
potrebno je prilikom odreivanja trokova postupka izraze djelomini uspjeh i
razmjerni dio trokova ocjenjivati ne samo kvantitativno ve i kvalitativno, kako
s obzirom na osnovu, tako i s obzirom na visinu usvojenog, odnosno odbijenog dijela
tubenog zahtjeva.
Stoga u sluaju:
a) kad je tueni osporavao osnovu tubenog zahtjeva u potpunosti ili
samo osnovu pojedinih samostalnih dijelova zahtjeva (pojedini oblik tete i slino),
a zbog ega su izvrena vjetaenja i izvedeni drugi dokazi za koje je tuitelj
prethodno snosio trokove, tuitelju e se priznati takvi trokovi u cijelosti, bez
obzira na visinu dosuenog iznosa;
b) ako je tueni osporio samo visinu zahtijevane naknade pojedinog oblika
neimovinske tete, sud e cijeniti da li tuitelju treba u cijelosti ili samodjelomino
priznati trokove oko utvrivanja visine neimovinske tete koje je tuitelj prethodno
snosio, a u odnosu na visinu dosuene mu naknade.

VIII Posebni sluajevi dunosti naknade parninog troka

Nedavanje povoda tubi, izlune parnice, povlaenje tube i odustanak od
pravnog lijeka, potpadaju pod sluajeve naknade parninih trokova po naelu
culpae.
lankom 157. ZPP-a regulirana je situacija ako tuenik nije dao povod za tubu
i ako je u odgovoru na tubu odnosno na pripremnom roitu, a ako se ne odrava
pripremno roite - onda na glavnoj raspravi, prije nego to se upustio u raspravljanje
o glavnoj stvari, priznao tubeni zahtjev, tada e tuitelj nadoknaditi tueniku
parnine trokove. To e biti primjerice u sluaju ako tubeni zahtjev nije dospio u
trenutku podnoenja tube, ili ako zavisi od ispunjenja nekog uvjeta. Materijalno
pravo odreuje kada tuenik nije dao povoda za tubu.
lanak 158. st. 1. ZPP-a, noveliran lankom 85. ZID ZPP-a /NN RH 117/03/,
propisuje sluaj kad tuitelj povue tubu onda je duan protivnoj stranci nadoknaditi
parnine trokove. Ali, ako je tuba povuena odmah nakon to je tuenik udovoljio
zahtjevu tuitelja, trokove postupka duan je tuitelju nadoknaditi tuenik. Novom
redakcijom te odredbe jasno je rjeeno pitanje tko e kome biti duan naknaditi
trokove u sluaju u kome je tuitelj povukao tubu odmah nakon to je tuenik
udovoljio njegovu zahtjevu. Stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je
protivnoj stranci nadoknaditi trokove nastale u povodu pravnog lijeka.
Ako u izlunoj parnici bude prihvaen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud
utvrdi da je tuenik kao vjerovnik u ovrnom postupku imao opravdanih razloga da
smatra da ne postoje prava treih osoba na tim stvarima, odredit e da svaka stranka
snosi svoje trokove (lanak 160. ZPP-a). Po redovnom tijeku stvari, ako bi tuitelj
uspio u izlunoj parnici, onda bi mu tueni, morao platiti trokove postupka. Od ovog
pravila postoji izuzetak, pa stoga odluka o trokovima u izlunoj parnici ovisi o

12
Zakljuci publicirani u prilogu Nae Zakonitosti - Pregled sudske prakse broj 17. 1980.g.
11
utvrenju suda da li je tuenik kao ovrhovoditelj u ovrnom postupku imao
opravdanih razloga u ovrnom postupku smatrati da ne postoje prava treih osoba
na stvarima, odnosno smatrati da je tuitelj (ovrenik) vlasnik stvari nad kojom se
provodi ovrha, a tuitelj (ovrenik) se u tijeku ovrnog postupka nije potrudio da o
tome prui vjerodostojne dokaze. U takvoj situaciji, odluka suda mora biti u pravcu da
svaka stranka snositi svoje trokove.
13


