Preporodov Journal, Br. 160-161

P R E P O R O D O V
Journal
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 160/161 VELJAA/OUJAK 2014.
MELITA MULI
BONJAKA CRVENA LINIJA
Trei entitet u BiH
PREMIJER MILANOVI MINISTAR LINI
Sukob u vrhu SDP-a i Vlade
INTERVJU MELITA MULI
Hrvatska vanjska politika je konzistentna prema BiH
PROTESTI U BOSNI I HERCEGOVINI
Pale etiri kantonalne Vlade
Put na dva kolosijeka
Meunarodna briga za BiH
KDBH PREPOROD
IMPRESUM
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
IZDAVA:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
ZA IZDAVAA: Ervin JAHI
GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI
REDAKCIJA:
Emina BUINKI
Edis FELI
Sena KULENOVI
Mirza MEI
Edina SMAJLAGI
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
SURADNICI:
Helena ANUI (Rijeka)
Elvir BEIROVI (Njemaka)
Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo)
Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)
Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)
Senadin LAVI (Sarajevo)
Helena MARKOVI (Sisak)
Faris NANI (Zagreb)
DIZAJN: Midhat MULABDI
FOTO: Ognjen KARABEGOVI
PRIJELOM: Dario MOLNAR
TISAK: top grafka, Velika Gorica
ADRESA:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635
E-MAIL:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
WEB: www.kdbhpreporod.hr
IRO-RAUN:
ZABA 2360000-1101441490
DEVIZNI RAUN:
SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185
CIJENA: 25 kuna
PRETPLATA:
RH 100 HRK godinje
BiH 30 KM godinje
Svijet 20 E godinje
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori,
nisu nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz fnancijsku potporu iz
Dravnog prorauna Republike Hrvatske
putem Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske
NA NASLOVNOJ STRANICI:
Melita Muli, SDP-ova zastupnica u
Hrvatskom saboru
P R E P O R O D O V
Journal
SADRAJ
UVODNIK
Trei enttet u BiH ....................................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Dosje: Hodi BDSH (III) .............................................................. 4
Ljubav, ah ljubav! ......................................................................... 10
Orijentalista sa Suaka ................................................................. 11
Virtualni svijet komunikacija ........................................................ 13
Zakonodavni okvir vrlo dobar, provedba slaba ...................... 15
Poezija privlane snage ................................................................ 18
Vrijeme beutnost ..................................................................... 20
Vana uloga u davi ...................................................................... 22
Iz ljubavi prema BiH ..................................................................... 24
Alispahi: Rat jo traje! ............................................................. 26
Carstvo duhovnost ...................................................................... 28
Legenda i znanstvena injenica .................................................... 29
Novi vjerski objekt ....................................................................... 31
Ervin Jahi, novi predsjednik ........................................................ 32
Kolai za pomo djeci ................................................................... 36
Knjiga historijske vrijednost ........................................................ 37
Merhamet svjetlo solidarnost .............................................. 38
Neugasivi svjetonik vjere ............................................................ 40
Korak po korak zajedno ............................................................. 43
Odlazak dobrog ovjeka ............................................................... 47
HRVATSKA
Dinko Cvitan na elu DORH-a ....................................................... 48
Sukob u vrhu SDP-a i Vlade .......................................................... 51
Hidab dostojanstvo i sloboda .................................................. 54
Pohvala Preporodovom Journalu ............................................. 56
INTERVJU MELITA MULI
Hrvatska vanjska politka je konzistentna prema BiH ................... 58
BOSANSKI BAROMETAR
Pale etri kantonalne Vlade ........................................................ 63
Put na dva kolosijeka ................................................................... 66
Meunarodna briga za BiH ....................................................... 69
IZ SVIJETA
Arapski (ne)kontrolirani kaos ....................................................... 72
KULTURA
Stvaralatvo na orijentalnim jezicima .......................................... 78
Evo, ovu rumen ruu .................................................................... 81
Iranski vrhovi, nebu pri ruci ......................................................... 82
Suvremeni iranski flmovi ............................................................. 83
Pobjeda ivotne vizije .................................................................. 84
Praznik radost i jedinstva ............................................................ 85
Impresivno pionirsko djelo .......................................................... 86
PRIE IZ BOSNE
Bonjak koji je spasio Sarajevsku Hagadu .................................... 88
IVJETI ISLAM
Pokuaj nagodbe s Poslanikom, a.s. ............................................. 90
UVODNIK
3 VELJAA/OUJAK 2014.
U proteklih mjesec-dva dana intenzivirala se pria oko treeg
entteta, pri emu se diskusija iz BiH prenijela i na Hrvatsku. Trei
enttet je bolno pitanje za bonjaki narod, pitanje koje dira u sa-
mu opstojnost Bonjaka, prvorazredno egzistencijalno i politko-
nacionalno pitanje. Treba naglasit da bonjaka politka borba
protv koncepta treeg entteta zvanog Herceg-Bosna nije elja
za dominacijom nad Hrvatma u Federaciji BiH ili nad Srbima i Hrva-
tma u Bosni i Hercegovini. S tm u vezi, povijest je pokazala da su
upravo Bonjaci imali najmanje unitaristkih, centralistkih ili he-
gemonistkih elja i pobuda spram ostala dva konsttutvna bosan-
sko-hercegovaka naroda. Politka borba protv ideje treeg ent-
teta je zapravo borba za opstojnost izgenocidiranog, raseljenog i
etniki oienog naroda, ijih je nekoliko stotna tsua sunarod-
njaka rasuto od Australije, preko Europe do Sjeverne Amerike, a u
domovini sveden na manje od etvrtne teritorije (iako broji vie od
polovice ukupnog stanovnitva).
To je crvena linija bilo koje struje bonjake politke, u BiH i
dijaspori, naroito kada se uzmu u obzir pogubni rezultat agresije
na BiH od 1992.-1995. koji su doveli do palestnizacije bonjakog
naroda. To bi bio jo jedan korak, ovoga puta ustavno-pravni, a ne
vojno-genocidni, svoenja Bonjaka na Gazu (Bosanska krajina) i
Zapadnu obalu (sarajevsko-zeniko-tuzlanska regija). I dobro je
ustvrdio zagrebaki povjesniar Zlatko Hasanbegovi kako takva
ustavno-pravna treeenttetska perspektva teoretski moe bit
posljedica ratnoga sloma i kapitulacije, ali ne i platorma za ozbiljne
pregovore. Legitmno politko pitanje, iluzija, fantazija, nedosa-
njani san, elja i cilj, borba protv marginalizacije, nacionalni impe-
ratv nazovimo kako kome odgovara ali, moda e grubo zvua-
t, trei enttet je nastavak rata 1992.-1995. drugim sredstvima i
no pod vratom Bonjaka.
Ozbiljni politki analitari upozoravaju da su HDZ-ovi predstavni-
ci u politkom ivotu Bosne i Hercegovine pitanje Sejdi-Finci pre-
tvorili u hrvatsko pitanje, odnosno, da su pitanje o ravnopravnost
graana i naroda defnirali kao oivljavanje treeg entteta ili uskr-
snue Bobanove i Tumanove Herceg-Bosne iz 90-ih godina prolog
stoljea. Da li je to pravi ili pogubni smjer po hrvatski narod u BiH, o
tom-potom, ali je injenica da Dragan ovi i njegovi suradnici na taj
nain jaaju antbosansku osovinu Banja Luka Mostar. (Ne)svjesno
ulaze u politki zagrljaj s Miloradom Dodikom i njegovom antbosan-
skom, primitvnom i nacionalistko-ovinistkom kampanjom kojoj
je cilj stvaranje nepomirljivih razlika u samoj strukturi drave i drutva
kako bi se potvrdila Kecmanovieva teza o nemoguoj dravi. o-
viev trei enttet je, ustvari, podrka Dodikovoj politci na opstruk-
ciji drave Bosne i Hercegovine, pri emu je takva politka rukovod-
stva bosansko-hercegovakog HDZ-a sasvim zanemarila hrvatski na-
rod na okupiranoj teritoriji zvanoj Republika Srpska, enttetu nasta-
lom na rezultatma genocida i etnikog ienja.
Bosna i Hercegovina nije nemogua drava, iako ima mno-
tvo strukturnih problema zbog luake koulje koja joj je navu-
ena u Daytonu 1995. godine. Da li su protekla skoro dva desetlje-
a od zavretka ratnih operacija samo priprema za nastavak opera-
cije nestanka BiH, ovoga puta miroljubivim demokratskim sred-
stvima? Neki smatraju da Dragan ovi i Milorad Dodik nastavljaju
tamo gdje su stale Karadieve i Mladieve vojne jedinice ili, bolje
reeno, gdje su poraene, a pobjednika bosanska oluja Armije
BiH zaustavljena 14. listopada/oktobra 1995. od tzv. meunarodne
zajednice. Izmeu ostaloga, i na 7 kilometara od konclogora Omar-
ska i 10-ak kilometara vie od masovne grobnice Tomaica kod Pri-
jedora, mjesta bonjakog holokausta.
Bonjaci imaju strana iskustva s Bobanovom paradravom Her-
ceg-Bosnom u kojoj su bili ubijani, protjerivani, proganjani, zatvarani
u konclogore (Dretelj, Heliodrom, apljina, Vojno...), u kojoj su Bo-
njakinje masovno silovane u Mostaru od strane pripadnika HVO-a.
Onoga istoga HVO-a u kojemu su Bonjaci na poetku rata 1992. i-
nili skoro polovicu vojnog kadra. Danas su Bonjaci graani treeg
reda u Stocu, apljini i Ljubukom gotovo da ih nema u javnom i-
votu, nemaju zaposlenje, ive u tekim ivotnim uvjetma, doivlja-
vaju razne vrste ikaniranja i diskriminacije. U veini mjesta gdje su
Bonjaci u manjini, hrvatska veina se ne odnosi prema njima soli-
darno, dobrosusjedski ili europski, ve ih sistematski onemoguava
da opstanu i dalje se razvijaju. U Stocu postoje dva grada koja ive
usporedno odvojeni Domovi zdravlja, odvojene smjene u kolama.
Kako smo informirani, nedavno je na robnu kuu stavljen zvonik i
pretvorena je u crkvu. Odmah preko puta Careve damije. Na djelu
je rat simbola, tako da je na brdu Hum iznad Mostar postavljen ogro-
man kri poruka Bonjacima-muslimanima.
Bonjaci znaju da trei enttet znai daljnje komadanje i cije-
panje BiH, prijetnja za opstanak naroda, ali i da je legitmna polit-
ka inicijatva i sve e uinit da se neto takvo na teritoriji drave
BiH nikada ne uspostavi. Ideja treeg entteta znai dodatno uda-
ljavanje izmeu dva naroda koja su bila rtve velikosrpske agresije.
Bilo bi strano kada bi se eventualne granice treeg entteta crta-
le krvlju bosansko-hercegovakih graana Bonjaka i Hrvata.
Zbog ega je sve ovo napisano? Iz dva razloga: prvo, to se opet
javljaju odreene politke snage koje i sa govornice Hrvatskog sabo-
ra pod nekakvim demokratskim platom raspravljaju o treem ent-
tetu, i drugo, zbog nesretne i nespretne situacije oko zagrebakog
gradonaelnika Milana Bandia i oduzimanja priznanja Poasni gra-
anin Sarajeva, o emu emo vie pisat u sljedeem broju Journa-
la. Ovoga puta samo nekoliko konstatacija, bez elje za ulaenjem u
dubinu problematke. Milan Bandi je osvjedoeni prijatelj BiH i bo-
njakog naroda, naroito zagrebakih Bonjaka, pri emu, praktno,
spada u rijetke politare koji znaju da postojimo i u politkom smi-
slu, a ne samo na razini folklora i kulinarskih specijaliteta. Njega i
brojne ljude iz bonjako-muslimanskog kruga vee iskreno prijatelj-
stvo i zato je svesrdno podrana inicijatva da, pored Srebrenice, po-
stane i poasni graanin grada Sarajeva. U pismima potpore njego-
voj kandidaturi izreene su pohvale kakve bi mnogi poeljeli, a stgle
su iz Medlisa Islamske zajednice Zagreb, BNZH, Vijea bonjake
nacionalne manjine grada Zagreba i od nekoliko pojedinaca. Gdje
god se zagrebaki gradonaelnik pojavi meu Bonjacima, bilo u Hr-
vatskoj ili BiH, biva obasut panjom i izrazima prijateljstva.
Dobro je to je naknadno pozvan na obiljeavanje Dana grada
Sarajeva i to su u delegaciji bili istaknut lanovi zagrebake bo-
njako-muslimanske zajednice. Dobro je to nisu srueni svi mo-
stovi, a i dobro je to su se poele gradit neke nove uprije. Ja
sam sin Bosne i Hercegovine, hrvatski sin Bosne i Hercegovine, pri-
jatelj sva tri naroda u BiH, rekao je Bandi u Sarajevu. Sigurno nam
treba mnogo vie razumijevanja i osjeaja za drugoga, njegove fru-
stracije i strahove. Moramo jedni drugima otvoreno i prijateljski
rei to mislimo o treem enttetu, ali i o sadanjim bonjako-
hrvatskim politkim odnosima u BiH, pri emu od osvjedoenih
prijatelja ne smijemo pravit neprijatelje. q
Ismet ISAKOVI
UVODNA RIJE
Trei entitet u BiH
BONJACI U HRVATSKOJ
4 PREPORODOV JOURNAL 160/161
BONJAKA DEMOKRATSKA STRANKA HRVATSKE VELJAA/OUJAK 2014. GODINE
Dosje: Hodi BDSH (III)
Rjeenje Ministarstva uprave RH od 11.02.2014.
11. veljae 2014. Ministarstvo uprave RH donijelo je Rjeenje
kojim se odbija zahtjev Hilmije abia (predsjednika BDSH izabra-
nog na Izvanrednoj skuptni od 15.12.2013. u Sisku, op. ur.), pod-
nesenim u ime politke stranke Bonjake demokratske stranke
Hrvatske, sa sjeditem u Kastavu, Radna zona Zegot bb, u uprav-
nom predmetu upisa promjena sjedita i osobe ovlatene za pred-
stavljanje i zastupanje BDSH u Registar politkih stranaka Republi-
ke Hrvatske. Rjeenje je potpisao Arsen Bauk, ministar uprave RH.
Glavnog odbora, Odluka o imenovanju Hilmije abia za osobu
ovlatenu za predstavljanje i zastupanje Stranke, u kojoj se istome
daje ovlast da stupi u kontakt s Upravom Erste & Steiermrkische
banke radi zamrzavanja sredstava na raunu banke do donoenja
rjeenja Ministarstva uprave o upisu promjena u Registar politkih
stranaka Republike Hrvatske te Odluka o privremenom premjeta-
nju sjedita Stranke na novu adresu.
Pregledom dostavljene dokumentacije utvreno je da je zahtjev
nepotpun te je zakljukom, KLASA: UP/I-006-01/13-01/68, URBROJ:
515-03-02/1-14-4 od 13. sijenja 2014. godine, zatraena dopuna
zahtjeva. Navedenim zahtjevom podnositelj zahtjeva je, u bitnome,
pozvan da dostavi zapisnik sa sjednice Glavnog odbora na kojoj je
donesena odluka o sazivanju Izvanredne sjednice Skuptne Stranke,
poziv o sazivanju navedene sjednice Glavnoga odbora, odluku Glav-
nog odbora o izraunu broja delegata za Izvanrednu sjednicu Skup-
tne Stranke te obavijest Glavnog odbora upuen ograncima o uku-
pnom broju delegata i broju delegata iz njihovog ogranka.
Postupajui po zakljuku, podnositelj zahtjeva je dostavio zapisnik
sa 4. sjednice Glavnog odbora Stranke, odrane 10. listopada 2013.
godine, odluku Glavnog odbora Stranke o sazivanju sjednice Skuptne
Stranke, presliku popisa lanova Glavnog odbora koji svojim vlastoru-
nim potpisima potvruju da su suglasni da se sazove Izvanredna skup-
tna Stranke, odluka Glavnog odbora od 25. listopada 2013. godine, o
sazivanju sjednice Glavnog odbora, koja e se odrat 10. studenog
2013. godine, preslika podneska odvjetnice erife Lazarin, opunomo-
enice Nedada Hodia, upuen predsjedniku i svim lanovima Glav-
nog odbora Stranke, poslovnik o radu Glavnog odbora Stranke, zapi-
snik sa 1. sjednice Nadzornog odbora Stranke, odrane 10. studenog
2013. godine, odluku Glavnog odbora od 10. studenog 2013. godine
upuenu ograncima Stranke, u kojoj se navodi da pravo sudjelovanja i
glasanja na sjednici skuptne, koja e se odrat 15. prosinca 2013.
godine, imaju delegat za koje je Glavni odbor Stranke, u prethodnom
sazivu, sainio izraun i koji su, temeljem sudjelovanja na Redovnoj
izbornoj skuptni, odranoj 21. listopada 2012. godine, stekli etvero-
godinji mandat delegata sa pravom glasa te poziv Glavnog odbora od
24. studenog 2013. godine, upuen ograncima Stranke da hitno dosta-
ve popise delegata sa pravom glasa koji e sudjelovat na Izvanrednoj
skuptni Stranke, koja e se odrat 15. prosinca 2013. godine.
Zahtjev nije osnovan.
Uvidom u Registar politkih stranaka Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Registar) i Zbirku isprava koji se vodi za Stranku,
utvreno je da je Nedad Hodi upisan kao osoba ovlatena za
predstavljanje i zastupanje Stranke, a temeljem odluke donesene
na sjednici Skuptne, odrane dana 21. listopada 2012. godine, na
mandat od etri godine.
Za ocjenu valjanost odluka usvojenih na sjednici Skuptne od
15. prosinca 2013. godine, potrebno je utvrdit da li je navedena
sjednica sazvana i odrana sukladno odredbama Statuta Stranke.
Odredbom lanka 27. Izmjena i dopuna Statuta Stranke od 21.
listopada 2012. godine, propisano je da se Skuptna Stranke dono-
si predsjednik ili u sluaju sprijeenost osoba koju odlukom Glav-
nog odbora mijenja predsjednika. Izvanrednu Skuptnu moe
sazvat Glavni odbor dvotreinskom veinom svih lanova.
Izvanredna izborna skuptna BDSH (Sisak, 15.12.2013.)
OBRAZLOENJE
Ministarstvo uprave zaprimilo je, dana 23. prosinca 2013. godi-
ne, zahtjev Hilmije abia, podnesen u ime politke stranke pod
nazivom Bonjaka demokratska stranka Hrvatske (dalje u tekstu:
Stranka) sa sjeditem u Kastavu, Radna zona Zegot bb, za upis pro-
mjena sjedita i osobe ovlatene za predstavljanje i zastupanje
Stranke u Registar politkih stranaka Republike Hrvatske te prijavu
promjene lanova upravnog tjela politke stranke, a temeljem od-
luka usvojenih na Izvanrednoj sjednici Skuptne Stranke, odranoj
15. prosinca 2013. godine.
Uz zahtjev priloena je sljedea dokumentacija: podnesak Faru-
ka Kuria, predsjednika Glavnog odbora Stranke, zahtjev za upis
promjena u registar politkih stranaka (obrazac broj 4), prijava
promjene Glavnog odbora Stranke (obrazac broj 5), popis lanova
upravnog tjela (obrazac broj 9), zapisnik sa Izvanredne skuptne
Stranke, odrane 15. prosinca 2013. godine, preslika popisa lano-
va Glavnog odbora Stranke koji svojim vlastorunim potpisima po-
tvruju da su suglasni da se sazove Izvanredna skuptna Stranke,
zapisnik sa 2. Sjednice Nadzornog odbora Stranke odrane 9. pro-
sinca 2013. Godine, poziv Glavnog odbora za odravanje Izvanred-
ne skuptne Stranke, poslovnik o radu Izvanredne skuptne Stran-
ke, odrane 15. prosinca 2013, izvjee Verifkacijske komisije od
15. prosinca 2013, izvjee Izborne komisije o izboru tajnika, bla-
gajnika te predsjednika Stranke, izvjee Kandidacijske komisije o
prijedlogu kandidata za lanove Glavnog odbora te za potpredsjed-
nika Stranke, prijedlog Kandidacijske komisije za primopredaju
dunost izmeu starog i novoizabranog predsjednika Stranke, iz-
vjee Izborne komisije o izboru potpredsjednika Stranke i lana
BONJACI U HRVATSKOJ
Budui da izvanrednu Skuptnu Stranke saziva Glavni odbor
dvotreinskom veinom svih lanova, potrebno je utvrdit je li od-
luka o sazivanju Izvanredne sjednice Skuptne Stranke donesena
na sjednici Glavnog odbora odnosno je li sjednica Glavnog odbora
sazvana i odrana sukladno Statutu Stranke te jesu li odluke done-
sene na sjednici Glavnog odbora valjane.
Radi utvrivanja th injenica, tjekom postupka zatraen je po-
ziv o sazivanju sjednice Glavnog odbora, zapisnik sa te sjednice
Glavnog odbora te odluka Glavnog odbora o izraunu broju delega-
ta za Izvanrednu sjednicu Skuptne Stranke i obavijest upuena
ograncima o ukupnom broju delegata i broju delegata iz njihovog
ogranka.
Na temeljem dostavljenih dokumenata od podnositelja zahtje-
va utvreno je da je predsjednik Glavnog odbora Stranke, pozivom
od 25. listopada 2013. godine, sazvao sjednicu Glavnog odbora za
10. studenog 2013. godine. U pozivu se navodi da se sjednica Glav-
nog odbora saziva temeljem pisane inicijatve dvotreinske veine
lanova Glavnog odbora za odravanje sjednice Glavnog odbora i
sazivanja Izvanredne Skuptne te je u pozivu predloio dnevni red
za tu sjednicu Glavnog odbora.
Uvidom u zapisnik sa sjednice Glavnog odbora, odrane 10.
studenog 2013. godine, utvreno je da je 17 od 25 lanova Glavnog
odbora prisustvovalo sjednici Glavnog odbora te su na toj sjednici
Glavnog odbora donijeli odluku o sazivanju Izvanredne sjednice
Skuptne Stranke za dan 15. prosinca 2013. godine.
Odredbom lanka 36. stavka 1. Statuta Stranke propisano je da
predsjednik Stranke predstavlja, zastupa i rukovodi strankom, sazi-
va Skuptnu i sjednice Glavnog odbora, predsjedava prvom sjedni-
com Glavnog odbora te podnosi izvjea o radu Glavnom odboru i
Skuptni Stranke.
Budui da sjednicu Glavnog odbora, odranu 10. studenog 2013.
godine, nije sazvao predsjednik Stranke, sukladno lanku 36. stavku
1. Statuta, ve predsjednik Glavnog odbora, ista nije valjano sazvana,
pa stoga nit odluke na toj sjednici nisu donesene pravovaljano.
Odredbom lanka 2. Poslovnika o radu Glavnog odbora propi-
sano je da konsttuirajui sjednicu Glavnog odbora saziva predsjed-
nik Stranke u roku od 30 dana po odranoj Skuptni Stranke i pred-
sjedava do izbora predsjednika Glavnog odbora. Predsjednika
Glavnog odbora biraju lanovi Glavnog odbora, natpolovinom
veinom svih lanova Glavnog odbora, tajnim glasovanjem. Redov-
ne sjednice Glavnog odbora saziva i njima predsjedava predsjednik
Glavnog odbora, sukladno ovome Poslovniku.
Iako podnositelj zahtjeva navodi da je sjednica Glavnog odbo-
ra, odrana 10. studenog 2013. godine, sazvana sukladno lanku 2.
Poslovnika o radu Glavnog odbora, takva odluka o sazivanju sjedni-
ce Glavnog odbora nije sukladna Statutu Stranke, kao temeljnom
opem aktu Stranke kojim se odreuju odnosi u Stranci te svi osta-
li opi akt Stranke, pa i Poslovnik o radu Glavnog odbora, moraju
bit u skladu sa Statutom.
Budui da sjednica Glavnog odbora nije valjano sazvana i odra-
na, nit odluke donesen na istoj nisu valjane, zbog ega nit odluka o
sazivanju Izvanredne sjednice Skuptne Stranke nije pravovaljana.
Slijedom toga, Izvanredna sjednica Skuptne Stranke nije
sazvana i odrana sukladno Statutu Stranke, pa se nit odluke do-
nesene na toj sjednici ne mogu smatrat pravovaljanima, zbog ega
je temeljem lanka 96. stavka 1. Zakona o opem upravnom po-
stupku, rijeeno kao u izreci ovog rjeenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protv ovog rjeenja nije dopute-
na alba, ali se moe pokrenut upravni spor tubom Upravnom
sudu u Rijeci, u roku od 30 dana od dana dostave ovoga rjeenja.
Poziv na press konferenciju
Potovani, Glavni odbor Bonjake demokratske stranke Hrvat-
ske (BDSH) poziva vas na press konferenciju koja e se odrat u
etvrtak, 27. veljae 2014. u 13 h u cafe baru Press club (sute-
ren), Perkoveva 2, Zagreb.
Povod konferencije je Rjeenje Ministarstva uprave kojim se
odbija legalna i zakonita smjena Nedada Hodia to za posljedicu
ima blokiranje rada BDSH i onemoguavanje daljnjeg djelovanja.
Stavljanjem potpisa na ovo Rjeenje ministar Arsen Bauk pogodo-
vao je bivem predsjedniku BDSH, saborskom zastupniku Nedadu
Hodiu koji je zbog netransparentnog troenja proraunskih sred-
stava namijenjenih za rad stranke i upornog ignoriranja tjela BDSH
smijenjen na Izvanrednoj skuptni odranoj 15. prosinca 2013. u
Sisku. BDSH uputt e kaznenu prijavu DORH-u te trait smjenu mi-
nistra Arsena Bauka i pomonice ministra Jagode Botki koji su
krivotvorenom konstrukcijom odbili provoenje dvotreinske volje
lanova BDSH.
Konferenciji e prisustvovat elnitvo stranke koje ine etri
potpredsjednika, predsjednik Glavnog odbora, predsjednik Nadzo-
ra odbora i vie lanova Glavnog odbora.
Molimo Vas da potvrdite svoj dolazak. Kontakt: 098/251-361.
Srdaan pozdrav,
Faruk Kuri, predsjednik Glavnog odbora BDSH
PREPORODOV JOURNAL, izvjetaj Edine Smajlagi
Rjeenjem Ministarstva uprave RH potpuno
blokiran rad BDSH
Da li je gosp. Nedad Hodi, saborski zastupnik bonjake ma-
njine i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvat-
skom saboru politki urotnik? Na konferenciji za tsak Glavnog
odbora BDSH, odranoj u etvrtak, 27. veljae 2014., u cafe baru
Press klub u Zagrebu, izreeno je da jeste!
Ministarstvo uprave RH odbilo je, naime, po sudu lanova dvo-
treinskog Glavnog odbora BDSH legalnu i zakonitu smjenu Ned-
ada Hodia, doskoranjeg predsjednika BDSH. Time je Ministar-
stvo uprave RH blokiralo rad legalno izabrane, registrirane BDSH i
onemoguilo joj daljnje djelovanje. Naime, im je, poruili su la-
novi Glavnog odbora, ministar Arsen Bauk potpisao Rjeenje kojim
se odbija smjena Nedada Hodia zbog proceduralnih razloga,
Rjeenje Ministarstva uprave RH: Izvanredna izborna skuptna
BDSH u Sisku nelegalna!
BONJACI U HRVATSKOJ
pogodovao je smijenjenom Hodiu. Ministar Bauk i njegova za-
mjenica, ga Jagoda Botki, ignorirali su da je Hodi legalno smi-
jenjen s predsjednike funkcije na Izvanrednoj skuptni stranke
odranoj 15.12.2014. u Sisku. Razlozi su bili brojni, meu ostalim,
zbog netransparentnog troenja proraunskih sredstava namije-
njenih radu stranke, te kontnuiranog ignoriranja kontakata sa tje-
lima BDSH. Ukratko, zbog zlouporabe poloaja i ovlast, elnici
BDSH Hilmija abi, Faruk Kuri, Enes Bajri, Alija Avdi, Mirsad
Pezerovi, Sena Kulenovi, Sead Kotori i Suad Salki od premije-
ra Zorana Milanovia zahtjevali su da smijeni ministra uprave Ar-
sena Bauka i njegovu pomonicu Jagodu Botki jer su krivotvore-
nom konstrukcijom u Rjeenju odbili provest dvotreinsku volju
lanova BDSH.
ENES BAJRI: Iako u hrvatskim okvirima to to se dogaa mo-
e izgledat banalno, takva rjeenja mogu zadesit bilo kojeg hrvat-
skog graanina. Zbog toga lanovi ovog Glavnog odbora odgovor-
no, vrsto, jasno, prema stavu naeg premijera hodajui uspravno
i trae, energino, ostavku ministra Arsena Bauka i njegove pomo-
nice Jagode Botki. Nakon ove konferencije za tsak odlazimo u
upanijsko odvjetnitvo i u ime kolektvnog tjela Glavnog odbora
BDSH podnijet emo kaznenu prijavu budui da smatramo da je
navedeni dvojac odobrio kazneno djelo zlouporaba poloaja i ovla-
st. Nakon svega, pitamo se tko to tt kriminal? Trebamo li se to
bojat vlast!? Ona je tu da slui nama. Prole godine podnijeli smo
kaznenu prijavu protv saborskog zastupnika Nedada Hodia u-
panijskom dravnom odvjetnitvu u Rijeci. Ono je zapoelo s priku-
pljanjem izvida i s kriminalistkim istraivanjem. Imamo, od izvora
bliskih istrazi, saznanja da je kriminalistko istraivanje dovreno.
Meutm, nazove li se dravna upanijska odvjetnica u Rijeci, ga
Pezi i pita zato ne moe dovrit istragu i donijet dravno-odvjet-
niku odluku u tom spisu, ut e da je to zbog toga to kriminali-
stka policija ne eli iz nepoznath razloga ispostavit Dravnom
odvjetnitvu izvijee o poduzetm mjerama i radnjama protv Ned-
ada Hodia. Situacija je apsurdna pa imamo pravo sumnjat. Za-
to se ne dovrava kriminalistko istraivanje i kome se to daje
vremena? Vapimo za pomoi, kolektvno smo tjelo jedne parla-
mentarne stranke, pripadnici bonjake nacionalne manjine, ono-
ga istog naroda ijih 1.200 ljudi je poginulo za stvaranje ove drave.
Zato nas nitko ne slua!? Kako je to mogue?
MIRSAD PEZEROVI: Mi smo bili na sastanku kod pomonice
ministra Bauka prije dva dana. Tada nam se nit u emu nisu supro-
stavili, samo su sasluali ono to smo govorili. A govorili smo o inje-
nicama, a ima neto to je duboko politko. Nepotpisivanjem je ne-
girana naa Skuptna, a BDSH dovedena u potpuno pasivnu situaci-
ju, onemoguen joj je rad. Bivi predsjednik Nedad Hodi, tme to
je i dalje ostavljen na elu stranke, takoer je blokiran u sazivu Glav-
nog odbora. To tjelo rukovodi strankom izmeu Skuptna. Ne po-
stoji ba nikakva mogunost da Hodi sazove Glavni odbor na ko-
jem e bit donesene bilo kakve odluke. Ne moe radit nit stranka;
nije legalna, nema rjeenje da djeluje kao stranka. Znai, to je potpu-
na pasivizacija BDSH. Stjee se dojam, a rekao sam to i u Ministar-
stvu uprave RH, prije dva dana, da, ako je to namjerno uinjeno
netko je postgao cilj. Dojam je da se na ovaj nain provodi antbo-
njaka politka i potpuno umrtvljuje rad bonjakog naroda u Repu-
blici Hrvatskoj. To je i protvno zahtjevima meunarodne zajednice i
razvijanja manjinskih odnosa, potvanja prava nacionalnih manjina.
Nadam se da nismo u toj prosudbi u pravu. Nadam se da e za sve to
ut i u Bruxellesu; kakve to mi probleme imamo sa spregom i men-
torstvima u Saboru. To nije samo umrtvljenje rada stranke ve i pot-
pomaganje kriminalnog rada zastupnika.
ALIJA AVDI: Nisu u pitanju razliita pravna tumaenja u po-
gledima na na Statut. U pitanju je krivotvorena i izmiljena konsta-
tacija, a koja je umetnuta u poslano nam Rjeenje Ministarstva
uprave RH. A tamo pie: Budui da je podnositelj zahtjeva naveo
da je sjednica Glavnog odbora sazvana temeljem lanka 2. Poslov-
nika o radu Glavnog odbora.... U pitanju je krivotvorina budui da
mi imamo Poslovnik u kojemu pie da smo sjednicu Glavnog odbo-
ra sazvali temeljem lanka 35. Statuta BDSH, lanka 32. Statuta
BDSH i lanka 33. Izmjena i dopuna Statuta BDSH od 21.10.2012.
godine i temeljem lanka 6. i 7. Poslovnika o radu Glavnog odbora.
Sazvali smo i temeljem najvie demokratske norme u civiliziranom
svijetu to je dvotreinska veina lanova Glavnog odbora, a ko-
jom se trai sazivanje sjednice Glavnog odbora. Dakle, Ministarstvo
uprave RH nas s jednom reenicom, i to krivotvorenom reenicom
pokopava. Radi se ne o pravnom nerazumijevanju, ve o istoj
zlouporabi ovlast! Radi se o razliitm pravnim aspektma gledanja
na na stav, o izmiljenoj konstataciji.
SENA KULENOVI: Radi se o politkoj odluci koja treba, zbog
dizanja ruke Nedada Hodia u Hrvatskom saboru, pomoi SDP-u. U
poslanom nam Rjeenju nadleni se nisu bavili Izvanrednom skupt-
nom i onim to je bilo bitno reeno na njoj, ve su, zaobilazno, poku-
ali potpuno anulirat injenicu te Izvanredne skuptne. Prije nje, po
njima, trebali smo imat sjednicu i na njoj proglasit nevaljalim rad
Nedada Hodia Zbog toga, onda, nije dobro nit sve ono to je
slijedilo. Pravno se pokualo nai zaobilazni put da nas se onemogu-
i u djelovanju. Sve je zapravo dobivanje na vremenu. Slijedit e, na-
ime, rebalans Dravnog prorauna i drugo, a za to e trebat ruka
gospodina Hodia. Na taj nain kupili su mir, dotad smo mi potpuno
onemogueni u radu. S druge strane je i netransparentno troenje
sredstava. Svaku kunu koja se potroi treba obrazloit Glavnom od-
boru, a mora se i pridravat Programa stranke. Bivi predsjednik,
gosp. Nedad Hodi, to ne moe osigurat, defnitvno ne na ovakav
nain. I on je onemoguen u daljnjem radu bez baze. Mi mu je,
naravno, neemo omoguit. Onako kako je radio, doveo nas je u
nepovoljan poloaj prema ljudima. Stranka je u 2013. godini kanjeni
sa 118.000 kuna zato to nije na vrijeme podnijela izvijea koja Od-
bor i Poslovnik Sabora trae.
MIRSAD PEZEROVI: Vie od 20 godina sam u politci, ali ova-
kav sluaj kriminala nisam doivio. Dvije treine glasakog tjela,
svugdje u demokratskom svijetu ima snagu. Jedino nema kod Arse-
na Bauka. Nedad Hodi je ovjek koji ne potuje dravu, koji je
otuio dravi 4 milijuna kuna, ovjek koji ne potuje stranku na i-
jem je elu, a koju je i sam osnivao... A gosp. Bauk mu ide na ruku.
Konferencija za tsak u Zagrebu, 27.02.2014.
(slijeva: Alija Avdi, Suad Salki, Mirsad Pezerovi, Sena Kulenovi,
Enes Bajri, Hilmija abi i Sead Kotori)
BONJACI U HRVATSKOJ
Kada je nedavno pri glasovanju u Saboru kao 76. glasa Nedad
Hodi podignuo ruku shvato sam da nae rjeenje pada. Time je
donesena njegova politka zatta. Vjerojatno emo vidjet i da e
bit osloboen vraanja onih milijunskih potraivanja. Je li to prav-
na drava? Je li Arsen Bauk uope bio na terenu, slua li, ita li? Na
stotnu stranica uredno smo obrazloili svoju odluku. A on to poni-
tava. Ne pozivom na Skuptnu, nego veker pozivom nekog Glav-
nog odbora. lanova Glavnog odbora je 25, i da bi se sazvala Izvan-
redna skuptna mora se imat dvije treine lanova. Meutm,
Nedad Hodi saziva neku svoju sjednicu Glavnog odbora i na njoj
rui nae odluke. I malo dijete bi shvatlo da je u pitanju politka
odluka. USKOK-u emo podnijet prijavu da se to preispita. Nije to
vie nit za dobrobit Hrvatskoj, a nit nama, njenim graanima.
HILMIJA ABI: Od kada je stglo to Rjeenje Ministarstva
uprave RH, ocjena je i kod pravnika i novinara, da je sve to skanda-
lozno. Trodiobna vlast u Hrvatskoj govori da Ministarstvo uprave
ima ulogu bit servis graana. Ministar Bauk je preuzeo sa pomo-
nicom, gom. Botki, sudbenu vlast, tumaei stvari onako kako
to ini sud. Mi emo i koristt sudski pravorijek i uvjereni smo da je
sve protupravno i protuzakonito. Meutm, javnost mora saznat
da je sve uinjeno zbog vrlo tanke saborske veine. U politkim
igrama donose se odluke poput ove, a koje trebaju bit tek servis.
Naa Izvanredna skuptna je provedena do u zarez tono, po na-
em Statutu i po naim aktma.
MIRSAD PEZEROVI: Imamo informacije da emo na sudu do-
kazat, uz pomo djelatnica Ministarstva uprave koje su taj pred-
met radile, da je Rjeenje bilo drugaije napisano Rjeenje koje je
bilo onakvo kakvo bi trebalo bit po zakonu i da se u zadnja tri
dana sve promijenilo. To je nezapamen skandal da netko, kao mi-
nistar uprave, uzima sudbenu vlast u svoje ruke. S druge strane,
tt ovjeka za ono to osobno znam da je nedozvoljeno, budui da
sam u inkriminirajuem razdoblju bio tajnik stranke. Uoio sam da
je Hodi poeo netransparentno troit sredstva. Kako se moe
dogodit da u zemlji koja je demokratska, ovjek za kojega je Pore-
zna revizija utvrdila a mi je plaamo nita nije radio po pravili-
ma!? Glavni je odbor Bonjake demokratske stranke Hrvatske ono
tjelo koje rukovodi strankom izmeu dvije Skuptne. A nije mogao
donosit odluke! Zamislite, u europskoj zemlji predsjednik jedne
stranke plat gorivo da ode na roendan sinu i to 6.500 kuna s
rauna stranke! Ili, plat svojoj frmi i frmi svoga sina telefonski
raun! Sve to pie u Nalazu Dravne revizije. Jedan takav predsjed-
nik se ne zadri na poziciji Nakon toga, umjesto da sam dade
ostavku kada mu dvotreinska veina Glavnog odbora i Skuptna
izglasaju nepovjerenje, on se tek tada pone bavit zakulisnim igra-
ma. Izmilja se potom lanak 36. Mi, kao javno tjelo, nismo uskra-
tli pravo bivem predsjedniku Nedadu Hodiu da sazove sjedni-
cu Glavnog odbora. Nae je pravo bilo, po izmijenjenom Statutu,
donijet odluku o Izvanrednoj skuptni. Takvo to se nije smjelo
ignorirat na Ministarstvu uprave. Javnost za to mora saznat. Prije
svega zbog pomutnje u naem lanstvu i u bonjakom korpusu, a
potom to mora ut i cijela Hrvatska. Sti e to i do Europske komi-
sije, Europskog parlamenta ve smo u kontaktma.
