Problematika trokova Osnovna pitanja koja prate

poslovne aktivnosti su: - moe li se neto nainiti ili

proizvesti, - uz kakve je to trokove mogue. Termini
koji mogu izazvati zbrku: 1. isplata uplata, 2. izdai
primii: vezani uz kretanje !ilo kakvi" sredstava, #.
pri"od ras"od: svako troenje unutar poduzea je
ras"od, svr"ovito svaka isplata je isplatak, nesvr"ovito
pri"od je sve ono to ostvarimo na tritu, $. trokovi: svi
ukalkulirani ras"odi. Trokovi: - raunovodstvo, -
trokovni sklop poduzea: a% eksplicitni za!iljeeni u
raunovodstvu, !% implicitni o!jektivno postoje, ali i"
raunovodstvo ne evidentira. Oportunitetni trokovi je
vrsta impliitnog troka, predstavlja izgu!ljenu do!it z!og
iz!ora loije mogunosti. Ukupni trokovi: - &iksni
trokovi 'stalni i odre(enom vremenskom razdo!lju,
vezani uz instalirani kapaitet%, - varija!ilni trokovi
'ovisni o koliini proizvodnje%. )a odluivanje se ra!e
prosjene i granine veliine, te koe&iijenti elastinosti.
Trokovi u kratkom vremenskom razdoblju: - &iksni
trokovi u masi '*+%, - varija!ilni trokovi u masi ',+%,
ukupni trokovi u masi '-+%. Amortizacija je prenoenje
vrijednosti &iksnog &aktora na proizvode odnosno usluge.
Elastinost ukupnih trokova pokazuje za koliko e se
postotaka poveati ukupni trokovi ako se proizvodnja
povea za 1.. Elastinost varijabilnih trokova
pokazuje za koliko postotaka e se poveati varija!ilni
trokovi ukoliko se proizvodnja povea za 1.. /ko ne
proizvodimo, nemamo troak varija!ilni" &aktora.
Koncept prosjenih trokova: a% prosjeni iksni
trokovi predstavljaju troak &iksnog &aktora po jedinii
proizvoda odnosno usluge, !% prosjeni varijabilni
trokovi predstavljaju visinu varija!ilni" trokova po
jedinii proizvoda odnosno usluge, % prosjeni ukupni
trokovi predstavljaju visinu ukupni" trokova po
jedinii proizvoda odnosno usluge, d% granini trokovi:
- diskretni sluaj pokazuje za koliko e se promijeniti
ukupni 'varija!ilni% trokovi ako se proizvodnja povea za
jediniu, - kontinuirani sluaj kada se proizvodnja
povea za in&initenzimalnu veliinu. Kretanje trokova i
zakoni prinosa: - zakon rastu!eg prinosa djeluje tamo
gdje je elastinost proizvodnje vea od 1, odnosno
elastinost varija!ilnog &aktora manja od 1, - zakon
proporcionalnosti vrijedi tamo gdje je elastinost
proizvodnje odnosno varija!ilnog &aktora jednaka 1, -
zakon opadaju!eg prinosa vrijedi tamo gdje je
elastinost proizvodnje manja od 1, odnosno elastinost
varija!ilnog &aktora vea od 1. "arijabilni trokovi jesu
suma vrijednosti utroeni" varija!ilni" &aktora, ako se
pogledaju pojedine krivulje prosjeni" varija!ilni"
trokova za svaki od varija!ilni" &aktora moe se uoiti da
se one pri istim razinama proizvodnje kreu razliito
'neke su progresivne, degresivne, proporionalne%. 0z toga
se razloga iz varija!ilni" trokova u masi '-+% moe
izdvojiti degresivna komponenta '1+%, proporionalna
komponenta 'pprop+% i progresivna komponenta '2+% ili
progresivni trokovi. 3ako granini trokovi !iljee
prirast trokova, proporcionalna komponenta
varija!ilni" trokova na taj prirast nema utjeaja 'da se
ponaaju poput &iksni" trokova%. #egresivna
komponenta &iksni" trokova doprinosi smanjenju, a
progresivna komponenta &iksni" trokova doprinosi
poveanju granini" trokova. 4ve dok je degresivna vea
od progresivne granini trokovi se smanjuje, a kada
progresivna komponenta nadjaa degresivne, varija!ilni
trokovi rastu stoga to su prosjeni &iksni trokovi
degresivni. Prosjeni ukupni trokovi i dalje padaju
stoga to su prosjeni &iksni trokovi degresivni, prosjeni
ukupni trokovi padaju sve dok je degresija prosjeni"
&iksni" jaa od progresivni" prosjeni" varija!ilni", a kad
progresija prosjeni" varija!ilni" postane jaa od
progresije varija!ilni" &iksni" postane jaa od degresivne.