XI Trokovi sudske nagodbe

Svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom
nagodbom, a u nagodbi nije drugaije ugovoreno. Trokovi nagodbe koja je
pokuana (lanak 324. ZPP-a), ali nije uspjela ulaze u parnine trokove. ZID ZPP-a
NN RH 117/03, (lanak 86.) unio je u lanak 159. samo terminoloku izmjenu na
nain da je rije podmiruje zamijeni rjeju snosi.
Ako parnine stranke sudskom nagodbom urede uzajamna potraivanja i po
osnovu trokova netom okonanog parninog postupka, tada parnini sud o tim
trokovima nee donositi odluku. Kad se stranke u zakljuenoj sudskoj nagodbi o
tome nisu izjasnile, svaka e stranka snositi svoje trokove, bez obzira da li postoji
razlika u visini tih trokova. U praksi je vrlo est sluaj da stranke ne ele zakljuiti
sudsku nagodbu o glavnom zahtjevu, samo zbog toga to se ne mogu dogovoriti o
nainu podmirenja do tada nastalih parninih trokova. Glede trokova nagodbe koja
nije uspjela, a koje je trokove predhodno snosio predlagatelj, uzeti e se u obzir
samo ako je nagodba pokuana pred sudom. O naknadi ovih trokova biti e
odlueno po naelu culpae, dakle ovisno o uspjehu u cjelokupnoj parnici zajedno sa
odlukom o drugim trokovima.

XII Poveanje i snienje tubenog zahtjeva - utjecaj na parnini troak

Tjekom parninog postupka tuitelj kao dominus litis ovlaten je poveati ili
smanjiti tubeni zahtjev. To se ovlatenje nuno reflektira na visinu parninog troka,
poglavito kroz onaj dio sastavnice parninih trokova koji se odnosi na nagradu za
rad odvjetnika (lanak 151. st. 2. ZPP-a).
Dakle, pojavljuje se pitanje kako utvrditi dio parninih trokova koji se odnosi na
nagradu za rad odvjetnika, u onim sluajevima kada su oni zavisni od vrijednosti
predmeta spora, a vrijednost predmeta spora mijenjala se tijekom trajanja parnice.
U praksi su se iskristalizirala dva sluaja:
- kada je tijekom parnice tuitelj preinaio tubeni zahtjev poveanjem
tubenog zahtjeva (jednom ili vie),
- kada je tuitelj tijekom parnice smanjio tubeni zahtjev.
U prvom sluaju, kada visina trokova zastupanja odvjetnika zavisi od
vrijednosti predmeta spora - a tuitelj je tijekom parnice poveao tubeni zahtjev,
visina tih trokova odreuje se s obzirom na vrijednost predmeta spora u vrijeme
poduzimanja procesne radnje, a ne prema visini konano postavljenog tubenog
zahtjeva. Glede primjene izraenih vrijednosti u Odvjetnikoj tarifi (broj bodova i
vrijednost boda), primijeniti e se ona Tarifa koja je vaea na dan donoenja odluke
o troku.
Problem se pojavljuje i u trenutku kad treba odluiti o parninom troku
sukladno lanku 154. st. 2. ZPP-a, dakle ako stranka djelomino uspije u parnici, pa
sud odredi da jedna stranka nadoknadi drugoj (i umjeau) razmjeran dio trokova u
vrijeme poduzimanja procesne radnje, a ne prema visini konano postavljenog