ALIJA AVDI: Gospodin Bauk je zlouporabio slubeni poloaj i
ovlast. Ministar uprave RH sa svojom suradnicom, potpisivanjem
Rjeenja kojim se odbija promjena u Registru stranaka, onemoguio
je BDSH u djelovanju. Na taj nain potvrdio je i spekulacije da postoje
osnovane sumnje da je to uinio iz sljedeih razloga Prvo, zbog de-
belih materijalnih, osobnih korist u dogovoru s bivim predsjedni-
kom BDSH Nedadom Hodiem. Navodim to zato to je gosp. Hodi
sa svojim suradnicima 20.11.2013. bio u Sisku na jednoj kulturnoj
manifestaciji, a nakon koje smo s Izvrnim odborom ogranaka u Sisku
i Sisako-moslavakoj odrali sjednice na kojima nam je jasno kazao:
Moete, izvolite, odravajte Izborne skuptne Tvrdim vam da u ih
ruit na Ministarstvu uprave, a ako treba ffy-ffy podijelit emo
sredstva iz Dravnoga budeta s ministrom. Mi smo takvu izjavu sma-
trali praznom priom. Meutm, nakon ovoga napisanoga i potpisa-
noga Rjeenja vidimo da to nije bila pria. Zbog glasa gosp. Hodia,
koji je potreban sadanjim koalicijskim partnerima u Hrvatskom sa-
boru. I gosp. Bauk nanosi neprocjenjivu tetu Republici Hrvatskoj, a i
Bonjacima. S obzirom da su Bonjaci uz veinski, hrvatski narod bili
najbrojniji dragovoljci i branitelji u Domovinskom ratu, moja malen-
kost je to bila od prvog do posljednjeg dana, taj ist ministar radi na
tetu i takvih Bonjaka. Pamtt emo ga kao ministra koji se vie, uvje-
ren sam u to, Hrvatskoj vie nee dogaat. Ovom prilikom iskazujem
podrku grada Vukovara da se saini i Registar lanova Vlade i sabor-
skih zastupnika i utvrdi njihovo sudjelovanje u Domovinskom ratu.
Takvu odluku BDSH-ovi ogranci grada Siska i Sisako-moslavake u-
panije u potpunost podravaju. Odrana Izvanredna izborna skupt-
na BDSH nije raena na preac. Dogovarao ju je Glavni odbor sa biv-
im predsjednikom vie mjeseci. Na temelju dvije treine zahtjeva
lanova Glavnog odbora upuen je gosp. Hodiu zahtjev da organizi-
ra Izbornu skuptnu. Nije je odrao. Provedena je na temelju lanaka
Poslovnika i Statuta BDSH. Apeliramo i na Savjet za nacionalne manji-
na RH da mi, Bonjaci u Hrvatskoj, sve udruge i bonjake asocijacije,
ne prihvaamo miljenje biveg predsjednika stranke Nedada Hodi-
a i ne elimo da sudjeluje u donoenju odluka o fnanciranju progra-
ma bonjakih asocijacija u Republici Hrvatskoj. Naime, on je protekle
dvije godine svoju poziciju zloupotrebljavao. Bonjaka nacionalna
zajednica Hrvatske je oteena za 57% posto manje sredstava nego
godinu dana ranije upravo na prijedlog gosp. Hodia Iako je pro-
vela apsolutno sve programe planirane za 2013. godinu. Zato i pred-
laemo gosp. Bauku da podnese ostavku na mjesto ministra u Mini-
BONJACI U HRVATSKOJ
starstvu uprave RH, kako dalje ne bi nanosio tetu ne samo bonja-
koj manjini, ve i hrvatskom narodu.
SUAD SALKI: itavo je elnitvo stranke unisono, Stranka ima
etri potpredsjednika. I svi su suglasni u ovome da smo oteeni
tm Rjeenjem Ministarstva uprave RH i da treba podii kaznenu
prijavu. Budui da je ova godina predizborna, nama kao BDSH sva
ta dogaanja apsolutno oteavaju rad. Dvije godine smo imali pro-
blema s predsjednikom i nismo mogli na adekvatan nain djelovat.
Zato smo i organizirali Izvanrednu izbornu skuptnu, kako da bi-
smo stranku napokon pokrenuli. Rjeenjem Ministarstva uprave
RH stranka je proglaena nelegalnom.
SENA KULENOVI: Stranka je ak tm Rjeenjem stavljena u
status quo i mi ne moemo djelovat, a zapravo ne moe nit Hod-
i. On mora sada podnijet izvijee za 2013. godinu. Ne moe to
napravit, nema odluke Glavnog odbora. Sve e bit krivotvorina. I
nije sukus samo u novcu. Potpuno je onemogueno nae djelova-
nje. Oduzeto nam je vrijeme i mi Bonjaci ne moemo djelovat
politki, ne moemo se pripremat za izbore. Vie i nije bitan Ned-
ad Hodi, nego uope naa politka uloga. Ako bi Nedad Hod-
i nastavio smanjivat sredstva Bonjacima vjerojatno bi se cijela
zajednica digla protv njega. I inae je napravio totalni nered u f-
nanciranju bonjake zajednice jer nije nit poznavao njenu struk-
turu. Tragedija je u tome to je dato ezlo ovjeku koji nema voj-
sku iza sebe. A ministar uprave Arsen Bauk je promovirao novog
generala, bez vojske. Znali smo da Nedad Hodi nije savren, ali
nitko nije vjerovao da e nas dovest do potpune blokade rada.
Sve to je radio, od samog poetka, na alost, radio je iz osobnog
interesa. Mogao je napravit rezove unutar stranke, ali to ga ne
zanima. Nit to zna uinit, a nije ni kontaktrao bilo koju od bo-
njakih asocijacija. Nije se odazivao nit na manifestacije, na bo-
njaka okupljanja.
HINA (27.02.2014.): BDSH podnosi kaznenu prijavu
protiv Arsena Bauka i trai njegovu ostavku
Glavni odbor Bonjake demokratske stranke Hrvatske (BDSH)
trait e smjenu ministra uprave Arsena Bauka i njegove pomoni-
ce Jagode Botki zbog rjeenja Ministarstva uprave kojim se, kako
tvrde, odbija legalna i zakonita smjena predsjednika BDSH i sabor-
skog zastupnika Nedada Hodia, kojeg je BDSH smijenila na
Izvanrednoj skuptni odranoj 15. prosinca prole godine u Sisku.
Takoer, BDSH podnijet e i kaznenu prijavu protv Bauka i njegove
pomonice Botki Dravnom odvjetnitvu zbog kaznenog djela
zlouporabe poloaja i ovlast jer je ministarstvo zbog politkih ra-
zloga i temeljem krivotvorina u spornom rjeenju zadralo Hodia
kao predsjednika stranke te odbilo provoenje dvotreinske volje
lanova stranke. Time je blokiralo njezin rad u predizbornoj godini,
reeno je na dananjoj konferenciji za novinare BDSH-a.
Glavni tajnik stranke Enes Bajri naglasio je da je Ministarstvo
izdalo rjeenje koje je, kako tvrdi, proizvod bahatost i dodao da
je u rjeenju oita krivotvorina temeljem koje je njihov zahtjev
odbijen. Naglasio je da im je Ministarstvo uprave savjetovalo da
pokrenu upravni spor i dodao da takvi sporovi na hrvatskim sudo-
vima traju, prema statstkama, oko etri godine. Podsjeto je da je
stranka podigla upanijskom dravnom odvjetnitvu u Rijeci kazne-
nu prijavu protv Nedada Hodia zbog netransparentnog troe-
nja stranakog novca koji BDSH dobiva iz dravnog prorauna i do-
dao da ta kaznena prijava stoji iz politkih razloga. Kriminalistko
istraivanje nije dovreno i nekome se daje vremena, smatra Baj-
ri. Ti politki razlozi su Hodieva potpora vladajuoj koaliciji u
Saboru, ocijenio je dodavi da je ovim rjeenjem povrijeeno do-
stojanstvo stranke i bonjake nacionalne manjine.
Nezadovoljstvo rjeenjem Ministarstva uprave iskazao je Hilmi-
ja abi, kojeg je BDSH izabrao za predsjednika stranke na saboru u
Sisku, koji je istaknuo da Ministarstvo nije uzelo u obzir nit jedan
njihov argument kada je izdalo sporno rjeenje. Upitao se je li to
namjerno uinjeno kako bi se politka bonjake manjine u Hrvat-
skoj pasivizirala te istaknuo da e o svojim problemima izvijestt i
nadlene u Bruxellesu.
Kaznena prijava protiv ministra uprave Arsena
Bauka i pomonice Jagode Botiki (28.02.2014.)
Temeljem lanka 172. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku,
nie potpisani graani, kao elnici i lanovi Bonjake demokratske
stranke Hrvatske (u daljnjem tekstu: BDSH), upanijskom drav-
nom odvjetnitvu u Zagrebu, podnose KAZNENU PRIJAVU protv
osumnjienih:
1. ARSEN BAUK, trenutno ministar uprave Republike Hrvatske,
ostali identfkacijski podaci nepoznat, i
2. JAGODA BOTIKI, trenutno pomonica Ministra uprave Repu-
blike Hrvatske za ope upravu, ostali identfkacijski podaci nepoznat,
radi postojanja osnova sumnje da su poinili kazneno djelo Zlo-
uporaba poloaja i ovlast, opisano u lanku 291. Kaznenog zakona
RH-a, tme to su dana 11. veljae 2014. godine, postupajui po
Zahtjevu za promjenom osobe ovlatene za predstavljanje i zastu-
panje BDSH, u kojem je zatraena verifkacija izbornih rezultata
Izvanredne skuptne BDSH, odrane dana 15. prosinca 2013. godi-
ne u Sisku, u obrazloenju Rjeenja Ministarstva uprave RH, Klasa:
UP/I-006-01/13-01/68, UR. BROJ: 515-03-02-01/2-14-7, sa unapri-
jed stvorenom namjerom da odbiju zahtjev i teko povrijede i one-
mogue prava dvotreinske veine lanova BDSH na iskazivanje
svoje volje, naveli krivotvorenu konstataciju slijedeeg sadraja:
Iako podnositelj zahtjeva navodi da je sjednica Glavnog odbora,
odrana 10. studenog 2013. godine, sazvana sukladno lanku 2.
Poslovnika o radu Glavnog odbora, takva odluka o sazivanju sjedni-
ce Glavnog odbora nije sukladna Statutu Stranke.....
U pozivu za sazivanje sjednice Glavnog odbora jasno stoji te-
meljem kojih odredbi Statuta BDSH je sazvan sjednica, i to: Teme-
ljem lanka 35. Statuta BDSH, a vezano za lanak 32. Statuta BDSH
i l. 33. Izmjena i dopuna Statuta BDSH od 21.10.2012. godine i
lanka 6. i 7. Poslovnika o radu Glavnog odbora BDSH, usvojenog
10.03.2013. godine, te temeljem pisane inicijatve dvotreinske ve-
ine lanova Glavnog odbora....
Hilmija abi, predsjednik BDSH izabran na Izvanrednoj izbornoj
skuptni u Sisku
BONJACI U HRVATSKOJ
Dakle, temeljem navedene krivotvorene konstatacije odbili su
zaprimljeni zahtjev. Takoer, nepriznavanjem Nadzornog odbora
BDSH-a kao jedinog tjela koje sukladno lanku 39. Statuta BDSH
ima ovlast tumaenja odredbi Statuta i odluka Stranakih tjela, i
koji je na svojoj 1. sjednici, odranoj u Sisku 10. studenog 2013.
godine, dao pozitvno tumaenje glede legalnost sazivanja sjedni-
ce Glavnog odbora, osumnjieni su u potpunost prekrili i zloupo-
rabili svoje ovlast i stavljajui se u poziciju tumaa Statuta, to im
Zakon ne doputa, donijeli nezakonito Rjeenje.
Slubenice Ministarstva uprave Groini Ivana i Markovi Ale-
na, koje su radile po predmetnom spisu, u vie neposrednih konta-
kata i telefonskim putem, podnosiocima kaznene prijave su rekle
da one nisu nita krive i da ne znaju o krivotvorenim i izmiljenim
konstatacijama, temeljem kojih je zahtjev odbijen.
DOKAZI: Uvid u kompletan spis Ministarstva uprave RH, klasa:
UP/I-006-01/13-01/68, UR. BROJ: 515-03-02-01/2-14-7 od 11. ve-
ljae 2014. g. (prilog kaznene prijave numeriran rbr. 1).
Stoga predlagatelji predlau:
Da se protv osumnjienih pokrene kazneni postupak,
Da se predmetno Rjeenje stavi van snage, proglasi nitetnim
i bez pravnih uinaka,
Da se po potrebi obave obavijesni razgovori sa podnositelji-
ma kaznene prijave.
PODNOSITELJI KAZNENE PRIJAVE: Enes Bajri, Hilmija abi, Fa-
ruk Kuri, Mirsad Pezerovi, Enis Dugonji, Sead Kotori, Sena Ku-
lenovi, Suad Salki, Alija Avdi, Mehmed Deki
Priopenje Glavnog odbora BDSH pismo
zastupnicima u Hrvatskom saboru (04.03.2014.)
Potovani zastupnici u Hrvatskom saboru, molimo Vas da pri-
mite na znanje slijedeu obavijest Glavnog odbora Bonjake de-
mokratske stranke Hrvatske.
Dana 15. prosinca 2013. godine u Sisku, temeljem pisane inicijatve
dvotreinske veine lanova Glavnog odbora BDSH, odrana je Izvan-
redna skuptna, na kojoj je jednoglasnom odlukom 77 nazonih dele-
gata, iskazano nepovjerenje dosadanjem predsjedniku BDSH Neda-
du Hodiu i to zbog netransparentnog troenja sredstava iz Dravnog
prorauna namijenjenih za fnanciranje aktvnost iz programa rada
BDSH, potpunog privatziranja stranke, nepotovanja svih stranakih
tjela, onemoguavanja rada temeljnih ogranaka te vie samovoljnih i
potpuno neprimjerenih istupa u Hrvatskom saboru. Za novog pred-
sjednika BDSH jednoglasno je izabran gosp. Hilmija abi iz Zagreba.
Naalost, skandaloznim Rjeenjem Ministarstva uprave, koje je
potpisao ministar Arsen Bauk, koristei se potpuno krivotvorenim i
izmiljenim konstatacijama, odbijeno je imenovanje novog pred-
sjednika Hilmije abia osobom koja predstavlja i zastupa BDSH i
potpuno onemogueno provoenje politke volje dvotreinske ve-
ine lanstva BDSH te paraliziran rad stranke. Zbog toga je Glavni
odbor BDSH protv ministra Arsena Bauka i njegove pomonice Jago-
de Botki dana 28. veljae 2014. godine podnio kaznenu prijavu u-
panijskom dravnom odvjetnitvu u Zagrebu radi postojanja osnova
sumnje da su poinili kazneno djelo Zlouporaba poloaja i ovlast.
Glavni odbor BDSH nema nikakvu kontrolu nad politkim istu-
pima i stavovima biveg predsjednika Nedada Hodia i potpuno
se ograuje od isth.
S potovanjem,
POTPISNICI:
Potpredsjednici BDSH: Mirsad Pezerovi, Sead Kotori, Enis Du-
gonji, Hilmija abi
Nadzorni odbor BDSH: Mehmed Deki, predsjednik, Alma ep-
an, Petar Barii, Husnija Vakufac
Glavni odbor BDSH: Faruk Kuri, predsjednik, Alija Avdi, Niza-
ma Curanovi, Enes Bajri, Sena Kulenovi, Suad epan, Amir Pan-
di, Rasim Halilovi, Mirza Hasanagi, Jasmin Osmi, Izet Spaho-
vi, Demal Saraevi, Mirsad Demirovi
GLAS ISTRE (22.03.2014.): BDSH PROTIV
Hodievog nancijskog plana
Smijenjeni predsjednik BDSH, ujedno i zastupnik u Hrvatskom
saboru Nedad Hodi, nastavlja s netransparetnim troenjem
sredstava iz Dravnog prorauna koja su, prema Zakonu o fnanci-
ranju politkih aktvnost i izborne promidbe, namijenjena isklju-
ivo za fnanciranje aktvnost iz programa rada BDSH, pie u pri-
openju Glavnog odbora Bonjake demokratske stranke Hrvatske
(BDSH).
Vrhunac bahatost i nepotovanja Statuta BDSH-a, ali i svih po-
zitvnih zakonskih propisa je fnancijski plan za ovu godinu kojeg je
Nedad Hodi, inae lan saborskog Odbora za zakonodavstvo,
objavio na svojoj web stranici. Navedeni fnancijski plan nije ponu-
en na razmatranje Glavnom odboru, o njemu nije voena diskusi-
ja, nit je kao takav usvojen pa se analogno tome ne moe smatrat
legalnim, tvrde u Glavnom odboru stranke.
Glavni odbor BDSH-a jo jednom apelira na upanijsko drav-
no odvjetnitvo u Rijeci da dovri kriminalistko istraivanje povo-
dom podnesene kaznene prijave protv Hodia te konano donese
dravno-odvjetniku odluku i zaustavi daljnje netransparentno tro-
enje sredstava iz Dravnog prorauna, pie u priopenju. q
Pripremili: Ismet ISAKOVI, Edina SMAJLAGI
Arsen Bauk, ministar uprave (SDP) Nedad Hodi, saborski zastupnik i (ne)legalni predsjednik BDSH
BONJACI U HRVATSKOJ
Ma, tko je uostalom taj sv. Valentn zbog kojega se slavi 14.
veljae? Enciklopedije, kratko, kau: svetac, gnostk iz Egipta, pogu-
bljen 269. godine odsijecanjem glave u vrijeme rimskog cara Klau-
dija. Od 15. stoljea se poinje povezivat s blagdanom zaljubljenih;
sv. Valentn posreduje u izmjeni ljubavnih poruka, posebice mladih.
Na latnskom mu ime znai - zdravlje!
Ljubavi, one zdrave, bilo je oduvijek i bit e je dok je ljudi poput
prof. glazbe Arijane Mari Gigliani, Sarajke podrijetlom i gostoljubi-
vih domaina, aktvista u Bonjakoj nacionalnoj zajednici Grada
Zagreba i Zagrebake upanije. Jedan raniji glazbeni dogovor ge
Gigliani i rahm. prof. Fuada Ahmetspahia realiziran je i ove godine
i u ast rahm. prof. Ahmetaevia, i 44-godinjeg djelovanja Glaz-
bene kole Zlatka Balokovia. Lijepu je tradiciju okupljanja Bonja-
ka na Dan sv. Valentna obiljeio uvodno pjesmom komorni zbor
Bosana i njegovi solo pjevai. Time je podran i kurikulum Glazbe-
ne kole Zlatka Balokovia meu ijim su drutvenim vrijednostma
istaknut umijee prihvaanja komunikacije s razliitma. (kola
djeluje na lokacijama u Ivanigradskoj ulici i Ulici Boidara Magov-
ca, uz zapreiku adresu na Trgu rtava faizma.)
Program tematski zacrtan: ljubav, ljubavna patnja i strast! Ras-
poloeni pjevai komornog sastava BNZH Bosana otvorili su kon-
cert s glazbenim brojem prof. Ahmetspahia a kojim je on slavio lju-
bav prema rodnoj Bosni i Hercegovini. Vodei kroz program, brojnu
je publiku pozdravio prof. dr. Sead Berberovi, predsjednik BNZH.
Najavio je i sopranistcu Zdenku Ahmetspahi koja je otpjevala sev-
dalinku koja govori o ljubavi i patnji, o ljubavi za koju se i ivot daje.
Svoje je odabrane, talentrane uenike najavljivala prof. A.
Gigliani. Prvi je nastupio tenor Ivan Car s A. Caldarinom glazbom i
arijom koja upravo naslovom, a poneto i glazbenom sugestjom,
kazuje na svu okrutnost to je ljubavni nesporazum zna uzroko-
vat. Potsnuta je humornom, svjeom i jednostavnom arijom iz
bufo opere Sluavka gospodarica koja upozorava: Ako t, moj
mili, onda u i ja... napuljskog skladatelja iz 18. stoljea Giovannia
Batste Pergolesia. Otpjevala ju je sopranistca Dora Balog. Pergole-
si je bio izbor i za sljedei glazbeni broj koji spominje prgavka, a
koji je veselo, skakutavo, izmodulirala Natalija Kralj, osebujni, sna-
ni sopran. Ne s manje talenta iza te dojmljive pjevaice za klavirom
se s glazbom njemakog kasno-baroknog skladatelja, orguljaa i
dirigenta, potvrdila Darija Antoljak. Odsirala je U mojoj sjeni Ge-
orgea Fridricha Hendela i bila nagraena snanim aplauzom.
Jo jedan broj baroknog skladatelja Johannesa Brahmsa, skla-
datelja koji ujedinjuje klasine barokne elemente s romantarskim
i rapsodiarskim izraavanjem osobnih osjeaja i melankolinih
raspoloenja u ariju Tajna otpjevala je sopranistca Valentna
Mekovac, s velikom radou i s vrhunskom vjetnom.
Miljenik bonjake publike bas-bariton Donat Orli predstavio
se prokuanom kvalitetom, arijom Vinzenza Bellinia, talijanskog
opernog skladatelja iz prve polovice 19. stoljea poznatog po lirski
obojenim melodikama, autorom svjetski proslavljenih i stalno izvo-
enih opera Norma i Puritanci. Tekst kazuje o mjesearenju
koje treba shvatt, prepoznat
Giacomo Puccini, talijanski je skladatelj veristkog smjera, koji
je napisao dosta njenih dueta, punih sentmentalne lirike i danas
KONCERT ZAPREIKE GLAZBENE KOLE ZLATKA BALOKOVIA U BNZH
Ljubav, ah ljubav!
jo svjeih. (Podsjeamo na opere La Boheme, Tosca, Mada-
me Buterfy, Turandot). Jednu od arija koja govori o ljubavi pre-
ma dragom, a ispovijed je djevojke ocu, otpjevala je nepogreivo i
profesionalno, tehniki sigurno, Natalija Kralj.
Jo jedna vrhunski kolovana i talentrana uenica prof. Mari-
Gigliani, sopranistca Valentna Mekovac otpjevala je ariju, isto-
njaki sanjarsku, talijanskog romantarskog skladatelja globalne
popularnost Gaetana Donizeta, koji je stvarao u prvoj polovici 19.
stoljea.
U duetu, Natalija Kralj i Jelena Jerkovi su raznjeile publiku
glazbenom poezijom, romantnom arijom Roberta Shummana,
njemakog skladatelja i pijaniste, koji je esto iz ljubavi pisao za
svoju suprugu Claru. Iz njegova ciklusa Pjesnikova ljubav pjevu-
ei su, aputavo, izrekle tajne o prefnjenoj i zanosnoj ljubavi, sno-
vitu glazbu primjerenu irokim rasponima, dva sopranska glasa,
Natalija Kralj i Jelena Jerkovi.
Program slavlja ljubavi nastavio je Donat Orli je popularnom
skladbom iz mjuzikla amerikih skladatelja G. Weissa, H. Pereta i
L. Creatorea. Siguran je bio i nastup sopranistce Jelene Jerkovi
koja je odabrala popularnu skladbu Ispod duge.
Prebiranjem po icama, Mozartovom glazbom iz opere Don
Giovani nastavljen je nastup zapreikih glazbenika duetom so-
prana Valentne Mekovac i tenora Ivana Cara. Lepravo, prozrano,
mozartovski.
Jedna je udovica suglasna sa utnjom, meditacijom. Snanim, a
mekim sopranom, u duet se s arijom maarsko-austrijskog sklada-
telja Franza Lehara s poetka 20. stoljea (autora popularnih be-
kih opera Vesela udovica i Zemlja smijeka) ukljuila s Dona-
tom Orliem i prof. Arijana Mari Gigliani. utnja udovice? Nit go-
vora, bio je to vedri poziv na uitak u ljubavi.
Program je okonan sa Jacque Ofenbachovim tpino sceninim
duetom u kojem je uz profesoricu Gigliani pjevala Darija Antoljak.
elimo mirnu glazbenu plovidbu ovom druenju. Radujemo se
buduim uicima prireenim u slavu ljubavi i prijateljstva, novoj
igri barokno-romantnih sjena, ljubavnim tajnama i uzletma pro-
fesoricinih talentranih uenica i uenika Glazbene kole iz Zaprei-
a, a i domaim glazbenim snagama. q
Edina SMAJLAGI
Uesnici programa za Valentnovo
BONJACI U HRVATSKOJ
Tko je Milivoj Mali, odnosno kako se
sam nazvao Mirza Abdurahman? Na to
pitanje odgovor su dali ponajbolji pozna-
vatelji njegovog ivota i rada na hrvatskim
i bosansko-hercegovakim prostorima
Zorica Manojlovi, via arhivistca Drav-
nog arhivu u Rijeci, prof. dr. sc. Ismet Bu-
atli, dekan Fakulteta islamskih nauka u
Sarajevu i dr. sc. Zlatko Hasanbegovi,
znanstveni suradnik u Insttutu drutve-
nih znanost Ivo Pilar u Zagrebu.
O ivotu i djelu Milivoja Mirze Abdura-
hmana Malia tokom veljae upriliene su
dvije tribine: u etvrtak, 20.02.2014., u
Islamskom centru u Zagrebu, u okviru
Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, u
organizaciji Medlisa Islamske zajednice
Zagreb, te u petak, 21.02.2014., u Islam-
skom centru u Rijeci, u organizaciji Hrvat-
sko-turskog drutva prijateljstva Rijeka,
Dravnog arhiva u Rijeci i Medlisa Islam-
ske zajednice Rijeka. Rijeku priredbu svojim nastupom obogato je
enski pjevaki zbor Selsebil, a otvorena je i izloba fotografja pod
nazivom Istanbul autorice Mirjane Lonar.
Doktor lozoje na Sorboni iz podruja perzijske
knjievnosti prvi hrvatski iranista
O Mirzi Abdurahmanu Maliu (Imotski, 1897. Suak/Rijeka,
1935.), u standardnim hrvatskim leksikografskim i enciklopedij-
skim prirunicima u pravilu ne moemo o njemu o proitat gotovo
nita, u pojedinim djelima o bonjakoj knjievnoj batni pronala-
zimo tek pokoju biljeku. Naime, razlog tome je to ovaj istaknut
orijentalista svojim povijesno-knjievnim interesom nije bio poseb-
no vezan uz Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je kratkotrajno boravio
tek nekoliko puta. Iako pomalo zaboravljen, ipak je valoriziran kako
u zemlji tako i u inozemstvu, u orijentalnoj flologiji svoga vremena,
TRIBINE U ZAGREBU I RIJECI O IVOTU I DJELU MIRZE ABDURAHMANA (MILIVOJA MALIA)
Orijentalista sa Suaka
odnosno neposredno po objavljivanju
njegove doktorske disertacije obranjene
na Sorboni 1935. godine, kao i u kasnijem
toku razvoja orijentalnih znanost na na-
im prostorima do dananjih dana.
Milivoj Mali (Mirza Abdurahman) je ro-
en 10. travnja 1897. u Imotskom, kao naj-
stariji sin u hrvatskoj katolikoj obitelji, od
oca Klonimira, pomorskog meetara i majke
Hilde, roene oi. Po majci vue plemike
korijene. Naime, njegov prapradjed knez
Mate doao je sa svojim ljudima u 17. stolje-
u iz Bosne, tonije iz Mostara, te je za bor-
bu za Mleane i u zamjenu za zemlju u Mo-
staru, dobio u posjede u Imotskom kao i t-
tulu kneza. To je potvreno arhivskom gra-
om, kao to je verifciran i njihov slubeni
grb. Krajem austro-ugarske vladavine mladi
Milivoj s obitelji iz Imotskog seli u Rijeku,
tonije Suak, koji je pripao Kraljevini SHS,
odnosno Kraljevini Jugoslaviji.
U ranoj mladost, kao uenik suake trgovake akademije, po-
eo je itat islamsku literaturu. Poseban utsak na njega ostavila su
temeljna islamoloka djela, a koja je u izdanjima Muslimanske bi-
blioteke s turskog i arapskog prevodio Mustafa azim at. Ta je
literatura u njemu u ranoj mladost pobudila prvi snaan interes za
islam, koji je kasnije prerastao u snaan vjerski osjeaj. Naroito
veliki utjecaj na Milivoja Malia imala je knjiga Muhameda Seida
Serdarevia Istnitost Bojeg bivstva i Muhamedova poslanstva,
koja je tskana 1915. godine.
Nakon svretka akademije upisao se na Visoku ekonomsko-ko-
mercijalnu kolu u Zagrebu, koju je 1922. napusto. Iste godine,
1922., u Zagrebu je pred mufijom Ismetom Mufiem i tadanjim
vojnim imamom Muharemom Hasanbegoviem preao na islam i
uzeo ime Mirza Abdurahman, kojim se sluio do kraja ivota. Mili-
voj Mali je bio tako prvi musliman u povijest koji je u Zagrebu
prihvato islam.
Milivoj Mirza Abdurahman Mali
(Imotski, 1897. Suak/Rijeka, 1935.)
Prof. dr. sc. Ismet Buatli i dr. sc. Zlatko Hasanbegovi na tribini o Mirzi Abdurahmanu (Milivoju Maliu) u Zagrebu
BONJACI U HRVATSKOJ
Maliev prijelaz na islam bio je bez sumnje neobina pojava, ali
ne i nepoznata meu tadanjom zapadnom intelektualnom elitom.
Naime, nakon stoljea kransko-muslimanskog ratnog sueljavanja
i demonizacije, islamski svijet nakon Prvoga svjetskog rata doivio
svoj potpuni poraz i postao plijenom zapadnog kolonijalizma. Po-
sljednja klasina muslimanska nadnacionalna i u osnovi imperijalna
dravna tvorevina, Osmansko carstvo je propalo, ne zato to je bilo
muslimansko, ve zato jer je kao nadnacionalna tvorevina podijelila
sudbinu svih tadanjih europskim carstava Habsburkog i Ruskog.
Na njezinim ruevinama rodila se nacionalistka Republika Turska,
koja je prekinula s osmansko-islamskom prolou. Islamski svijet je
postao neka vrsta egzotne orijentalne trnoruice. To je mnoge
zapadne intelektualce, razoarane krane i protvnike, kako su vje-
rovali, dekadentnog Zapada, okrenulo prema islamu, kao izvoru au-
tentne tradicije, iako u stvarnost islamskog svijeta toga vremena
nije bilo uistnu niega to bi potkrijepilo njihove fantazije. Milivoj
Mali je bio jedan od takvih, a za usporedbu mogu posluit sluajevi
znamenith i genijalnih mislioca perenijalnog smjera, traitelja au-
tentne Istne i Tradicije Rene Guenona i Titusa Burcharta. Oni su
bili Malievi suvremenici i prihvatli su islam: Rene Guenon, kao
kairski ejh Adul Wehid Jahja, a Titus Burchart kao Ibrahim Izudin.
Nakon prekida studija u Zagrebu, Mirza Abdurahman Mali od-
lazi u Pariz, gdje je upisao sveuilinu Visoku kolu ivih orijentalnih
jezika. Za vrijeme studija (1924.-1935.), a i dugo kasnije, bio je jedi-
ni hrvatski student orijentalnih jezika (perzijski, arapski i turski).
Nakon to je diplomirao arapski, perzijski i turski jezik, doktorirao
je na ivotu i djelu ejha Fevzije Blagajca (Mostarca), hercegova-
kog pjesnika, koji je ivio u 17. i 18. stoljeu. ejh Blagajac se kolo-
vao u Istanbulu, u Mostaru poduavao perzijski jezik, u vrijeme
Osmanske vladavine jezik knjievnost i flozofje, stvarao na nje-
mu, ali i na osmanskom turskom pisao sthove. Mali je Fevzijevo
djelo Bulbulistan, nastalo po uzoru na djela perzijskih klasika, u
strunoj studiji monografski obradio i preveo na francuski jezik.
Njegova knjiga o Blagajevu Bulbulistanu izala je malo prije nje-
gove smrt, 1935. godine u Parizu, kod uglednog nakladnika Rod-
steina, i predstavlja pravu rijetkost.
Svojom ttulom doktora flozofje na Sorboni iz podruja perzij-
ske knjievnost, a koja se odnosila na povijest osmanske knjiev-
nost pisane na perzijskom jeziku, bio je najizgledniji kandidat za
pokretaa Katedre za orijentalistku na Filozofskom fakultetu u Za-
grebu. Katedra nije mogla bit osnovana zbog nedostatka znanstve-
nog osoblja. Takoer, razdoblje njegova studija podudara se s vre-
menom kada se intenzivno radilo na prikupljanju orijentalnih ruko-
pisa u JAZU koji su prerasli u danas visoko cijenjenu Orijentalnu
zbirku Arhiva HAZU, a koje obrada je tada uz njenog voditelja Alek-
seja Olesnickog zahtjevala dodatno struno osoblje. Istu zbirku je
poetkom 1930-ih godina doao pregledat prof. J. Deny, jedan od
Malievih profesora na Visokoj koli ivih orijentalnih jezika u Pari-
zu, ocijenivi je visokovrijednom u europskim razmjerima. Pritom
se posebno osvrnuo na interlinearni prijevod jednog rukopisa
Kurana na turski jezik kao na svojevrsni kuriozitet.
Umro je kao 38-godinjak, 12. listopada 1935. godine na Sua-
ku. Zanimljiva je crtca vezana uz njegov grob na katolikom groblju
na Trsatu, gdje su mu pokopani i majka i otac. Kada je Mirza Abdu-
rahman umro, njegova majka Hilda (umrla 1946.), ustrajavala je da
se njezin sin pokopa kao musliman i da mu denazu klanja zagre-
baki mufija Ismet Mufi. S tm u vezi je dolo do prijepora s trsat-
skim upnikom koji je odbijao mogunost da se na katolikom cr-
kvenom groblju vre islamski obredi i podiu islamska znamenja.
Na kraju je popusto, denazu je klanjao mufija Mufi, a na nad-
grobnu plou je napisano Milivoj Abdurahman Mirza Mali.
Naalost, prerana smrt sprijeila ga je u daljnjem znanstvenom
razvoju. Vei dio ivota proveo je kao osamljenik, bez veih dodira
s domovinom, prouavajui tragove islama u panjolskoj, a zatm
je ivio u Maroku, Tunisu i Aliru. Osim toga, pisao je i objavljivao
eseje, putopisne osvrte, prevodio sa europskih i orijentalnih jezika
tekstove iz podruja islamologije i knjievnost. Velik dio njegove
kune biblioteke i rukopisa nakon njegove smrt, sestrinom zaslu-
gom, pohranjena je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu,
najznaajnijoj batnskoj ustanovi vezanoj za orijentalno nasljee
na podruju June Europe i Balkana. q
Ismet ISAKOVI
Predavanje u Rijeci o Mirzi Abdurahmanu Maliu, prvom
hrvatskom iranist orijentalist sa Suaka
BONJACI U HRVATSKOJ
U Islamskom centru u Zagrebu, u subotu, 22. veljae 2014., or-
ganizirana je 3. Srednjokolska mektepska parlaonica pod nazivom
Mladi i mediji, na kojoj je sudjelovalo stotnjak omladinaca iz Hr-
vatske, BiH i Slovenije (iz Zagreba, Rijeke, Siska, Osijeka, Sarajeva,
Olova i Ljubljane), zajedno sa svojim imamima, od kojih su veina
svrenici 4. generacije Medrese Dr. Ahmed Smajlovi. Osim njih,
Parlaonici su prisustvovali dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, zagrebaki
mufija i predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, ev-
ko ef. Omerbai, umirovljeni zagrebaki mufija, dr. sc. Amir Kari,
rukovoditelj Vjersko-prosvjetne slube Rijaseta Islamske zajednice
u BiH, Jusuf Zahiragi, predsjednik Ustavne komisije Sabora Islam-
ske zajednice u BiH, dr. sc. Mevlud ef. Dudi, mufija i predsjednik
Meihata Islamske zajednice u Srbiji, kurra hafz mr. sc. Aziz ef. Ali-
li, glavni imam zagrebaki i dr. med. Gzim Redepi, predsjednik Iz-
vrnog odbora Medlisa Zagreb i glavni urednik Biltena. Modera-
tori Parlaonice bili Azra Salkanovi i Vernes Delali.
Suvremene tehnologije su globalizirale svijet
Srednjokolska mektepska parlaonica (neologizam parla ment +
brblja onica) je pokrenuta prije tri godine, na inicijatvu zagrebakog
imama Mersada ef. Kreta, a zamiljena je kao vid neformalnog ob-
razovanja ponajprije tnejdera koji, zahvaljujui specifnoj formi jav-
ne rasprave, iznose svoja miljenja i argumente te zajedno s gostma
strunjacima za temu o kojoj je rije, nastoje doi do odreenih zaklju-
aka. Ovogodinja tema Mladi i mediji odabrana je velikog utjecaja i
mo medija, odnosno drutvenih mrea i medijske kulture na svakod-
nevni ivot. Razvoj novih komunikacijskih tehnologija promijenio nae
ivotne navike, ponaanje, komunikaciju i svijet u kojem ivimo. Pri-
tom su mladi narataji, tnejderi, posebna meta i svojevrsni zaroblje-
nici novih naina komunikacije i drutvenih mrea.
3. Srednjokolska mektepska parlaonica je zapoela sedmomi-
nutnim flmom Put u svijet medijske pismenost, a zatm se pri-
sutnima obrato dr. sc. Amir ef. Kari, rukovoditelj Vjersko-pro-
svjetne slube Rijaseta Islamske zajednice u BiH, koji je upozorio na
injenicu da su suvremene tehnologije globalizirale svijet, uinile
ga velikim globalnim selom. U takvim okolnostma ljudi komunici-
raju posredstvom razliith aparata, dok se vrlo malo razgovara li-
3. SREDNJOKOLSKA MEKTEPSKA PARLAONICA MLADI I MEDIJI
Virtualni svijet komunikacija
cem u lice. Otuda potreba da se mlade okuplja oko ovakvih eduka-
tvnih projekata koji tretraju bitna pitanje dananjeg vremena,
poput utjecaja medija na razvoj linost i meusobnu komunikaciju
meu ljudima, ime ih se neposredno pote na meusobnu komu-
nikaciju i interakciju.
Prvo uvodno predavanje odrala je Amira Dizdar, diplomirana
novinarka iz Sarajeva, koja je govorila na temu Lice i nalije medija.
Prisutnu srednjokolsku omladinu upoznala je s temeljnim pojmovi-
ma medijske kulture, ali i ponudila odlian predloak za razvijanje
diskusije o tome kakav je utjecaj javnih medija na mlade generacije i
kako je mogue smanjit izloenost mladih, uglavnom nepedagokim
porukama, koje im stu s komercijaliziranim medijima.
Gost predava Ivan Fedor govorio je na temu Utjecaj drutve-
nih mrea na komunikaciju meu mladima. Fedor je aktvista
Drutva za komunikacijsku i medijsku kulturu koje je, izmeu osta-
loga, razvilo projekt Djeca medija, iji je glavni cilj sustavna edu-
kacija o medijima te potcanje razvoja osvijetenih korisnika koji s
razumijevanjem i kritkim odmakom konzumiraju medijske sadr-
aje koje sami odabiru.
Internet i Facebook su najsosticiraniji nain
manipuliranja djecom
U dananje vrijeme milijuni ljudi svakodnevno troe sate i sate
u druenjima na mjestma koja prije samo nekoliko godina nisu ni
postojala. Bilo da ta mjesta zovemo cyberspace, web virtualni svi-
jet ili nekako drugaije, to je zapravo udo tehnologije. A poput
veine tehnolokih uda, ono ima nevjerojatan potencijal i za do-
bro i za zlo. Mladi se posljednjih godina sve vie okreu online ko-
municiranju i online svijetu. Drutvene su mree postale najjedno-
stavniji nain za meusobnu komunikaciju, a upravo ta injenica
nas dovodi do razmiljanja o njihovoj ulozi u ivotu mladih. Sate i
sate provode dopisujui se sa svojim vrnjacima, izmjenjujui ideje,
informacije, fotografje i statuse, to je dovelo do pojave tzv. digi-
talne generacije koja je jo poznata i pod nazivima internetska
generacija, generacije Y ili generacije i. Navedeni nazivi ozna-
avaju generacije koje su odrasle u svijetu u kojem je uvijek bio
prisutan internet. Te generacije tehnologiju koriste i vie od osam
BONJACI U HRVATSKOJ
sat dnevno. Mnogobrojna istraivanja pokazala su da su upravo
nove tehnologije i drutvene mree znatno promijenile nain ko-
municiranja meu mladima. Pri analizi uloge interneta najvanije
je bilo detektrat pozitvne i negatvne strane interneta te postavi-
t kljuno pitanje: tko korist internet i za to?
Internet ne predstavlja samo revoluciju u uenju i komunicira-
nju nego, sve vie, postaje mono sredstvo za manipulacije, zlo-
stavljanja i organiziranje prosvjeda i revolucija. Ovisnost o interne-
tu poremeaj je u kojem korisnici gube osjeaj za vrijeme i zanema-
ruju svoje osnovne potrebe. Internetski se ovisnici povlae iz sva-
kodnevnih ivih komunikacija koje nadomjetaju interakcijama u
chat sobama. Ova vrsta ovisnost o internetu moe ozbiljno utjeca-
t na mentalno zdravlje. On mijenja nain na koji ljudi itaju i obra-
uju informacije. Dugotrajnim surfanjem po internetu prilagoa-
vamo svoj mozak na brzo i nekoncentrirano itanje i simultano
pregledavanje informacija, to unitava mo koncentracije. Naa
sposobnost uenja moe bit ozbiljno ugroena kada na mozak po-
stane preoptereen razliitm podraajima s interneta. Nasilje koje
se snima i potom objavljuje na internetu stvara traume. Istraiva-
nja pokazuju da su kod nas i u Europi 15-20% djece bili rtve nekog
od oblika internetskog nasilja. U ukupnoj populaciji korisnika inter-
neta ima 5-10% onih koje moemo nazvat ovisnicima o internetu.