Trokovi u dugom vremenskom razdoblju: - svi
proizvodni &aktori dostupni, - industrija 'kolekija
pogona%: - koriste iste ili sline postupke ili proizvode, -
pogon: - realno mjesto u kojem se kom!inira, organizira i
realizira proizvodnja proizvoda i usluga, - optimalna
veliina pogona. Kretanje prosjenih ukupnih trokova
s obzirom na veliinu pogona$ %& koliina proizvodnje
u kojoj je svejedno proizvodimo li u malom ili srednjem
pogonu. %' koliina proizvodnje u kojoj je svejedno
proizvodimo proizvod za kojim potranja raste iznad %m,
tada sve dok koliina proizvodnje ne prije(e 51 ne inimo
nita. 6e(utim koliko potranja za naim proizvodom
prije(e 51 tada postoje trokovno pogodniji srednje veliki
pogon. - tom sluaju i ako je poveanje potranje trajno,
odluujemo se poveati kapaitet pogona. -koliko
proizvodimo u velikom pogonu i potranja za naim
proizvodom se smanjuje sve dok ona ne prije(e 52 ne
radimo nita. -koliko potranja za naim proizvodom
postane manja od %' tada je trokovno pogodnije
proizvoditi u srednje velikom pogonu i nastojimo se
rijeiti likvidaijom ili prodajom nepotre!ni" kapaiteta.
2roizvodi koji imaju sezonski karakter 'sladoled%
najvei dio godine proizvede se u pogonu one koliine za
koju ostvaruju najmanje prosjene &aktore, a u manjem
dijelu godine na nekoj vioj razini iskoritenja kapaiteta
iste veliine pogona uz poveane prosjene ukupne
trokove. #ugotrajna krivulja ukupnih trokova: +eko
je pretpostaviti da u industriji postoje samo # veliine
pogona. -o!iajeno je da se svaka industrija predstavlja
sa n razliiti" pogona od koji" svaki ima svoje minimalne
prosjene trokove. #ugorona krivulja od ukupni"
trokova je ovojnita svi" mogui" veliina pogona u
nekoj industriji i pomou nje se moe doi do optimalne
veliine pogona za odre(enu industriju. - odre(enoj
industriji optimalna je ona veliina pogona za koju vrijedi
da je minimum dugorone krivulje ukupni" trokova
jednak minimumu prosjeni" ukupni" trokova
odre(enog pogona odnosno da je dugorona krivulja
granini" trokova jednaka graninim trokovima toga
pogona. Optimalna veliina pogona: - opadaju!a
strana dugorone krivulje ukupni" trokova 'dut%
iskazuje djelovanje ekonomije razmjena, 's poveanjem
pogona smanjuju se prosjeni ukupni trokovi%. (astu!a
strana 'dut% iskazuje djelovanje dis ekonomije razmjera
's poveanjem veliine pogona poveavaju se prosjeni
ukupni trokovi z!og poveanja trokova skladitenja,
upravljanja, koordinaije itd.%. 1a do toga ne do(e moe
se pripomoi drava mjerama &iksalne odnosno porezne
politike.