13
Koro, Tibor, Kako tumaiti lanak 149. ZPP-a, Naa Zakonitost 10/72.
12
tubenog zahtjeva. Tada pravilan obraun parninih trokova, osobito u dugotrajnim
parnicama, predstavlja pravi mali matematiki zadatak (za neke problem) kojeg treba
ne samo brojano pravilno izvesti, ve to i provjerljivo rijeima opisno obrazloiti.
U drugom sluaju kada visina trokova zastupanja odvjetnika zavisi od
vrijednosti predmeta spora - a tuitelj je tijekom parnice smanjio tubeni zahtjev,
visina tih trokova odreuje se s obzirom na vrijednost predmeta spora konano
postavljenog tubenog zahtjeva, a ne prema vrijednosti predmeta spora kada je
pojedina radnja poduzimana.
Dopustivou smanjenja tubenog zahtjeva tuitelju se omoguuje da smanji ili
pak u potpunosti negira tuenikov uspjeh u parnici na nain da mu se ne priznaju
odgovarajui trokovi. S aspekta tuenika, takvo za sada prihvaeno rjeenje sudske
prakse, ne ini se zakonitim i pravednim. Bez obzira na argumentaciju aktualne
sudske prakse, da smanjenje tubenog zahtjeva ne predstavlja preinaenje tube (l.
191. st. 3. ZPP-a, jer kada tuitelj smanji tubeni zahtjev, ta procesna dispozicija ima
uinak povlaenja tube /tuba se moe povui i samo djelomino-smanjenjem
tubenog zahtjeva/, a povuena tuba smatra se kao da i nije podnesena), ini se da
tuenik koji je predujmljivao trokove za rad svog angairanog punomonika
odvjetnika radi vrenja procesnih radnji prema tada aktualnoj vrijednosti spora, biva u
konanici oteen. Primjeuje se da aktualna sudska praksa u razrjeenju ovog
problema zanemaruje odredbu lanka 158. ZPP-a, prema kojoj tuitelj koji povue
tubu u obvezi je protivnoj stranci nadoknaditi parnine trokove, osim ako je
povlaenje uslijedilo odmah nakon udovoljavanja zahtjevu od strane tuenika. Pri
tome uporabljena formulacija povlaenje navodi k zakljuku da obuhvaa oba
sluaja tj. potpuno povlaenje i djelomino povlaenje. Uvaenje odredbe lanka
158. ZPP-a, doveo bi zasigurno do potrebe drugaijeg naina obrauna parninih
trokova u sluaju smanjenja tubenog zahtjeva tijekom parnice, osobito onog dijela
koji se odnosi na trokove tuenika.
14


XIII Zahtjev za naknadu trokova parninog postupka

Zahtjev za naknadu parninih trokova moe se u pravilu ostvarivati samo u
parnici u kojoj su oni i nastali.
Sud ne odluuje o naknadi trokova po slubenoj dunosti, ve samo na
odreen zahtjev stranke, a kada takav zahtjev postoji sud odluuje bez raspravljanja.
Dakle, za odluku o naknadi parninog troka potrebno je:
- da stranka postavi zahtjev (l. 164 st. 1. ZPP-a),
- da je su zahtjevu tono navedeni trokovi za koje se trai naknada (l. 164
st. 2. ZPP-a),
- da je zahtjev stavljen pravovremeno (l. 164 st. 3. ZPP-a).
15

Zahtjev za naknadu trokova moe se podnijeti u obliku pisanog trokovnika,
usmeno na roitu, to se e unijeti u zapisnik. Dakle, samo podnoenje trokovnika
ima se smatrati zahtjevom stranke da se donese odluka o trokovima.
Isto, tako ako stranka nije priloila trokovnik, ve je u tubi ili kasnije tijekom
postupka zatraila da joj se naknade odreeni trokovi parnini (npr: za sastav
upuenog podneska), sud treba odluiti o takvom zahtjevu.
U lanku 164. ZID ZPP-a NN RH 117/03 (lanak 90.) u stavku 2. ispravio je
raniju redakcijsku greku, a i dodao je novi stavak 5., koja je dopuna opisana u dijelu

14
Kaer, Hrvoje, Meusobni odnos smanjenja tubenog zahtjeva i parninog troka: povodom sudske
odluke, Vladavina prava, 2/2:1998, str. 137-147
15
Hrvatin, Branko, Naknada trokova parninog postupka, Hrvatska gospodarska revija, 47/11:1998,
str. 1305-1310 (35-40)
13
koji raspravlja o naknadi parninog troka u parnici u kojoj sudjeluju suparniari (VI
c).

a) odreenost zahtjeva za naknadu parninih trokova

U zahtjevu za naknadu troka, stranka mora odreeno navesti za koje trokove
trai naknadu. Zahtjev mora biti specificiran na nain da sadrava radnje za koje se
trai naknada i visinu naknade. Za pojedine trokove treba priloiti dokaze.
Primjerice, u zahtjevu za naknadu parninih trokova - trokovniku, treba
navesti za koje procesne radnje stranka i koliki trai troak (za odvjetniku nagradu),
za koje materijalne trokove koji su predhodno snaani (trokovi vjetaenja, sudskih
pristojbi, pristupa svjedoka).
Za sastavljanje trokovnika ne moe se traiti troak.
Ukoliko stranka prilikom podnoenja zahtjeva za naknadu troka trokovnika,
neku stavku pa i pukom omakom ispusti sud nije ovlaten, iako je taj troak uistinu
uinjen, da taj troak prizna i obrauna zajedno s ostalim specificiranim trokovima
ukljui. Sud je vezan sadrajem i granicama podnesenog zahtjeva za naknadu
troka, pa sud taj zahtjev ne smije prekoraiti (l. 2. st. 1. ZPP-a).