Prvi centar za odvikavanje od interneta otvorio se 2005. u Kini.
Ovisnost o internetu dovodi do tzv. poremeaja privrenost.
Pozitvne znaajke interneta su: dostupnost i brzina dolaska do in-
formacija; novi oblici uenja: e-pota, videokonferencije, audiokonfe-
rencije; jednostavno i brzo auriranje podataka; e-knjige i internetski
izvori kao jefini i brzi nain dolaska do relevantnih knjiga, istraivanja,
spoznaja; nova (profesionalna) poznanstva; nema udaljenih kola; ra-
zvoj interkulturalne komunikacije interkulturalnim uenjem.
Negatvne znaajke interneta su: nema gotovo nikakve kontro-
le, odgovornost i zatte privatnost; nepouzdanost kod odreenih
informacija, mogunost plagiranja; izostanak neposredne komuni-
kacije; lak pristup dobivanju informacija o razliitm opijatma; lak
pristup pornografskim stranicama; opasnost od pedoflije, zlostav-
ljanja, ucjena, nasilja i slino; smetnje vida, nedostatak sna; izo-
stanci zdravih navika (etnje, boravak u prirodi, sport); zapostavlja-
nje kunih i kolskih zadataka, prijateljstava.
Nakon televizora, internet je ljude odmaknuo iz stvarnoga ivo-
ta, stavio ih u snove i virtualni svijet, gdje fkcija postaje stvarnost. S
internetom umiru brige za druge drastno nestaje dijalog, izgu-
bljene su granice vremena, s njim nema ogranienja u koliini infor-
macija i manipulacija. Ekspanzijom interneta javljaju se poast s ko-
jima se moraju znat nosit ne samo odrasli nego i djeca i mladi, a one
su: gubitak privatnost, djeja pornografja, internetsko zlostavljanje,
crno trite, lane propagande i reklame, prijevare, ovisnost o igrica-
ma i surfanju, seksualni predatori, virusi, hakeri.
Internet i Facebook su najsofstciraniji nain manipuliranja dje-
com. Facebook je postao jako moan medij u kojemu je prenaglaen
ekshibicionizam. Popularnost na internetu najlake se stjee provo-
kacijom jer korisnike inetrneta u komentarima privlai sve ono to je
negatvno. Suvremeni mediji postaju glavni agens socijalizacije djece
i mladih. to vie vremena provodimo online, vie se navikavamo na
obrasce ponaanja koji najee ukljuuju prianje bez razmiljanja
ili osuivanje bez empatje. Anonimnost interneta omoguuje nam
da izgradimo online identtete, odvojene od naih stvarnih identte-
ta, a razlika meu njima postaje sve manja. Virtualni svijet prua pri-
vid ukljuenost u ivot, dok je on zapravo otuen ili iskljuen.
Zakljuci Srednjokolske mektepske parlaonice
Prisutni imami i muallime mogli su posvjedoit da su srednjo-
kolci veoma dobro educirani o medijima i njihovom utjecaju na
svakodnevni ivot. Konstruktvna razmjena miljenja dovela je do
nekoliko vrlo zanimljivih zakljuaka:
1. Uloga medija u dananjem drutvu je neosporno velika. Oni,
osim to nas informiranju, educiraju i zabavljaju, svojim informaci-
jama utjeu i na formiranje stavova, vrijednost i ponaanja, kako
odraslih, tako i onih najmlaih korisnika.
2. Zbog uurbanog vremena u kojem ivimo, roditelji sve manje
vremena provode sa svojom djecom te upravo masovni mediji po-
staju glavni odgajatelji mlaih generacija i to je jo vanije, oni im
postaju uzori. Osim toga, djeca i mladi gotovo svo slobodno vrije-
me provode uz medije. Nekontroliranjem sadraja kojeg gledaju, u
djece i mladih dolazi do stvaranja pogrenih moralnih vrijednost.
3. Utjecaj reality showova, manipuliranje reklamama, prikazi na-
silja samo su neki faktori koji mogu dovest do imitranja takvog po-
naanja, usaivanja negatvnih odgojnih vrijednost te potcanja
agresivnost i osjeaja straha te kriminala. Kako bi mediji pozitvno
utjecali na njihove ivote, djeca i mladi trebaju poznavat sve pozitv-
ne, ali jo vie i one negatvne strane koje donose masovni mediji.
4. Veoma je vaan medijski odgoj koji pomae u stjecanju odre-
enih znanja i vjetna koje su nune za njihovo koritenje, kako bi
se djeca i mladi nauili ophodit s medijima.
S razlogom se kae da na mladima svijet ostaje. Kako ih danas
odgojimo danas i kakve im moralne vrijednost usadimo, takva e
bit naa budunost. Stoga je 3. Srednjokolska mektepska parlaoni-
ca korak vie u educiranju djece i mladih da s razumijevanjem i krit-
kim odmakom konzumiraju medijske sadraje koje sami odabiru. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
U organizaciji Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Kluba
zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, u etvrtak,
27. veljae 2014., u Islamskom centru u Zagrebu odrana je tribina
pod nazivom Poloaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj,
na kojoj je nastupilo sedmero saborskih zastupnika i lanova Savje-
ta za nacionalne manjine RH.
Nakon uvodnog govora zagrebakog mufije dr. sc. Aziza ef. Hasa-
novia, predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, o polo-
aju nacionalnih manjina govorili su saborski zastupnici Melita Muli
(Zakonska regulatva poloaja nacionalnih manjina u RH), prof. dr.
sc. Milorad Pupovac (Vanjsko-politki aspekt Ustavnog zakona o pra-
vima nacionalnih manjina), Veljko Kajtazi (Romska nacionalna ma-
njina i njene specifnost) i Nedad Hodi (Primjena Ustavnog za-
kona o pravima nacionalnih manjina u RH). Osim njih, prisutnima su
se obratli Mile Horvat (Manjine i mediji u RH), Dragan Crnogorac
(Primjena prava nacionalnih manjina na jezik i pismo) i Aleksandar
Tolnauer (Uloga Savjeta za nacionalne manjine RH).
Radi se o prvoj tribini Kluba zastupnika nacionalnih manjina, a
zamiljena je kao poetak odravanja ciklusa tribina i u ostalim ma-
njinskim zajednicama, s ciljem da u meusobnom kontaktu sa svo-
jim predstavnicima u Hrvatskom saboru pripadnici nacionalnih ma-
njina defniraju pitanja i probleme s kojima se svakodnevno susreu.
Mi smo na polovici mandata i elimo razgovarat s onima koje pred-
stavljamo to radimo i od njih ut informacije s terena, rekao je u
ulozi domain tribine Nedad Hodi, saborski zastupnik pet ex-jugo-
slavenskih nacionalnih manjina i predsjednik Kluba zastupnika naci-
onalnih manjina u Hrvatskom saboru. Osnovna konstatacija koja se
nametnula na tribini jeste da je zakonodavni okvir kojim su ureena
prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj vrlo dobar. Meutm, zapi-
nje u provedbi, pogotovo kada je rije o slubenoj uporabi manjin-
skog jezika i pisma, dok je zastupljenost manjinske problematke u
javnim medijima na HTV-u i Hrvatskom radiju vrlo slaba.
Normativno savrenstvo i manjkava implementacija
Melita Muli, saborska zastupnica (SDP), rekla je da je lanica
saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina,
koji ima ak 15 lanova od toga su est predstavnici nacionalnih
manjina, pet je iz vladajuih stranaka, a etri iz opozicije. Takav
omjer lanova osmiljen je s ciljem kako pripadnici parlamentarne
veine ne bi preglasavali opoziciju u provoenju nekih temeljnih
stvari, a posebno kada je u pitanju manjinska politka. Muli je ista-
knula da su nacionalne manjine, prije svega, zatene temeljnim
aktom, odnosno Ustavom RH, ali i Ustavnim zakonom o pravima
nacionalnih manjina, koji je donesen kao obveza prilikom ispunja-
vanja kriterija za ulazak u EU.
Ponosna sam na tu injenicu, ali i na to da imamo saborski Od-
bora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Vladin ured za
ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i Savjet za nacionalne
TRIBINA O POLOAJU NACIONALNIH MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Zakonodavni okvir vrlo dobar,
provedba slaba
manjine. U Hrvatskoj vlada jedan normatvni optmizam, skoro pa
bih rekla jedno normatvno savrenstvo. Naravno, kada je u pitanju
implementacija, uvijek postoji prostor za poboljanje. Jo uvijek ni-
smo dosegnuli neke standarde, naroito po pitanju zapoljavanje
pripadnika nacionalnih manjina u tjelima Dravne uprave i jedinica-
ma lokalne samouprave. Jednako tako oigledno je, i tome svjedoi-
mo u zadnjih godinu dana, da se uruavaju standardi kada je u pita-
nju pravo na uporabu slubenog jezika i pisma nacionalnih manjina,
rekla je Melita Muli.
Nunost jaanja manjinskog utjecaja u
EU-institucijama
Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske nacionalne manjine,
predsjednik Srpskog narodnog vijea i potpredsjednik SDSS-a, nagla-
sio je da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina za hrvatski
meunarodni poloaj vaan koliko i Ustav RH, iako po statusu nema
takav poloaj. Rekao je kako se zaboravlja da je Ustavni zakon o pra-
vima nacionalnih manjina, koji je u prvom obliku donijet 1992. godi-
ne, zapravo bio uvjet za meunarodno priznanje Hrvatske i ulazak u
Ujedinjene narode 1992. godine, a naposljetku, to je bio uvjet i za
ulazak u Europsku uniju 2013. godine. Dakle, Ustavni zakon je pove-
zan sa meunarodnim priznanjem i meunarodnim statusom RH. To
napominjem jer se esto zaboravlja koliko je pitanje poloaja manji-
na vano za meunarodni poloaj Hrvatske, rekao je Pupovac.
Istaknuo je da u 36. toki Pristupnog ugovora EU stoji odredba
o dosljednom potvanju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina. Mi zastupnici o tome posebno vodimo rauna. Mi smo
dali znaajan doprinos tome RH postane lanica EU. Kao to znate,
i Islamska zajednica je dala znaajan doprinos, prethodni i sadanji
mufija, svojim izjavama, intervjuima, djelovanjem i primjerom. Ni-
ta nam nije poklonjeno nego smo se zajedno izborili, vjerujui u
Europu u kojoj e manjinska prava bit do kraja potovana u svim
aspektma: u jeziku, kulturi, obrazovanju i vjeri, a isto tako u polit-
kom organiziranju i djelovanju. Ponekad bez ovoga zadnjega neki
drugi aspekt nisu dovoljno moni i utjecajni da to mogu napravit
BONJACI U HRVATSKOJ
sami. Dakle, za nas je bitno da u narednom razdoblju, osim utjeca-
ja u RH, imamo utjecaja i unutar europskih insttucija. Koliko je god
to mogue preko manjinskih organizacija, preko politkih organi-
zacija, neposredno i lobiranjem. Zbog toga to je vano da se uje
kako se stvari ovdje odvijaju. Hrvatska se u pristupnim pregovori-
ma obvezala ispunit mnoge stvari, a to je i uinila. Neke jo nisu
ispunjene, ali nije problem u tome da se sve ispuni, ve ono to je
ispunjeno da se ne pokvari, rekao je Pupovac.
Govorei o ustavnim promjenama, a o emu je govorio umjesto
sprijeenoga zastupnika talijanske manjine Furia Radina, naglasio je
da su inicirane zbog neeg drugog, ali da su s aspekta nacionalnih
manjina vane izmjene o referendumu, regionalizmu te one koje bi
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina zaista odredile kao
ustavni jer on to zasada, iako nosi taj naziv, u stvarnost nije. Refe-
rendumom se, ma kakve uvjete propisivao, ne bi smjelo zadirat u
ljudska i prava manjina. Mi vie nemamo ni OESS-a, nemamo vie
promatrakih misija, nemamo vie direktnih obaveza Republike Hr-
vatske. Sve to postgnemo morat e ovisit o tome koliko emo mi
bit aktvni, kod kue i vani. Stranci vie nee dolazit k nama, mi e-
mo sad morat ii k njima i morat emo imat komunikaciju, bilo s
naim prijateljima s kojima se razumijemo iz drugih stranaka, vein-
skih stranaka ili sami, poruio je prof. dr. Milorad Pupovac.
Nunost obrazovanja, zapoljavanja i ekolokog
osvjeivanja Roma
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi govorio je o poloaju romske
zajednice, koja na ovim prostorima ivi oko 700 godina. Prema pret-
hodnom Popisu stanovnitva u Hrvatskoj ivi 16.975 Roma, a pret-
postavlja se da je taj broj mnogo vei oko 40.000. Stvarni broj rom-
skog stanovnitva umanjila su razna drutvena i politka previranja,
pri emu se dobar dio Roma deklarira kao pripadnici drugih nacio-
nalnih manjina iz okruenja. Istaknuo je da se zahvaljujui opim eu-
ropskim promjenama i napretkom hrvatskog drutva, nabolje mije-
nja i poloaj Roma. Meutm, zbog dugogodinje izolacije i margina-
lizacije romska zajednica je i dalje u vrlo nezavidnom poloaju.
Od ukupnog broja romskih obitelji vie od 94% korisnici su
nekog od oblika socijalne pomoi. Jo je potresniji podatak da je
isto takav postotak neobrazovanog romskog stanovnitva. Rom-
ska zajednica se nalazi u zatamnjenom krugu siromatva, neobra-
zovanost, loeg zdravstvenog i socijalnog statusa. Ovdje svakako
trebamo istaknut diskriminaciju i predrasude koje su vrlo prisut-
ne i koje je teko iskorijenit. Krucijalni problem Roma u RH je ob-
razovanje na svim razinama. Djelomino je jo uvijek prisutno
izbjegavanje obrazovanja, a mali je postotak roditelja koji ele
obrazovat djecu u srednjim kolama i fakultetma. Vrlo je malo
enske populacije koji pod normalnim uvjetma zavri neki od ni-
voa obrazovanja. Velike korake romska zajednica treba uinit na
ekolokom osvjeivanju i to je za sad vrlo teko regulirat. Sustav
zapoljavanja ne dozvoljava da se i mali broj obrazovanog rom-
skog kadra zaposli, rekao je Kajtazi.
Nezadovoljstvo tretiranjem manjina u medijima i
poloajem u javnom prostoru
Mile Horvat (SDSS) je ustvrdio da je poloaj nacionalnih manji-
na u medijima lo. Na HTV-u i dalje nemamo redakciju za manji-
ne, nemamo emisiju na manjinskim jezicima. Od 163.000 sat sni-
mljenoga materijala u 2012. godini, u programskim shemama na-
cionalne televizije manjine su zastupljene s 1,08%. Na javnoj tele-
viziji snimljeno je oko 1.400 programa, a mi smo u svega dvije
specijalizirane emisije Prizmi i Manjinskom mozaiku. Ne eli-
mo da se o manjinama pria samo u kontekstu folklora i kulinar-
stva, ali to je, naalost, naa realnost. Ispitvanja govore da od 160
radio-stanica, svega 17 imaju manjinsku emisiju. Drava je stvorila
dobar okvir, dala je i fnancijske temelje oko 2,4 milijuna kuna i
opet ne postoji interes medija za manjinsku problematku. I oni
koji se odlue da uu u takve programe esto zloupotrebe sred-
stva koja dobiju preko Fonda za pluralizam medija. Kao pripadnici
manjinskih zajednica i kao lanovi Savjeta za nacionalne manjine
potpuno smo nezadovoljni s naim tretranjem i poloajem u jav-
nom prostoru. To smo rekli i proloj Vladi, to kaemo i ovoj Vladi,
rekao je Horvat.
Progovorio je i o drugoj strani medija govoru mrnje prema
pripadnicima manjina. Radi se o raznim portalima koje nitko ne
kontrolira, nit sankcionira. To su i pisani mediji koji nas napadaju.
Mi kao pripadnici srpske zajednice imamo vrlo gorko i teko isku-
stvo i svako malo smo rtve takvih napada. Meutm, toga nisu
poteeni nit Romi, a nit pripadnici bonjake zajednice. Prema
tome, istu muku i ist problem imamo svi kako takve stvari ma-
knut iz javnog prostora, kako sankcionirat one koji su uzronici
takvih ponaanja i kako ovo drutvo oistt od takvih pojava kako
bi postalo kulturno, civilizirano i demokratsko u pravom smislu ri-
jei. To je jedan mukotrpan posao, to je jedna duga staza koji mo-
ramo proi svi zajedno, zakljuio je Mile Horvat.
Referendum protiv irilice referendum protiv
svih manjinskih zajednica u RH
Dragan Crnogorac je takoer govorio o slubenoj uporabi jezi-
ka i pisma nacionalnih manjina u Hrvatskoj, pri emu je istaknuo da
su jedini svijetli primjeri oni koji dolaze iz Istre. U kontekstu proble-
ma jezika i pisma, komentrao je inicijatvi za referendum o neuvo-
enju irilice u Vukovar. Osim to bi to bilo protvno Ustavnom za-
konu o pravima nacionalnih manjina, Crnogorac smatra da se taj
referendum ne moe provest jer bi to znailo da hrvatski graani
dva puta glasuju o istoj stvari. Naime, na prvom referendumu odr-
anom 19. svibnja 1991. ogromna veina graana glasala je za sa-
mostalnu Hrvatsku koja e, podsjeto je na referendumsko pitanje,
manjinama jamit kulturnu autonomiju i sva graanska prava.
Referendum protv irilice nije samo referendum protv irilice,
nego se odnosi na sve manjinske zajednice u Republici Hrvatskoj. Tu
se eli samo jedna manjinska grupa prepoznat i rei ona nije do-
bra. Moje miljenje vezano za taj referendum, pa i miljenje nekih
pravnih strunjaka s kojima sam podijelio svoje razmiljanje, jeste da
ne moete odrat dva referenduma o istm pravima. Po mom milje-
nju, ovaj zahtjev, ova inicijatva na referendum su neprovedivi, poto
BONJACI U HRVATSKOJ
je ve jedan ovakav referendum ve odran i graani su se u vezi
njega izjasnili i to sa vie od 94%, rekao je Dragan Crnogorac.
Savjet za nacionalne manjine RH uvar Ustavnog
zakona o pravima nacionalnih manjina
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manji-
ne RH, uvodno je naglasio da su Ustavni zakon o pravima nacional-
nih manjina, kao i Savjet za nacionalne manjine, koja je proizaao
iz Ustavnog zakona, nastali pod jakim meunarodnim pritskom.
To je specifan zakon, ak i u europskim razmjerima, a njegovo
raanje je dugo trajalo. U to vrijeme bio je jedna vrsta politkog
kompromisa izmeu vladajuih politkih stranaka i meunarodne
zajednice. No, ono to je bitno, on je donio ogromne promjene po
pitanju manjinskih prava i sloboda, na osnovu Ustavnog zakona
nacionalne manjine su uvedene u politki i javni ivot. Ustrojene
su potpuno nove insttucije, kao to su Vijea i predstavnici nacio-
nalnih manjina i Savjet za nacionalne manjine, u Hrvatskom sabo-
ru je povean broj predstavnika nacionalnih manjina koji su su-
kladno Ustavnom zakonu imali zagarantrana mjesta. Vrlo je bitno
da su nacionalne manjine dobile garantrana mjesta u Hrvatskom
saboru.
Aleksandar Tolnauer je istaknuo da Savjet za nacionalne manji-
ne nije nikakav bankomat nacionalnih manjina kako ga neki do-
ivljavaju. Njegova uloga je mnogo sloenija i znaajnija: sudjelova-
nje pripadnika nacionalnih manjina u javnom ivotu, upravljanju
lokalnim poslovima, sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina
u upravnim pravosudnim tjelima, zastupljenost pripadnika nacio-
nalnih manjina u tjelima lokalne samouprave, upotreba jezika i
pisma nacionalnih manjina, pristup javnim medijima, odgoj obra-
zovanje, uporaba znamenja Naglasio je da su vremena krize i re-
cesije najpogodnija za iskazivanje raznih oblika netrpeljivost, kse-
nofobija, stereotpa, predrasuda, diskriminacije slabijeg i manjeg.
Profesor Pupovac je rekao da vie nema OESS-a, nema ga jer
smo u Europskoj uniji, ali postoji Savjet za nacionalne manjine koji
mora preuzet ulogu uvara Ustavnog zakona o pravima nacional-
nih manjina. Dnevno se susreemo s mnogim problemima i pritom
nitko nije idealan nit Savjet, nit manjine, nit udruge, nit mi kao
ljudi. Normalno je da grijeimo, ali bitno je da svi zajedno afrmira-
mo manjinske insttucije jer e one bit jako potrebne. Sigurno e
se stvari mijenjat, desile su se neke stvari koje su za nas bile neo-
ekivane- Ulaskom u EU, umjesto unaprjeenja manjinskih prava,
doivjeli smo jednu veliku regresiju, naroito po pitanjima primje-
ne jezika i pisma nacionalnih manjina, ali na nekim drugim podru-
jima. I mi to, govorim u ime Savjeta za nacionalne manjine nee-
mo dopustt. Ali, moramo svi bit zajedno, zakljuio je Aleksandar
Tolnauer.
Manjinski zastupnici uvari manjinskih prava
deniranih u Ustavnom zakonu
Nedad Hodi, saborski zastupnik i predsjednik Kluba zastupnika
nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, istaknuo je da su manjinski
zastupnici i lanovi Savjeta za nacionalne manjine RH izuzetno zabri-
nut zbog ukupne atmosfere u hrvatskom drutvu. U Hrvatskoj postoji
visok nivo zakonskih rjeenja manjinskih pitanja, ali se manjinski sa-
borski zastupnici u praktnom ivotu susreu sa stvarima zbog kojih
moraju prekidat i sjednice Hrvatskog sabora. Hodi je ustvrdio da
imamo atmosferu u drutvu gdje veliki dio stanovnitva ne percipira
manjine na nain utvren Ustavnim zakonom, te da je potrebno uloi-
t veliki napor da Hrvatska postane ureeno graansko drutvo.
Nakon raspada Jugoslavije, nakon osamostaljenja, hrvatsko dru-
tvo i hrvatska drava je ostvarila sve bitne politke ciljeve. Dakle, imate
samostalnost, imate granice na koje ste se pozivali kod osamostaljenja
kod raspada Jugoslavije, lanica ste NATO pakta Od 1. srpnja prole
godine lanica smo Europske unije. Koji su to politki ciljevi koje ova
zemlja jo treba da ostvari? Ne postoje, po meni, nita drugo osim dva:
zemlja ekonomskog blagostanja za sve njene graane i zemlja pravne
sigurnost za sve njene graane. Naalost, mi se susreemo sa situaci-
jom da ne samo da nije tako u praksi, nego se, naalost, meu nama
saborskim zastupnicima i kolegama u parlamentu suoavamo s rezoni-
ma i shvaanjima koja apsolutno nisu na ovoj strani. Ono to jeste
ohrabrujue za sve nas, to je sadanja vlast. Ja bih rekao da gotovo
identno gleda na sve probleme oko manjina kao i mi pripadnici ma-
njina, dok sadanja oporba gleda na to na poprilino drugaiji nain. Mi
se s tm sukobljavamo i to, naravno, za ovu zemlju nije dobro. Na tom
tragu mi pokuavamo, i kao Klub zastupnika nacionalnih manjina, dje-
lovat sinkronizirano, makar smo u politkom pogledu i po strankama
iz kojih dolazimo neovisni. Dakle, poprilino je to heterogen sastav,
ali pokuavamo, i kao Savjet za nacionalne manjine i kao Klub zastupni-
ka nacionalnih manjina, djelovat zajedniki, rekao je Hodi.
Klub zastupnika nacionalnih manjina broji osam saborskih zastu-
pnika i u trenutnom sazivu Hrvatskog sabora je etvrta po broju, shod-
no tome, i etvrta politka snaga. Bez obzira koja politka opcija je na
snazi i kakav je omjer snaga, manjinski saborski zastupnici su uvari
manjinskih prava defniranih u Ustavnom zakonu o pravima nacional-
nih manjina. Na tom tragu se osvrnuo i na predstojee EU-izbore, koji
e se odrat 25. svibnja 2014. Mi emo pokuat doi u poziciju da
pripadnici nacionalnih manjina iz Republike Hrvatske imaju i u Europi
jednog svog ovjeka. Bilo bi jako dobro da pored ove nae borbe ima-
mo i ovjek u Europskom parlamentu. Hoemo li to uspjet ili neemo,
to dajem kao temu za razmiljanje. Bojim se da je pred ovom zemljom
jo dugaak put do jednog zdravog, normalnog, graanskog drutva
kakvom svi teimo. Ovo je hrvatska drava, to je jasno. Veinski narod
je hrvatski, to je takoer jasno. Pripadnici katolike crkve su veinski
narod, i to je jasno. Ali ne moemo mi u Saboru dobivat pisma koja
zapoinju sa kako se usuuje ubre jedno muslimansko. A s druge
strane, upravo vi, uvaeni mufija (Aziz Hasanovi, op.ur.), aljete po-
ruke kako primjer zakonskog rjeenja odnosa prema Islamskoj zajed-
nici u Hrvatskoj moe posluit za primjer cijeloj Europi, a sa, druge
strane, moe sluit i kao primjer u ostalom dijelu svijeta, recimo u
arapskim zemljama za rjeavanje pitanja drugih vjerskih zajednica. Da-
kle, na tom tragu mi kao Klub zastupnika nacionalnih manjina pokua-
vamo dat doprinos, pokuavamo dat jednu snagu sami sebi, pokua-
vamo slat poruke drutvu da je ovo i nae drutvo i naa drava. Jer i
naa djeca su ovdje roena, ovo je i njihova zemlja i nemaju druge
domovine osim Hrvatske, rekao je Nedad Hodi. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
U Knjinici i itaonici Bogdan Ogrizovi u Zagrebu, u petak,
28. veljae 2014., predstavljena je zbirka poezije Davna svitanja
mr. sc. Ajke Tiro Srebrenikovi, koja je u nakladi KDBH Preporod
tskana krajem 2013. godine. Pored autorice, o knjizi su govorili Se-
ad Begovi, Ervin Jahi i Mersija Omanovi. Sthove nekoliko oda-
branih pjesama recitrao je Tarik Srebrenikovi, uz glazbenu prat-
nju Josipe uri na gitari.
Ljepotno ekstatian i melankolino sumoran, ali i
ljubavniki opijen pjesniki subjekt
Urednik zbirke Sead Begovi, knjievnik, pjesnik, knjievni krit-
ar i glavni urednik Behara, uvodno je istaknuo da je autorica
Ajka Tiro Srebrenikovi pod naslovom Davna svitanja oknjiila
svoje sthove koje e knjievna kritka oznait kao prve, iako ih je
ova samozatajna pjesnikinja napisala mnogo ranije. Meutm, tek
ih je sada, na nagovor kolega pjesnika i kritara odluila prezent-
rat. Zasigurno, u njenoj priuvi, tj. u njenoj knjievno poetskoj ra-
dionici, eka svoje objelodanjivanje, ali i svitanje, jo mnogo njenih
sthova iste privlane snage kao u Davnim svitanjima.
Begovi je podsjeto da je autorica magistrirala na postdiplom-
skom studiju knjievnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temu
Koncepcija likova u romanu Dervi i smrt Mee Selimovia, te se
prvotno predstavila kao knjievna povjesniarka. Naglasio je to nije
bitno izmijenilo njen poetkoloki status izrazito lirske pjesnikinje
(u emocijskom koloritu) s osloncem na tradiciju moderne poezije
Bosne i Hercegovine (u oblandi bonjake poetske prepoznatljivo-
st), ali i Hrvatske. Naime, pjesnikinja po svaku cijenu eli vratt
poeziji ono dostojanstvo koje je ve postojalo, ali je netom ibea-
eno zbog upliva drske postmoderne svakodnevice, medijske tor-
ture, vaarske tekstualizacije u popularnoj glazbi, pritska ideologi-
zacije i lanog meinstreama koji iz tog proizlazi. Njena poezija jest
bliska svojstvima srca, koje snano kuca i odupire se da nikad ne
zamre, ali nije posve neoromantarska ve je u svojoj bit romant-
arska reakcija na konvencionalni romantzam. Stoga, u poetskoj
kontekstualizaciji, nije anakrono rei, da Ajka Tiro Srebrenikovi
ispisuje neto nalik na ljepotnost due, ali ponekad i na zlostavlja-
nost due. U tom e paralelizmu umah upozorit na sloenost svoga
pjesnikog rukopisa, koji nipoto nee elaborirat neke nove jezi-
ne kombinacije neomodernizma, ve e podastrijet iskonske ivot-
ne premise sa snanim etkim i estetskim zakljucima, ali i eshato-
lokim, kao i nezaobilaznim egzistencijalnim. Uostalom, vjerojatno
se pita autorica, zato bih se muila? Ono to je danas shvaeno
kao budunost poezije, jednom e postat njena sadanjost, pa ak
i prolost, kao to je nekadanja avangarda u nae doba postala
tradicijom, rekao je Begovi.
Smatra da je Ajka Tiro Srebrenikovi nomad kroz tradiciju s
velikom paljivou spram stvari i prirode, pri emu je njen
skladni rad na poeziji usporedio s radom na izradi ilima (vora-
nje ilima). ilim je u muslimana dio pokustva ili namjetaja,
kao i kod nomada. ive boje i geometrijski oblici izraavaju krea-
tvnu radost pa je ilim prepoznat i u urbanoj sredini kao neto
izuzetno. Primjerice, rijetko koja kua u Hrvatskoj o Bosni i da
PROMOCIJA KNJIGE DAVNA SVITANJA AJKE TIRO SREBRENIKOVI
Poezija privlane snage
ne govorimo da ne posjeduje makar industrijsku repliku nekog
originalnog ilimarskog uratka. No, ako netko i svoju poeziju tka
na ist nain ta e poezija takoer zauzet mnoga mjesta ovaj
put u kuama naeg omiljelog poetskog jezika, rekao je Begovi,
dodavi kako u njenoj poeziji simboli imaju znaajnu ulogu. Naj-
znaajniji simboli su more (voda) i svjetlost, pri emu oni nisu sa-
mo puki znak, ve i vlastt arhrtp. Simbol svjetlost je zastupljen
u naslovu i on e nesumnjivo podarit oblije bezoblinom svije-
tu. Naravno, postavlja se pitanje to stoji onkraj svjetlost? Za-
sigurno propitkivanje postojanja kao lirskog sjeanja na davne
dane u egzistencijalnoj tmui i ljubavne opijenost. Potom, teofa-
nija vode kao simbola istoe i ivota nije nita manje znaajna.
Pjesma o izvoru Zem-zem u Mekki otkriva priu o blagoslovljenoj
vodi koja pada s neba i smatra se boanskim znakom, a u ovim e
se pjesmama shvatt kao pozivanje na Jednog Jedinog kroz vodu
koja je materija prima. Vjerojatno i zato ova poezija zasluuje da
ponese svoje ime kao lijepa - zato to tei duhovnoj ispravnost i
istni, naglasio je Begovi.
Rekao je da autorica jedinstvo u ljepot u svojim pjesmama po-
ste prema muslimanskim normatvima. Pritom polazi od naoko
malih mudroslovnih stvari i pojmova o ivotu: zaviaju, obitelji, pri-
jateljima, susjedima, majinstva, roditeljstva, djevojatva itd. Be-
govi je istaknuo da njen jezik i stl egzistraju kao gnoseoloki poj-
movnik (na razini spoznaje i iskustva), to se lijepo razotkriva u ci-
klusu Bosanski stanak u kome iskazuje dobro poznavanje medie-
valnih fenomena: steke kao epitafe u predislamsko doba. Tako-
er, Tiro Srebrenikovi je vrlo dobro sinkopirala (na tragu Mehme-
dalije Maka Dizdara) jezik bosanskih bogumila, kao npr. u pjesma-
ma Kulinovo slovo, Dijakovo slovo, Bosanski stanak Begovi
je uoio i pregrt lijepih metafora s pokriem po slinost s predme-
tom ili pojavom, a jednu je posebno izdvojio laica sree koja
podrava Ajkin ushitni optmizam.
Ipak, nije sve tako topla intma s kojom je ozraena pjesnikinji-
na personalnost. Kao i mnogi pjesnici u BiH i Hrvatskoj nije mogla,
Ervin Jahi, Ajka Tiro Srebrenikovi, Mersija Omanovi,
Sead Begovi, Tarik Srebrenikovi i Josipa uri
BONJACI U HRVATSKOJ
a da se emotvno i dojmljivo ne referira na posljedice i stresne situ-
acije zadnjeg rata. Dovoljno je proitat njen prvi ciklus u knjizi pa
da zauvijek upamtmo to je to nevakat/nevrijeme, nedoba i u
njemu neljudi. Rezultat su plastno jasne predodbe i spoznaje o
pogubnost rata. Ipak, vezujui se uz nedavno odigranu povijest
pjesnikinja usred krajnje opasnost nasluuje i ono spasonosno
postojea povijest nije zaborav bitka, rei e nam Heidegger. U
krajnjoj instanci poruka je ova: dokinuem zaborava dokidamo po-
vijest. Te pjesme iz ciklusa Pogled pust kao zgarite otkrivaju uz
tono navedene toponime, npr. Potoari tko su zaetnici i tko su
psi rata, bez gorine, da bi se jasno, na kraju, iskristalizirala ljubav
spram drugog. Da bi povezala smisaonu vezu izmeu transcenden-
tnog i fantazmagorinog autorica e ponekad posegnut i za atmos-
ferom legende, narodne predaje i za svojevrsnom bajkovitou.
Zakljuili bismo, ipak, da je njen pjesniki subjekt ljepotno ekstat-
an i melankolino sumoran, ali i ljubavniki opijen. Iz svega zrai
djelatna energija ove, u svome zaletu, zaista dobre pjesnikinje,
zakljuio je Sead Begovi.
Vrijedan poetski dokaz o traumi historijskog koji
nosimo u sebi
Mersija Omanovi se u svom izlaganju prisjetla knjige Ident-
tet jezik i bosanska knjievnost, zbirke eseja i knjievnih prikaza
Ajke Tire Srebrenikovi, koja je objavljena 2007. godine. Podsjetla
je na 1971. godinu kada smo priznat kao Muslimani, te na 1993. i
Bonjaki sabor u ratnom Sarajevu kada je ponovo formirana bo-
njaka nacija obavljeno je preimenovanje iz Musliman u Bonjak,
a jezika u bosanski jezik. Omanovi je naglasila da je na bosanskom
jeziku pisano od Kulina-bana pa do dananjih dana, te da je poe-
zija Ajke Tiro Srebrenikovi puna bosanskog izraza, kao i turcizama
i arabizama, to je posljedica primanja islama i ulaska u islamski
vjersko-civilizacijski krug. Istaknula je da iz Davnih svitanja izvire
osebujna toplina i ljubav.
Ervin Jahi, pjesnik, antologiar i knjievni kritar, uvodno je
Bosancima i Hercegovcima esttao Dan neovisnost BiH, istui
kako je autorica u nekim dionicama Davnih svitanja poetski vje-
rodostojno rekonstruirala i, na mjestma, bezmalo restaurirala po-
vijest svoje domovine Bosne i Hercegovine. Naglasio je da je malo
primjera da knjievni povjesniar, knjievni teoretar pie i dobru
poeziju. Nasreu, Davna svitanja i Jahia i sve nas opovrgavaju u
takvim razmiljanjima.
U ovoj zbirci uoit nam je tri tpa poetskog diskursa, odnosno
tri tpa poetske mate: prvi je svakako memoaristka bivega, od-
itljiv ve iz naslovne sintagme. Baladian i elegian ton, ali i ele-
ment poetske tubalice potkrepljuju tu dijagnozu. Autorica pose-
e i za uspavankama, za pitalicama, za magijskim inkantacijama
kako bi zazvala neka davna osjeanja, neko doba koje je bilo ulju-
enije. Drugi uoljiv diskurs je diskurs postranzicijskog suoavanja
sa zlovremenom, ratom koji suspendira album lijepih sjeanja. Po
mom sudu, najvaniji, meutm, diskurs u ovoj zbirci priruno bih
nazvao pobono-sinkretnim. Rije je, naime, o idejno-motvskoj
zalihi, koju reprezentraju simboli iz bazena svete povijest, preci-
znije islamskog duhovnoga naslijea, ali nita manje i iz neomani-
hejske, medijavale bosanske poputbine. To dakako zahtjeva i
imenovanje, pa recimo, bez krzmanja, da je ovdje svakako rije o
jednom tpu duhovne knjievnost. Ali ne u sinkopiranju ilahija i
kasida, nego u nekom uposebljenom autoriinom osjeaju prema,
recimo, kasidi, naroitom autoriinu osjeaju pjesme pohvalnice
Stvoritelju, himne Njegovoj veliini i dobrot. Autorica svoju pje-
sniku pitu stere iz razliith jufi, sloj na sloj. Ona posuuje iz
krto-izjavnih jezinih formi bosanskog srednjovjekovlja. Na takav
tp pjesnike ideologije kalemi temu mune i tegobne opstojnost
pojedinca u vremenima kada je pojedinac teka i nedopustva ma-
njina. Uoavamo i refeks ugroena enstva mimo recentnih ideo-
lokih zloupotreba spola i roda. Tiro Srebrenikovi na mjestma
pie i dojmljive obiteljsko-konfesionalne pjesme, rekao je Ervin
Jahi.
Istaknuo je da svojim pseudokasidama i pseudoilahijama auto-
rica prkosi diskontnuitetu novije bonjake poezije gdje te forme
pie, rijeju, jedan jedini pjesnik. Pritom ne treba zaboravit da je
knjievnost Bonjaka na orijentalnim jezicima bila neka vrsta isto-
ne renesanse u svoje doba. Nita manje ne ine mi se vanim ni
autoriine pjesme koje svjedoe o izgnanost, o baenost bia u
svijet. One su pravi pravcat dokument o rastoenost smislova, po-
gubljenost, dezorijentranost i obezglavljenost kako kolektvnog
tako i pojedinanog, one su vrijedan poetski dokaz o traumi histo-
rijskog koji nosimo u sebi, zakljuio je Ervin Jahi.
U obraanju prisutnima autorica mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi
zahvalila se izdavau i promotorima, zatm Ismetu Isakoviu, lanu
Glavnog odbora KDBH Preporod i glavnom uredniku Preporo-
dovog Journala, koji je njenu zbirku pjesama kandidirao za jedan
od Preporodovih izdavakih projekata u 2013. godini, te Ismet
Sedlovski, koja je dobrohotno podarila svoju sliku za naslovnicu
zbirke Vodeni cvijet, koji je nastao ebru tehnikom slikanja.
Pjesme su nastajale jako davno, jedan dio je napisan jo u gimna-
zijskim danima, u mome Duvnu. Moda e zvuat patetno i int-
mistki, nadam se da mi neete zamjerit Davna svitanja su jed-
nostavno dio mene. Razlika izmeu prethodne dvije knjige, koje su
pisane znanstvenim i esejistkim diskursom, i ove zbirke pjesama,
jeste u tome da se u Davnim svitanjima nalazi ono to ja doista
jesam moji doivljaji, proivljavanja, osjeaji. To je trenutak kad
neto u vama zatreperi i mora izai na vidjelo. Ovo dvoje mladih
ljudi koji su govorili i uz glazbu popratli itanje sthova su, takoer,
vezani za mene i moj ivot. Tarik je moj sin, a Josipa je ker moje
prijateljice s kojom me ivot povezao jo davne 1968. godine kad
smo krenule u prvi razred osnovne kole. ivotni putovi su nam se
ponekad mimoilazili, ali se nikad nije prekinula nit prijateljstva. Taj
krug se evo veeras ovdje zatvorio, u Knjinici i itaonici Bogdana
Ogrizovia. Josipina mama je bila prva osoba kojoj sam itala svoje
sthove, a i ona meni. Godinama su pjesme stajale po nekim bilje-
nicama, tek nedavno sam ih ozbiljnije poela prebirat, rekla je
mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi. q
Edina SMAJLAGI, Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
Povodom obiljeavanja Dana neovisnost BiH, u subotu, 1. ouj-
ka 2014., u prostorijama KDBH Preporod u Zagrebu, Ulica grada
Vukovara 235, odrana je promocija knjige Narod mog vremena
Salema ehovia. Pored autora, knjigu su predstavili Kemal Bukvi,
predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine grada Zagreba i
Faris Nani, potpredsjednik KDBH Preporod.