b) pravovremenost zahtjeva za naknadu parninih trokova

Sukadno lanku 164. st. 3. ZPP-a zahtjev za naknadu trokova stranka je
duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja koje prethodi odluivanju o
trokovima; a ako je rije o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka
je duna zahtjev za naknadu trokova staviti u prijedlogu o kojem sud treba da
odlui.
Kada je rije o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja (npr. platnog
naloga), kako to proizlazi iz gramatikog tumaenja dijela stavka 3. lanka 164 ZPP-
a, da se zahtjev za naknadu troka mora staviti zajedno s prijedlogom odluke o kojoj
sud odluuje. Dakle, u tom sluaju nema mjesta naknadom odluivanju o naknadi
troka, dakle mimo i poslije odluke o prijedlogu glavnog zahtjeva.
Primijeeno je u praksi sudova prvog stupnja, da suci znaju odobravati
strankama odreeni rok za dostavu trokovnika (zahtjeva za naknadu parninih
trokova) poslije nedvojbenog (objavljenog) zakljuenja glavne rasprave, poesto je
to rok od 3 dana !?. Takva je praksa, pogrena, pae protuzakonita, jer je posljedica
proputanja prekluzivnih rokova gubitak odreenog subjektivnog prava konkretno
prava na naknadu trokova.
Od pravila dunosti stavljanja zahtjeva za naknadu troka na nain kako to
odreuje lanak 164. st. 3. ZPP-a, zakonski izuzetak (l. 164. st. 8) predvien je za
sluaj kad tuitelj povue tubu pa je duan protivnoj stranci nadoknaditi parnine
trokove ili ako je tuba povuena odmah nakon to je tuenik udovoljio zahtjevu
tuitelja pa je trokove postupka duan tuitelju nadoknaditi tuenik, kao i kada
stranka koja odustane od pravnog lijeka pa je duna protivnoj stranci nadoknaditi
trokove nastale u povodu pravnog lijeka, ako povlaenje tube ili odustanak od
pravnog lijeka nisu obavljeni na raspravi, tada se zahtjev za naknadu trokova moe
se staviti u roku od petnaest dana nakon primitka obavijesti o povlaenju odnosno
odustanku.
Rokovi u kojima je stranka duna staviti zahtjev za naknadu parninih trokova,
u gore navedenim sluajevima, prekluzivni su rokovi i oni se na zahtjev stranke ne
mogu produavati.
Kako stavljanje zahtjeva za naknadu trokova predstavlja poduzimanje radnje u
postupku, pa ako parnina stranka propusti roite ili rok za poduzimanje te radnje i
14
uslijed toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje jer je zahvaen prekluzijom, moi
e se pod uvjetima koji su za to predvieni posluiti institutom povrata u prijanje
stanje ( l. 117- l. 122a ZPP-a).