Zagrebaka promocija nije prvo predstavljanje ehovieve knji-
ge u Hrvatskoj jer su o njoj dan ranije, u petak, 28. veljae 2014.,
govorilo na knjievnoj veeri u Gradskoj knjinici Ivan Goran Kova-
i u Karlovcu. Pored autora, na karlovakoj promociji knjigu je
predstavio Admir ef. Muhi, glavni imam Medlisa Islamske zajed-
nice Karlovac.
Knjiga Narod mog vremena simbolinog je naslova u kojoj
autor svojim snanim emocijama prenosi prie koje je pisao i priku-
pljao tokom svog novinarskog rada u posljednjih 20-ak godina.
Objedinivi ih u knjigu, satkao je lepezu najzanimljivijih, ali i najbol-
nijih, najsurovijih i najbizarnijih pria o ljudima i neobinim doga-
ajima. Pri koje ine bolnu stvarnost Bosne i Hercegovine i njezi-
nih naroda. Narod mog vremena je ehoviev knjievni prvije-
nac, a sastoji se od 66 pria napisanih na oko 220 stranica. Neke
prie su slika i prilika novinskih tekstova, ali ne obinih teksto-
va, nego onih, koji bi se, kao od ale, mogli uvrstt u rubrike Vje-
rovali ili ne i Nevjerojatno, ali istnito. Iako je ehovi novinar,
prie nisu pisane jezikom pukih dnevnih vijest kratkog daha, ve
novinskih pria u potpunom dosluhu sa ivotom.
Vrijeme nae ravnodunosti, sramote, duhovnog
siromatva i intelektualnog invaliditeta
Salem ehovi eli da knjigom 'Narod mog vremena' od zabo-
rava sauva neke njemu drage ljude i dogaaje. Obino su to tzv.
'mali ljudi' bez kojih sigurno i ne bi bilo ivota i onih samozvanih
'velikih ljudi'. Novinarski duh Salema ehovia je zanimalo tko su,
odakle su, zato su takvi i to nose u sebi t 'mali', dobri ljudi. Trae-
i odgovor nastala je vremenom ova knjiga kako bi i dananjim i
buduim generacijama svjedoila kako nijedno ljudsko bie nije
mali ovjek, nego ovjek s velikim slovom na poetku rijei. Nit
jedan ovjek nema prednost nad drugim, zapisano je u Kur'anu a-
snom, a svaka od 66 pria u samoj knjizi, pria je, zapravo, o 66
potvrda tog kur'anskog ajeta. Ustvari, kada proitate knjigu, zaklju-
ite da su mali ljudi ustvari veliki, najvei, rekao je, izmeu ostalo-
ga, Kemal Bukvi.
Istaknuo je prie o troje maloljetne djece koja otkopavaju elje-
znu rudu, o najjefinijem dobrovoljnom davaocu krvi, kao i o majci
koja daje oko svome sinu, pod nazivom Cijeli ivot sam se stdio
svoje majke. I svaka od ostalih pria sadranih u knjizi nai e svoj
put do srca itatelja. Svaka od njih je biser jedne ogrlice napisane
istm i tenim reenicama. Usmena pripovijest, inae, ima viesto-
ljetnu tradiciju u Salemovom ivotnom zaviaju, a na Salem je sa-
mo jedan od nastavljaa usmene pripovijest, zakljuio je Bukvi.
Faris Nani je uvodno naglasio da je knjiga Narod mog vreme-
na zbirka novinskih tekstova koje je autor objavljivao u neto du-
em periodu u razliitm medijima, od 1994. godine. Namjera mu je
PROMOCIJA KNJIGE NAROD MOG VREMENA SALEMA EHOVIA
Vrijeme beutnosti
Salem ehovi (Vukeljii Kod Fojnice, 1976.) je potomak ejha Hu-
seina Zukia. Nakon to je izvrena agresija na BiH, s nepunih 16 godina
ivota ukljuuje se dobrovoljno u obranu Bosne i Hercegovine. Kao pri-
padnik 145. Slavne brigade obiao je ratta Srednje Bosne, Krajine i
opkoljenog Sarajeva. Tokom akcije za deblokadu opkoljenog Gorada,
na izvrenju borbenog zadatka ranjen je 22. lipnja 1995. na Treskavici.
Svoje prve novinarske tekstove poeo je pisat 1994./1995. godine za
list Kiseljak Eki su, zatm Dnevni avaz, Jutarnje novine, Express,
"Aura", As. Bio je dopisnik nekoliko radio stanica: Radio Trend, Radio
Hayat, Radio Zenica, Radio Kalman. Osniva je i predsjednik Udru-
enja muziara i muzikih autora eha-ton Fojnica, koje se 10-ak godina
bavilo organizacijom muzikih koncerata u BiH i inozemstvu.
Nakon maehinskog odnosa Opine Fojnica prema njegovom rod-
nom zaviaju, poetkom 2004. osniva Bosansku stranku i iste godine
izlazi na Opinske izbore kao kandidat stranke za naelnika Opine
Fojnica. Godinu dana kasnije odlazi na Bliski istok i obavlja funkciju
urednika bosanskog programa u RTV IR Iran u Teheranu, ali se ubrzo
vraa radi bolest majke. Dobitnik je brojnih priznanja, meu kojima je
nekoliko za voditelja estradnih priredbi godine. lan je Drutva novi-
nara BiH i Udruenja BH novinari. Poasni je lan Udruenja estrad-
nih izvoaa Zeniko-dobojskog kantona. ivi i radi u Sarajevu.
PRIA O SLIJEPOJ MAJCI
Zanimljivo je da ve godinama po internetskim portalima krui
pria o slijepoj majci pria nepoznatog autora, prevedena na nekoli-
ko jezika, pria po kojoj su napravljeni brojni videi, power-point pre-
zentacije Pria koja slui kao inspiracija mnogima, toliko emotvna,
bolna i teka da se ak ini nestvarnom. Pria koja je mnogima izma-
mila suze u oima i najdublje ljudske emocije.
Pria o slijepoj majci i sinu koji se cijeli ivot stdio svoje majke,
ustvari je pria koju je napisao Salem ehovi, zbog koje je, kako kae,
imao mnogo prijetnji. Ja sam u 'Dnevnom avazu' samo inicijale naveo.
Iz Zenice sam se morao zbog tog hrsuza (sorte neovjeka, op.ur.), koji
mi je prijeto, iselit u Sarajevo. Radi se o ovjeku koji je iz Busovae, a
koji se cijeli ivot stdio svoje majke jer je bila orava. Majka ga je kolo-
vala takva slijepa. Kasnije, kada je zavrio kolovanje, oenio se, zasno-
vao porodicu i elio da nestane iz mjesta u kojem je ivio s njom. Iz Bu-
sovae je otao u drugi grad, u Zenicu. I kao svaka majka, poeljela je da
vidi svoga sina i unuad. Dola je na vrata, on je prepoznao i otjerao:
to si dola, to mi plai djecu!? Izvini sine, ja sam pogrijeila,
majka je otla. Nakon nekog vremena, kada je iao na proslavu godi-
njice mature, elja ga je povukla da svrat do rodne kue i vidi majku. Ali,
komije su ga doekale i rekle da mu je majka preselila na Ahiret i da
je ostavila pismo za njega. U njemu je pisalo da je kao dijete imao pro-
blema s oima i da je postojala opasnost da postane slijep. Majka je
izvadila svoje ronjae i dala njemu. Zato je bila slijepa. q
BONJACI U HRVATSKOJ
bila da govori o narodu u vremenu, odnosno, o ljudima u jednom
prilino neprijateljskom vremenu, u vremenu koje nije nimalo mi-
losrdno prema ljudima koji u njemu ive. Nani je istaknuo da je
itajui knjigu vie poeo razmiljat ne o ljudima, jer o ljudima je
autor rekao to je trebalo rei nego upravo o vremenu. Pritom si
je postavio nekoliko pitanja. Kakvo je to vrijeme u kojem ivimo?
To je vrijeme bizarnih nekih pria, pria o ljudima bez ijednog ra-
zreda osnovne kole, ljudima koji su elementarno funkcionalno
recesivni. A to su ljudi koji pripadaju naem narodu i koji ive tu
negdje pored nas. Kakvo je to vrijeme u kojem damije projektraju
ljudi koji za to nisu obrazovani? Kakvo je to vrijeme u kojem dru-
tvo nema sluha za invalidno dijete, i to usred jedne Zenice, a koje
onda zbog toga ne moe pristupit svojoj koli, nit razredu koji se
nalazi na drugom katu i zato mora prekinut svoje kolovanje?
Kakvo je to vrijeme u kojem rudarska familija ivi od 230 KM oeve
mjesene plae? Kakvo je to vrijeme u kojem velika veina ljudi, a
to saznajem iz ovih tekstova, nema osnovno zdravstveno osigura-
nje? Kakvo je to vrijeme gdje u nekim kafanama, usred nekih bo-
sanskih gradova, Romima zabranjuju ulaz? I o tome autor svjedoi.
Kakvo je to vrijeme u kojem neki neuki politari, koji sebe vole vi-
djet dravnicima, sistematno vrite: 'Dravni udar!', kada im par
hiljada ljudi demonstrira ispred njihovih utvrda traei njihove
ostavke? Dok njihov politki klijent vre devastaciju i onog ostatka
privrede i bogatstava koje su stvarale generacije. I dok istovreme-
no neuka, neobrazovana i silno arogantna birokracija prijei da
ostvare svoja elementarna prava. I o tome autor svjedoi u svojim
tekstovima. Kakvo je to vrijeme u kojem drava preputa osnovnu
brigu o potvanju ljudskih prava nevladinim organizacijama, hu-
manitarnim organizacijama? To je zapravo vrijeme beutnost o
kojem svjedoe grube, ture, novinski kratke i potresno ubojite, a
istnite prie, koje Salem ehovi prenosi svojim itateljima, rekao
je Faris Nani.
Naveo je nekoliko drastnih primjera beutnost nevremena
u kojem ivimo: priu o Fatmi Konji, nepismenoj eni, koja sa svo-
jom maloljetnom djecom kopa po rudarskom otpadu da bi prei-
vjeli; profesora iz Gorada koji ne moe nikako nai posao, pa se
mora odrei vlastte djece jer ih ne moe prehranit To je vrije-
me i to je drutvo u kojem ivimo, u kojem partcipiramo i u kojem,
zbog svog graanskog kukaviluka, nita ne poduzimamo. Pa se
onda tu i tamo javi neki Salem ehovi koji to sve zabiljei i prene-
se. To je zapravo vrijeme nae ravnodunost, nae sramote, naeg
duhovnog siromatva, naeg intelektualnog invaliditeta, u kojem
se ne pitamo jesmo li barem imalo suodgovorni zbog onoga to se
deava naim sugraanima. Zato to su ponieni, osramoeni i zato
to jedva ive. Poslanik islama Muhammed, s.a.v.s., je rekao 'Siro-
matvo je sramota, protv siromatva se treba borit.' Mi kao dru-
tvo ne moemo sebi dozvolit da izgubimo i onaj traak solidarnost
da ljudima kojima je to potrebno, ne pomaemo. Mislim da je
vano, itajui ove prie, ne samo suosjeat s ljudima, nego te pri-
e doivjet kao neku vrstu potcaja da se zapitamo u kakvom vre-
menu ivimo, kakvom drutvu partcipiramo i na koji nain svoju
djecu odgajamo ne bi li bili bolji, naglasio je Faris Nani.
Na kraju promocije prisutnima se obrato i autor Salem eho-
vi. Poetak knjige, ali i njegovog emotvnog obraanja, jasno je
pokazao njegovu izrazitu privrenost obitelji, pogotovo 7-godi-
njem sinu Kemalu i rahmetli majci koja je, kako govori, zadnji za-
logaj hljeba pojela iz moje ruke i zadnjih nekoliko kapi vode iz moje
ruke popila. Ljubav prema sinu Kemalu i njihov meusobni odnos
opisao je na prvoj stranici knjige gdje je napisao: Bogat ovjek je
onaj ovjek kome djeca potre u zagrljaj i onda kada su mu ruke
prazne.
ehovi je rekao da je knjigu posveto 20-godinjici svoga novi-
narskog rada. Prie objavljene u njoj govore o tekim i trnovitm
putovima njihovih junaka. Odluio sam da ukoriim ove prie
jer su prie koje su objavljene u dnevnim, sedminim ili petnae-
stodnevnim magazinima, aktuelne dan, dva ili sedam dana nakon
to se proitaju. I nakon sedam dana, kao da se to nikada nije desi-
lo. Ali kada se ove prie u knjigu ukorie, onda to ostaje vjeno,
rekao je ehovi. Iskazao je nadu da e knjiga Narod mog vreme-
na ostavit pouku i poruku buduim generacijama na vakat/vrije-
me kroz koje su prolazile generacije prije njih. Knjiga je imala je
veliki utjecaj na njegovu sudbinu, ali i sudbine nekoliko porodica.
Zanimljiva je pria o majci koja je svoga sina dala za obranu BiH, a
nakon rata njena 14-lana porodica je ivjela u zemljanom podru-
mu. Obraali su se brojnim bosansko-hercegovakim insttucijama
da dobiju bilo kakav smjetaj. ak su imali i prijetnje, kao i pokuaj
reketarenja. Nakon to je pria o njima objavljena, dobri ljudi su im
napravili dvije kue dvokatnice.
ehovi je rekao da mu nitko nije pomogao u tskanju knjige,
pozajmio je novac kako zabiljeene prie ne bi zavrile u zaboravu.
Planirao je da knjiga bude obimnija, te da u nju ubaci i prie s rat-
nom tematkom, meutm, na nagovor kolega odustao je od toga.
Istaknuo je da u narednom periodu, najvjerojatnije 2015. godine,
planira tskanje knjige o ratnim stradanjima iz njegovog ugla.
Mnogi nee tme bit zadovoljni, kao to nisu zadovoljni ni ovom
knjigom, jer su ljudi iz ove knjige takvi zbog onih koji su na vlast.
Politari ne daju ovoj knjizi da se pojavi. Npr. u Zenici najvjerovat-
nije neu moi odrat promociju Zato to je najvie pria obu-
hvaeno u Zenici. U Zenici je najvea bijeda danas, mada je i kom-
pletna Bosna u tekoj situaciji. Ali, Zenica je zasigurno u tekom
poloaju, sirotnja se pojavila najvie zahvaljujui kriminalnim pri-
vatzacijama, rekao je Salem ehovi. esttajui Dan nezavisnost
BiH replicirao je onima koji smatraju da BiH ne moe opstat: Bo-
sna i Hercegovina nee nestat, ona je najstarija zemlja na Balkanu
od bivih jugoslavenskih republika. Ona je postojala kada mnoge
od njih nisu bile drave. I ona e postojat do Kijametskog i Sudnjeg
dana. q
Ismet ISAKOVI Faris Nani, Salem ehovi i Kemal Bukvi
BONJACI U HRVATSKOJ
Prije skoro godinu i pol dana, u okviru Islamske tribine Dr. Su-
lejman Maovi, u etvrtak, 1. studenog 2012., predstavljen je
novi Bilten (broj 134), glasilo Medlisa Islamske zajednice Za-
greb. Na osnovu tadanje odluke Izvrnog odbora Medlisa Zagreb,
nakon 11 godina izlaenja i 133 broja, napravljen je redizajn Bilte-
na koji nije bio samo vizualni, ve i koncepcijski. U proteklom pe-
riodu od tskovine biltenskog karaktera dobiven je ozbiljan i sadr-
ajan mjesenik koji je zainteresirao i privukao brojne itatelje u
Hrvatskoj i BiH.
Bilten ima ne samo vanu ulogu u informiranju zagrebakog
demata, ve i u davi (misionarstvu), propagiranju islama kako mu-
slimanima, tako i itateljima nemuslimanima. U budunost e imat
vanu ulogu kao primarni izvor informacija pri pisanju buduih knjiga
o historiji Islamske zajednice u Hrvatskoj, poto se radi o svojevr-
snom ljetopisu, kronici dogaanja meu zagrebakim muslimanima.
U Biltenu su zastupljene sve aktvnost u Islamskom kulturnom
centru Zagreb, uz brojne kvalitetne tekstove o islamskim temama
vrsnih bosansko-hercegovakih alima i profesora s Fakulteta islam-
skih nauka i Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.
Bilten se tska na vrlo kvalitetnom papiru, s plastfciranim ko-
ricama, a od 149. broja i u full coloru. Svi tekstovi su moderno opre-
mljeni, s mnotvom fotografja i vizualno ugodnim prijelomom, i-
me je svojim izgledom i sadrajem nadrastao sva dosadanja izda-
nja. Od poetnih 700, naklada Biltena je narasla na ak 1.200
primjeraka. Pritom svi urednici i lanovi urednitva, kao i suradnici
iz BiH, rade iskljuivo volonterski, bez ikakve fnancijske naknade.
Nit jedan broj Biltena nije tskan iz fnancijskih sredstava Medli-
sa Islamske zajednice Zagreb, ve iskljuivo iz donacija pojedinaca
ili sredstava dobivenih ustupanjem reklamnog prostora.
Pored navedenog, jo je nekoliko vanih pokazatelja koji govo-
re o zagrebakom Biltenu i njegovim kreatorima. U njemu se re-
dovito objavljuju izvodi iz zapisnika sa sjednica Izvrnog odbora
Medlisa Zagreb, to govori o potpunoj transparentnost u radu.
Vrlo znaajan uspjeh predstavlja i dostgnuta redovitost izlaenja
svaki broj Biltena izaao je prvog petka u tekuem mjesecu i
odmah nakon dume namaza bio besplatno podijeljen dematlija-
ma. I brojke su impresivne u dosad objavljenih 17 brojeva redizaj-
niranog Biltena, od 134. do 150. broja, tskano je ukupno 1.140
stranica, pri emu se raspon stranica kretao izmeu 32 i 100, to
daje brojku od prosjeno 67 stranica po svesku. Pritom je objavlje-
no i za budunost sauvano oko 2.000 fotografja.
Bilten ogledalo plemenite i iste zagrebake
muslimanske due
U sklopu Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, 6. oujka
2014., sveano je predstavljen jubilarni, 150. broj Biltena. Pored
zagrebakih dematlija i lanova urednitva Biltena, promociji su
prisustvovali zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi sa suradnici-
ma, umirovljeni mufija evko ef. Omerbai, zatm prof. dr. Mirna
itum, proelnica Gradskog ureda za zdravstvo, prof. dr. Mladen
Bui, ravnatelj Klinike bolnice Svet Duh i prof. dr. Hilmo Nei-
marlija, redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.
PROMOCIJA JUBILARNOG 150. BROJA BILTENA, GLASILA MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE ZAGREB
Vana uloga u davi
Moderator tribine je bio Ervin Jahi, pjesnik, urednik, knjievni kri-
tar i antologiar, lan urednitva Biltena.
Nakon to je proueno aare, publici se obrato dr. med. Gzim Red-
epi, glavni urednik Biltena i predsjednik Izvrnog odbora Medlisa
Zagreb. Biranim rijeima, on je pozdravio zagrebakog gradonaelnika
i njegove suradnike, pritom se zahvalivi skupini entuzijasta okupljenih
u redakciji, koja netedimice ulau svoje vrijeme i novac kako bi Bil-
ten iz broja u broj izrastao u sve relevantniji asopis.
Prof. dr. Mirna itum, proelnica Ureda za zdravstvo Grada Za-
greba, u svom govoru obradovala je prisutne jednom lijepom vije-
u. Ona je, izmeu ostaloga, rekla: U krilu najvee zdravstvene
ustanove grada Zagreba, Klinike bolnice Svet Duh, eljeli smo
uinit jednu lijepu gestu. Svi oni koji ele da se posvete i obrate
svome Bogu, to mogu init ne samo u izvanrednim prilikama, nego
odsad i redovito Klinika bolnica Svet Duh omoguit e praktci-
ranje molitve u svojim prostorima. Gradski ured za zdravstvo spre-
man je na daljnje razgovore s profesorom Buiem, kako bismo tu
uslugu pruili to prije svim vaim vjernicima. Dopustte mi da se
oprostm od vas jednim divnim citatom: Tvojim imenom, Gospo-
daru moj, legoh na bok i ako bude Tvoja volja, podii u se. Ako
uzme moju duu, budi milostv prema njoj, a ako je vrat, zatt je
kao to Si zatto Svoje dobre robove. Svim bolesnicima koji e se
lijeit u Klinikoj bolnici Svet Duh elimo da budu zateni, ne
samo tjelesno, nego i duhovno. Nije na lijenicima da prognoziraju
sudbinu. Netko drugi to e uinit umjesto nas. Mi lijenici tu smo
da pomognemo bolesnima. Da nam Bog da providnost da to prije
moemo pomoi i da nam da tehnologiju da to inimo pravodobno
i efkasno. Sve drugo preputamo Gospodinu i Gospodaru.
U svome obraanju zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi je
istaknuo da se, otkako je prvi put zakoraio u Zagrebaku damiju,
ne osjeam gostom te da Islamska zajednica i ljudi koje je vode u
njemu s pravom vide i nalaze prijatelja. Mi smo zajedno na jed-
nom jedinom zadatku. Taj zadatak se zove grad i drava po mjeri
ovjeka, po mjeri svih njihovih stanovnika, temeljeni na pravdi i
pravinost, temeljeni na radu, redu i moralu. Mi se meusobno
potujemo poznavajui se. Mi u na odnos unosimo plodne i kori-
sne razlike, obogaujui se. To je meusobni odnos povjerenja i
razumijevanja. Taj odnos zaglavni je kamen moje ideje svijeta, mo-
Gzim Redepi, glavni urednik Biltena
BONJACI U HRVATSKOJ
je ideje o politci kao plemenitoj i vitekoj disciplini po kojoj je za-
datak vlast sluit graanima. Ideji po kojoj se puno hizmet ini
slui ljudima u korist opega dobra. Ja sam s vama mimo izbora i
kad nas muka ste, i kad nas nevolja smara. I u zlovremenima, i
kad se teferii. To je tako i tako e, ako Bog da, bit dok je mene i
vas. Moja je srea utoliko vea kad vidim da moji prijatelji podiu
standarde u svom radu, ak nadilazei uobiajeno visoke standar-
de ovog asnog Bojeg doma, Zagrebake damije. Po mom najdu-
bljem uvjerenju, oni tme podiu standarde i ovoga grada i ove dr-
ave, bacajui daleko i sve dalje kao naa Sandra i podiui sve vie
letvicu kao naa Blanka. U povodu malog, a za mene ustvari izni-
mno golemog jubileja, 150. broja Biltena, osobito sam sretan to
moj bliski suradnik dr. Gzim Redepi s tmom probranih i asnih
ljudi i intelektualaca, s ljudima s biografjom sve boljom od bolje, s
Biltenom koji, ruku na srce, kudikamo nadilazi sline publikacije
koje se tako zovu podie asopisne i uope intelektualne standar-
de ne samo zajednice i Medlisa kojemu je na elu, nego, ponav-
ljam, i ovoga grada i ove drave. Bilten je ogledalo plemenite i i-
ste zagrebake muslimanske due. On sublimira pamet i moral za-
grebakih muslimana s kojima ivim i radim. Bilten gradi ovaj grad
i ovu zajedniku nam grudu, u cijelost na tragu onoga kako ja razu-
mijem da treba gradit ovaj na najljepi dom i najmiliju nam do-
movinu, rekao je zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi.
Nakon iznimno nadahnutog govora profesora Hilme Neimarlije
i esttki koje je uputo redakciji Biltena, prisutnima su se obratla
trojica lanova urednitva dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, dipl. ing.
Devad Joguni i kurra hafz mr. sc. Aziz ef. Alili.
Povjesniar Zlatko Hasanbegovi je istaknuo da je Bilten re-
zultat volonterskog rada skupine entuzijasta koji dematlijama ele
podarit zanimljivo tvo, ali i ostavit buduim naratajima pisane
tragove o djelovanju sadanjeg zagrebakog muslimanskog nara-
taja. Kada sam istraivao najstarije tragove nae zajednice, glavni
problem s kojim sam se suoavao bio je nedostatak relevantnih
povijesnih izvora. Svi budui istraivai zagrebake muslimanske
povijest u Biltenu e imat prvorazredno vrelo koje e vjerodo-
stojno svjedoit o Islamskoj zajednici i njezinu radu u naem vre-
menu. Koncepcija Biltena je, osim biljeenja svakodnevnih aktv-
nost u dematu i donoenje relevantnih intelektualnih rasprava o
razliitm drutvenim i vjerskim fenomenima, uvijek jasan islamski
vrijednosni kriterij sukladan potrebama zagrebakih muslimana,
rekao je Hasanbegovi.
Devad Joguni je uvodno naglasio da su se lanovi redakcije
Biltena okupili oko ovoga projekta iz elje da informiraju zagreba-
ku Islamsku zajednicu o raznim temama ije aktualiziranje vodi for-
muliranju modela komunikacije koji bi bio primjeren suvremenom
dobu i u skladu sa suvremenim promiljanjima vjere u drutvu. Ista-
knuo je da je redakcija sastavljena od islamskih teologa, univerzitet-
skih profesora, povjesniara, pjesnika, pravnika, lijenika, inenjera i
poslovnih ljudi. Upravo tako koncipirana omoguuje spektar zani-
mljivih ideja i inicijatva, te otvara mogunost da Bilten donose sa-
draje zanimljive i bliske razliitm itateljskim navikama i ukusima.
Smatramo vanim afrmirat teme o najmlaima u obrazovnom pro-
cesu kroz mektepske aktvnost, sport i kulturu. Takoer, nastojimo
dat prostor naim najpoznatjim alimima iz itave regije da otvore
dijalog s itateljima o krucijalnim temama islama danas. Posebna vri-
jednost je da nam se oni sami javljaju i daju svoje tekstove, to govo-
ri da su prepoznali vrijednost Biltena. O reakcijama itatelja dovolj-
no govori injenica da se trokovi tskanja i grafke obrade u cijelost
podmiruju njihovim dobrovoljnim prilozima, rekao je Joguni, koji
je svoj govor zakljuio rijeima kako svoju povijest moramo znat
kako bismo razbili vlastte komplekse, ali i drugima rekli o nama i
naem doprinosu drutvenom razvoju.
Na kraju promocije prisutnima se obrato kurra hafza Aziza ef.
Alilija, glavni imam zagrebaki, koji je naglasio da je Bilten jedan
od odgovora na zahtjeve misije Zagrebake damije. A koja je
islamska misija ove damije i ove nae zajednice? Ako bih je hto
saeto izrazit, onda je najbolje da se podsjetmo na dva kuranska
ajeta. U jednom Allah, d.., kae: Mi smo ponudili amanet nebesi-
ma, zemlji i planinama pa su se oni sustegli da ga prihvate, pobo-
javi se njegova tereta, a prihvato ga je ovjek. Zaista je ovjek
prema sebi nepravedan i lahkomislen. U drugom ajetu Allah, d..,
kae: Neka meu vama bude jedna zajednica ljudi koja e pozivat
dobru, i koja e nareivat ono to je dobro, i koja e odvraat od
zla. Takvi e bit spaeni. To je misija ove damije i ove zajednice.
To je zadaa svih nas u zajednici. Ako bismo htjeli konkretnije izra-
zit smisao tog amaneta, te velike odgovornost za koju Allah, d..,
u citranom ajetu kae da je za njeno prihvaanje potrebno toliko
odvanost koliko nikad ne moemo bit svjesni njene teine, u e-
mu je onda smisao te odgovornost? U irenju tog svjetla, a to prak-
tno znai u jednostavnoj, ali velikoj kuranskoj istni da smo duni
vjerovat i init dobra djela. Vjerovat i init dobra djela to je ka-
rakteristna kuranska maksima. Kod naih lanova, kod svih onih
do kojih bude dopirao na glas, nastojat raspirivat tu vjeru i njego-
vat uzviene moralne vrijednost u svakidanjem praktnom ivo-
tu. Stoga e ovaj Bilten nudit i one sadraje koji e pomagat na-
im muslimanima da sauvaju svoj, ne samo duhovni, nego i kultur-
ni i nacionalni identtet, rekao je glavni imam zagrebaki. q
Ismet ISAKOVI
Milan Bandi,
zagrebaki gradonaelnik
Devad Joguni, Zlatko Hasanbegovi,
Ervin Jahi, Aziz Alili i Hilmo Neimarlija
BONJACI U HRVATSKOJ
29. veljae i 1. oujka 1992. odran je referendum o nezavisno-
st BiH od SFR Jugoslavije. Veina graana BiH izjasnila se tada po-
zitvno glasali su za demokratsku i nezavisnu Bosnu i Hercegovi-
nu, dravu ravnopravnih graana. BiH je proglasila svoju nezavi-
snost 1. oujka 1992. godine, a kao odgovor na referendum, srpske
paravojne formacije postavljaju barikade u Sarajevu i drugim bo-
sansko-hercegovakim gradovima, to je bio uvod u agresiju na
BiH. Zemlje lanice Europske zajednice su 6. travnja 1992., a dan
kasnije i SAD, priznale Republiku Bosnu i Hercegovinu kao nezavi-
snu i suverenu dravu. Republika BiH je 22. svibnja 1992. postala
lanica Organizacije Ujedinjenih naroda. Naalost, u isto vrijeme
oruani sukobi u pojedinim dijelovima BiH prerasli su u pravu agre-
siju i ratni poar, koji je prouzrokovao ogromne ljudske rtve i pat-
nje, kao i materijalna razaranja.
Uspjenim otporom graana BiH agresiji i zalaganjem Vlade Re-
publike BiH za multetniku i demokratsku dravu ravnopravnih
naroda, Bosna i Hercegovina je ouvala svoj dravnopravni i povije-
sni kontnuitet. U amerikom gradu Daytonu 21. studenog 1995.
parafran je mirovni sporazum, ime je neslubeno zavrena agre-
sija na BiH. Konani sporazum potpisan je u Parizu 14. prosinca
1995., a Daytonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao
samostalnu i suverenu dravu u europskoj porodici drava. Prema
ugovoru Bih se sastoji iz dvije administratvne jedinice: Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brko distrikta, koji ima
poseban status i ne pripada nijednom enttetu. 28. veljae 1995.
Skuptna Republike BiH u Sarajevu donijela je odluku kojom je 1.
oujak/mart proglaen Danom nezavisnost Bosne i Hercegovine.
SISAK: Zavretak teaja turskog jezika u
organizaciji sisakih Bonjaka
U Sisku je u ponedjeljak, 3. oujka 2014., u Mjesnom domu Eu-
gen Kvaternik obiljeen Dan nezavisnost Bosne i Hercegovine. Or-
ganizatori su bili dva Vijea bonjake nacionalne manjine grada
Siska i Sisako-moslavake upanije. Prisutnima se obrato Enis Du-
gonji, predsjednik upanijskog vijea bonjake nacionalne manji-
ne, koji je uvodno govorio o programskim aktvnostma upanijskog
vijea Bonjaka u protekloj godini. Obiljeavanje Dana nezavisnost i
Dana dravnost Bosne i Hercegovine, dematski ifar povodom Ra-
mazanskog bajrama, teaj turskog jezika, potcanje mladih Bonjaka
na aktvniji rad na projektma, posjeta Veleposlanstvima Republike
Turske, Indonezije i Bosne i Hercegovine, te obiljeavanja programa
Srebrenica 2013. samo su neke od aktvnost Vijea bonjake na-
cionalne manjine Sisako-moslavake upanije.
Obiljeavanje Dana nezavisnost BiH organizatori su iskoristli
kako bi promovirali uspjeno zavren teaj turskog jezika i dodjelji-
vanje Uvjerenja o pohaanju teaja za polaznike I. i II. stupnja. Te-
aj turskog jezika zajedno su organizirala oba bonjaka manjinska
vijea, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Turske i Edukatv-
nim centrom Sjajna zvijezda iz Zagreba. Broj polaznika teaja i
interes za uenje turskog jezika iznenadio je mnoge. Svrha teaja je
bila edukacija i podizanje razine svijest graana grada Siska i Sisa-
ko-moslavake upanije. Osim toga, kako naglaavaju polaznici,
OBILJEAVANJE DANA NEZAVISNOSTI BIH U SISKU I SPLITU
Iz ljubavi prema BiH
upoznavanje druge zemlje, kulture, jezika i obiaja dio je ope kul-
ture to su na ovome teaju imali prilike i upoznat.
Zdenko Vahovec zamjenik sisako-moslavake upanice Mari-
ne Lovri Merzel, kratko se obrato istui da su sisaki Bonjaci
ljudi koji ravnopravno ive na podruju Sisako-moslavake upa-
nije obogaujui ju svojom kulturom, tradicijom i duhovnou. Si-
sako-moslavaka upanija primjer je meusobne tolerancije i po-
tovanja, te uvijek podrava i pomae Vijee bonjake nacionalne
manjine. Nijedna manjina u Sisku se ne treba nit smije osjeat
zapostavljeno ili ugroeno.
Alija Avdi, predsjednik Bonjake nacionalne zajednice grada
Siska i Sisako-moslavake upanije, rekao je da su Bonjaci svojim
trudom, radom, zalaganjem i djelovanjem doprinijeli u stvaranju
pozitvne slike svih nacionalnih manjina u gradu Sisku i Sisako-mo-
slavakoj upaniji.
Glavni sisaki imam Alem ef. Crnki uputo je dovu Allahu, d.., da
nagradi organizatore za realizirane programe u proloj godini, ali i da
im podari snagu i uspjeh u buduem radu. Sretni smo i ponosni to
pripadamo zemlji koja se Bosna zove. Jedna sevdalinka kae: Nigdje
tako ko u Bosni nema i upravo je tako. Bosna je unikat-zemlja sa
svojom multkulturalnou, multkonfesionalnou, svojom raznoliko-
u. Samo su u Bosni katedrala i sinagoga osvjetljene ili obasjane sa
vakufske zgrade zgrade Islamske zajednice. Samo se u Bosni u krugu
od 100-tnjak metara nalaze damija, katedrala i sinagoga. Sarajevo je
europski Jeruzalem, gdje ezan ui u isto vrijeme kada odzvanjaju cr-
kvena zvona. Sretni smo i ponosni zbog toga, ali smo i tuni to naa
Bosna jo uvijek nema kvalitetan i funkcionalan pravni ustroj zbog e-
ga se deava to to se deava. Moramo i trebamo nae mlade genera-
cije uit da vole Bosnu i Hercegovinu kao to su nas nai roditelji nau-
ili. Ja sam iz Siska redovno kao djeak i mladi sa roditeljima odlazio u
Bosnu, sada to prenosim na svoju djecu, jer ne smijemo prekinut vezu
s naim korijenima, rekao je Alem ef. Crnki.
Obiljeavanju Dana nezavisnost BiH prisustvovali Ismail Kor-
kmaz, direktor Edukatvnog centra Sjajna zvijezda, kao i profesor
turskog jezika Jasmin Salihovi, koji su uruili Uvjerenja o uspjeno-
st pohaanja turskog jezika polaznicima navedenog teaja.
Medina Konjevi je jedna od polaznika teaja turskog jezika i na
pitanje kakvi su joj dojmovi o teaju i da li je zadovoljna, ona odgo-
Obiljeavanje Dana nezavisnost BiH u Sisku
BONJACI U HRVATSKOJ
vara: Unato tome to je turski postao izuzetno atraktvan i popu-
laran jezik, u ovo vrijeme ne bih izdvojila veliku svotu novca za te-
aj. Zahvaljujui Vijeu bonjake nacionalne manjine i Edukacij-
skom centaru Sjajna zvijezda , te vrlo pristupanim cijenama i
popustma za uenike i nezaposlene imala sam mogunost poha-
at teaj jezika koji me fascinira. Na teaju sam upoznala ljepotu
turskog jezika, te kulturu turskog naroda. To je neprocjenjivo bo-
gatstvo i prednost. Turski za mene vie nije samo popularan jezik
kojeg ujem u serijama, ve jezik koji s ljubavlju govorim i uim.
Nakon uruenih Uvjerenja u ugodnoj atmosferi uslijedilo je
druenje svih onih koji su prisustvovali obiljeavanju Dana nezavi-
snost BiH. Potrebno je istaknut da su Vijea bonjake nacionalne
manjine i Edukacijski centar Sjajna zvijezda nakon uspjeno zavr-
enog I. i II. stupnja turskog jezika, nastavili s II. i III. stupnjem za
spomenute grupe polaznika. Takoer, pokrenut je i teaj njema-
kog jezika na koji se upisalo mnogo mladih u elji da im to olaka
pronalazak posla u budunost.
te), Boko Vitas (Senad), Ibrahim Durakovi (Ilijas), Blaenka Juki
(Mara pazarua) i Lidija Leskur (Amela).
Drama Preizjanjavanje Muslimana u Bonjake autorovo je
osobno iskustvo kada je 2009. i 2010. godine, neposredno prije Po-
pisa stanovnitva 2011., radio kao anketar Vijea bonjake nacio-
nalne manjine u Splitu. Drama je po formi jednoinka s 12 prizora,
nema neku jaku dramaturku radnju, ali u svojih 12 izrazito upeat-
ljivih pria najizravnije govori o Bonjacima iznutra, odnosima unu-
tar bonjakog naroda, te kako nas doivljava veina graana ve-
inskog naroda u Hrvatskoj.
Drama u svom prvom prizoru govori o historijskim injenicama,
razlozima i uzrocima zato su Bonjaci u Bosni ekali 87 godina ka-
ko bi ponovo vratli svoju pravu nacionalnost. Od drugog do jeda-
naestog prizora autor govori o stanju Bonjaka iznutra, manjkavo-
stma bonjakog morala, etke, nacionalnog i vjerskog dostojan-
stva te manjku portvovnost do potpunog uspjeha. U dvanaestom
prizoru autor svojim tekstom poste domoljubni naboj koji malo
kojeg Bonjaka moe ostavit ravnodunim. Drama se jednostavno
mora pogledat i zgodna je za sve bonjake prigodne sveanost.
Dodjela Uvjerenja o uspjenost pohaanja teaja
turskog jezika
Insert iz drame Preizjanjavanje Muslimana u Bonjake
Ibrahima Durakovia
Zajednika fotografja organizatora i polaznika teaja
SPLIT: Bogat kulturno-umjetniki program
splitskih Bonjaka
U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine grada Splita i
kulturnog drutva Bonjaka Preporod Split, a uz sponzorstvo Udru-
ge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske za grad Split i Vi-
jea Bonjaka u Splitsko-dalmatnskoj upaniji, u subotu, 1. oujka
2014., prireen je sveani program u povodu Dana nezavisnost Bo-
sne i Hercegovine. Program povodom velikog bosansko-hercegova-
kog praznika prireen je u dvorani Kazalita Mladih Split, a nastupili
su lanovi Kulturnog drutva Bonjaka Preporod Split.
Dramski studio KDB Preporod za ovaj sveani program pre-
mijerno je postavio dramu Preizjanjavanje Muslimana u Bonja-
ka scenariste i redatelja Ibrahima Durakovia. U drami glume:
Edin Nurki (Ibro Bonjakovi), Mirjana Martni (Zejna), eval To-
suni (Mustafa), Neda Bakota (Mina), Neda Grubii abo (Ina),
Azra Makovi (Adela), Hazba Budi (Mirela), Marijan Grbavac (An-
Najmlae lanice Sekcije za djecu i omladinu KDB Preporod Split
Poslije drame u sveanom programu nastupile su najmlae la-
nice Sekcije za djecu i omladinu, koje su recitrali tekst Ne zastdi
se autora Abdulaha Bosnia. Tekstove su itale Habiba i Ajla ee-
rovi, Sara Hadiahmetovi, Mia Kavara i Lidija Leskur.
Na samom kraju programa nastupio je Mjeovit pjevaki zbor
Sevdah, koji djeluje pri KDB Preporod Split. Mogli smo uivat u
raskonoj interpretaciji sevdalinke u pjesmama Kad ja pooh na
Bembau, Moj dilbere, Moj beharu, Lijepi li su mostarski du-
ani i Haj, ja zagrizoh areniku jabuku. q
Sajma SELMI, Mensur DURAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
U povodu obiljeavanja Dana nezavisnost Bosne i Hercego-
vine, u petak, 7. oujka 2014., u Kongresnoj dvorani rijekog
Islamskog centra odrana je tribina na kojoj su o borbi Bonjaka
za opstanak, mogunostma ruenja Daytonskog sporazuma,
poloaju Bonjaka u RH i europskim perspektvama BiH govorili
mr. sc. Fatmir Alispahi i saborski zastupnik Nedad Hodi. Tri-
binu su zajedniki organizirali Vijee bonjake nacionalne ma-
njine za Grad Rijeku, Medlis Islamske zajednice Rijeka i Udruga
mladih Bonjaka i prijatelja Grada Rijeke i Primorsko-goranske
upanije.