c) odluivanje suda o zahtjevu za naknadu parninih trokova

O zahtjevu za naknadu parninih trokova odluuje sud u presudi ili rjeenju
kojim se zavrava postupak pred tim sudom, bez raspravljanja.
Pri objavi presude moe se saopiti da je sud odluio da se o odmjeravanju
trokova naknadno odlui. U takvu sluaju u sporovima koje sudi vijee trokove
odmjerava predsjednik vijea, a odluka se unosi u pisani sastav presude.
I u sluaju kada je odluka o trokovima sastavni dio presude ona se tretira
rjeenjem. Rjeenje kojim se usvaja zahtjev za naknadom troka kondematornog je
sadraja, a ako se zahtjev odbija ono je rjeenje negativnog utvrenja.
Ako sud propusti da odlui o zahtjevu za naknadu parninog postupka zajedno
s glavnom stvari, a stranka je stavila pravovremen zahtjev, stranka moe zahtjevati
donoenje dopunskog rjeenja s odlukom o naknadi trokova.
U meupresudi ili djelominoj presudi sud moe izrei da se odluka o
trokovima ostavlja za kasniju presudu, osim ako se kod djelomine presude ne radi
o zahtjevu za naknadu trokova stranaka izmeu kojih se tom odlukom za njih
postupak pred tim sudom zavrava.
Tijekom trajanja postupka sud posebnim rjeenjem odluuje o naknadi trokova
samo kad pravo na naknadu trokova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari, i kada je to
zakonom izriito predvieno, a to su u pravilu oni trokovi koji se nadoknauju po
naelu culpae.
Sud e posebnim rjeenjem kada stranka to zahtjeva naloiti svjedoku naknadu
trokova koji su prouzroeni neopravdanim izostankom s roita ili neopravdanim
odbijanjem svjedoenja. Na zahtjev stranke sud moe posebnim rjeenjem narediti
vjetaku da nadoknadi trokove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom
na roite ili neopravdanim odbijanjem da vjetai. O takvim zahtjevim sud je duan
odluiti bez odgode. alba protiv tih rjeenja ne odgaaju ovrhu.

XIV Odluivanje o naknadi trokova postupka povodom pravnih lijekova

albeni, odnosno revizijski postupak ima isto svoje trokove koje treba
nadoknaditi ukoliko stranke te postupke iniciraju. Ti se trokovi u pravilu sastoje od
trokova uenjih za sudske pristojbe na albu odnosno reviziju, za sastav pravnih
lijekova (albe ili revizije), kao i oni uinjeni za odgovor na albu odnosno reviziju.
Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odluit e i o trokovima nastalim u
postupku u povodu toga pravnog lijeka.
Kad sud preinai odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i
odbaci tubu, odluit e o trokovima cijelog postupka.
Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na
ponovno suenje, ostavit e se da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka
odlui u konanoj odluci.
Sud moe ostavit da se o trokovima postupka u povodu pravnog lijeka odlui u
konanoj odluci i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelomino
ukine.
Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na
rjeenje ako se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.
Ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu trokova, a druga u
pogledu glavne stvari, vii e sud jednom odlukom odluiti o oba pravna lijeka.
15
Kad vii sud ukine odluku napadnutu pravnim lijekom, tada u pravilu ukida samo
onu odluku o trpokovima koja je donesena s obzrom na ishod spora u glavnoj stvari
(po naelu causae). One odluke o trokovima koje su donesene nezavisno od ishoda
parnice (po naelu cuplae), vii sud moe ukinuti samo ako su i one napadnute
albom.

XV O pravu na zatezne kamate na parnini troak

Trokovi postupka su nedvojbeno novana obveza, bez obzira to predstavljaju
sporedno potraivanje, pa nema rezona za izuzimanje tih trabina iz reima ostalih
novanih obveza.
Pravo na dosudu zatezne kamate na iznos parninog troka u iroj strunoj
javnosti svojevremeno je izazvalo brojne polemike.
16

To je pravo instalirano lankom 20a. st. 2. Zakona o izvrnom postupku, koji
propis je stupio na snagu 1. srpnja 1990. godine, a vrijedio je do 11. kolovoza 1996.
godine kada je stupio na snagu Ovrni zakon koji je pravo stranke na plaanje
zateznih kamata na trokove postupka uredio odredbom lanka 27. st. 3. prema kojoj
ako plaanje zateznih kamatana trokove postupka nije odreeno ve u ovrnoj
ispravi, sud e na prijedlog ovrhovoditelja, u rjeenju o ovrsi odrediti naplatu tih
kamata po propisanoj stopi od dana donoenja odluke odnosno zakljuenja nagodbe
do naplate.
Treba napomenuti da tijek zakonskih zateznih kamata na trokove parninog
tee od dana donoenja prvostupanjske odluke, a ne od dana kad su ti trokovi
stvarno nastali (npr. kad su uplaene sudske pristojbe ili je uplaen predujam za
provoenje vjetaenja). Naime, danom donoenja prvostupanjske presude ti su
trokovi odreeni u tono izraenom novanom iznosu i kao takvi postaju poznati
onome koji ih je obvezan podmiriti, a samo na novane obveze mogu tei zakonske
zatezne kamate.
17