Bonjaki narod nema institucionalnu brigu
Alispahi je na samom poetku izrazio zadovoljstvom onim to
je vidio u Rijeci istaknuvi kako je rijeki Islamski centar primjer da
se puno moe posti jedinstvom Bonjaka. Kritki se osvrnuo na
esttanje Dana nezavisnost rekavi kako graani Republike Hrvat-
ske znaju to proslavljaju na Dan nezavisnost Republike Hrvatske,
a Bonjaci se moraju pitat to je ostalo od onoga to su graani
izglasali 1. oujka 1992. godine kada se glasalo za nezavisnost Re-
publike. Ostala je Republika Srpska za koju nisu graani glasali,
ostao je, ono kako mi kaemo, trei enttet - hrvatski enttet koji
ivi u realnost, ali ne i u formalno-pravnom smislu, i ostao je jedan
geto za Bonjaka na 24% teritorija na kojemu Bonjaci u admini-
stratvnom, politkom i kulturalnom smislu gube i ono to su obra-
nili na toj etvrtni teritorija. Od Dana nezavisnost i referendum
ostalo je samo meunarodno priznanje BiH.
Fatmir Alispahi je dodao da ako neto to ima formu meuna-
rodno priznate drave gubi smisao, onda gubi smisao i meuna-
rodno priznanje BiH. Narodu se mijenja identtet putem medija,
obrazovnog sistema, kulturne prakse i narod koji je postojao 1992.
godine, danas postaje neto drugo, rekao je predava. Nastavio je
kako Bosna i Hercegovina ostaje bez naroda jer se tom narodu mi-
jenja identtet i kao primjer naveo nedavni sluaj u Konjevi Polju
gdje su roditelji protestrali zbog svoje djece kojoj se, kako Alispa-
hi navodi, eli uzet bonjaki identtet. Na taj nain ostajalo se
bez identteta i u Jugoslaviji kada je cijela intelektualna i knjievna
elita uhiena i zatvarana, osobito oni koji su pisali u Zagrebu ili bili
naklonjeni asopisu Putokaz kojega je vodio Hasan Kiki. Dogodilo
se da je narod bio obezglavljen za svoju intelektualnu elitu, a svi
narodi koji vode rauna o svom identtetu znaju: ako nema ident-
teta, nema ni naroda.
Dotaknuo se i novca kojega Republika Hrvatska izdvaja za hr-
vatske udruge u Mostaru i zapadnoj Hercegovini, rekavi kako je
rije o veem iznosu nego to za udruge Hrvata u BiH izdvaja Sa-
rajevo. Republici Hrvatskoj je stalo do opstanka hrvatskog naro-
da u okvirima svoga identteta. Bonjaki narod nema tu insttu-
cionalnu brigu, iste Alispahi i dodaje da se inzistranje na bo-
njakom identtetu smatra ekstremizmom, radikalizmom ili isla-
mizmom.
Za Alispahia rat jo nije zavrio, i kako je u Rijeci rekao, one
sile koje su vodile genocidnu agresiju na BiH nastavile su to radit
drugim sredstvima nakon prestanka vojnih operacija. Smatra kako
OBILJEAVANJE DANA NEZAVISNOSTI BIH U RIJECI
Alispahi: Rat jo traje!
su zadnje godine kada su Bonjaci pod kontrolom imali svoje teri-
torije koje su obranili bile 1998.-1999., a onda su nastale reforme u
pravosuu i drugim insttucijama gdje su, prema Alispahievim ri-
jeima, glavne funkcije preuzeli velikosrpski kadrovi. Daytonski
sporazum nije nita drugo nego simbioza velikosrpske i velikohr-
vatske operacije nad Bosnom i Hercegovinom i meunarodnom
politkom koja je ila ka rastakanju BiH u njenim civilizacijskim i
povijesnim idejama ZAVNOBiH-a.
Dodao je i animozitet prema muslimanima koji su, prema nje-
govom miljenju, ravnopravni prema svima, ali drugi imaju proble-
ma prema muslimanima. To se dogaalo i u prolost u vrijeme
ZAVNOBiH-a jer srbokomunistke vlast nisu mogle dopustt Bo-
njacima da budu jednakopravni u Jugoslaviji. Ta politka negacije
bonjakog identteta nastavlja se agresivno u dayjtonskim godi-
nama, a u podrujima gdje su Bonjaci javlja se eskalacija mrnje i
nesigurnost jer postoje razne obavjetajne slube to stvara do-
datnu nesigurnost, poruio je Alispahi.
Daytonski sporazum potpisan pod prisilom i
ucjenom
Osvrui se na aktualnu ekonomsku situaciju, naglasio je kako
BiH ekonomski, insttucionalno i kulturalno nikad nije bila u loijem
stanju. Preko milijun Bonjaka raseljeno i daytonska drava si-
stemski i strateki kida veze s tm raseljenim narodom. Ta drava,
smatra Alispahi, usmjerena je unitavanju opstojnost BiH, a ta
opstojnost odriva je samo ako je naslonjena na ideju ZAVNOBiH-a.
Ako se nastavi daytonski poredak, to e dovest do nestanka bo-
njakog naroda koji je kima BiH i ako nema te kime koja je zain-
teresirana za svoj ivotni prostor, onda se gubi smisao za postoja-
nje BiH. Za Daytonski sporazum iste da je okvir za realizaciju ve-
likosrpskog plana zamjene Kosova za Republiku Srpsku, a taj plan
Nedad Hodi i Fatmir Alispahi
BONJACI U HRVATSKOJ
hrani i hrvatsku ideju za treim enttetom. Dok postoji Republika
Srpska, Hrvatska e imat ambiciju imat svoj identtet, istaknuo je
Alispahi, ukazujui na potrebu ukidanja Daytonskog sporazuma i
svih entteta. Aktualno stanje u Bosni i Hercegovini ide u korist ve-
likosrpskoj i velikohrvatskoj strani, ali i meunarodnoj zajednici,
poruio je Alispahi, dodavi tom popisu i bonjake tajkune ko-
jima odgovara prostor fldan dravice u kome imaju svoje inte-
rese.
U nastavku je istaknuo kako je svima njima u prilog ide aktual-
no stanje u BiH koje ide ka unitenju bonjakog naroda. Kao izlaz
iz te situacije ponudio je ukidanje Daytonskog sporazuma za koje-
ga tvrdi da je potpisan pod prisilom i ucjenom i kao primjere na-
veo opsadu Sarajeva, genocid u Srebrenici, stalno izgladnjivanje,
embargo na uvoz oruja. Naglasio je kako je Daytonski sporazum
negirao legitmitet koji odreuje ureenje BiH referendum.
Graani su rekli - nedjeljiva i suverena BiH, a toga nema i Dayton-
ski sporazum nema legitmitet, ali ni legalitet jer po Bekoj kon-
venciji svaki ugovor potpisan pod prisilom je nitavan. Kao razlog
zato je jo uvijek vaei, Alispahi je rekao da te injenice nikada
nisu stavljene pod sudsku proceduru, nit se trailo njegovo ospo-
ravanje unato injenicama da nisu ispotovani Anexi ugovora 4. i
7., odnosno onaj o ljudskim pravima i povratku izbjeglica i progna-
nika.
Istaknuo je i kako na podruju Republike Srpske jo uvijek dje-
luju etniki pokret, kao i da jo uvijek postoje teroristki napadi
na Bonjake i damije. Okupljene je pozvao na promiljanje o rue-
nju Daytonskog sporazuma. Ili e nas bit, ako sruimo Daytonski
sporazum ili nee. Mogui drugi Daytonski sporazum je glupost,
jer dok postoji Republika Srpska i ambicija Hrvata da imaju svoj
enttet, pozicija Bonjaka je da ih se stjera u geto poput Zenice i
Bihaa. Tuzla je ve posrbljena i imamo perspektvu Palestne:
Zapadna obala i pojas Gaze i u tom prostoru dogaat e se teror
nad Bonjacima.
Kao primjer th terora Alispahi navodi i opravdava nedavne
nemire za koje tvrdi da dokazuju kako su Bonjaci okupirani iznu-
tra. U policiji i drugim insttucijama sjede velikosrpski kadrovi, a
cijela operacija je dirigirana iz Beograda da bi se Bonjake natjera-
lo da napuste svoj prostor, tvrdi Alispahi, i kao primjer navodi
podruja Banja Luke i Prijedora gdje ljudi nemaju ambicije vratt
se. Skuptna BiH prihvatla je Daytonski sporazum pod uvjetom
da se provede u suprotnom e povui svoj potpis. Ako se taj
potpis povue pravno stanje koje ostaje je BiH, zakljuio je Fatmir
Alispahi.
BiH ima budunost
Saborski zastupnik Nedad Hodi slae se da se Daytonski spo-
razum nije ispotovao jer se, izmeu ostaloga, ljudi nisu vratli na
ognjita, a s druge strane iste kako je danas Bosna i Hercegovina
skupa i neorganizirana drava i kao takva ne moe opstat. Dodaje
da se o BiH razmilja u kontekstu rascjepkane drave i u budunost
e se morat nai ustavna transformacija i rjeenje u kojem e se
pomirit dva principa: da je BiH zemlja tri suverena naroda te da svi
graani budu ravnopravni. To rjeenje trebaju trait bosansko-
hercegovaki graani.
Govorei o poloaju Bonjaka te Srba i Hrvata koji su izbjegli ili
prognani u Hrvatsku, istaknuo je kako su Hrvat ravnopravni graa-
ni, a Bonjaci i Srbi pripadnici nacionalnih manjina, no s istma pra-
vima kao i veinsko stanovnitvo. Uzimajui u obzir veliki broj Bo-
njaka koji je drugi dom naao u inozemstvu, Hodi se boji da s
novim generacijama koje su roene u drugim zemljama veliki broj
njih nee se vratt u BiH.
U nastavku smatra katastrofalnom moguu podjelu drave na
tri entteta i nada se da e se Europa oduprijet takvim rjeenjima.
Optmistno dodaje kako BiH ima budunost kao cjelovita drava,
ali joj je potrebno kvalitetno rjeenje koje e pronai sva tri naroda
za istm stolom. Rjeenje se mogu nai pa i uz suradnju sa Srbijom
i Hrvatskom, ali prije svega za ist stol moraju sjest graani BiH.
Osvrui se na nedavne nerede, ne opravdavajui nasilje i pale,
demonstracije smatra putokazom za stanje u dravi. Ljudi su ne-
zaposleni, drava neorganizirana i drava je ekonomski neodriva.
Politari gledaju samo na sebe i nedavni neredi pokazuju da takva
drava ne moe opstat. Potrebne su promjene. q
Helena ANUI
PRVI POSJET ISLAMSKOM CENTRU
U organizaciji Povjerenstva za studentski pastoral Rijeke nadbi-
skupije grupa rijekih studenata, predvoeni studentskim kapela-
nom, vl. Velimirom Martnoviem i upnikom upe Uznesenja Blae-
ne Djevice Marije, vl. Mariom Geriem, posjetli su u subotu, 8. ouj-
ka 2014. Islamski centar u Rijeci.
Prema rijekima povjerenika za studentski pastoral, vl. Martnovi-
a, student su predloili posjet Islamskom centru u kojemu su se upo-
znali s islamom i tme zapoeli svoj program koji je na tragu ekumen-
skog i meureligijskog dijaloga. Svi su s oduevljenjem prihvatli ideju
da se kroz posjete vjerskim zajednicama i ustanovama upoznaju priblie
drugaijim vjerovanjima i tako bolje razumiju ljude s kojima ive. Kao
prvu adresu koju e posjett odluili su se za Islamski centar.
Doekao ih je i s naelima islamske vjere, rada Islamske zajednice
u Rijeci te Islamskim centrom upoznao imam Medlisa Islamske zajed-
nice u Rijeci, Hidajet ef. Hasanovi. Drago nam je da sve ee u
Islamski centar dolaze oni koji nisu islamske vjeroispovijest jer sam
naziv Islamski centar znai da nudimo raznolike sadraje. Ovdje se
organiziraju druenja, tribine, simpoziji i ovo je samo jedan u nizu od
posjeta katolika kao veinskog naroda u Rijeci i predstavnika Katolike
crkve s kojima imamo odlinu suradnju. Najea pitanja koja posje-
ttelji postavljaju tjekom posjeta vezana uz molitveni prostor i nain
na koji se obavljaju molitve, rekao je rijeki imam. Jedno od pitanja
koja se esto postavlja je praktciranje molitvenog ivota muslimana u
svakodnevnom ivotu i usklaivanje vremena za molitvu sa svakod-
nevnim obavezama i poslom, rekao je ef. Hasanovi, dodavi da
Islamski centar svakodnevno posjeuju grupe od kojih posebno iste
one iz odgojno-obrazovnih ustanova, od osnovnih kola do fakulteta.
Nisu to samo posjettelji iz Rijeke i Hrvatske, nego i iz drugih zemalja.
Rijeke je okruena turistkim destnacijama i sve vie ljudi tjekom
svog odmora u Primorsko-goranskoj upaniji dolaze u posjet Islam-
skom centru.
Rijeki Islamski centar sredite je molitvenih i kulturnih dogaa-
nja za 11.200 muslimana Primorsko-goranske upanije, od toga 6.500
ivi u Rijeci, dok u Republici Hrvatskoj ivi oko 63.000 muslimana. Kao
zanimljivost, rijeki imam je studentma rekao da je Hrvatski sabor
islam priznao 1916. godine, puno prije mnogih europskih zemalja. q
BONJACI U HRVATSKOJ
Zahvalivi se na glazbenom uvodu ansamblu Bosana, Donatu
Orliu bas-baritonu i pjevau sevdalinki Ivanu Paviiu, dipl. ing
Devad Joguni, predsjednik zagrebake BNZH je, uveer, 7. ouj-
ka 2014., u dvorani BNZH u Zagrebu, Ilici 54, najavio dvojicu uvae-
nih gostju iz Sarajeva, a koji su u povodu Meunarodnog dana e-
na odrali predavanje na temu ene u djelima Williama Shakespe-
area i u sufjskoj literaturi. Prava esttka i lijep dar damama, a i
njihovoj pratnji. Dva znanstvenika, podrijetlom iz Pakistana i Irana,
a koji djeluju u Sarajevu prof. dr. sc. Shahab Yar Khan, profesor
engleske knjievnost na Univerzitetu u Sarajevu i mr. sc. Saeid
Abedpour, znanstveni suradnik Nauno-istraivakog insttuta Ibn
Sina doekana su sa zahvalnou i velikom pozornou.
Profesor Khan radi na Odsjeku za anglistku Filozofskog fakulteta
u Sarajevu gdje predaje Engleski roman u 17. i 18. stoljeu i tumai
Shekespearea na suvremen nain, a i utemeljitelj je tog odsjeka. Su-
raivao je i s Univerzitetom Demal Bijedi u Mostaru i sa Fakulte-
tom za humanistke nauke u Mostaru. Njegovi su projekt tskani u
dvije knjige: Engleski roman 18. i 19. stoljea i Od klasicizma do
renesanse, a jedan od najvanijih novijih projekata prijevod je na
junoslavenske jezike Izbora Iqbalove poezije. Prof. Kahn je iz La-
horea, dok mr. sc. Saeid Abedpour potjee iz iranskog grada mult-
kulturalnost i multetninost, pa i multkonfesionalnost, Urumije-
na. Povjesniar je, a ua specijalnost mu je povijest kulture, povijest
duhovnost, posebice povijest sufjske duhovnost i to na prostorima
koji se nazivaju Balkanom, odnosno na prostoru BiH i Kosova. Uz po-
mo prevoditelja Nae Vujovi i Nermina Hodia publika je mogla
uivat u izlaganju oba vrsna, vrlo struna i studiozna istraivaa.
Bila jednom jedna princeza iji je otac zaelio da se javno oitu-
je o ljubavi prema njemu kako bi joj mogao ostavit kraljevstvo. Iza-
brala je utnju, jer je drala da je ljubav u njegovu kraljevstvu bila
potcijenjena, ismijavana. Istna, iskrenost, predanost u ljubavi bijahu
tek puke rijei! Lukavstvo je bilo na cijeni i jedino mjerilo moralnih
naela. Pria je to o Cordeliji i njenom ocu kralju Learu, a koji su, po
svemu reenom, ivjeli u svijetu slinom naemu. Shakespeare je od-
lunou Cordelijinom svijetu odavna poruio kazao je uvodno pro.
dr. sc. Sh. Y. Khan poslao poruku nade i nain rjeavanja postojee
krize. Rosalind je jo jedna djevojka koja se, voena buntom, hra-
bro suoava sa svijetom mukaraca. ivi kao oni i to ne da bi im bila
jednaka, nego kako bi spoznala svoju enstvenost! ene poput Cor-
delie, Rosalind, Lady Macbath, Cleopatre, Viole, Pauline, Hermione i
drugih Shakespeareovih dramskih likova dio su, ustvrdio je prof. dr.
Khan, uroenog mehanizma parstva, a to im pomae da shvate i ra-
zrijee svoje probleme kroz taj mehanizam dvojnost. Naime, Sha-
kespeare, kao i Svevinji, stvara u parovima. A parstvo postoji ukoli-
ko postoji enja. Takoer, svi oni koji tragaju za istnom, odgovor
nalaze upravo u parstvu. Sharaf uddin Al Qaysari u svom komentaru
knjige Fasus al Hikam velikog Ibn al Arabija podsjea da je Boji
dah stvorio ovjeka, a potom i enu. ovjek ezne za enom jer mu
ona pripada. Tako ena svojim postojanjem mukarca ini svojim
drugim dijelom. ena egizstenciju pretvara u parstvo. Ona - ena za-
pravo jest najbolja manifestacija Boga.
Prof. dr. Khan razluuje koncept pripadanja od koncepta posje-
dovanja. Odnos mukarca i ene je odnos ast, prema ideji Ibn al
UZ MEUNARODNI DAN ENA: ENE U DJELIMA WILLAIMA SHAKESPEAREA I U SUFIJSKOJ LITERATURI
Carstvo duhovnosti
Arabija. Zato je najvea tragedija 20. stoljea, konstatra prof.
Kahn, gubitak elementa enstva. ena danas ivi kao njena druga
polovina, kao mukarac. Zato se mora produhovit! Upravo Sha-
kespeare, tvrdi dr. Kahn, ima jasnu sliku odnosa parstva. Kada us-
postavi odnos pripadanja sa svojim voljenim, Shakespeareova e-
na/lik se obvezuje na ast da ne prekri obvezu prema njemu i tme
ne izgubi svoju enstvenost.
I prema mr. sc. Saeidu Abedpouru ena predstavlja drugi vid
ovjekove egzistencije. Nema neke posebne veze izmeu Boga i
mukarca e da bi on bio superiorniji od ene. Kuran asni ovjeka
tretra kao halifu i namjesnika na Zemlji, a ljudi su i u pogledu vrste
i rase potpuno jednaki. Naime, hilafet nije kategorija koja je nami-
jenjena samo mukarcu. Nema, ustvrdio je mr. Abedpour, nit jed-
nog ibadeta iz kojeg bi ena bila izuzeta. tovie, na putu religijske
duhovnost ena je ak bila superiornija na stazi tarikata. Tvrdnja je
to koju je izrekao i Muhjuddin Ibn Arebi. Iz povijest tessavufa ve-
liki je broj ena, jedna od njih je bila Rabija Adevijje. I tesavufska
knjievnost obiluje prizorima susreta duhovnog putnika-salika sa
nekim od meleka iz uzvienog svijeta, uenog mladia ili ene-upu-
tteljice. ena-gnostk, kazao je Said Abedpour, javlja se u ivoto-
pisima sufja u obliku istnitog snovienja i razgovara, ona je poput
ejha koji upuuje salika. Iskustvo susreta sa enom pronalazimo u
gnostkim tekstovima svih religija. Sufje prenose i iskustva izrav-
nog motrenja (ohud) lijepe ene, a koju se najee opisuje kao
pametnu, velianstvenu, prosvijetljenu. Ona je uiteljica koja pria
o ljubavi prema Bogu. Takva gnostka iskustva nisu specifnost
samo islama. U kranstvu se djevica Marija javlja odabranim oso-
bama proiene nutrine.
Saeid Abedpour je spomenuo neke od ena koje su iz sufjskih
predaja utjecale na velikane tarikata; tako i na promotora sufjskih
principa u Egiptu, ejha Atar Zun-nuna Misrija (preselio 264. h.g.),
a koji je doivljavao mnotvo susreta sa enama, bilo sluanjem
njihove poezije, njihovim poznavanjem Kurana. (Fatma iz Niabu-
ra, koju je susreo u Mekki.) I Mevlana Delaluddin Rumi se susretao
sa enama uspostavljajui s njima odnos potovanja. Takoer i Ibn
Arebi koji kae i da je Bog znanje o vrednotama ene podario Mu-
hammedu a. s. I Musaa, a.s., je spoznao vrijednost ene pa je za
njenu ljubav radio kao nadniar 10 godina. q
Edina SMAJLAGI
Naa Vujovi, Shahab Yar Khan, Nermin Hodi i Saeid Abedpour
BONJACI U HRVATSKOJ
U Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine Dr.
Sulejman Maovi, u etvrtak, 13. oujka 2014., predstavljena je
knjiga Od monologa prema dijaloga o bonjakoj sudbini prof.
dr. Esada imia. Pored autora, o knjizi su govorili prof. dr. Senadin
Lavi, profesor na Fakultetu politkih nauka u Sarajevu i predsjed-
nik Bonjake zajednice kulture Preporod BiH, te prof. dr. Ivan
Markei, znanstveni savjetnik u Insttutu drutvenih znanost Ivo
Pilar iz Zagreba. Odabrane ulomke iz knjige proitao je Nermin
Hodi, znanstveni suradnik u Nauno-istraivakom insttutu Ibn
Sina iz Sarajeva, a moderator tribine je bio Devad Joguni, pred-
sjednik zagrebakog ogranka BNZH.
Hrabar socioloki teoretiar i istraiva drutva
Prof. dr. Senadin Lavi uvodno je naglasio da je profesor Esad
imi ve odavno postao legenda i znanstvena injenica. Roen
je 1931. u Mostaru, studirao je flozofju u Sarajevu diplomirao
1960., a doktorirao 1964. disertacijom pod naslovom Socijalist-
ko drutvo i religija. Od 1966. predavao je Teorijsku sociologiju na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Naalost, 1976. godine njegova
sarajevska dionica karijere naprasno je prekinuta i on je, zbog mo-
ralno-politke nepodobnost, iskljuen iz nastavnog procesa na
fakultetu. Od 1976. imi je u Zadru djelatan kao profesor, a od
1978. godine utemeljuje Studij sociologije. Od 1982. prelazi na Fi-
lozofski fakultet u Beogradu, ali ne prestaje dolazit u Zadar i odra-
vat nastavu. Sudskom presudom njegova knjiga ovjek na raskr-
u bila je odreena za unitenje.
Njemu su zabranjivali i unitavali knjige. Na taj nain dospio je
u galeriju povijesnih likova koje spominjemo s posebnim pijete-
tom, odnosno imi je tako dospio na ovdanju index librorum pro-
hibitorum. Dijeli sudbinu Neboje Popova koji je 1975. godine sa
jo osam praksisovaca izbaen s Beogradskog univerziteta. To je
linija odvanost i Pere Muijevia koji se nije hto pokorit Mioevi-
u imi je primarno sociolog religije, te predava teorijske soci-
ologije, sociologije morala, istraiva, disident, znateljnik, pitac,
sociolog koji je ukazao na neuspjeh ateizacije bosanskog drutva,
teoretar drutva i drutvenih trendova koji se zalagao za rehabili-
taciju religije imi je socioloki postavio okvir da nema drutva
bez morala i tme ukazao na vanost moral za ouvanje drutvene
supstancije ljudskog ivota. Bez morala drutva propadaju i nesta-
ju. imi kao sociolog morala uoava da su neke od funkcija morala
u bivem drutvu zahvaene krizom. Stoga je moralna kriza drutva
i ovjeka jedna od najteih i najsloenijih kriza koje zahvataju dru-
tvo i ovjeka. Primarna funkcija moral je utemeljivanje, osmiljava-
nje ideala ovjeka i drutva. Druga funkcija morala u drutvu i ivo-
tu ovjeka jeste orijentacijska. Trea funkcija morala jeste integra-
cijska ona nam kazuje da je moral veza koja vezuje ljude jedne za
druge i za drutvo u emu se nalazi izvor solidarnost. etvrta funk-
cija moral jeste funkcija prilagoavanja kojom se smanjuje frustra-
cija unutar postojeih drutvenih okolnost. Peta funkcija morala je
u shvatanju morala kao mijenjanja i kao poziva na promjenu dru-
tvenog stanja. I esta funkcija koja se ponekada spominje jeste
kontrola ponaanja lanova drutva. Kriza morala je izraz drutve-
PROMOCIJA KNJIGE OD MONOLOGA PREMA DIJALOGU O BONJAKOJ SUDBINI PROF. DR. ESADA IMIA
Legenda i znanstvena injenica
nih odnosa. Uz nju se esto vee naracija o krizi budunost, a za-
pravo radi se o krizi mladih i njihovoj orijentaciji, rekao je prof. dr.
Senadin Lavi.
Istaknuo je da se Esad imi ne zanosi naivnim povjerenjem u
scijentzam i ne vjeruje da e nauka i flozofja postat masovni pro-
jekt. On ne prihvaa ovovremeni raskol izmeu flozofje i nauke,
jer smatra da se u pravom nauniku, jednako kao i u pravom flo-
zofu, sjedinjuje flozofsko i nauno. imi je hrabar socioloki teo-
retar i istraiva drutva. On ispituje okvir marksistke drutvene
teorije i prelazi ga odvanom postavkom o rehabilitaciji religije u
drutvu koja potpuno odudara od rigidnog antreligijskog stava
gvardijana ideologije komunizma od kojeg su htjeli napravit jedinu
i defnitvnu religiju.
U ovoj knjizi posebno je hrabro imievo suoavanje sa srp-
skim vandalizmom koji se ogleda u genocidu i etnikom ienju,
unitavanju kulturnih spomenika Bonjaka i planskom silovanju
Bonjakinja. Mislit zloin silovanja nije nimalo lahko i to izaziva
strane resantmane u ovjeku, jer je tjelo silovane ene postalo
ceremonijalno ratte, mjesto poniavanja i dehumaniziranja bo-
njakog bia. U osnovi je velikosrpska barbarska i vandalska patolo-
gija osvete za turski zulum. Jedan vaan dio ove knjige predstavlja-
ju razmatranja o Bonjacima koja su ponuena u brojnim intervjui-
ma. Smijene su sve one podvale o krizi identteta kod Bonjaka
koje smo godinama sluali ili itali od brojnih interpretatora. Ta
podmetnuta pria o krizi identteta skrivala je hegemonijsku struk-
turu jugoslavenskog drutva u kojem je Bonjacima perfdno po-
stavljeno do 1970-ih godina da se nacionaliziraju u smislu srpstva
ili hrvatstva. Ve na popisu stanovnitva 1948. godine 93% Bonjaka
pisalo se pod oznaku neopredijeljen, a samo 7% u smjeru srpskog
ili hrvatskog odreenja dakle tada su nai preci dali na znanje da
znaju to jesu, a to nisu. To je bio dio njihove strategije za goli bio-
loki opstanak izmeu kria i krsta. Znali su to nisu, ali nisu mogli
rei to jesu nisu mogli rei svoje staro ime koje se stoljeima na-
sljeuje i nalazi u mnogim historijskim dokumentma i znanstvenim
tekstovima. Naravno, i sami Bonjaci su krivi za potskivanje narod-
nog imena i istcanje jedne religijske karakteristke njihovog narod-
nog bia. To nam svjedoi da su Bonjaci proli kroz stravinu epohu
nemoi, ali da su je preivjeli i nadvladali. Oni tada, naalost, nisu
imali mogunost da kau to jesu, jer se za svoje ime i porijeklo ne
Nermin Hodi, Ivan Markei, Esad imi, Senadin Lavi i
Devad Joguni
BONJACI U HRVATSKOJ
opredjeljuje to se prihvata. Bonjaci naalost nemaju od 1900. do
1970-ih adekvatne politke flozofje to je jasan izraz ope povije-
sne nemoi, istaknuo je prof. dr. Senadin Lavi.
ovjek uspravnog hoda
Prof. dr. Ivan Markei je naglasio da je profesor emeritus Esad
imi tokom svoga ivota izduravao i izdurao razliite pokuaje
paternalistkoga nadzora partjskih, nacionalnih i nacionalistkih,
vjerskih i kvazireligijskih monika. ima je, tako ga od milja zovu
svugdje, a ne samo u Bosni, cijeloga ivota bio ovjek na raskru,
na raskriju putova koji su veoma esto vodili u neizvjesnost, u
sumnju, podozrenja i daljnje seobe. Bio je, moram to ovako rei, a
to i tekstovi ove knjige kazuju, uvijek na granici partjskoj, ideo-
lokoj, religijskoj i nacionalno-insttucionalnoj ali ne da bi je u-
vao od neprobijanja ili da bi je pak sauvao, nego radi izvida to je
s njezine druge strane. Za imu bi se stoga moglo rei: ovjek uvi-
jek u hodu, i to onako po istlahu u thome hodu koji je uvijek
prato prasak kod prijelaza na drugu stranu granice. ivot njegov i
njegove obitelji sudbonosno je bio odreivan trenutnom politkom
i aktualnim politarima, i bio je gotovo uvijek na otrici s koje se
moglo skliznut u ponor, u nemilost. Bio je, kako to lijepo ree Ner-
zuk urak, jedan od prvih disidenata bosanskog komunizma, o-
vjek ije su knjige javno spaljivane, a on proskribiran kao neprijatelj
Bosne i Hercegovine i muslimana, ali je isto tako bio i jest najcje-
njeniji sociolog religije s prostora bive zajednike drave. Prvi je u
bivoj dravi koji je proveo empirijsko socioloko istraivanje religi-
je, religioznost i ateizma u Hercegovini, te onaj koji je te davne
1964. godine u onome vaktu i zemanu prvi obranio doktorsku
disertaciju iz podruja sociologije religije u kojoj je fenomenu reli-
giji pristupao nedogmatski, otvoreno i dijaloki. Ovo je vano ista-
knut jer, sloit ete se, u vremenu uznapredovaloga procesa dr-
avne ateizacije drutva nije bilo nimalo mudro izabrat takav
pristup religiji. Znailo je to ii protv struje. Bilo je grbavo, ali se
ipak, vjerujem, isplatlo, rekao je Markei.
Istaknuo je da svi tekstovi u knjizi Od monologa prema dijalo-
gu o bonjakoj sudbini, posebno njegovi autorski, zrcale vrijeme
i drutveni, politki i kulturni kontekst u kojem je tekst nastajao.
Oni svjedoe da se radi o veoma zaslunome znanstveniku, ali i o
ovjeku uspravna hoda. I u ovoj knjizi prepoznat emo imia
kao intelektualca-pobunjenika, kako ga nazva Ratko Boovi. Jer,
svojim tekstovima, a to potvruje i ova knjiga, imi nije izdao
poziv intelektualca, ostao je vjeran univerzalnim vrijednostma
slobode, istne, pravednost i znanost pa i po cijenu osobnoga i-
votnog stradanja. Na kraju izlaganja prof. dr. Ivan Markei je cit-
rao jednog imievog studenta, koji je za svoga profesora napisao
da je vrckava duha, sjajne dikcije i glumakog talenta koji je, na
zadarskome, ali i drugim sveuilitma, drao svoja sadrajna i za-
nimljiva predavanja u kojima je primjerenu erudiciju i informira-
nost znao u pravoj mjeri i na pravome mjestu zainit anegdotom
ili dosjetkom.
Tolerancija i dijalog su osnovni uvjeti za civilizaciju
ljubavi
U prigodnom obraanju prisutnima prof. emeritus Esad imi
je govorio o toleranciji i dijalogu, pri emu je istaknuo da kulturo-
loki pluralizam podrazumijeva i religijski pluralizam. Oni su neza-
mislivi bez dijaloga i tolerancije koji se njeguju unutar svih religija i
zatm proiruju na odnose meu religijama. To je neiscrpno vrelo
duhovnog bogaenja, budui da po prirodi stvari pluralno drutvo
pote razvitak i samorazvitak svake religije posebice i svih religija
zajedno, rekao je imi, dodavi da je unutar pojma tolerancije
mogue razlikovat njena dva stupnja snoljivost i uvaavanje.
Pritom bi dijalog trebao bit ne samo metoda miljenja, nego i na-
in, stl ivljenja. U svojoj uzajamnost, tolerancija i dijalog su
osnovni uvjet za civilizaciju ljubavi, nasuprot civilizaciji mrnje.
imi je otvoreno i kritki govorio o sadanjem viestranaju
(ustanovljena anarhija), pri emu je naglasio da se pobjednike
politke stranke poinju doslovce ponaat onako kako su se pona-
ale stranke koje su sile s politke scene. Tako se dogodio para-
doks: u nekim segmentma ovog drutva imamo umnoena jedno-
umlja. Ovo posebno vai za one stranke koje su se samo formalno
konsttuirale na etnikom principu, a u bit djeluju konfesionalno, i
to dijelom sa izanalih ili ak izopaenih pozicija izvornih religija,
rekao je imi. Progovorio je i o jednostranaju koje je izniklo iz
staljinistke tradicije, istui da suvremeno drutvo bjelodano po-
kazuje da svaki narod ima ne samo svoje vienje staljinizma, nego
i svoj osobeni staljinizam. Ovo posebno dolazi do izraaja u
onim drutvima koja su se pokuala odvano suoit s njim i njemu
se oduprijet posredstvom, paradoksalno, izvorno staljinistkih
metoda. Sijali smo buru, pa smo osueni da anjemo vjetar, rekao
je Esad imi, dodavi se pritom formiraju novokomponirani lju-
di ljudi minornog duha koje opinjava jednostavnost teorijskog
iskaza, shematzam metodologije i uravnilovka duha. Naglasio je
da su se gotovo cijele generacije, s kojima se neodgovorno ekspe-
rimentralo, oblikovale da se pogreno uposle, da iluzorno izau iz
bezizlaza angairajui se na krajnje promaen nain.
A posljedice su teke Mnotvo mladih ljudi, lienih ireg hu-
manistkog obrazovanja, drutveno su nagraivani smjetanjem
na biroe za zapoljavanje. Obitelji su bile prinuene da njeguju pra-
ve parazite, u mladim ljudima se poela gasit svaka ambicija, rasla
je ravnodunost, tonuli su u bezizlaz. Meu njima je, posve oeki-
vano, sve vie rastao broj spremnih da na bilo koji nain presijeku
letargiju, da se upuste u bilo kakvu avanturu, da stave do znanja
drutvu da su ne samo bioloki, nego i socijalno ivi. Upravo iz nji-
hovih redova stvarali su se novokomponirani ljudi, ljudi koji su
rat, to ga nisu izazvali, prihvatli kao jedan izazov afrmacije. Poput
arhajskog, pretklasnog drutva, u nas se rat zar je to mogue?
nadao kao oblik proizvodnje, prilika za upoljavanje, ak, paradok-
salno, preivljavanje. Makar i na kratko!, zakljuio je prof. emeri-
tus dr. Esad imi. q
Ismet ISAKOVI Profesor emeritus dr. Esad imi
BONJACI U HRVATSKOJ
U subotu, 15. oujka 2014., u istarskom gradu Umagu sveano
je postavljen kamen temeljac za buduu damiju i Islamski kulturni
centar. Na taj e nain Umag, nakon Rijeke, postat drugi grada na
obali Jadranskog mora u kome e se izgradit Islamski kulturni cen-
tar. Prigodnoj sveanost su prisustvovali zagrebaki mufija dr.
Aziz ef. Hasanovi, umirovljen mufija evko ef. Omerbai, grado-
naelnik grada Umaga Vili Bassanese sa suradnicima, lanovi Mei-
hata i Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj, glavni imami i imami
s podruja Istre i Kvarnera, te imami iz dva istarska grada koji pri-
padaju Sloveniji iz Izole i Kopra.
Prisutnima se prvi obrato Elvedin ef. Posavljak, glavni umaki
imam, koji se kronoloki osvrnuo na dogaanja koja su prethodila
postavljanju kamena temeljca. Istaknuo je da prisutnost muslima-
na na podruju Bujtne datra od 60-ih godina 20. stoljea. Od
1982. godine Medlis Islamske zajednice Umag postaje zvanina
jedinica u sustavu Islamske zajednice u Hrvatskoj i to kao pododbor
Medlisa Islamske zajednice Pula. Do ratnih 1990-ih njihov rad obi-
ljeavaju ramazanska okupljanja, dok do punog obima rada dolazi
KAMEN TEMELJAC ISLAMSKOG KULTURNOG CENTRA U UMAGU
Novi vjerski objekt
u ratnim godinama to se ogledalo u zbrinjavanju velikog broja
izbjeglica, organiziranju vjeronauka u izbjeglikom kampu Borozija
i kolskom vjeronauku na podruju Bujtne. Meutm, nakon zavr-
etka ratnih dogaanja, vjerski ivot i aktvnost su reducirane na
ramazanski period to se pokazalo kao nedostatno te na inicijatvu
Dematskog odbora od 2003. godine u Umagu radi stalni imam.
Iste godine ukopna parcela namijenjena za ukop umrlih muslimana
zamijenjena je za dananju graevinsku parcelu veliine 1.600 m
2
.
2003. godine su zapoete aktvnost na ishodovanju potrebne do-
kumentacije za izgradnju Islamskog kulturnog centra, a cjelokupna
papirologija je prikupljena krajem 2013. godine.
U obraanju prisutnima Vili Bassanese, gradonaelnik Umaga,
posebno se osvrnuo na problematku pribavljanja potrebne doku-
mentacije. Istaknuo je spremnost gradskih vlast da pomognu i par-
tcipiraju u drutveno korisnim projektma, a zasigurno jedan takav
je i postavljanje kamena temeljca za Islamski kulturni centar. Gra-
donaelnik Bassanese je ukazao na vanost meusobnog upozna-
vanja i uvaavanja. Naglasio je kako je Umag uvijek bio poznat kao
grad tolerancije i jednakih prava za sve njegove itelje.
Zagrebaki mufija dr. Aziz ef. Hasanovi istaknuo je vanost
graenja ovakvih objekata jer kroz izgradnju objekata ljudi izgrau-
ju sami sebe. Naglasio je potrebu meusobnog upoznavanja i raz-
mjene iskustava s ciljem uklanjanja predrasuda nastalih upravo
zbog nedostatka ispravnih informacija i poznavanja.
Kamen temeljac zajedniki su postavili mufije Aziz ef. Hasano-
vi i evko ef. Omerbai, umaki gradonaelnik Vili Bassanese,
predsjednik Odbora za gradnju Tehvid Hadi i prvi izvoa radova
na objektu Ekrem Kalender. Izvoai radova u prvoj fazi izgradnje
Islamskog kulturnog centra Umag su tvrtke iji su vlasnici umake
dematlije Spektar gradnja brae Merima i Mevludina abano-
via te A3 Alage Lipovie, koji su izrazili nesebinu potporu fnali-
zaciji ovog znaajnog projekta. q
Ismet ISAKOVI
Islamski kulturni centar u Umagu gradit e se 400 metara od mo-
ra, u naselju Vrh, blizu oblinjeg trgovakog centra. Prostrat e se na
oko 570 m, a njegova izgradnja kotat e 4 milijuna kuna. Rije je o
objektu koji nee imat elemente vjerske graevine, ve e radi o lije-
poj zgradi koja se skladno uklapa u istarski arhitektonski ambijent.
Osim sale za obavljanje namaza, Centar e imat i mnoge pratee
objekte poput imamskog stana, sale za sastanke, uionice za djecu,
knjinice...
Radilo se maksimalno da to bude kvalitetna graevina. Procije-
njena vrijednost investcije je etri milijuna kuna, a gradit e se do-
brovoljnim prilozima i pomoi naih prijatelja, Islamske zajednice iz
Hrvatske i dijaspore, od naih ljudi koji rade u inozemstvu i dolaze
ovdje na odmor. Znamo da su krizna vremena i da je to veliki iznos i
zato smo gradnju podijelili po fazama. Za sada nemamo jo sva po-
trebna sredstva, ali nadamo se da emo kroz vrijeme skupit iznos po-
treban za zatvaranje fnancijske konstrukcije. Jo uvijek nismo dobili
dozvolu za izgradnju minareta, ali se nadamo da e ovdanje vlast i to
odobrit u skorije vrijeme. Mi ne traimo da minaret bude u klasinom
orijentalnom stlu, nama ne bi smetalo da ona bude i u obliku svjeto-
nika, izjavio je za medije Elvedin ef. Posavljak.
U Umagu trenutno ivi oko 1.000 muslimana. Najvie je Bonjaka
iz BiH, Srbije i Crne Gore, te Albanaca sa Kosova i Makedonije. q
BONJACI U HRVATSKOJ
U subotu, 15. oujka 2014., u prostorijama Kulturnog drutva
Bonjaka Hrvatske Preporod u Zagrebu, Ulica grada Vukovara
235, odrana je 11. Redovna izborna skuptna KDBH Preporod.
Na skuptnskom zasjedanju izabrano je novo rukovodstvo te-
meljne bonjake kulturne insttucije u Hrvatskoj predsjednik,
troje potpredsjednika, deveterolani Glavni odbor i trolani Nad-
zorni odbor. Nakon 12 godina i tri predsjednika mandata (2002.-
2014.) Ervin Jahi je zamijenio dosadanjeg predsjednika Senada
Nania.
Statutarne promjene
Skuptnskim zasjedanjem rukovodilo je Radno predsjednitvo
u sastavu Faris Nani (predsjednik), Filip Mursel Begovi i Mehmed
Keevi (lanovi). Zapisniarka je bila Ajka Tiro Srebrenikovi.
Nakon pozdravnog obraanja gostju pristupilo se usvajanju iz-
mjena i dopuna Statuta KDBH Preporod. Jednoglasno je prihva-
ena promjena prema kojoj se lanak 6., stavak 2. mijenja tako da
se ispred rijei djelatnost dodaje rije sljedee; te se u istom
lanku i stavku iza toke 13. dodaje toka 14. koja glasi: - pruate-
lja elektronikih publikacija.
Nije prihvaen prijedlog Ismeta Isakovia da se mandat pred-
sjednika KDBH Preporod ogranii na dva mandata po etri godi-
ne, umjesto dosadanjeg neogranienog broja mandata. 12 glaso-
va je bilo protv, 9 za, dok su ostali bili suzdrani.
Izvjetaji o radu
Prethodna Izvjetajna skuptna KDBH Preporod odrana je
20. listopada 2012., a Izvjetaj o radu izmeu dva skuptnska za-
sjedanja podnio je dosadanji predsjednik mr. sc. Senad Nani.
Njegovo obraanje prenosimo u cijelost.
Danas, po trei put zaredom, uestvujem u radu Izborne skup-
tne Preporoda podnosei izvjetaj predsjednika. Ovaj put s naj-
vie ponosa. Ostvareni rezultat u ovom izbornom mandatu kako
kvalitetom i znaajem, tako i obimom, ali i fnancijskom i vremen-
skom disciplinom, nikada nisu bili bolji. Stoga izvjetaj zapoinjem
izrazom velike zahvalnost voditeljima i nositeljima aktvnost, la-
novima Glavnog i Nadzornog odbora, svim aktvnim lanovima te
svima koji su nae programe podravali i u njima, vjerujem, uivali.
Recesiji i kontnuiranom slabljenju fondova usprkos, mi ostvaruje-
mo drutveno sve relevantnije programe. Oni nalaze sve iru po-
drku u organizacijskom, pa i fnancijskom smislu. Na mnogim smo
novim adresama stekli trajne prijatelje. Za rezultate u protekle dvi-
je godine, razdoblju koje je uslijedilo onom razmatranom na po-
sljednjoj Izvjetajnoj skuptni Drutva, naglasit u najznaajnija
dostgnua pojedinih programskih aktvnost.
Izdanjem Zato tone Venecija bonjako pjesnitvo od 1990.
do naih dana, autora Ervina Jahia, Preporod je na Meunarod-
nom sajmu knjiga u Sarajevu 2013. osvojio prestnu nagradu za
izdavaki pothvat godine. Nastavak je to i potvrda nagrada koje je
na istom sajmu Preporod osvojio u prethodnom izvjetajnom raz-
doblju za Behar 2010. i program izdavatva 2011. U ovom izvje-
tajnom razdoblju, Preporod je izdao sedam knjiga relevantnih
11. IZBORNA SKUPTINA KDBH PREPOROD ZAGREB
Ervin Jahi, novi predsjednik
tema i autora od ega je tri naslova otkupilo Ministarstvo kulture
RH, nastavno otkupu dva naslova izdana u prethodnom razdoblju.
Nagraivan i iroko prepoznat asopis za kulturu i drutvena
pitanja Behar prole je godine ostvario velik iskorak otvorivi in-
ternetsku stranicu behar.hr. Izvrsnim rezultatma posjeenost i i-
tanost, web-stranica je asopis Behar uinila nemjerivo dostupni-
jim, aktualnijim i relevantnijim.
Preporodov Journal je potvrdu svoje pozicije najrelevantnijeg
drutveno-politkog mjesenika Bonjaka u Hrvatskoj dobio od Sa-
vjeta za nacionalne manjine 2013. poveanjem prorauna koji
omoguuje poveanu nakladu i 12 izdanja godinje.
asopis za djecu Jasmin ouvao je svoj kontnuitet i raznoli-
kost tema i suradnika.
U okrilju Preporoda poeo je 2013. djelovat djeji Zvrk teatar
pod vodstvom svestranog dramskog umjetnika, autora i pedagoga
Rusmira Agaevia koji je u vrlo kratkom vremenu uspio okupit i
pripremit djecu za izvedbu dvije skoro ve postavljene predstave.
Sve prestnijim nastupima u zemlji i inozemstvu, Bulbuli na-
stavljaju predstavljat sevdah na suvremen i iroko prihvatljiv nain.
Interes ne jenjava, pa smo pred kraj 2013. odluili tskat jo 1.000
primjeraka CD-a Bulbuli, a na DVD tskat njihov video materijal.
Bonjake rijei su krajem 2013. potvrene sredinjom manife-
stacijom kulture Bonjaka u Hrvatskoj organizacijom meunarod-
BONJACI U HRVATSKOJ
nog znanstvenog simpozija Trajni knjievni znamen Envera ola-
kovia u suradnji s Drutvom hrvatskih knjievnika i Bosanskim f-
lolokim drutvom.
Ovo razdoblje oznaio je i proces afrmacije naih aktvnih la-
nova u tjelima na nacionalnoj razini. Krajem 2013. prihvaena je
Preporodova kandidatura Amine Nani za lana Savjeta za ljudska i
prava nacionalnih manjina Pukog pravobranitelja.
Uz pomo Veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu i Vijea
bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Preporod ce ko-
nano moi izai u susret prijedlozima za organiziranjem relevan-
tnih izlobenih projekata izvedbom kliznih izlobenih panela u izlo-
gu svojih prostorija.
U cilju vieg stupnja ureenost i transparentnost, Glavni od-
bor je poetkom 2013. donio novi Pravilnik o iznosima autorskih i
drugih naknada te onaj o informatvnoj i izdavakoj djelatnost.
Pred Preporodom su novi izazovi. Sve ogranienije fnancira-
nje sredstvima Dravnog prorauna uvjetovat ce intenziviranje ak-
tvnost usmjerenih kandidiranju programa prema sve razliitjim
fondovima, u zemlji, regiji i inozemstvu, odnosno Europskoj uniji.
Za to su nam nune dodatne vjetne i spremnost na prilagodbe
raznim zahtjevima. No, za ouvanje i razvoj kulturnih interesa Bo-
njaka Hrvatske nuno je ne samo ouvat postojei model fnanci-
ranja kulturne autonomije ve i pojaat borbu za insttucionaliza-
cijom bonjake kulture, njenom emancipacijom s razine udruga
na stabilno odravanu insttuciju.
Za nove izazove potrebno je omoguit dokazanim Preporodo-
vim stvaraocima novi prostor afrmacije. Stoga je Glavni odbor od-
luio podrat kandidaturu Ervina Jahia za predsjednika Drutva, a
listu kandidata za izbor lanova Glavnog odbora proirit ljudima
koji su u proteklom razdoblju bili nositelji Preporodovih programa
ili drugih programa koje Preporod nije bio u mogunost provodit
sam, a koji su od posebnog Preporodovog interesa. Cijenei ostva-
rene izuzetno dobre rezultate, vjerujem da ce Izborna skuptna
dat podrku predloenoj ravnotei programskog i kadrovskog po-
jaanja i kontnuiteta.
Prisutnim lanovima Preporoda predoen je i Izvjetaj Nad-
zornog odbora kojega je proitao Mehmed Keevi, predsjednik
Nadzornog odbora KDBH Preporod. On je istaknuo da je rauno-
vodstveni sustav za neproftne organizacije defniran Uredbom o
raunovodstvu neproftnih organizacija (Narodne novine br.
109/2007). Tom uredbom utvrene su knjigovodstvene isprave,
poslovne knjige, obavljanje popisa imovine, raunovodstveno iska-
zivanje prihoda i rashoda, sadraj i primjena raunskog plana, f-
nancijska izvjea, te druga podruja koja se odnose na raunovod-
stvo neproftnih organizacija.
Iz predoenih izvjea i originalne dokumentacije vidljivo je da
su sredstva troena namjenski. Dokumentacija je aurirana, pro-
knjiena i arhivirana. Dotacije iz Prorauna RH glavni su izvor priho-
da u ukupnoj strukturi prihoda, samo to su zbog recesije u kojoj se
nala Republika Hrvatska t prihodi iz godine u godinu sve manji i
manji. Potrebno je poduzet mjere u pronalaenju sponzora koji e
svojim donacijama poboljat fnancijsku strukturu Drutva, rekao
je Mehmed Keevi.
U Izvjetaju Nadzornog odbora navedeno je da je tokom 2012.-
2013. godine tskano 12 brojeva Behara, 22 broja Preporodovog
Journala i etri broja Jasmina. U nakladi KDBH Preporod
objavljeno je i osam knjiga: Zato tone Venecija bonjako pje-
snitvo od 1990. do naih dana Ervina Jahia, Islam na Balkanu i
Historijski putopis kroz BiH Edina Urjana Kukavice, Begovi su
pali na tjeme Filipa Mursela Begovia, Manjine u pravu Amine
Nani, Davna svitanja Ajke Tiro Srebrenikovi, Poetka Envera
olakovia Emsuda Sinanovia i Snovoprie o Sefardima i Ake-
nazima Travnikim Rusmira Agaevia.
U proteklom periodu enski pjevaki zbor Bulbuli imao je 26
nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu, meu kojima se izdvajaju nastu-
pi u ekoj (Meunarodni etno festval Festval petolisne rue u
ekom Krumlovu), Luksemburgu (zajedniki nastup s Bosanom)
i Bosni i Hercegovini u Bihau (Smotra horova, 18. i 19. Festval
narodne muzike Sevdah fest i nastup na koncertu BU Prepo-
rod) i Travniku (Ilhamijini dani). Posebno je razvijena dobra surad-
nja sa zborom Montenegro iz Zagreba, s koji su zajedniki nastu-
pili na nekoliko priredbi.
Evidentrano je 27 knjievnih manifestacija i predstavljanja Pre-
porodovog izdavatva, meu kojima se izdvaja Meunarodni sim-
pozij o knjievnom djelu Envera olakovia u Drutvu hrvatskih
knjievnika (14.11.2013.).
Izborni rezultati
Glasanje za tjela Drutva provedeno je u dva kruga kako ne bi
dolo do nepotrebnog zbunjivanja delegata budui da su kandidat
za potpredsjednika ujedno bili i kandidat za lanove Glavnog od-
bora. Pored 18 kandidata koje su predloili lanovi dosadanjeg
Glavnog odbora, skuptnski delegat su nadopunili liste kandidata
s jo dva imena Edis Feli (za lana Glavnog odbora) i Sabina Ab-
durahmanovi (za lanicu Nadzornog odbora).
U prvom krugu glasanja birao se predsjednik i troje potpred-
sjednika, a glasanju su pristupila 62 delegata. Na list za predsjedni-
ka bio je samo jedan kandidat Ervin Jahi, koji je dobio 58 glaso-
va, dok su 4 lista bila nevaea. Na list za troje potpredsjednika
BONJACI U HRVATSKOJ
predloena su etri kandidata vaeih je bilo 58, nevaeih 4 list-
a. Izabrani su Azra Abadi Navaey (56 glasova), Senad Nani (56
glasova) i Sena Kulenovi (34 glasa). Nije izabran Filip Mursel Bego-
vi, koji je dobio 18 glasova.
Nakon pauze pristupilo su drugom krugu glasanja u kojem su
birani lanovi Glavnog i Nadzornog odbora. Izborna lista za lanove
Glavnog odbora brojala je 11 kandidata, a biralo se 9. Glasalo je 57
delegata, od ega je 56 lista bilo vaeih, a jedan nevaei. U
Glavni odbora KDBH Preporod izabrani su Ajka Tiro Srebreniko-
vi (51 glas), Rusmir Agaevi (50 glasova), Ismet Isakovi (50 glaso-
va), Midheta Ibrahimpai (48 glasova), Ismet Kurtovi (45 glaso-
va), Azra Garanki (44 glasa), Edib Ahmetaevi (43 glasa), Remzija
Hadiefendi Pari (32 glasa) i Edis Feli (29 glasova). Nisu izabrani
Sead Begovi (27 glasova) i Filip Mursel Begovi (24 glasa).
Za trolani Nadzorni odbor predloena su 4 kandidata glasalo
je 57 delegata, od ega je 55 lista bilo vaeih, a dva nevaea.
Izabrani su Sadida eno (45 glasova), Mehmed Keevi (45 gla-
sova) i Sabina Abdurahmanovi (40 glasova). Nije izabran Faris Na-
ni, koji je dobio 34 glasa.
Glasanje u oba izborna kruga bilo je tajno, a proteklo je uz po-
tovanje demokratskih standarda. KDBH Preporod broji oko 360
lanova na prvom izbornom krugu su glasala 62 delegata (oko
17% lanstva), a u drugom 57 delegata (oko 16% lanstva), to je
prilino zadovoljavajui broj koji novom rukovodstvu daje vrst le-
gitmitet.
Govor novoizabranog predsjednika Ervina Jahia
Na kraju skuptnskog zasjedanja prisutnima se obrato Ervin
Jahi, novoizabrani predsjednik KDBH Preporod. Njegov inaugu-
ralni govor prenosimo u cijelost.
Esselamu alejkum vjerujuima, dobar dan elim ateistma i
agnostcima, zdravi i ivi bili, ljudi dobre volje!
Na ovom mjestu i u ovom sveanom trenutku elim, naime,
nedvosmisleno poruit da ste svi dobrodoli, da pod kapu ove a-
sne insttucije stanu sve razlike meu nama, meu Bonjacima koji
ive i diu u Hrvatskoj.
Prije nego to s vama podijelim nekoliko dojmova, molio bih
vas da se jednom Fathom ili minutom utnje, kako vam drago, pri-
sjetmo rahmetli Alije Isakovia, rahmetli Muhsina Rizvia, ali i svih
koji nisu s nama, a utemeljivali su ovo Drutvo ili su mu bili uzori i
orijentri. Rahmetli Isakovi, leksikograf, antologiar, pripovjeda i
intelektualac, uz profesora Rizvia, profesora Durakovia i mnoge
druge, 90-ih godina nastavio je tamo gdje je Safvet-beg Baagi
stao prije 100-tnjak godina, radei na nacionalnom preporodnom
projektu uzdizanja i brisanja pauine s imena i kulture Bonjaka.
Selamim i pozdravljam sve one koji su utemeljivali i unaprjei-
vali ovo Drutvo posljednjih 20-ak godina, esttam onima koji su
zadobili povjerenje ove skuptne. Po mom najdubljem uvjerenje,
ovdje nema pobjednika i poraenih. Jedni drugima su, naime, zrca-
lo i korektv.
Svoje mjesto u ovom Drutvu razumijevam hizmearskim, ni-
poto dakako ne podcjenjujui ast koja mi je ukazana. Hizmett
drutvu i zajednici koja ima snanu ambiciju kulturno se legitmira-
t u Zagrebu, u Hrvatskoj, a istodobno njegovat specijalne veze s
Bosnom i Hercegovinom jednima domovinom, a drugima otad-
binom, zemljom njihovih majki i oeva. Radei u ranijem sazivu
Glavnog odbora, imajui svijest o naravi i obujmu razliith sekcija
Drutva, svoju sam kandidaturu shvato kao nastavak kontnuiteta,
nastavak staze na kojoj je dubok trag ostavio Senad Nani, kojega
sam i osobno molio da se kandidira za potpredsjednika, kako bi mi
on i Faris Nani pripomogli svojim iskustvom. Ne bih apostrofrao
nikoga posebno, premda mi se ini neizostavnim istaknut odline
projekte kakvi su Bulbuli, Behar, Preporodov Journal
Kanio sam ovdje rei neto i o hrvatskoj kulturnoj politci i o
mjestu manjinskih kulturnih programa unutar nje, ali i o nekim se-
gmentma politke identteta koji u bitnome utjeu na kulturne
strategije. Svean je trenutak, meutm, i nije vrijeme za neke oz-
biljnije artkulacije...
Vrlo uproeno reeno, svoj temeljni zadatak mogu naznait u
dvama smjerovima: unaprjeenje interne, unutarbonjake poje-
dinane i insttucionalne komunikacije, i eksterne komunikacije,
prema hrvatskom drutvu, njegovim akterima u javnoj sferi. Inter-
na naprosto znai: razgovarat, mnogo razgovarat, inzistrat na
razgovoru, nauit Bonjake da razgovaraju izmeu sebe jer Bo-
njaci malo kada razgovaraju. Bonjaci se nadpriavaju, izlijevaju
bujice rijei koje nitko ne uje jer se meu sobom Bonjaci ne slu-
aju zato to ne razgovaraju. To e bit na nain prema prijatelji-
ma u slinim ili razliitm bonjakim ustanovama. Iz Vukovarske
235 potei e glas da smo na istom tragu, na istom putu, premda
nam se sadraji poesto preklapaju. Upravo slini sadraji obavezu-
ju nas na estetku, ali i etku dijalokijih, uljuenijih odnosa meu
nama naprosto da s vie povjerenja komuniciramo unutar bo-
njakog korpusa. Osobno u se zalagat i za partnerske odnose s
Islamskom zajednicom, jer je ona batnik i uvar tradicije iz koje mi
ishodimo. U nas su dobrodoli i svi koji dolaze iz muslimanskog kul-
turno-civilizacijskoga kruga: Hrvat, Albanci, Romi islamskoga vje-
rozakona. Ba svi prijatelji ovoga drutva i ljudi dobre volje! Daka-
ko, dobrodoli su i Hrvat katolici, to je prirodno i normalno jer i-
vimo s njima u harmoninim odnosima, ali i svi drugi koji osjeaju
Bonjake/inje bliskima i ute solidarnost s njima, stalo im je do
meuljudskog prometa i suutni su a ne nagluhi za potrebe jedne
manjinske zajednice poput nae.
Bonjaci u Hrvatskoj narod su iznimnih pojedinaca i kronine
drutvene nevidljivost! To je, svakako na mnoge naine, proble-
matno. Zasigurno je bonjaka kulturna, znanstvena i umjetni-
ka supstanca relevantnija u hrvatskom drutvu i u hrvatskoj kul-
turi nego to nam se to eli priznat u veinskoj drutvenoj per-
cepciji. Trebam i elim rei da smo u insttucionalnom smislu kao
kolektvitet podzastupljeni i u mnogo emu marginalizirani, te da
nas zaista nema u drutvenoj i javnoj sferi. Pokuat emo, kao
drutvo kulture jer smatram da je kultura esencijalni izraz du-
hovne i materijalne egzistencije nekog naroda ponajprije broj-
nim svojim projektma pokazat, i dokazat, ako Bog da, da smo
tu, da postojimo i da traimo svoje mjesto na drutvenoj sceni,
BONJACI U HRVATSKOJ
iroj drutvenoj pozornici. Time emo artkulirat svoj glas, i rei
emo to nas ulja, to nas tt. U ovim demokratskim vremeni-
ma, ini se, prava je prilika da posvijestmo vlastt glas i da ga t-
me ovjerimo u veinskoj kulturi.
Vjerujem da Bonjacima ne pada na pamet da se zalau za viak
politke demokracije u odnosu na veinski narod, da njihova prava
budu vea od temeljnog naroda. To, razumljivo, ne bi bilo u redu,
to nije na nacionalni smjer. Hrvatska je i naa domovina, mi je
osjeamo svojim domom. Ovdje se raaju naa djeca, mi ih uimo
voljet dom i brinut o njemu. Naa duhovno-empirijska ifra, ma
koliko bila razliita i drukija od preteite, veinske, taj zajedniki
nam dom zasigurno uvelike obogauje.
U integralnom polju hrvatske kulture svakako emo trait par-
tnere slinoga ili istoga horizonta, i idejnog, i ideolokog, i ako e-
mo pravo estetskog i etkog. Hvala Bogu, imamo puno prijatelja
i u ovom gradu i u ovoj zemlji koji e nas rado sasluat, koji nas
potuju kao sugovornike. Ta je ujnost u posljednjih 20-ak bila kat-
kad ozbiljno naruena, treba rei da je bilo i prilino umova, ali
recentni drutveni ukus omoguuje razgovor i dogovor. Bonjaci u
Hrvatskoj subjekt su i akter sveukupne drutvenost. Oni ne ekaju
bolje dane, oni te dane stvaraju i stvarat e ih, ako Bog da, i ubudu-
e. Iz vlastte pozicije, vlasttog osjeaja naravi kulture i drutva
mogu vam rei da sebi nikada nisam doputao, iako politki manji-
nac, da u kulturi budem manjinac. tetno je, kodljivo kulturu
svodit samo na jedan od identteta i zatvarat se u nju. Kultura je,
po mom shvaanju, ono to kudikamo nadilazi bilo jezini, zaviaj-
ni, rodni, spolni, religijski, bilo nacionalni okvir. U suvremenim teo-
rijama identteta mi moemo rei da je nacionalno tek jedna od,
ma kako temeljnih, naih sastavnica. Dakle, mi ne bjeimo od te
identfkacije, naprotv. Ovo Drutvo e je zastupat na svakom ko-
raku, ali ona svakako ne iscrpljuje i sve druge nae identtete.
Ulaskom u EU i dragovoljnim odricanjem od ekonomskog i kul-
turnog suvereniteta, kulturna politka Republike Hrvatske trenutno
se suoava, ali i sudara s novim uvjetma djelovanja. Kao i s antago-
niranjem globalistkih tendencija s gotovo zelotskim koje, dakako,
nastoje sauvat nacionalni suverenitet. Toga smo vrlo svjesni kao
graani ove zemlje. Politki smo sudjelovali u nekoj vrst redukcije
i ekonomskog i kulturnog suvereniteta. Kada vidite te brojke i shva-
tte s ime se susree slubena, ofcijelna politka Ministarstva kul-
ture nae zemlje, na koji nain pokuava transformirat dosadanje
oblike funkcioniranja, onda se mi kao drutvo takoer moramo
transformirat i adaptrat na nove uvjete. Dosad je, primjerice,
knjiga bila izdano dotrana sa svih strana, dotrana u stopostot-
nom obliku. To vie nee bit tako. Europska komisija trai e od
nas da u fnanciranju sudjelujemo s 50% partcipacije, ako ne i vie.
Dakle, aplicirano na stanje kulture u najirem smislu, moemo rei:
tko preivi, priat e! Dolaze zaista godine tekog ivljenja, ivota-
renja u sektoru kulture. Mi emo utoliko morat vodit rauna o
realnostma i tehnolokoj odrivost naih projekata.
Ruku suradnje svakako emo pruit Matci hrvatskoj, Hrvat-
skom kulturnom drutvu Napredak, kao zaglavnim ustanovama
hrvatske kulture, ali i drutvima poput Prosvjete, Bazovica
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod zbir je vrlo jakih
personaliteta, vitalistkih energija. Ono od svojih prvih dana nije
bilo samo drutvo istomiljenika, drutvo dobrih ljudi ili drutvo
ahbaba i jaranica. Ono je Drutvo jakih osobnost s biografjama.
Iskreno, ao mi je da su neki iz dosadanjeg saziva Glavnoga odbo-
ra, koji su se potvrdili dobrim radom, ispali iz novog saziva. Ali jed-
nako tako, iskreno mi je rei: kako bismo drugaije upoznali nove
ljude, nove snage nae zajednice? I gubici i dobici dio su naeg pu-
ta. Ono to bih vam mogao obeat a za mene je obeanje dug
jest to da u svakome od voditelja projekata, ali i svakome zainte-
resiranom za razgovor, pruit ruku, dobrohotan prema kvalitetnim
prijedlozima. Ja sam, naime, zainteresirana stranka za napredak
ove ustanove, i istodobno njezin opsluitelj. Molim, dakako, da mi
na svaku od pogrenih procjena ukaete. Greaka moe bit, ne i
grijeha. Mogue je da se neke stvari precijene, neke podcijene.
Presudno i u jednome i u drugome je da nam je nakana ista.
Imam potrebu jo jednom podcrtat da bez silnog Senadova en-
tuzijazma, kojemu sam se svih ovih godina istnski udio i istodob-
no divio, danas ne bi bilo mnogo ega Na kraju, molio bih vas da
jo jednom svi razmislimo i moebitno uvaimo prijedlog o koopt-
ranju Farisa Nania u Nadzorni odbor, osobi koja je 20-ak godina
radila za ovo Drutvo. Istna, statstka je neumoljiva kao i demo-
kratska procedura pa vas neu na to nagovarat ako niste suglasni
Vama na volju. Ali, ako postoji prostor za to
Potovani lanovi Skuptne, hvala vam na volji, strpljenju i po-
vjerenju. Velika je to ast i velika nafaka, ali, Bog zna, i velika odgo-
vornost. Da On bude zadovoljan s nama! q
Ismet ISAKOVI
Ervin Jahi (Rijeka, 1970.) ugledni je pjesnik, urednik, knjievni krit-
ar i antologiar. Pie poeziju, kritku, eseje i fenomenoloke tekstove.
Objavio je pet knjiga pjesama: Oko andaluzijskoga psa (pje-
sme), Zagreb, 1994.; Biografja i auto (pjesme), Rijeka, 2001.; Knji-
ga materijala, vikend-prirunik utopije tjela za mezimce (pjesme; s
P. Todoroviem), Rijeka, 2001.; Pustnje neona (izabrane pjesme),
Zagreb, 2005.; Kristali Afganistana (pjesme), Zagreb, 2007; te na
slovenskom, Ljubljana, 2012.
Objavio je i est kritko-prireivakih knjiga: If We Crash into a
Cloud, It Wont Hurt (Croatan Poetry 1989 2009), Zagreb, 2009.;
U nebo i u niks (Antologija hrvatskoga pjesnitva 1989. 2009.),
skraeno izdanje, Bijelo Polje, Crna Gora; proireno izdanje, Zagreb,
2010.; Zato tone Venecija, bonjako pjesnitvo od 1990. do naih
dana, Zagreb, 2012.; Otvorena kua, izbor i pogovor izabranim pje-
smama Ivana Kordia, Zagreb Sarajevo, 2013.; When the World
Was Ten Years Old (Croatan Poetry 1989 2013), Zagreb, 2013.;
Ispod jezika, tekst i kontekst pjesnitva, Zagreb, 2013.
Ureivao je asopise Kult i Rival. Glavni je urednik asopisa
Poezija, suurednik Biblioteke Poezije i direktor festvala Sth u
regiji Hrvatskog drutva pisaca.
Uvrten je u vie pregleda, panorama i antologija suvremenog hr-
vatskog pjesnitva, a njegova knjiga Zato tone Venecija na Meu-
narodnom sajmu knjiga u Sarajevu 2013. godine dobila je nagradu za
izdavaki poduhvat godine. Njegova antologija hrvatskoga pjesnitva
ove godine izlazi na kineskom jeziku, to je prvo cjelovito predstavlja-
nje hrvatske poezije dosad u Kini.
lan je Hrvatskog drutva pisaca i Hrvatskog P.E.N. centra. ivi i
radi u Zagrebu. q
BONJACI U HRVATSKOJ
Vijee ena Medlisa Islamske zajednice u Zagrebu jedan je od
organizatora ve tradicionalnog Humanitarnog sajma u korist Fon-
da za djecu samohranih roditelja, a koji je prije est godina pokre-
nula supruga iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, ga
Batool Sharif Khodaei. Ove je godine protekao u neto skromnijem
obliku, ali dovoljno zastupljen i sudionicama i posjetteljima budui
da je nedjelja, 16. oujka 2014. uistnu bila prelijepa proljetno-sun-
ana, a da je poetak te manifestacije bio zakazan za 15,00 sat.
Organizatorice iz Vijea ena, posebice predsjednica Vijea ga
Azra Omanovi, bile su ipak zadovoljne, oekivale su i pokrovitelji-
ce priredbe ene iz Meunarodne organizacije ena (Internato-
nal Womens Cluba), predsjednicu gu Nataliju Varnakovu. ene
iz te organizacije, a koje okupljaju ugledne ene svih nacionalnost,
pokrenule su brojne akcije, mi smo sudionice njihova Boinog saj-
ma. Ideja za ovu akciju jest potekla od supruge iranskog veleposla-
nika u Zagrebu, ali sada je to projekat koji je prerastao u lijepu tra-
diciju, u proljetni humanitarni sajam, pa nam je to prilika i da saku-
pimo neto novanih sredstava za pomo djeci s jednim roditeljem,
a koja su u potrebi. Postoji Pravilnik za dodjelu th sredstava i mi ga
se striktno pridravamo u dodjeli, ispriala nam je Azra Omanovi.
Ove su nam se godine po prvi puta u manifestaciju ukljuile i gos-
poe iz Sirije i Saudijske Arabije, a koje su eljele sudjelovat. I one
se raduju sudjelovanju, vidim, a mi pogotovu jer se akcija sveke
godine proiruje, ukljuuje se u nju sve vie gospoa. Naravno, naj-
vei broj sudionica su Bonjakinje, i one koje su nam stalno sudje-
lovale, a i novopridole. ene se prirede za ova dogaanja, znaju za
ove dane darivanja, skuhaju, ispeku hranu i donesu je prodat i po-
klanjaju to naem fondu. Iskreno, ranijih smo godina imali masov-
niji odaziv, i posjettelja, a i sudionica. Ali, dan je tek zapoeo...,
dodaje ga Omanovi, neumorno koordinirajui sudinice, potui
kontakte. Bila je, kae, ovdje danas i veleposlanica Bosne i Her-
cegovine, ga Azra Kalajdisalihovi, a sada nam je tu albanski ve-
leposlanik, oekujemo i druge uvaene goste.
Mi smo imali ast nakratko porazgovarat sa veleposlanikom
Republike Albanije, Nj. E. Pllumbom Qazimijem, koji je sa zanima-
njem razgledavao stolove prepune, uz albanske, i iranskih, sirijskih,
turskih, arapskih, a i bosanskih delicija.
Jasno da smo otli i do tanda gdje se zatekla i potcateljica ove
lijepe, humane akcije, uvaena ga Khodaei. Redovito i s radou
izlaemo na ovom humanitarnom sajmu. Sretna sam to mogu bit
sudionicom prikupljanja novca za djecu kojima je nuan, kazala
nam je. Na bogatom iranskom tandu njena suradnica Suraja anak
pokazala nam je to sve nude Iranci, a bilo je tu, meu ostalim: intar-
ziranih ramova za slike, lijepo uraenih rukotvorina poput jastuia i
nadstolnjaka, vezenih torbica, brojnih minijaturnih predmeta kao
to je nakit i predmet za ureivanje ena (npr. kajan za boju za oi,
za surmu), prekrivaa za krevete... I sve po vrlo povoljnim cijenama.
Na tandu s bosanskim kulinarskim specijalitetma zatekosmo
dvije prijateljice, prof. francuskog jezika u mirovini Mariju Dundo-
vi Vrbani i Suelu Ibrahimkadi kako uurbano pokazuju svoja
izloena jela. Donijele smo: baklavu, hurmaice, kadaif i druge tra-
dicionalne bosanske kolae. A i novije kolae, biskvitne. Nudimo i
slane: razne bureke s mesom, sirom, pinatom, krumpirom...
HUMANITARNI SAJAM U KORIST FONDA ZA DJECU SAMOHRANIH RODITELJA
Kolai za pomo djeci
S posebnim simpatjama porazgovarali smo s malenom Ajom
Golupkovi, koja je nesebino pomagala mami Aliji u prodaji. One su
Sirijke. Kako je poznato javnost, dan ranije, 15. oujka 2014., i Au-
strija koja gotovo da nema islamskog elementa, a zbog velikih potre-
ba djece u ratom zahvaenoj Siriji, poslala je znatnu humanitarnu
pomo malenim Sirijkama i Sirijcima. 12-godinja Aja dobro govori
hrvatski jer polazi O Trnjanska. A pomogla je i pojasnit emu koje
od maminih jela slui i kada se konzumira. Sve su ovo arapska jela i
slatkii i slana. Volimo posebno ove slatkie s datulama, a izrauje-
mo ih s margarinom i branom, jednostavni su, uskae i mama u
davanju recepture. Ti maleni kolai s datulama jedu se i ujutro i
poslije podne, kalorini su. Napravila sam i dosta azijskih jela i ba se
i ona uzimaju kao meuobroci, govori ga Alija.
Druili smo se i drugim sudionicama, stalnim posjetteljicama,
ove manifestacije. Redovita je na njoj i uiva, ree nam, ga Nura
Omerovi, inae Kljuanka. Njena kolegica, ga Muniba Demirovi
je donijela svoje kolae uvene bosanske tulumbe na prodaju, ali
se, dodaje, sprema i kupovat jelo, kada ogladni. Neke od njihovih
prijateljica s kojima su ugodno divanile tog dana, nisu nita kuhale,
dole su podrat akciju, pomoi sakupljanju novca za djecu. Svi je-
smo, potvrdie nam, u potrebi u ova runa, krizna vremena, ali,
hvala Bogu, moemo darivat!
Ako dosad niste bili na ovom Humanitarnom sajmu, svakako to
uinite dogodine, ne samo da budete posjettelji. Ukljuite se no-
vim idejama za jo raskoniji i bogatji program i ponudu jela. Doi-
te i radi lijepog druenja, a prije svega iz ljubavi prema djeci kojoj je
pomo neophodna. q
Edina SMAJLAGI
Batool Sharif Khodaei, supruga iranskog veleposlanika u RH
BONJACI U HRVATSKOJ
U Islamskom centru u Zagrebu, 20. oujka 2014., u okviru
Islamske tribine etvrtkom Dr. Sulejman Maovi predstavljena
je monografja Merhamet 100 godina autora Rudije Adovia.
O knjizi su govorili doc. dr. Hajrudin ahi, predsjednik MDD Mer-
hamet, prof. dr. ahzija onlagi Dreca, potpredsjednica Merha-
meta i Rudija Adovi, autor monografje, novinar i publicista,
inae glasnogovornik MDD Merhamet. Moderator tribine je bio
kurra hafz mr. sc. Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki.
Monografja je nedavno tskana povodom 100. obljetnice
osnutka Muslimanskog dobrotvornog drutva Merhamet, jedne
od najznaajnijih bonjakih insttucija, a govori o misiji ove huma-
nitarne organizacije od njenog osnivanja 1913. do danas. Kako je
istaknuto na promociji, knjiga Merhamet 100 godina je ozbiljan
istraivaki rad koji moe posluili kao fundamentalna osnova za
daljnja istraivanja prolost Merhameta, pisana je i analitki i
dokumentrano, prijemivo, s prefnjenim publicistkim i spisatelj-
skim darom.
Hajrudin ahi, predsjednik MDD Merhamet, rekao je kako
sama injenica da je iza Merhameta jedno stoljee djelovanja do-
voljno govori o potrebi izdavanja monografje koja e svjedoit
generacijama koje dolaze o onome to je ovo drutvo uradilo u
proteklom vremenu. Da se ne bi otrglo vremenu zaborava, mi
smo uradili monografju ne ekajui da to drugi urade za nas. Mi
elimo da svoju historiju mi piemo. Ova monografja je jedna od
sadrajnijih monografja na prostoru cijele BiH. Sadraj monograf-
je daje mogunost da se na jednom mjestu sagledaju sve aktvnost
Merhameta i prikau iroj italakoj publici. Nadam se da e izda-
vanje monografje imat odjeka izvan granica Bosne i Hercegovi-
ne, istaknuo je ahi i dodao kako je Merhamet 100 godina
historijska knjiga koja e svjedoit o onome to je Merhamet
uradio u proteklom period. ahi je naglasio da je od osnivanja
1913. godine Merhamet dijelio sudbinu svog bonjakog naroda
u najteim trenucima po njegov opstanak. Upravo zbog toga, ova
monografja ima historijsku vrijednost. Monografja e svjedoit i
o najteem periodu u historiji Bonjaka od 1991. do 1995. godine,
kada je Merhamet odigrao historijsku ulogu u cilju biolokog op-
stanka ne samo bonjakog naroda, nego i drave Bosne i Hercego-
vine, rekao je ahi.
Prof. dr. ahzija onlagi Dreca govorila je o ulozi MDD Mer-
hamet tokom agresije na BiH, osvrui se i na ulogu zagrebakog
Merhameta i Islamske zajednice u Zagrebu. Upravo je u ovoj
monografji taj period veoma dobro prezentran i to je najznaajni-
je. Inae, u ovoj monografji Merhamet je predstavljen u svim se-
gmentma njegovog djelovanja, rekla je profesorica onlagi-Dre-
ca. Ona je, zatm, citrala rijei rahmetli predsjednika Alije Izetbe-
govia: Zaboravit nikada. Oni koji mogu oprostt neka oproste, a
oni koji ne mogu nisu ni duni oprostt.
To je knjiga napisana, kao to i sam naziv govori, povodom
100-godinjeg jubileja dobrotvornog drutva Merhamet. Ja sam
pokuao da opiem tu stogodinju historijsku misiju Muslimanskog
dobrotvornog drutva Merhamet na jedan drugaiji nain. Na-
dam se da sam ovom knjigom uspio otrgnut od zaborava brojne
injenice koje potvruju znaaj misije Merhameta tokom njegove
PROMOCIJA MONOGRAFIJE MERHAMET 100 GODINA RUDIJE ADOVIA
Knjiga historijske vrijednosti
100-godinje historije i da e ona bit jo jedno dragocjeno svjedo-
enje novim generacijama o tome ta su sve Bonjaci i Bosna i Her-
cegovina preivjeli u posljednjih 100 godina, rekao je Rudija Ad-
ovi, autor monografje. Istaknuo je da knjiga ima 16 poglavlja, a
njena priprema je trajala oko est mjeseci. Naglasio je da je uspo-
redo s ovom monografjom radio i jednu krau verziju monografje
na turskom jeziku, koja je nedavno objavljena u Turskoj.
Prema njegovim rijeima, posebna panja je posveena perio-
du agresije na BiH izmeu 1992. i 1995. godine kroz poglavlje pod
nazivom Svjedoci. To je i najobimnije poglavlje koje bi moglo
bit knjiga sama za sebe, rekao je Adovi, pojanjavajui kako se
u tom poglavlju govori o akterima dogaaja, aktvistma Merha-
meta, koji su tokom svog rada nerijetko gledali smrt u oi. Ado-
vi je naglasio kako e u analima humanitarnog djelovanja tokom
agresije na BiH krupnim slovima bit ispisano ime Merhameta u
Hrvatskoj. O njegovoj grandioznoj ulozi u tom periodu u Zagre-
bu, Splitu, Dubrovniku, ibeniku, Rijeci i drugim gradovima Hrvat-
ske danas svjedoe i svjedoit e blizu 350.000 prognanika i izbje-
glica koji su utoite nali u Hrvatskoj, koja je irom otvorila vrata
za nevoljnike iz BiH. Brojne izbjeglice i prognanici iz nae zemlje
koji su utoite nali u Zagrebu, odnosno u Zagrebakoj damiji,
pamtt e ime evke ef. Omerbaia, tadanjeg mufije zagreba-
kog i predsjednika taba za pomo BiH. Omerbai je jedan od naj-
zaslunijih ljudi to je njegovih 150.000 izbjeglih sunarodnika u Za-
grebu imalo siguran krov nad glavom, postelju, hranu, odjeu,
zdravstvenu zattu, a iznad svega toplu ljudsku rije. Merhamet u
Hrvatskoj je u svojoj asnoj misiji bezrezervno pomagao opstanak
bonjakog naroda i svoje matne drave BiH u najteim vremeni-
ma njihove povijest potkraj 20. stoljea. Merhametovci su nalazili
snage, razuma i hrabro se uputali u akcije koje su esto znaile i-
vot naem narodu i naoj Bosni i Hercegovini, rekao je autor Ru-
dija Adovi. q
Ismet ISAKOVI
Rudija Adovi, autor monografje
BONJACI U HRVATSKOJ
Grad Sisak, herojski i mitski grad koji je postao urbano naselje
jo 2.400 godina pr.n.e., polako prelazi u stadij grada duhova.