Sadanja, aktualna praksa prvostupanjskih sudova ide za tim, ukoliko parnina
stranka zatrai zakonsku zateznu kamatu na trokove postupka, ona se i dosuuje s
tijekom od dana donoenja prvostupanjske odluke, pa do isplate u visini koju
odreuje lanak 1. Uredbe o visini zatezne kamate. Sudovi to obrazlau na nain da
se tuitelju dosuuje pripadajua kamata na parnini troak, jer je odredbom lanka
27. st. 3. Ovrnog zakona (N.N. RH 57/96 i 29/99) priznato je pravo ovrhovoditelju na
zakonske zatezne kamate na parnini troak i onda kad u ovrnoj ispravi nema
odluke o plateu zakonskih zateznih kamata na parbeni troak, pa obzirom na takav
sadraj cit. zakonske odredbe, koja je materijalno pravne prirode iako se nalazi u
okviru postupovnog zakona, opravdava i zahtjev za plate zakonskih zateznih
kamata podnesen prije donoenja ovrne isprave.

XVI Zakljuna razmatranja

Na kraju rezimirajui institut parninih trokova moemo konstatirati, da iako su
Zakonom o parninom postupku postavljena jasna temeljna pravila, ipak se pred
pravnim praktiarima pojavljuje niz pitanja u kojima odgovore treba traiti kroz sudsku
praksu (npr: pitanje snienja tubenog zahtjeva i utjecaj na naknadu trokova).

16
Tako Perin, Nenad u lanku Pravo vjerovnika na zatezne kamate na parnini troak, Godinjak:
Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, 2:1995, str. 313-320, iznosi svoj pogled na tu
problematiku.
17
Crni, Ivica, Zahtjev za plaanje kamata na trokove postupka, Raunovodstvo i financije,
43/10:1997, str. 92-93
16
Odredbe Zakona o parninom postupku koji reguliraju netom razmatranu
materiju, mjeovitog su materijalno-pravnog i procesnog karaktera iskljuivo
kogentne naravi. Kroz svoju osnovnu funkciju tj. da odreuje tko, kako, kada i na koji
nain nadoknauje uinjene parnine trokove, promatrani institut naknade parninih
trokova kroz kvalitetu svojih rjeenja bitno utjee na procesnu disciplinu,
ekonominost postupanja, te u cjelini na ukupnu kvalitetu pruanja zatite
povrijeenih subjektivnih prava koji su zatieni objektivnim pravom.
Ovdje nisu razmatrana podruja pravne regulacije trokova osiguranja dokaza,
instituta (prethodnog) osloboenja od plaanja trokova postupka, instituta
osiguranja parninih trokova, te naknada parninog troka u statusnim sporovima,
jer bi obradom tih posebnih i specifinih podruja, obzirom na zadanu temu bilo
nesvrsishodno.

SADRAJ
I Uvodne naznake
II Pravna regulativa - izvori
III Pojam instituta parninih trokova
IV Vrijednost predmeta spora
V Prethodno snoenje parninih trokova
VI Nadoknada parninih trokova
a) naelo odgovornosti za uspjeh (naelo causae)
b) naelo odgovornosti za krivnju, odnosno za sluaj (naelo culpae)
c) naknada parninog troka u parnici u kojoj sudjeluju suparniari
d) naknada parninog troka u parnici u kojoj sudjeluje umjea
VII Problem naknade parninog troka kod djelominog uspjeha stranaka u
parnici
VIII Posebni sluajevi dunosti naknade parninog troka
XI Trokovi sudske nagodbe
XII Poveanje i snienje tubenog zahtjeva - utjecaj na parnini troak
XIII Zahtjev za naknadu trokova parninog postupka
a) odreenost zahtjeva za naknadu parninih trokova
b) pravovremenost zahtjeva za naknadu parninih trokova
c) odluivanje suda o zahtjevu za naknadu parninih trokova
XIV Odluivanje o naknadi trokova postupka povodom pravnih lijekova
XV O pravu na zatezne kamate na parnini troak
XVI Zakljuna razmatranja