Grad koji se razvijao na temeljima ubrzane industrijalizacije poslije
Drugog svjetskog rata, privukao je 60-ih i 70-ih godina prolog sto-
ljea veliki broj Bonjaka, posebno s podruja sadanjeg Unsko-
sanskog kantona, koji su svoje domove naputali idui trbuhom
za kruhom. ila kucavica grada Siska, ali i nekoliko tsua obitelji
bili su eljezara, Rafnerija, Termoelektrana, Herbos (biva Ra-
donja) i Segestca, te brojne druge manje tvrtke koje su gradile
i hranile ovaj grad, Moslavinu i Baniju, ali i dobar dio pograninih
dijelova BiH.
Svakako najvanija tvornica bila je eljezara Sisak, simbol crne
metalurgije i proizvodnje visokokvalitetnih elinih cijevi, koja je za-
jedno sa svojim pogonima u Bakru, Topuskom, Glini, Novskoj i Hrvat-
skoj Dubici, prije poetka rata 1991. brojala blizu 14.500 radnika i
bila druga eljezara po veliini u bivoj Jugoslaviji, odmah iza eljeza-
re Zenica. Nakon rata dolazi do svojevrsne reindustrijalizacije u Si-
sku, gaenja brojnih tvrtki, smanjivanja proizvodnih kapaciteta i ne-
stanka radnih mjesta. Slomom eljezare Sisak krajem 2011. godine,
koja je tada bila u vlasnitvu amerike tvrtke CMC, bez posla je osta-
lo posljednjih 916 radnika zaposlenih na neodreeno, kao i oko 250
radnika iji su ugovori bili na tzv. odreeno vrijeme. Posljednji in
20-godinje agonije naroito teko su podnijeli Bonjaci s podruja
sisakog naselja Caprag. Ostatci ostataka eljezare (pogon eliana i
nekoliko praznih hala) sada su u vlasnitvu talijanske tvrtke ABS Da-
nielli, s oko 150 radnika, dok su ostali proizvodni pogoni (Valjaonica
beavnih cijevi, Valjaonica toplovaljanih i hladnovaljanih avnih cije-
vi, Mehanika radionica) demontrani, a strojevi i dijelovi tehnolo-
kih linija odbaeni u staro eljezo i pretopljeni ili su na putu za SAD
gdje e ponovo bit u upotrebi (pilger postrojenje za proizvodnju e-
linih beavnih cijevi za nafnu industriju).
Prvi projekt narodna/puka kuhinja
Bonjaci koji su jeli dio eljezarinog kruha, i sami svjesni teke
socijalne i ekonomske situacije u Sisku, pokrenuli su inicijatvu za
osnivanje dobrotvornog drutva kako bi se insttucionalizirao soci-
jalni i karitatvni rad i djelatnost sa ljudima koji su u potrebi. Osni-
vaka skuptna Dobrotvornog drutva Merhamet Crveni polu-
mjesec Sisak odrana je u utorak, 25. oujka 2014,. u prostorijama
Doma Mjesnog odbora Eugen Kvaternik u Sisku. Pored sisakih
Bonjaka, podravatelja hvalevrijedne humanitarne inicijatve,
Osnivakoj skuptni prisustvovali su i elnici grada Siska i Sisako-
moslavake upanije: Marina Lovri Merzel, sisako-moslavaka
upanica, Zdenko Vahovec, zamjenik sisako-moslavake upani-
ce, Sabina Ferderber, potpredsjednica Skuptne Sisako-mosla-
vake upanije, Josip Taka, proelnik Upravnog odjela za socijalnu
skrb Sisako-moslavake upanije, dvojica sisakih dogradonael-
nika Marko Krika i Vlado Andui, te Kristna Radi, ravnateljica
Caritasa Sisake biskupije.
U pozdravnom govoru dogradonaelnik Marko Krika je izrazio
oekivanje da e Merhamet bit drutvo pozitvne energije koja
OSNIVAKA SKUPTINA DOBROTVORNOG DRUTVA MERHAMET CRVENI POLUMJESEC SISAK
Merhamet
svjetlo solidarnosti
Osnivaka skuptna Dobrotvornog drutva
Merhamet Crveni polumjesec Sisak
Sisako-moslavaka upanica Marina Lovri Merzel
Obraanje Marka Krike, zamjenika sisake gradonaelnice
BONJACI U HRVATSKOJ
e toplinom obasjat sugraane. Pohvalio je visok stupanj organizi-
ranost Bonjaka u Sisku, te izrazio zahvalnost sisakim Bonjacima
i njihovim udrugama koji su dali veliki doprinos razvoju Siska u ratu
i miru. Ovo je jo jedna potvrda da je Sisak grad multkulturanost,
interkulturalnost, grad otvorenih vrata na to moe ponosan. Bo-
njaci su pokazali i konstanto pokazuju visok stupanj drutvene,
vjerske, kulturne i politke odgovornost, svijest i savjest na emu
vam esttam. Grad Sisak podrava rad i djelovanje ovog Dobro-
tvornog drutva, rekao je Marko Krika.
Inicijatvu je pozdravila i sisako-moslavaka upanica Marina
Lovri Merzel, koja je naglasila da e se iz upanijskog prorauna
puka kuhinja u okviru Merhameta Crvenog polumjeseca Sisak
ove godine sufnancirat u iznosu od 100.000 kuna. upanija e
ovome projektu, jednako kao i Caritasu Sisake biskupije, dat mak-
simalnu podrku. To je neto to je sigurno u ovom trenutku, na-
alost, potrebno. Pozdravljam inicijatvu vae zajednice da pomae
ljudima u nevolji u skladu sa svojim obiajima i svojom vjerom. Mi
emo je fnancijski podrat u skladu sa svojim mogunostma. Lije-
po je to postoji solidarnost meu ljudima, to imamo razumijeva-
nja i skrbimo jedni o drugima. Sigurna sam da emo u jednom ta-
kvom zajednitvu uspjet prebrodit ova teka vremena, rekla je
Lovri Merzel.
Razloge za pokretanjem osnivanja Merhameta Crvenog po-
lumjeseca istaknuo je na samom poetku Osnivake skuptne
aban Kadri, predsjedavajui Inicijatvnog odbora i predsjednik
sisakog ogranka SDAH, koji je naveo planove i ciljeve djelovanja
Dobrotvornog drutva kroz razliite oblike karitatvnog, socijalnog
i drutvenog rada. Naglasak je stavljen na narodnu/puku kuhinju
to e bit najfrekventnija i najvanija socijalna aktvnost, ali i orga-
niziranje razliith edukacija, shodno interesu i potrebi. Ovo je
drutvo humanitarna, dobrovoljna udruga. Njeni su osnovni ciljevi
pruanje svake pomoi potrebitm graanima grada Siska i Sisako-
moslavake upanije, ali i potcanje razvoja svijest o potrebi huma-
nitarnog djelovanja te suradnja sa svim partnerima na ovom polju.
Prvi projekt koji stoji pred lanstvom, a koji e sve poslove vezane
uz Merhamet obavljat bez naknade, jeste puka kuhinja. Upravo
se ovaj projekt nametnuo kao najnuniji u ovim tekim vremenima
koje ivimo, rekao je Kadri.
Za predsjednika Dobrotvornog drutva Merhamet Crveni
polumjesec Sisak izabran je prof. Agan Veli, njegov zamjenik je
aban Kadri, a tajnik prof. Zijad Fuka. lanovi Odbora koji e ruko-
vodit radom sisakog Merhameta Crvenog polumjeseca jo su
Jelena Boltui, Esma Dedi, Slada Delki, dipl. ing. Ismet Isakovi,
Sejad Sedi i Ahmed Sofli. U Nadzorni odbor izabrani su dr. med.
Haim Smlat, dr. med. Damir Jusufovi i Emir Naki. U Savjet
Drutva izabrani su istaknut sisaki drutveno-politki i humani-
tarni djelatnici: Zdenko Vahovec, Josip taka, Marko Krika, Boena
Weiss Sklizovi i Kristna Radi. Delegat su ovlastli Odbor Drutva
da do prve sjednice dopuni Savjet do najvie 11 lanova. Sjedite
Merhameta Crvenog polumjeseca je na adresi Trg Hrvatskog
narodnog preporoda 10.
Halal hrana u pukoj kuhinji
Ideja za osnivanjem ovakve humanitarne udruge nametnula se
sama po sebi. Kao zamjenik gradonaelnika grada Siska vodio sam
Povjerenstvo za socijalnu skrb i gotovo svakodnevno razgovarao s
graanima koji su se iz raznih razloga nali u tekoj materijalnoj i
socijalnoj situaciji. Pomagali smo im kroz insttut jednokratne nova-
ne pomoi i druge oblike socijalne skrbi i zatte. U zadnje vrijeme taj
socijalni pritsak bio je najjai upravo iz Capraga, sisakog naselja
gdje je smjetena eljezara i druge tvrtke u industrijskoj zoni. Gae-
njem eljezare Sisak i jo nekih tvrtki nestalo je na tsue radnih mje-
sta to je pogodilo veliki broj graana Capraga, a meu njima veliki
broj Bonjaka koji su upravo tu nastanjeni jer su davno doli u vrije-
me industrijalizacije Siska. Raspravljajui o toj tekoj situaciji, na sa-
stanku gradskog ogranka SDAH zakljuili smo da ideju o osnivanju
humanitarne udruge Merhamet treba podijelit s prijateljima i
uglednim ljudima grada Siska i Sisako-moslavake upanije. Ideja je
dobila nepodijeljenu podrku od svih socijalno osjetljivih i senzibilizi-
ranih pojedinaca, udruga i insttucija, a posebnu teinu imali smo u
otvorenoj podrci upanice Marine Lovri Merezel i gradonaelnice
Kristne Iki Baniek. Radom drutva rukovodit e deveterolani Od-
bor, u kojemu su ugledni, socijalno senzibilizirani i poteni ljudi, to
je garancija uspjenost ovoga humanog projekta, za Preporodov
Journal izjavio je prof. Agan Veli, predsjednik Dobrotvornog dru-
tva Merhamet Crveni polumjesec Sisak.
Osnovni cilj osnivanja Drutva je pruanje materijalne, savjeto-
davne, pravne, zdravstvene, obrazovne kao i druge pomoi huma-
nitarnog znaaja potrebitm graanima na podruju grada Siska i
Sisako-moslavake upanije temeljem Zakona o socijalnoj pomo-
i. Humanitarna pomo za korisnike je besplatna zahvaljujui ma-
terijalnoj i fnancijskoj pomoi Grada Siska i Sisako-moslavake
upanije, drugih donatora i ostalih dobrih ljudi kojima je humanost
na prvom mjestu. Oekuje nas puno posla oko registracije udruge,
izrade trokovnika za ureenje i opremanje kuhinje, linije za podje-
lu hrane, blagovaonice, skladita i ureda. Nakon ureenja i opre-
manja zatrait emo od Ureda dravne uprave u Sisako-moslava-
koj upaniji odobrenje za prikupljanje i podjelu humanitarne po-
moi. Paralelno s tm aktvnostma utvrdit emo kriterije tko ima
pravo na razliite oblike pomoi, pripremit propisane obrasce evi-
dencije podjele hrane i drugog, rekao je Veli.
Naglasio je da je prvi i primarni zadatak to prije pokretanje
narodne/puke kuhinje za 50-ak obroka. Na poetku hrana bi se
pripremala u odabranom restoranu, a dijelila u prostorijama Mer-
hameta u Capragu, na adresi Hrvatskog narodnog preporoda 10.
Hrana e se pripremat po naelima Halal certfkata kako bi musli-
mani mogli konzumirat pripremljenu hranu. Ovisno o sredstvima
postupno emo uvodit prikupljanje i podjelu ivenih namirnica,
odjee, obue i higijenskih potreptna. Naglaavam da e Merha-
met Sisak vrlo blisko suraivat s Gradskim drutvom Crveni kri
Sisak, Centrom za socijalnu skrb Sisak, Caritasom Sisake biskupije
i ostalim ustanovama Grada Siska i trgovakim drutvima koja po-
kau spremnost. Posebno e bit dobra suradnja s Caritasom Sisa-
ke biskupije kako bi se meusobno nadopunjavali i na taj nain
proirili broj korisnika, ali i ostale oblike pomoi socijalno potrebi-
tm graanima. Znai, mi nismo suparnici, nego partneri jer su nam
ciljevi ist pomoi potrebitma graankama i graanima Siska, pa
i ire. eka nas jo puno posla na jaanju i irenju mree donatora i
mree volontera, bez ijeg doprinosa i pomoi nije mogue realizi-
rat ovako visoko postavljene ciljeve. Osobno bih volio da nema
potrebe za osnivanjem ovakve udruge. Meutm, svjedoci smo da
svakim danom ljudi ostaju bez posla, tako da imamo cijele obitelji
u kojima nitko od odraslih osoba ne radi, koji nemaju za reije nit
si mogu priutt kvalitetan kuhani obrok. Mi im ne moemo vratt
radno mjesto, ali im moemo pomoi dok se ne snau i dok se gos-
podarska situacija ne popravi. Zbog toga pozivamo sve ljude dobre
volje, koji osjeaju zadovoljstvo kada pomognu drugom ovjeku u
nevolji, da se ukljue u rad Merhameta Sisak. Pozivam i one koji u
pravilu nita ne rade ve samo kritziraju druge, da svoju energiju
pretoe u volonterski rad i pomognu svojim sugraanima u nevolji.
Pozivam i sve udruge, ustanove i trgovaka drutva da se ukljue i
pomognu i jo jednom potvrde i pokau svoje veliko humanitarno
srce i suosjeanje s ljudima koji su se nali u tekoj socijalnoj situa-
ciji, rekao je prof. Agan Veli. q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
U Islamskom centru u Zagrebu, 27. oujka 2014., u okviru
Islamske tribune etvrtkom Dr. Sulejman Maovi, predstavljena
je knjiga zagrebakog mufije dr. sc. Aziza ef. Hasanovia pod nazi-
vom Mufija evko ef. Omerbai. Promociji u prepunoj Kongre-
snoj dvorani Hadi Salim abi prisustvovali su elnici drutveno-
politkog ivota Republike Hrvatske i grada Zagreba, predstavnici
diplomatskog zbora, brojni muslimanski uglednici iz Hrvatske i BiH
te predstavnici drugih vjerskih zajednica.
O knjizi-zborniku, liku i djelu evke ef. Omerbaia, umirovljenog
zagrebakog mufije, govorili su predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipovi,
zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, prof. dr. sc. Remzija Ha-
diefendi Pari, dr. sc. Tomislav Kova i zagrebaki mufija dr. sc. Aziz
ef. Hasanovi. Program promocije uljepale su Arabeske ilahijom
Dosta mi je Allah moj. Moderator tribine je bio mr. sc. Nermin ef.
Botonji, tajnik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i ef Kabine-
ta mufije.
Muftija, uitelj, stariji kolega i prijatelj
U uvodnom obraanju dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, zagrebaki muf-
tja i predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, istaknuo
je da je sukladno hadisu Bojeg poslanika Muhammeda, a.s. Tko
nije zahvalan ljudima nije zahvalan ni Allahu, d.. u znak zahval-
nost i velikog potovanja elio sauvat od zaborava veliki doprinos
kojeg je mufija evko ef. Omerbai dao Islamskoj zajednici. Njego-
va elja je bila da se ljudskim parametrima vrednuje njegov dopri-
nos, te je stoga pokrenuo nekoliko inicijatva. Na osnovu Hasanovi-
eve inicijatve 2012. predsjednik RH Ivo Josipovi dodijelio je mufi-
ji Omerbaiu veliko dravno priznanje odlikovanje Velereda Dmi-
tra Zvonimira s lentom i danicom. Drugi korak u osvjetljavanju ivota
i djela mufije Omerbaia je snimanje jednosatnog dokumentarnog
flma Mufija evko ef. Omerbai ovjek vjere i dijaloga u pro-
dukciji HRT-a, koji je prvi put emitran 4. svibnja 2013., dan uoi sve-
anog otvorenja Islamskog centra u Rijeci.
Trei korak u naem planu jeste upravo ova knjiga posveena
njemu, koja ima 42 teksta, 31 autora, 11 tekstova originalnih znan-
stvenih radova i govora u raznim prigodama, 324 stranice, 127.376
rijei te 154 ilustracije, uglavnom fotografje. arolika je lepeza au-
tora tekstova kojim smo htjeli obuhvatt njegov ivot od rodne
Ustkoline preko Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, imam-
skog posla u Rudom, studiranja u Libiji te njegovog angamana kao
imama, muallima, vjerouitelja, hatba, glavnog imama i mufije u
Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Ovim elim pokazat kako se treba
i mora odnosit prema zaslunim lanovima nae zajednice. Za me-
ne osobno mufija evko ef. Omerbai uvijek e bit mufija, ui-
telj, stariji kolega i prijatelj, rekao je Hasanovi.
Izrazio je zahvalnost mufiji Omerbaiu to je u proteklim go-
dinama uspio organizirat respektabilnu Islamsku zajednicu u Hr-
vatskoj, izgradit dva Islamska centra sa damijama (Zagreb i Rije-
ka) i brojne medlise diljem Hrvatske, to je dovelo do toga da Za-
greb 1990. godine ponovo dobije mufijstvo. Naa je zajednica
ureena tako da slui kao primjer svim muslimanima u Europi kao
model uspjene suradnje Islamske zajednice i drave. Za njegova
PROMOCIJA KNJIGE MUFTIJA EVKO EF. OMERBAI DR. SC. AZIZA EF. HASANOVIA
Neugasivi svjetionik vjere
upravljanja naom zajednicom, izgraena su dva Islamska sredita,
u Zagrebu i Rijeci. Zato sam odluio da sadraj ivota i rada mufije
Omerbaia stavim izmeu korica knjige, a korice su fotografje Za-
grebake i Rijeke damije i tako nas vjeno podsjeat da su t
centri njegovo djelo i djelo muslimana koji su ivjeli i radili za vrije-
me njegove slube. U Zagrebu je osnovana Zagrebaka medresa
koja je izrasla u prvu Islamsku gimnaziju na ovim prostorima, re-
kao je Aziz ef. Hasanovi, izrazivi posebnu radost to knjigu koju je
priredio jedan mufija u ast drugog mufije zajedno promoviraju
prvi ljudi Republike Hrvatske, grada Zagreba, Islamske zajednice i
istaknut intelektualci naih prostora, to je najbolji primjer otvo-
renost i jaanja dobrih odnosa dananjice.
Dugogodinje zalaganje na armaciji ene
muslimanke
Prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari govorila je iz perspekt-
ve dugogodinjeg zalaganja mufije Omerbaia za afrmaciju ene
muslimanke. Istaknula je da se u zborniku Mufija evko ef. Omer-
bai meu radovima 30 autora, nalaze i etri teksta koje su napi-
sale ene. U svom obraanju prisutnima posebno se osvrnula na
odnos mufije Omerbaia prema enama i tzv. enskim pitanjima.
Kao elni ovjek Islamske zajednice u Hrvatskoj, predsjednik Me-
ihata i mufija, evko ef. Omerbai esto je istcao potrebu uklju-
ivanja veeg broja ena u Izvrne odbore Islamske zajednice i,
openito, u javni ivot. Prvi put u povijest Islamske zajednice u
Hrvatskoj uveo je i jednu enu u Sabor Islamske zajednice. Posebnu
je pozornost u svojim govorima, hutbama, bajramskim i drugdje
obraanjima pridavao eni, majci, sestri nije proputao obratt
nam se na taj nain, rekla je Hadiefendi Pari. U svome govoru
detaljnije se osvrnula na tekstove etriju ena objavljenih u zbor-
niku radova u ast mufije evke ef. Omerbaia.
U prvom tekstu, iz perspektve tada mlade dematlijke, srednjo-
kolke, autorica priloga prisjea se dolaska novog efendije u mali za-
grebaki demat, u Tomaievoj ulici, 1975. godine. U svom radu
Dvojica mufija - evko Omerbai i Aziz Hasanovi
BONJACI U HRVATSKOJ
prat rast mesdida i sve veu popularnost evke-efendije, iznosi sje-
anje na tsue izbjeglica koje su 1991. nalazile utoite u damiji i
to je tada znailo i kako je bilo teko bit zagrebaki mufija.
Autorica drugog priloga, u radu pod naslovom Na jednom di-
jelu puta, lirski se, poetno prisjea prvog susreta s mufijom
upravo na jednom dijelu njegove ivotne staze. Bio je to rad u
Svjetskoj konferenciji religija za mir ogranak Hrvatska). Ispisala je
sthove koji bi trebali bit poveznica prema ljudima koje vee lju-
bav prema Bogu i ovjeku, prema duhovnost koja naposljetku ovaj
na svijet i zajedniki dom mijenja snanije od nevolja i ratova.
Autorica treeg priloga, takoer iz perspektve suradnice na za-
jednikim projektma i poslovima, inspirirana mufijinim dubokim
razumijevanjem vanost jezika, pie rad o religijskom diskursu.
Autorica etvrtoga priloga je novinarka. U intervju pie: Nasu-
prot meni sjedi gospoa koju zamiljam kao antevu Eminu, u
bai, u hladu jasmina, s ibrikom u ruci... Njezino ime znai vjer-
na. Ovim intervjuom, na najljepi nain, zavrava se zbornik
Mufija evko ef. Omerbai. U njemu se povezuju dugogodinji
mufijin javni rad i povratak obitelji, mufinici, gospoi Emini,
koja je, naglasila je prof. Hadiefendi Pari, zasigurno ponajvie
osjeala teret odgovorne i zahtjevne mufijine funkcije, premda se
i sama, vrlo esto i rado, ukljuivala u brojne akcije organizirane u
Islamskoj zajednici.
Svoje obraanje prisutnima u prepunoj Kongresnoj dvorani
Hadi Salim abi zavrila je mufijinim toplim sjeanjima na rod-
ni dom i vezanost za majku. O njoj je, s posebnom njenou sina,
znao govorit u nekim prilikama, u oputenom, neformalnom raz-
govoru. Poznato je da tradicionalne kulture njeguju poseban po-
loaj ene. ena je, kao majka, uvar porodinog gnijezda i patrijar-
halnih vrijednost uvar tradicije. Poziciju pak budueg zattnika,
njenog skrbnika u starost imao je sin. Tako je i u bonjakoj tra-
diciji. U jednoj takvoj je i na mufija odgajan. Zanimljivo je, kako
iste dobar poznavatelj te tradicije A. Hangi, da je ak i najsiroma-
nija mat svog sinia nazivala begom, agom ili paom, to je
djetetu ostajalo kao nadimak kasnije, do kraja ivota. U kulturi du-
go njegovane enske javne pasivnost i istskivanja tjela iz javnog
ivota, u kulturi ljepote nasluivanja i nedoreenost, kao da se sva
pria vrt oko mukog roda. Majka, ena, smjetena je u sferu pri-
vatnog, prostor koji joj patrijarhalni svijet namjenjuje. To dobro
pokazuje bogata usmena tradicija. Kao rodilja, hraniteljica i odgaja-
teljica majka se molbama obraa Svevinjem i bogobojazno trai
blagoslov: Dragi Boe, Ti mi daj, Rabum Allah, Ti mi daj.... Njene
rijei dobivaju snagu hamajlije, spontane molitve, dove. A kuranski
fragment na arapskom jeziku, kojima uspavljuje sina La ilahe
illella ili ga ispraa s kunog praga, kako pokazuje usmena knji-
evnost, dobivaju zattniku funkciju, snagu i mo maginih rijei
kakvu nalazimo jo u bajkama. Vjerojatno je takvim dovama i na
mufija ispraan iz roditeljskoga doma. Otuda je tako snano izra-
en i mufijin smisao za razvijanje pozitvnih odnosa prema opim,
civilizacijskim tekovinama, neovisno o provenijenciji. To je poseb-
no krasilo njegov pedagoki rad. Istcao je vanost njegovanja vjere
i njenih univerzalnih vrijednost, ali i islama kao komponente naci-
onalnog identteta i samoidentteta Bonjaka. Prouavanje povije-
st, kojom se posebno bavio pozitvne svijest pamenja vidio je
vanim u ouvanju samobitnost. Zavrila bih toplom preporukom
ovog zbornika i lijepim eljama uvaenom mufiji. I bez obzira na
to to je na mufija evko-efendija u administratvnoj, slubenoj
mirovini, njegovo umirovljenje mi nismo prihvatli kao zavretak
interesa za rad i sudjelovanje u radu Islamske zajednice. On se, ist-
na, sad radije drui sa svojim slonim pelama radilicama mi i ni-
smo ba takvi no, znamo i da je uvijek, i dalje, s nama, rekla je
prof. dr. Remzija Hadiefendi Pari, prva ena lanica Sabora
Islamske zajednice u Hrvatskoj.
ovjek dijaloga, otvorenosti i suradnje
Dr. sc. Tomislav Kova je uvodno istaknuo da smisao svakog
zbornika jeste zborit, tj. govorit kroz razliite tekstove i na ra-
zliite naine o jednoj temi ili osobi koja je znaajna za odreeni
povijesni, drutveni, politki, kulturni, religijski, znanstveni ili drugi
trenutak. I protom govorit na takav nain da ono to biva izreeno
bude misaoni doprinos iroj drutvenoj zajednici i potcajno svje-
doanstvo za budua pokoljenja. Kova je rekao da zbornik kojega
je napravio mufija Aziz ef. Hasanovi, zajedno sa svojim suradnici-
ma, na najljepi nain progovara o jednom velikom ovjeku muf-
tji evki ef. Omerbaiu koji je svojim ivotom i djelovanjem u
mnogoemu obiljeio i zaduio ulogu islama na ovim prostorima,
ali takoer znaajno obogato cijelo hrvatsko drutvo u posljednjih
gotovo 40 godina. Naglasio je da zbornik Mufija evko ef. Omer-
bai sadri sveukupno 42 dua ili kraa teksta, a njihovi autori su
istaknute linost religijske, akademske, drutvene i politke zajed-
nice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali takoer mnogi prijatelji,
uski suradnici ili bivi uenici mufije Omerbaia.
Dr. Kova je naglasio da su veina tekstova osobna svjedoan-
stva o mufiji Omerbaiu, dok su drugi prilozi vie drutvene, povi-
jesne, meureligijske ili knjievno-umjetnike naravi. Meu prilozi-
ma uvrteno je i 12 uglavnom neobjavljenih tekstova samoga mufi-
je Omerbaia, koji su znanstvenoga, strunoga ili prigodnoga karak-
tera i koji pokazuju iroki spektar tema mufijinih razmiljanja. Isto
tako, zbornik donosi tri vrlo zanimljiva intervjua. Dva su intervjua sa
samim mufijom, koja dotu mnoge autobiografske, ali i vjerske,
drutveno-politke, povijesne i kulturalne teme preteito vezane uz
Brojni posjettelji i uzvanici na promociji
BONJACI U HRVATSKOJ
islam i muslimane na naim prostorima i u svijetu. Trei intervju je s
njegovom suprugom Eminom, koji kao kruna zakljuuje cijeli zbornik
podjeljujui s nama, iz njezinoga kuta, ljudske i obiteljske vrline svo-
ga mua na kojega ga je, kako sama kae, ponosna. Cijeli je zbornik
obogaen brojnim fotografjama i ilustracijama.
Ono to povezuje sve tekstove ovog zbornika jest prije svega
ljudska toplina koja iz njih izvire te iznimno potovanje koje svaki
autor bio musliman ili ne iskazuje prema osobi i djelu mufije
evke ef. Omerbaia. Dovoljno je spomenut samo nekoliko atribu-
ta kojima se u naslovima lanaka ili u tekstovima govori o njemu:
mufija Omerbai opisan je kao veliki ovjek i mudar uitelj, kao
prijatelj, neugasivi svjetonik vjere i svjedok u vremenu, kao insttuci-
ja, ovjek vizije, hrabrost, esttost, otroumnost, ali i jednostavno-
st, blagost, dobrodunost, kao izvanredni insn dubokog imna,
suvremenog ashba i nepokolebljivog sluge islama, no, ovjek dija-
loga, otvorenost i suradnje. U cjelini ovaj zbornik sainjava jednu li-
jepu knjigu koja uzoritog mufiju Omerbaia uspjeno smjeta u
vrijeme i prostor, istui njegove nezaobilazne zasluge u afrmiranju
islama i muslimanske zajednice u Hrvatskoj, ali pokazujui takoer
njegove brojne kvalitete kao vjerskog poglavara, svestranog mislioca
i iskrenoga ovjeka, rekao je dr. sc. Tomislav Kova.
Naglasio je da je najvea vrijednost mufije evke ef. Omerba-
ia zasigurno bila to je, uz Boju pomo, znao prepoznat i odgo-
vorit na izazove svoga vremena. U represivnom razdoblju jugo-
slavenskog komunizma uspio je konsolidirat muslimansku zajedni-
cu u Hrvatskoj, a naroito e ostat zapamen po izgradnji Islam-
skoga centra u Zagrebu, koji od njegovog sveanog otvaranja 1987.
godine do danas spada u najljepe i drutveno najrelevantnije
muslimanske insttucije u Europi. Od poetka je podravao i s mno-
gim drugim domoljubnim muslimanima doprinosio stvaranju sa-
mostalne i demokratske hrvatske drave. U dramatno vrijeme
agresije nad Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, bio je uvijek
svjedok mira, ovjek umjerenih, ali jasnih i konstruktvnih stavova.
U mirnodopskom razdoblju do naih dana nije prestajao podupira-
t europski put Hrvatske, kao i irit njezin ugled u arapsko-musli-
manskom svijetu. Od islamske zajednice u Zagrebu i cijeloj Hrvat-
skoj, mufija Omerbai uinio je jednu zrelu, organiziranu i odgo-
vornu multnacionalnu zajednicu, posve integriranu u hrvatskom
drutvu i koja na svojstven nain svjedoi o jednom modernom,
inkulturiranom i europskom islamu, rekao je Kova.
Osvrnuo se i na nove, ponekad i sloenije izazove, koji su lokal-
nih i globalnih razmjera, s kojima se danas moraju suoavat musli-
mani u Hrvatskoj, kao i pripadnici drugih vjerskih zajednica. Kao
graani europske Hrvatske pozvani su i dalje doprinosit razvoju
hrvatskog drutva, ali takoer bit most koji e kreatvno poveziva-
t istonjake i zapadne kulture, koje se u mnogoemu razlikuju, ali
nuno ne suprotstavljaju. Isto tako, dananji globalni svijet sve vie
potresaju razliit oblici radikalizma, totalitarizma i fundamentaliz-
ma. Radikalizam agresivnog sekularizma koji religiju nastoji izbacit
iz javnog ivota i zatvorit u privatnu sferu; totalitarizam neoliberal-
nog poretka i meunarodnog imperijalizma novca koji, pod krin-
kom prividnih sloboda raznoraznih takozvanih manjina, svakod-
nevno beskrupulozno kri temeljna ljudska prava veine. Zatm,
znanstveno-tehniki fundamentalizam koji svjesno ignorira da smi-
sao i cilj svakog razvoja mora najprije bit ovjek i zajedniko dobro.
Napokon, vjerski fundamentalizmi koji nisu kadri svoje religijske
predaje suoit s kritkim razumom modernost i koji svoje ident-
tete afrmiraju na iskljuiv nain, ne suspreui se od nasilja. Svemu
tome treba dodat i trajnu opasnost od manipulacije religijom u
ideoloke, politke ili nacionalne svrhe, to je, naalost, u veoj ili
manjoj mjeri, jo uvijek est sluaj na naim prostorima. Kljuni
izazov za pripadnike svih religijskih tradicija danas jest nauit ivje-
t, tumait i svjedoit svoju vjeru u pluralnom svijetu, ostajui vje-
ran svom identtetu, ali takoer otvoren svim pitanjima i problemi-
ma sadanjost i budunost. Naroito je vano u ovim turbulen-
tnim i za ovjeanstvo neizvjesnim vremenima branit dostojnu
sliku ovjeka i promicat pravedno poimanje ekonomije i ljudskog
razvoja. Doista, ivimo u vremenu suodgovornost, koje zahtjeva
suradnju i portvovnost, rekao je dr. Kova.
Podsjeto je da od koncilske deklaracije Nostra aetate Kato-
lika crkva veliku pozornost posveuje meureligijskom i meukul-
turalnom dijalogu. Pritom posebno potovanje izraava prema pri-
padnicima islamske vjere, pozivajui krane i muslimane na me-
usobno upoznavanje i razumijevanje, na zajedniko promicanje
drutvene pravednost, temeljnih moralnih i duhovnih vrijednost,
te mira i slobode za sve ljude. Upravo su ove vrijednost uvijek
bile u sreditu ljudskog djelovanja i vjerskog poslanja uzoritog muf-
tje evke ef. Omerbaia. I hvala mu na tome! Dragi mufijo, doista
je privilegij ivjet u drutvu ljudi kao to ste vi. Ovaj zbornik vam
odaje poast koju ste u preobilju zasluili. No, najvee priznanje
iskazivat e vam vai sadanji i budui nasljednici, kao i svi musli-
mani u Lijepoj naoj, hodajui vaim stopama i gradei zajedniku
budunost na pouzdanim temeljima koje ste postavili. To im od
srca elim. A vama i svim lanovima vae obitelji, elim obilje Bo-
jeg blagoslova!, bile su rijei kojima je svoje inspiratvno izlaganje
zavrio dr. sc. Tomislav Kova, vii asistent na Katedri fundamental-
ne teologije Katolikog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. q
Ismet ISAKOVI
Gradonaelnik Milan Bandi i mufija evko Omerbai Predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipovi
BONJACI U HRVATSKOJ
U subotu, 29. oujka 2014., u Sisku je odrana Donatorska kon-
ferencija knjiga za Sredinju knjinicu nacionalne manjine Bonjaka
pod nazivom Gdje je knjiga, tu je moj dom. Donatorska konfe-
rencija je odrana pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kul-
ture RH, a u organizaciji Grada Siska i Narodne knjinice i itaonice
Vlado Gotovac Sisak Ogranak Caprag.
Znaajnom dogaaju ne samo za Bonjake grada Siska, nego i
ire, prethodio je posjet sisakog gradskog izaslanstva Sarajevu, u
ijem su sastavu bili Marko Krika, zamjenik gradonaelnice grada
Siska, Dubravka urlan, ravnateljica Narodne knjinice i itaonice
Vlado Gotovac Sisak, Danijela Kulovi, voditeljica Narodne knji-
nice i itaonice Vlado Gotovac Sisak Ogranak Caprag, aban
Kadri, predsjednik sisakog ogranka Stranke demokratske akcije
Hrvatske (SDAH) i vijenik u Skuptni Sisako-moslavake upani-
je, te Agan Veli, bivi zamjenik gradonaelnika grada Sisak (SDAH)
i pokreta inicijatve o osnivanju Sredinje knjinice Bonjaka u
Sisku.
Posjeta sisake delegacije Sarajevu
S ciljem uspostave to bolje suradnje s bosansko-hercegova-
kim kulturnim insttucijama i kvalitetne pripreme Donatorske kon-
ferencije knjiga za Sredinju knjinicu nacionalne manjine Bonja-
ka, peterolana delegacija Grada Siska posjetla je Sarajevo 12. i 13.
oujka 2014. Program posjeta je bio intenzivan i sveobuhvatan.
U srijedu, 12.03.2014., delegacija je posjetla Nauno-istrai-
vaki insttut Ibn Sina, Bonjaki insttut Fondacija Adila Zulf-
karpaia i Gradsko vijee Sarajeva, gdje je uprilien razgovor s
Gradimirom Gojerom, zamjenikom predsjedavajueg Gradskog vi-
jea Sarajeva. U poslijepodnevnim satma imali su iznimno koristan
susret s Goranom Mikuliem, urednikom i vlasnikom Izdavake ku-
e Rabic.
U etvrtak, 13.03.2014., u jutarnjim satma sisaka delegacija je
posjetla Fakultet islamskih nauka, gdje je uprilien razgovor s de-
kanom prof. dr. Ismetom Buatliem. U podnevnim satma u zgradi
Rijaseta Islamske zajednice u BiH imali su izuzetno srdaan susret
sa Razimom ef. oliem, efom Kabineta reisu-l-uleme Huseina Ka-
vazovia. On im je omoguio posjetu obnovljenoj, vrlo modernoj
multmedijalnoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, o kojoj je govorio
direktor dr. Mustafa Jahi. Protokol je nalagao posjetu i Nacional-
noj i sveuilinoj biblioteci BiH, a posjeta Sarajevu zavrena je pri-
jemom u prostorijama Bonjake zajednica kulture Preporod
BiH, kojemu su prisustvovali elnici Preporoda (prof. dr. Munib
Maglajli, prof. dr. Aida Abadi Hodi i Hadem Hajdarevi), za-
tm elnici Vijea kongresa bonjakih intelektualaca (prof. dr.
Nedad Mulabegovi i prof. Emir Zlatar), kao i Avdo Hebib, pred-
sjednik Patriotske lige BiH.
Sisaku delegaciju je posebno dojmila srdanost i ozraje prija-
teljstva u svim susretma. Posjeta Sarajevu i bosansko-hercegova-
kim kulturnim, obrazovnim i vjerskim insttucijama bila je izuzetno
uspjena. elnici svih insttucija obeali su da e Sredinjoj knjinici
Bonjaka dostavljat odreen broj primjeraka svojih novih izdanja
te se zajedno s autorima odazivat na promocije knjiga u Sisku. Do-
DONATORSKA KONFERENCIJA KNJIGA U SISKU GDJE JE KNJIGA, TU JE MOJ DOM
Korak po korak zajedno
SREDINJE KNJINICE NACIONALNIH MANJINA
Odlukom Vlade RH iz travnja 2000. u djelokrug Ministarstva kul-
ture uli su programi Sredinjih knjinica nacionalnih manjina koji su
se dotad pratli i fnancirali u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici putem
Ureda za nacionalne manjine Vlade RH. Pritom su struni nadzor pre-
uzele matne slube Narodnih knjinica gdje su smjetene Sredinje
manjinske knjinice, a kojih je danas ukupno 10 (Gradska knjinica
Beli Manastr Maari; Puka knjinica i itaonica Daruvar esi; Hr-
vatska narodna knjinica i itaonica Naice Slovaci; Gradska i sveui-
lina knjinica Osijek Austrijanci; Gradska knjinica i itaonica Pula
Talijani; Knjinica Bogdan Ogrizovi Zagreb Albanci; Gradska
knjinica Zagreb Rusini i Ukrajinci; Srpsko kulturno drutvo Prosvje-
ta Srbi; Gradska knjinica Ivan Goran Kovai Karlovac Slovenci;
Narodna knjinica i itaonica Vlado Gotovac Sisak Bonjaci).
Ministarstvo kulture RH osigurava sredstva za nabavu knjiga na
jezicima manjina, koritenje, nabavu opreme, manifestacije, izlobe,
meuknjininu posudbu (posebice s obzirom na to da je rije o Sre-
dinjim knjinicama koje trebaju na djelotvoran nain osigurat knji-
nine usluge pripadnicima manjina i izvan sjedita Sredinje knjini-
ce), kao i sredstva za plau zaposlenika/knjiniara te sredstva za
materijalne trokove.
SREDINJA KNJINICA NACIONALNE MANJINE BONJAKA
KRONOLOGIJA DOGAANJA
Hrvatsko knjinino vijee na 3. sjednici odranoj 14. travnja
2011. podralo je inicijatvu za osnivanje Sredinje knjinice nacional-
ne manjine Bonjaka, koja je bila potkrijepljena izjavama potpore re-
levantnih bonjakih udruga i pojedinaca. 2. prosinca 2011. mr. sc.
Jasen Mesi, ministar kulture RH, na prigodnoj sveanost uruio je
ravnateljici prof. Snjeani Pokorny Pismo potpore Ministarstva kultu-
re RH kojom je prihvaena inicijatva za osnivanje Sredinje knjinice
Bonjaka pri Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac Sisak.
Tokom 2012. godine obavljene su promjene u Statutu Narodne
knjinice i itaonice Vlado Gotovac Sisak, kojima je regulirano proi-
renje djelatnost, odnosno ustrojena Sredinja knjinica Bonjaka u
Hrvatskoj. 14. prosinca 2012. prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violi, mini-
strica kulture RH, donijela je Odluku o odobrenju Narodnoj knjinici i
itaonici Vlado Gotovac Sisak za obavljanje zadaa Sredinje knjini-
ce nacionalne manjine Bonjaka. U Odluci se navodi da e Sredinja
knjinica zapoet s radom 1. sijenja 2013., te da e Ministarstvo kul-
ture RH osigurat fnancijska sredstva za plau jednog djelatnika i pro-
gram rada Sredinje knjinice. Poetkom 2013., nakon raspisanog
natjeaja, na radno mjesto knjiniara u Sredinjoj knjinici nacional-
ne manjine Bonjaka zaposlena je Martna Maksimkov. q
Agan Veli, sisaki dogradonaelnik i
Jasen Mesi, ministar kulture RH (02.12.2011.)
BONJACI U HRVATSKOJ
nirano je oko 480 knjiga, to je znatno poboljalo knjini fond Sre-
dinje knjinice Bonjaka. Vrijedi zabiljeit da je najvie naslova
poklonio Goran Mikuli, vlasnik i urednik Izdavake kue Rabic
(ak 170 knjiga) i Nauno-istraivaki insttut Ibn Sina Sarajevo
(150 knjiga). Dekan prof. dr. Ismet Buatli, u ime Fakulteta islam-
skih nauka u Sarajevu svakom lanu delegacije darivao je Kuran s
prijevodom Besima Korkuta, iji je izdava Rijaset Islamske zajedni-
ce u BiH.
Press konferencija u Sarajevu
Drugog dana posjete Sarajevu, u etvrtak, 13. oujka 2014., na
inicijatvu Gradimira Gojera, zamjenika predsjedavajueg Grad-
skog vijea Sarajeva, odrana je konferencija za tsak kojoj su prisu-
stvovali svi lanovi delegacije iz Siska.
Dubravka urlan, ravnateljica Narodne knjinice i itaonice Vla-
do Gotovac Sisak, rekla je prisutnim novinarima da je Sredinje
knjinice Bonjaka u Hrvatskoj njegovanje kulturnog identteta i jezi-
ka bonjakog naroda, ali i bit na usluzi svim ostalim graanima gra-
da Siska koji ele da se upoznaju sa bonjakom kulturom, tradicijom
i identtetom. Na trenutni fond iznosi oko 400 naslova. U toku
prethodna dva dana, koliko boravimo u Sarajevu, dobili smo preko
400 naslova. U tom pogledu, ova posjeta je bila jako produktvna i
prijatno iznenaenje za sve nas, rekla je ravnateljica urlan.
Marko Krika, zamjenik gradonaelnice Siska, istaknuo je kako
je ovo izraz zahvalnost sisakim Bonjacima, koji ve godinama i-
ve u tom gradu. Ova knjinica zasluuje da bude prigodna kulturi
koju ima BiH. Bonjaci zasluuju da u Sisku imaju reprezentatvan
objekt, s bogatm i kvalitetnim sadrajem, rekao je dogradonael-
nik Krika, koji je najavio i Donatorsku konferenciju u Sisku, u subo-
tu 29. oujka 2014.
Gradimir Gojer, zamjenik predsjedavajueg Gradskog vijea Sa-
rajeva, kazalini redatelj, knjievnik, pjesnik i kritar, jedan od
osnivaa Ratnog teatra u Sarajevu, lan uprave FK eljezniar,
zahvalio se predstavnicima Grada Siska na posjet, te najavio su-
radnju sa Siskom na raznim poljima. Sisak je prije bio industrijski,
ali i kulturni centar. A to je i danas. Stoga sam inicirao kulturnu su-
radnju i razmjenu likovnih, muzikih i knjievnih djelatnika ova dva
grada. Takoer, u oblast sporta inicirat u odigravanje prijatelj-
skog mea izmeu sarajevskog eljezniara i sisake Segeste,
kao i suradnja u domenu vodenih sportova. Ovi projekt izmeu
Siska i Sarajeva trebali bi bit zakljueni pobratmstvom ova dva
grada, rekao je Gojer, najavivi da e Sredinjoj knjinici Bonjaka
osobno poklonit 50 knjiga.
Press konferencija Marko Krika, Gradimir Gojer i Agan Veli
Agan Veli i aban Kadri zahvalili su se predstavnicima Grad-
ske uprave Sarajeva na toplom i srdanom prijemu, te svim ostalim
insttucijama koje su posjetli, kao to su Bonjaki insttut, Gazi
Husrev-begova biblioteka, Fakultet islamskih nauka Sarajevo, BZK
Preporod i ostali, a koji su izrazili spremnost da pomognu otvara-
nje Sredinje knjinice Bonjaka.
Donatorska konferencija Gdje je knjiga, tu je moj
dom
Donatorska konferencija knjiga Gdje je knjiga, tu je moj dom,
koja je odrana u subotu, 29. oujka 2014., odvijala se u dva dijela.
Prvo je uprilien prijem u prostorima novoureene Sredinje knjini-
ce nacionalne manjine Bonjaka, koja se nalazi u sklopu Narodne
knjinice i itaonice Vlado Gotovac Sisak Ogranak Caprag (Trg
hrvatske dravnost 1). Dobrom voljom i zaslugom Gradske uprave
Siska, na elu s gradonaelnicom Kristnom Iki Baniek, Sredinjoj
knjinici je dodijeljen poseban prostor povrine oko 50 m, koji je
prije Donatorske konferencije vrlo lijepo ureena u bosanskom stlu
i duhu. U sklopu prijema upriliena je prigodna izloba fotografja s
dosadanjih bonjakih manifestacija u prostoru knjinice, a prisutni
su mogli razgledat oko 1.000 knjiga smjetenih na policama, kao i
bosansko-hercegovake narodne nonje i rukotvorine.
Ljepot Sredinje knjinice i, kako rekoe gost iz BiH, mirisu
Bosne koja se u njoj osjea, svjedoili su brojni uzvanici iz Hrvat-
ske i BiH: Kristna Iki Baniek, sisaka gradonaelnica, Jelena Gla-
vi Perin, voditeljica Slube za knjininu djelatnost i promidbu
knjige pri Ministarstvu kulture RH, Zoran Vasi, saborski zastupnik,
Zdenko Vahovec i Ivan Nekvipil, doupani Sisako-moslavake u-
panije, Sabina Ferderber, potpredsjednica Skuptne Sisako-mo-
slavake upanije, Ivan Lovrekovi, proelnik Upravnog odjela za
prosvjetu, kulturu i sport Sisako-moslavake upanije, te Goran
Grgura, proelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport,
branitelje i civilno drutvo grada Siska. Iz BiH su doli prof. dr. Ismet
Buatli, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, Gradimir Go-
jer, zamjenika predsjedavajueg Gradskog vijea Sarajeva, mr. sc.
Saeid Abedpour i Nermin Hodi, iz Nauno-istraivakog insttuta
Ibn Sina Sarajevo, mr. sc. Esmir Bai, direktor JU Opa biblioteka
Teanj, Senad iija, predsjednik Udruenja bibliotekara Zeniko-
dobojskog kantona i direktor JU Opa biblioteka Kakanj, te mr. sc.
Ratko Kneevi, direktor JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka
u Bihau. Svojim prisustvom proslavu su uveliali prof. dr. Sead
Berberovi, predsjednik BNZH, Devad Joguni, predsjednik za-
grebakog ogranka BNZH i Ishak Hodi, tajnik SABAH-a i UBBDRH.
Drugi dio programa odvijao se u Drutvenom domu INA Rafne-
rije nafe Sisak, u kojemu je uprilien prigodan kulturno-umjetniki
program i uruene zahvalnice donatorima.
Na poetku programa prvi se prisutnima obrato Ismet Isako-
vi, glavni urednik Preporodovog Journala i lan Glavnog odbora
KDBH Preporod, koji se prisjeto dogaanja od prije 10-ak godina
koji su doveli do toga da se Sredinja knjinica nacionalne manjine
Bonjaka formira upravo u Sisku, a ne negdje drugdje u Hrvatskoj.
U programu rada sisakog ogranka BNZH, koji je osnovan u travnju
2003. godine, jedna od vanih toaka (ili elja) bilo je, pored ostalih
ambicioznih projekata, i osnivanje Bonjake knjinice. Najznaaj-
niji korak u tom smjeru bilo je uspostavljanje kulturne suradnje iz-
meu KDBH Preporod i Narodne knjinice i itaonice Vlado Go-
tovac Sisak Ogranak Caprag. 20. svibnja 2005. upriliena je prva
priredba, a u sklopu sveanost osnivanja zasebnog Odjela bonja-
ke knjievnost predstavljena je Preporodova izdavako-informa-
BONJACI U HRVATSKOJ
PISMO IZ BONJAKOG INSTITUTA FONDACIJE ADILA
ZULFIKARPAIA IZ SARAJEVA
Narodna knjinica i itaonica Vlado Gotovac Sisak
Ogranak Caprag Sredinja knjinica za nacionalnu manjinu Bonjaka
u Hrvatskoj
Ga Danijela Kulovi, voditeljica Ogranka Caprag
Broj: 68-03/14
Sarajevo, 26.03.2014.
Potovana gospoo Kulovi, u ime Bonjakog insttuta Fonda-
cije Adila Zulfkarpaia i u svoje osobno ime, upuujem Vam izraze
potovanja i iskrene esttke povodom otvorenja Sredinje knjinice
za nacionalnu manjinu Bonjaka u Hrvatskoj. Pozdravljamo inicijatvu
Bonjaka u Hrvatskoj i Vaa zalaganja da se ovaj vani i potrebni pro-
jekat realizira, kao i sve Vae napore da zaivi.
Zahvaljujemo se na ljubaznom pozivu za Donatorsku konferenciju
29. marta ove godine, na koju se naalost neemo moi odazvat. Me-
utm, sa velikim zadovoljstvom se odazivamo pozivu za donaciju u
knjigama za obogaenje fonda Ogranka Caprag. U tom smislu smo ve
otpoeli akciju prikupljanja naslova koji bi bili od interesa za Vae ko-
risnike Bonjake, ali sve druge korisnike koji imaju interes za teme
vezane za Bosnu i Hercegovinu.
Bonjaki insttut kao kulturna i batnska insttucija se kroz svoj
rad, programe i projekte zalae za unapreenje bh. naroda i drutva u
cjelini, a posebno za obnovu, ouvanje i promociju bh. kulturnohisto-
rijskog nasljea i edukaciju mladih. U tom smislu se unaprijed raduje-
mo saradnji nae dvije insttucije, srodnih ciljeva i vizije, i na obostra-
no zadovoljstvo.
Koristm priliku da Vam se zahvalim na odvojenom vremenu i pa-
nji koju ste posvetli Bonjakom insttutu prilikom posjete delegacije
grada Siska, u kojoj ste bili Vi, gospodin Marko Kriak, zamjenik grado-
naelnice Grada Siska, gospodin Veli Agan, bivi zamjenik gradona-
elnika Grada Siska i pokreta inicijatve o osnivanju Sredinje knjini-
ce Bonjaka Hrvatske u Sisku, gospoa Dubravka urlan, ravnateljica
Narodne knjinice i itaonice Vlado Gotovac iz Siska, gospodin a-
ban Kadri, predsjednik sisakog ogranka Stranke demokratske akcije
Hrvatske i vijenik u Skuptni Sisako-moslavake upanije 12. marta
2014. godine. Bili smo poaeni Vaom posjetom i interesom za na
rad.
Sa eljama za daljnji napredak u radu, u ime saradnika Bonjakog
insttuta i u svoje lino ime jo jednom Vam upuujem esttke i srda-
ne pozdrave.
S potovanjem,
direktorica, Amina Rizvanbegovi Duvi q
Sisaka delegacija u Bonjakom insttutu u Sarajevu
(12.03.2014.)
tvna djelatnost asopis Preporodov Journal i knjiga Znakovi
osobnost u Derviu i smrt Ajke Tiro Srebrenikovi. Nakon toga
uslijedile su brojne promocije knjiga, knjievno-glazbene veeri i
druenja s knjievnicima. Knjinica u sisakom naselju Caprag po-
stala je tokom godina najznaajnije mjesto bonjakih kulturnih
dogaanja, te je stoga odluka Ministarstva kulture RH da se u nje-
nim prostorima osnuje Sredinja knjinica nacionalne manjine Bo-
njaka posve logina i opravdana.
Velika mi je ast to vas mogu sve pozdravit, a naim donatori-
ma zahvalit na pomoi u opremanju Sredinje bonjake knjinice u
Hrvatskoj. Ne moram ponavljat koliko sam ponosna to se grad Si-
sak ovime pridruio drutvu od samo 10 gradova u Republici Hrvat-
skoj, koji su u okviru programa osnivanja Sredinjih knjinica nacio-
nalnih manjina Ministarstva kulture RH, koji je pokrenut davne 2000.
godine, uspjeli ostvarit nabavu knjinine grae na jezicima manji-
na. Takoer, drago mi je da smo ovu knjinicu uspjeli opremit sa
bogatm naslovima pisaca koji pripadaju i nose kulturu i tradiciju
jedne nacionalne manjine koja je utkana u ivot ovog grada i koja nas
u svakom smislu obogauje, rekla je sisaka gradonaelnica Kristna
Iki Baniek. Prisjetla se situacije u Sredinjoj knjinici Bonjaka od
prije est mjeseci, kada ju je posjetla zajedno s Aganom Veliem i
abanom Kadriem, elnicima sisake SDAH. Tada se odjel Bonja-
ke knjinice sastojao od jedne police s tono pet stalaa, bilo je neko-
liko knjiga i to je bilo u nekom zapeku. Rekla sam: abane, ovo je
sramotno, moramo to ubrzat, moramo neto napravit! On je to,
kao i uvijek, jako uspjeno i spretno organizirao. Delegacija je otla
u Sarajevo i vratli su se punih ruku, rekla je Iki Baniek. Gradona-
elnica se posebno zahvalila Gradimiru Gojeru koji je za Sredinju
knjinicu Bonjaka donirao 200 naslova, tako da knjinica sada ima
preko 1.000 knjiga: Hvala Bogu, jo knjiga dolazi i jo e ih bit. Ovo
je neto to obogauje grad Sisak i neto iza ega u uvijek stat u
gradu Sisku. Ponosno se osvrnula i na projekte koje su sisaki Bo-
njaci realizirali: Doekali smo da imamo jedno prekrasno Kulturno-
umjetniko drutvo Nur, doekali smo ostvarenje knjinice. Tako
emo doekat otvorenje Merhameta, tako emo doekat, jednog
dana, i otvaranje damije. Korak po korak zajedno, rekla je Krist-
na Iki Baniek, sisaka gradonaelnica.
Zdenko Vahovec, zamjenik sisako-moslavake upanice, uvod-
no je naglasio da osjea pozitvnu energiju jednog velikog optmiz-
ma. Rekao je da si je nekoliko puta u proteklom periodu postavio
pitanje: to su Bonjaci? Moj odgovor je bio i bit e: to su prije
svega ljudi koji su nai prijatelji. To je bogatstvo Sisako-moslava-
ke upanije, to je bogatstvo grada Siska, to je ono to je zasigurno
garancija za budunost. to je klju uspjeha ili suradnje? Mislim da
je formula vrlo jednostavna dijalog i meusobno uvaavanje.
Uvaavanje svih raznolikost svakoga od nas ponaosob i kao jedin-
ke. Vi kao Bonjaci ivite ovdje zajedniki ivot sa veinskim hrvat-
skim narodom i ostalim nacionalnim manjinama, koje velikim dije-
lom ine ovu upaniju i grad prepoznatljivim u Republici Hrvatskoj
upravo po velikoj, dobroj suradnji, odnosno po zajednikom ivo-
tu. Suradnja izmeu upanije i vas Bonjaka mislim da je na takvoj
razini da nam zaista mnogi mogu pozavidjet. Siguran sam da e
naa suradnja bit trajna, rekao je doupan Vahovec, koji je u ime
upanice Marine Lovri Merzel Sredinjoj knjinici Bonjaka poklo-
nio osobno raunalo. Vahovec se, takoer, osvrnuo na pitanje i
gradnje Islamskog centra u Sisku, naglasivi kako je to zadaa svih,
a ne samo Bonjaka. Veeras je ovdje gradonaelnica naglasila, a
mogu osobno potvrdit da je to i miljenje upanice, da e se Islam-
ski centar gradit zasigurno u Sisku i da e gradnja vrlo brzo poe-
t. To je zalog, potreba i zadaa ove upanije i grada Siska, i nit
BONJACI U HRVATSKOJ
jedni zasigurno nee odustat od toga u smislu da taj projekt ne
bude realiziran to prije.
U ime ministrice kulture prof. dr. sc. Andree Zlatar Violi i svoje
osobno ime, prisutne je pozdravila Jelena Glavi Perin, voditeljica
Slube za knjininu djelatnost i promidbu knjige pri Ministarstvu
kulture RH. Ulaganje u knjininu djelatnost obogaivanje je i ula-
ganje u cijelu jednu sredinu u kojoj ta knjinica djeluje. Jednostav-
no moramo priznat da su knjinice najpristupaniji, najsveobu-
hvatniji i najdemokratniji kulturno-informacijski centar svake
sredine u kojoj djeluju. Stoga upuujem iskrene esttke Sredinjoj
knjinici bonjake manjine, naravno i Knjinici i itaonici Vlado
Gotovac u Sisku povodom dananjeg dana. elim im daljnji nasta-
vak uspjenog rada, esttam svim donatorima, svima koji su omo-
guili da se danas ovdje u ovako lijepom ozraju okupimo. Vjeru-
jem da e ovo bit dobar primjer budue suradnje i u drugim sredi-
nama jer meusobno potcanje da ivimo autentne kulture jed-
noga naroda je svakako zalog za budunost. To je slika svijeta koju
elimo ostavit buduim naratajima, meusobno stvaranje jednog
prirodnog i posebnog okruenja, rekla je Jelena Glavi Perin.
Gradimir Gojer, zamjenika predsjedavajueg Gradskog vijea Sa-
rajeva, pozdravio je prisutne s islamskim pozdravom esselamu
alejkum, naglaavajui da je to morao uinit iz jednostavnog razlo-
ga: Ja sam Mostarac, a sav moj ivot prote u Sarajevu. Moj ivot se
nalazi izmeu dvije damije, gdje i stanujem. Moji najbolji prijatelji
su Bonjaci muslimani. Moja rahmetli supruga bila je Bonjakinja. Ja
sam se zakleo da emo do kraja ivota ivjet zajedno. Ne jedni pored
drugih, ne ona ogavna Tumanova rije suivot. Mi u Bosni ivimo
zajedno, rekao je Gojer, uz buran aplauz odobravanja., a zatm na-
stavio: Kada je vae izaslanstvo dolo u Sarajevo onda sam obeao
dvije stvari. Jedna je da u iz osobnog fundusa poklonit 50 knjiga, a
onda sam iz grada uzeo jo 150 knjiga i doao sam ovdje sa 200
knjiga. Ali, ovo nije kraj drugovanja izmeu Sarajeva i Siska. Najva-
nije obeanje ostavio sam za kraj. Kao ovjek ijim venama tee pla-
va eljina krv obeao sam da e se Fudbalski klub eljezniar po-
bratmit sa sisakom Segestom i da e igrat na vaem stadionu. I
na kraju hou najjai pljesak za ovo to u na kraju rei: neka Bog i
Allah dragi uvaju Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.
U okviru kulturno-umjetnikog programa nastupili su BKUD
Nur Sisak (koreografja Banjaluke igre), enski pjevaki zbor
Bulbuli Zagreb (sevdalinke Ja zagrizoh areniku jabuku i Lijepi
li su mostarski duani), Ansambl Bosana Zagreb (narodne pje-
sme Sarajice, hajdemo i Bosanski kariik), Djeji Zvrk teatar
KDBH Preporod Zagreb pod vodstvom dramaturga i knjievnika
Rusmira Agaevia (sthovni igrokaz Ayvaz-dedo), Pavao Ani,
harmonika i vokalni interpretator sevdalinki iz Moenice kod Si-
ska (sevdalinka Jahao sam konje), te pjesnik i glumac Enes Kievi
(izbor pjesama hrvatskih i bosansko-hercegovakih pjesnika).
Programu u Drutvenom domu INA Rafnerije nafe Sisak, koji
je ukupno trajao dva sata, prisustvovalo je 300-tnjak posjettelja.
Mnogi su rekli da nikada nisu prisustvovali kvalitetnijoj priredbi, s
vie pozitvne energije, iskrenijih emocija i ljepih poruka. Posebno
su bili zadivljeni gost iz BiH, koji su s velikim iznenaenjem, ali i
neskrivenim simpatjama, svjedoili kako sisaki Bonjaci uvaju
svoj identtet i kulturno naslijee i kako iskreno vole Bosnu i Her-
cegovinu. Priredbu je na inspiratvno rijetko vien nain vodio Sini-
a Vidovi Cezar, poznat sisaki novinar i radijski voditelj, veliki
prijatelj BiH i bonjakog naroda, voditelj prvih priredbi koje su
Bonjaci prije 10-ak godina organizirali u Sisku. Veliko hvala za sve
godine iskrenog prijateljstva i potovanja! q
Ismet ISAKOVI
BONJACI U HRVATSKOJ
Rahmetli Sulejman ii rodio se 1924. godine u Prijepolju. U
svojih 90 godina proivio je dug, bogat i intenzivan ivot, kakav ri-
jetko tko poivi, potpuno ispunjen u profesionalnom i osobnom
pogledu. ivotni put mu je vodio od rodnog Prijepolja, uea u
partzanskim jedinicama u Drugom svjetskom ratu, poratnog ko-
lovanja u Leskovcu, te odgovornih funkcija u tekstlnoj industriji u
Beogradu i Zemunu. Od 1960. zapoljava se i prelazi ivjet u Za-
greb odakle je upuen na izgradnju tekstlnih tvornica u Aliru, a
kasnije ga profesionalna karijera vodi u Istanbul, zatm u Mnchen
i Be. Bio je nadasve veoma uspjean privrednik i poduzetnik, po-
slovan ovjek, brian suprug i otac, dobar prijatelj.
Kroniku svog ivota opisao je u knjizi Album sa starim slikama,
koja je tskana 2011. godine u nakladi Meihata Islamske zajednice u
Hrvatskoj. Knjiga sadri 320 stranica velikog A4 formata, a ilustrirana
je s vie od 340 fotografja. Zbog iieve izvanredne sposobnost
pripovijedanja radi se o jedinstvenoj i autentnoj prii. Album sa
starim slikama nije samo album slika, ve duboko djelo, koje govori
o obitelji Sulejmana iia tokom 300 godina (koliko su oni prisutni
na ovim prostorima), o Sandaku i muslimanima u njemu i, na kraju,
o tekim vremenima i preprekama kroz koje je prola njegova gene-
racija izmeu 1930. i 1990. godine. Iz knjige smo mogli spoznat ne
samo njegov plodan i uspjean ivot, ve dijelom prepoznat i svima
nam zajedniku, teku i bolnu bonjaku sudbinu na vjetrometni
svjetova, velikih sila i interesa, preputenih sami sebi. Zato njegova
knjiga nije album, ve dokument koga e itat i zakljuke izvlait ne
samo njegovi zemljaci, ve i povjesniari.
Rahmetli Sulejman ii je aktvno sudjelovao u formiranju i ra-
du bonjakih udruga u Hrvatskoj Bonjake nacionalne zajedni-
ce Hrvatske, KDBH Preporod, MDD Merhamet, Udruge Bonja-
ka branitelja Domovinskog rata Hrvatske i Vijea bonjake nacio-
nalne manjine grada Zagreba. Bio je i ostao otvoren, iskren i, bez
ustezanja, ustar branitelj istne i prava bonjakog naroda. Zbog
njegove humanost i dostojanstva, zasluga i sveukupnog djelovanja
u zajednici, na Skuptni Bonjake nacionalne zajednice za grad
Zagreb 2010. godine proglaen je poasnim lanom.
Sulejman ii je preselio na Ahiret u ponedjeljak, 17. oujka
2014. Denazu namaz na zagrebakom groblju Mirogoj, 20. oujka,
predvodio je kurra hafz mr. sc. Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki.
U svom govoru istaknuo je da je rahmetli Sulejman podjednako nje-
govao i svoj islamski i europski identtet. Ukratko kada bi ga opisao,
rekao bih da je njegov govor bio narodski, dranje plemiko, manir
graanski, dobrohotnost puka, a merhamet bonjaki. Njegova
snaga nije bila naglaena individualnost, nego drutvenost ka zajed-
nikom cilju. Vrijednost jednoga naroda ili zajednice nalaze se u nje-
govim pojedincima. Mi dobro znademo da su pojedinci inili i ine
ovu nau Islamsku zajednicu. Koliko zajednica ima vrijednih pojedi-
naca, toliko i vrijedi, a vrijedni su oni pojedinci koji su spremni dio
svojih vrijednost poklonit zajednici. Kod njega nas je naroito privla-
ilo nekoliko pojedinost, a jedna od njih je staloenost, sposobnost
prenoenja doivljaja. Da je tomu tako potvruje i knjiga koju nam je
ostavio. No, imao je jednu od najvrjednijih osobina da nikoga ne
povrijedi. Ponekad me podsjeao na rahmetli dr. Sulejmana Maovi-
a, koji isto tako potjee iz naeg Sandaka, a ljudi iz th krajeva su na
IN MEMORIAM SULEJMAN II (PRIJEPOLJE, 1924. ZAGREB, 2014.)
Odlazak dobrog ovjeka
zaista velianstven nain odrali svoju vjeru i tradiciju bez ikakve za-
drke, izmeu ostaloga, rekao je glavni imam zagrebaki.
U ime bonjakih asocijacija od rahmetli Sulejmana prigodnim
govorom se oprosto prof. dr. sc. Sead Berberovi, predsjednik
BNZH. Ono to fascinira kad se iitava ivotni put Sulejmana ii-
a je nepokolebljivost duha, istrajnost i izdrljivost u neprestanoj
borbi za opstanak i bolji ivot, to ga je krasilo i u najteim trenuci-
ma s kojima se svi u ivotu suoimo. Njegov ivot moe bit primjer
i uzor svim Bonjacima kako se u nepovoljnim okolnostma moe
uz puno dostojanstvo, asnost i esttost bit izuzetno poslovno
uspjean, prebrodit prepreke i otrpjet nepravdu, a uz to bit uzo-
rita glava obitelji, bez imalo kompleksa bit snano angairani i ista-
knut lan u rukovodstvima bonjakih udruga i u Islamskoj zajed-
nici i istovremeno bit ravnopravno ukljuen i potovan u zagre-
bakoj i hrvatskoj sredini u kojoj je proveo najvei dio svog ivota.
Sulejmana iia u se uvijek sjeat po iroko nasmijanom i vese-
lom licu i pogledu iz kojeg je vazda iskrio osmijeh i ivotna radost.
Nikad ga nisam vidio namrtenog, zlovoljnog, ljuttog. Iz njega je
zraio zarazni optmizam i uz njega su svi problemi, koji su izgledali
veliki, teki i nerjeivi odjednom postajali manji, laki, savladivi.
Pamtt u ga kao doajena bonjake scene, ovjeka koji nam je uvi-
jek davao podrku, savjete, pomagao u radu, sve to na thi, nena-
metljivi nain. Nisam ga doivljavao kao oca, jer otac moe da bude
i strog i prijekoran i otar. Toga kod Sulejmana nije bilo: vie se
ponaao kao dobri amida, ado, koji je blag i brian, koji je tu da
pomogne, koji ima razumijevanja za pogreke i koji zna da uput.
Sulejman je to inio na prekrasan nain: nikad nas mlae nije uko-
rio, ve bi, s blagim osmijehom koji mu nije silazio s lica, savjeto-
vao, predlagao i pomagao i tek bi kasnije postali svjesni da nas je i
uio i poduavao, upuivao i odgajao, na nain koji je bio svakome
prihvatljiv. Nije to bio samo plod njegovog golemog ivotnog isku-
stva i mudrost ve karakterna osobina kakva se rijetko susree.
Uvijek je bio uz nas tu negdje blizu, kao pouzdani, nevidljivi oslonac
ije se djelovanje itekako osjealo, izmeu ostaloga, rekao je prof.
dr. Sead Berberovi, predsjednik BNZH. q
Ismet ISAKOVI
Sulejman ii (1924. 2014.)
HRVATSKA
Novi dravni odvjetnik bit e dosadanji ravnatelj USKOK-a Din-
ko Cvitan. Objelodanjeno je to krajem veljae 2014. Tako je doao
kraj jo jednom dugogodinjem dravnom kadru Mladenu Bajiu
koji kao ni Anton Kovaev nije vie uivao povjerenje premijera
Zorana Milanovia.
Dinko Cvitan novi Mladen Baji
Cvitan je karijeru zapoeo u Tuiteljstvu u bivoj Jugoslaviji, od-
lazi u privatnike, postaje odvjetnik, granate mu unitavaju ured u
Daruvaru. Radi u Sunce osiguranju Jake Andabaka, pa se opet
vraa u dravnu slubu. Njegovi nekadanji kolege kau da je izu-
zetno pouzdan, strastven te kako nee bit podloan utjecaju poli-
tke. Mladen Baji bi mu trebao postat zamjenikom, a neki pak
smatraju kako e mu bit siva eminencija.
PROMJENE U DORH-U, PREMIJER MILANOVI PUTOVAO U AUSTRALIJU
Dinko Cvitan na elu DORH-a
Lokalni eri
Graani u prijavama Dravnom odvjetnitvu i USKOK-u najvie
ukazuju na problem u podruju sudovanja, rada lokalne i regional-
ne samouprave te s tm povezane javne nabave, a primarna je za-
daa rjeavanje korupcije na lokalnoj razini, jer su lokalni erif da-
leko opasniji nego to to izgleda, istaknuo je nedavno Cvitan.
Dinko Cvitan je prije raspada Jugoslavije radio u Tuiteljstvu za-
jedno s Antom Nobilom, Jadrankom Slokovi i edom Prodanovi-
USTAVNI SUD RH ODBIO RADIMIRA AIA
Dok je premijer privodio kraju posjet Australiji i Novom Zelandu,
Ustavni sud je odbio zahtjev njegovog biveg suradnika, nekadanjeg
prvog potpredsjednika Vlade RH Radimira aia. ai se najviem
pravosudnom tjelu poalio da mu je u Hrvatskoj izreena stroa ka-
zna nego u Maarskoj, gdje je osuen za izazivanje prometne nesree
s dvoje poginulih, te da mu je pritom prekren niz Ustavom zajame-
nih prava.
Pravomonu presudu zbog nesree s poetka 2010. sud u maar-
skom Kapovaru donio je krajem studenog 2012. ai je odmah nakon
te odluke dao ostavku na dunost potpredsjednika Vlade RH i ministra
gospodarstva te od maarskih vlast zatraio dozvolu da kaznu slui u
Hrvatskoj. Nakon to je Maarska udovoljila aievu zahtjevu, zagre-
baki upanijski sud potvrdio je maarsku presudu, a Vrhovni sud odbio
njegovu albu i potvrdio kaznu od 22 mjeseca uz sigurnosnu mjeru za-
brane upravljanja motornim vozilom od tri godine.
No, aieva obrana smatra da je pritom dolo do pogrenog
pravnog tumaenja jer je prema maarskoj presudi ai nakon polo-
vine kazne trebao bit puten na slobodu, dok se hrvatski sud vodi
domaim zakonom koji propisuje da za otpust nakon 11 mjeseci mora
podnijet posebnu molbu.
Na aievu tvrdnju da bi iz maarskog zatvora izaao prije nego-
li iz hrvatskog Ustavni je sud zakljuio da je rije o hipotetkom prigo-
voru koje Ustavni sud nije ovlaten ispitvat. Iako su potvrdili realnu
mogunost da bi mu zatvor u Hrvatskoj mogao potrajat dulje od 11
mjeseci, to je u maarskoj presudi odreeno kao minimum, Ustavni
je sud zakljuio da aieva prava nisu prekrena sve dok mu kazna ne
premai ukupna 22 mjeseca na koliko je osuen. Ustavni sud na kraju
podsjea da Ustav RH ne priznaje pravo na uvjetni otpust, pa tu prav-
nu mogunost, samu po sebi, Ustavni sud ne tt u postupcima pokre-
nutm ustavnim tubama. q
Radimir ai
Dinko Cvitan
Cvitanov bivi ef, prvi ravnatelj USKOK-a eljko ganjer, sma-
tra da je rije o savjesnom ovjeku koji je potpuno predan poslu te
koji usto ima sveobuhvatno pravno obrazovanje, to ga, smatra
ganjer, ini kvalifciranim za obavljanje takve dunost. Svaki o-
vjek ima svoje pogonsko gorivo; spominje se da je na strani Cvitana
vie strast u tom poslu. Ja ne mislim da strast nije bilo kod Bajia,
samo netko tu strast i energiju zna bolje kontrolirat i kanalizirat u
odreenom pravcu; mogue je da e tu bit i neeg novog, kazao
je ganjer, koji misli da e Cvitan odolijevat politkim pritscima.
Dodaje da je za sada enigma sadraj zahtjeva koje je pred Cvitana
stavio Zoran Milanovi. Vjeruje da premijer oekuje jo prodorniji i
efkasniji rad. Ja isto tako vjerujem da e Cvitan imat dovoljno
osobne hrabrost i dovoljno profesionalne mudrost da dri na jed-
noj adekvatnoj distanci eventualne politke naloge koji bi mogli
dovest u pitanje samostalnost i neovisnost DORH-a i da e znat
uspostavit onu nunu sterilnu zonu, rekao je. Za Cvitana kae da
je vrst i odluan te u ist mah topao ovjek koji je svoje suradnike
uvijek spreman zattt. Ne znai to da je Cvitan ef koji je spre-
man tolerirat svinjarije, no ne treba dvojit da e stat u obranu
svakog suradnika koji predano radi, rekao je ganjer.
HRVATSKA
em. 1990. je svojevoljno napusto dravnu slubu i krenuo u od-
vjetnitvo. S obzirom na to da su pravila struke branila bivim suci-
ma i tuiteljima da otvore odvjetniki ured u istom mjestu u kojem
su slubovali, Cvitan odlazi u Daruvar. U rujnu 1991., tjekom bom-
bardiranja dvije su mu granate pogodile ured. Vraa se supruzi i
djeci u Zagreb gdje mu zbog ratnih okolnost Odvjetnika komora
ipak doputa preseljenje posla u glavni grad. 1999. zapoljava se u
Sunce osiguranju Jake Andabaka. U dravnu slubu vraa se
2003. na nagovor Laze Pajia, tadanjeg zamjenika Mladena Bajia.
Ubrzo je premjeten u USKOK. Poetkom 2004. postaje zamjenik
prvog ravnatelja USKOK-a eljka ganjera, da bi 2005. postao v.d.
ravnatelja USKOK-a. Imenovan je ravnateljem poetkom 2006., a u
svibnju 2010. prisegnuo je na drugi mandat.
Lokalnim elnicima iz vladajue garniture dosta se bavio. Tako
je USKOK pod njegovom vodstvom preuzeo istragu o sisako-mo-
slavakoj upanici Marini Lovri Merzel. Podignuli su i optunicu
protv vukovarskog gradonaelnika eljka Sabe.
Glavni dravni odvjetnik sa 12-godinjom praksom na toj pozi-
ciji, trebao bi postat Cvitanov zamjenik. Hoe li to znait da e
Baji i dalje povlait konce? Baji kao Cvitanov zamjenik moe
bit siva eminencija, po mom dubokom uvjerenju, samo i u mjeri
koliko su njegovi prijedlozi pametni promiljeni, zakonit i djelo-
tvorni. Prema tome, svatko bi imao takvu sivu eminenciju. Uvjeren
sam da e Baji bit lojalan suradnik Cvitanu kao to je Cvitan bio
lojalan suradnik njemu, zakljuio je ganjer.
to se te Bajia, o njemu je svoje miljenje iznio bivi predsjed-
nik Vrhovnog suda Krunislav Oluji. udi se da Baji odlazi sa svim
pohvalama i pita se zato onda nije ostao na elu DORH-a. Ne znam
u emu lei glavni razlog toga to nije dobio etvrt mandat. Poziva-
nje premijera Milanovia na demokratske standarde prema kojima
nitko ne bi trebao bit dunosnik dulje od dva mandata je neobino,
jer je ova vladajua garnitura imenovala Branka Hrvatna na trei
mandat predsjednika Vrhovnog suda i tme oito prekrila dobru de-
mokratsku praksu na koju se kod Bajia poziva, objanjava Oluji.
Podsjea da je Milanovi, dok je bio u oporbi, a kada je Baji
dobivao svoj trei mandat za vrijeme vlade Jadranke Kosor, otro
istupao protv glavnog dravnog odvjetnika. ini mi se da u Mila-
novievoj osobnoj nesklonost Bajiu trebamo trait razloge nedo-
djeljivanja jo jednog mandata, kazao je Oluji. Naelno Cvitana
smatra prihvatljivim rjeenjem jer je ovjek iz sustava. Vjeruje da
e blisko suraivat s Bajiem, a ne iskljuuje mogunost rotacije
funkcija, da Baji postane ravnatelj USKOK-a.
Oluji smatra da bi se Cvitan mogao razvit u prepoznatljivu oso-
bu, ne samo na pravosudnom, nego i politkom nebu, jer htjeli mi to
priznat ili ne, napominje, Baji je dao organizaciji snaan peat i vje-
ruje da e Cvitan u prvo vrijeme bit, ne u njegovoj sjeni, nego da e
se rad DORH-a temeljit na organizaciji i osobi Mladena Bajia.
Upitna vanost viednevne posjete
U prvoj polovici oujka 2013. premijer Zoran Milanovi boravio
je 10 dana u Australiji. Mnogi su se pitali zato toliko ide na daleki
put, odnosno koje e efekte od toga imat Hrvatska. Na novinarsko
pitanje boji li se da tjekom tog puta moe doi do izvanrednih sum-
mita EU-a ili NATO-a zbog krize u Ukrajini, Milanovi je rekao da pro-
cjene kau da toga nee bit. Dobro, da li to znai da nikada ne bih
smio bit odsutan 10 ili 11 dana. Moda ste u pravu, moda niste u
pravu, moda je ovo moja dunost. U ovih 10, 11 dana procjena je da
se nee nita dogaat, a ako se dogaa u Ukrajini, to je dovoljno
daleko od Hrvatske, bez obzira to Ukrajina granii s EU-om, rekao
je hrvatski premijer. Na upit ima li neki alternatvni plan ako se ipak
neto nepredvieno dogodi, Milanovi je rekao: Gledajte, tamo
gdje sam ja, tamo je moj posao, ne mogu od njega nit elim pobjei,
svejedno jesam li u Zagrebu, nekom drugom gradu ili u Australiji,
koja je malo dalje od Bruxellesa, ali to je neto to je moj posao. To
je putovanje na koje ne idemo da bi se vratli recimo s novcem u
podstavi sakoa ili sa ekovima ili sa gomilom novaca ili sa gomilom
pia, nego je to posjet jednoj vanoj dravi. U obje drave, Australiji
i Novom Zelandu ima dosta Hrvata. Zajednice nisu ni politki iste,
LUKA BURILOVI NA ELU HGK
Poetkom oujka 2013. Luka Burilovi je izabran za predsjednik Hr-
vatske gospodarske komore (HGK) u mandatnom razdoblju od 2014. do
2018. godine. Burilovi je blizak HDZ-u, a u drugom krugu glasovanja
dobio je 41 glas, dok je njegov protukandidat Damir Kutrak dobio 30
glasova lanova Skuptne HGK. Burilovi, predsjednik Uprave Sladora-
ne upanja, elno mjesto Komore preuzeo je 1. travanja.
Skuptna HGK o predsjedniku je odluivala izmeu etri kandi-
data, uz Burilovia i Kutraka, kandidat su bili i Vladimir Ferdelji i Zlat-
ko Hodak. Nakon to u prvom krugu nitko nije dobio natpolovinu
veinu, u drugi su krug uli Burilovi i Kutrak.
Upravni odbor HGK je poetkom veljae raspisao javni poziv za izbor
novog predsjednika HGK. Na natjeaj se javilo 17 kandidata, a nakon to
je Upravni odbor razgovarao s 15 kandidata (dva se kandidata nisu
odazvala pozivu na razgovor) predloio je skuptni etri kandidata.
Na elu HGK kao vriteljica dunost predsjednice Upravnog odbora
i predsjednice HGK bila je Sabina krt, pomonica ministra gospodar-
stva. Ona je na tu funkciju dola sredinom studenoga prole godine,
nakon razrjeenja dugogodinjeg elnika Komore Nadana Vidoevia,
uhienog zbog sumnje u izvlaenja najmanje 35 milijuna kuna iz HGK.
Vidoevia je na elu HGK bio 18 godina, a USKOK ga teret da je organi-
zirao kriminalnu skupinu radi izvlaenja milijunskih iznosa iz HGK. q
Luka Burilovi
Mladen Baji
HRVATSKA
PROMJENE I NA ELU IDS-A
Dosadanji potpredsjednik stranke i pulski gradonaelnik Boris
Milet na Izbornom saboru u Poreu sredinom veljae 2014. izabran
za novog stranakog lidera, ime je IDS, nakon pune 23 godine vlada-
vine Ivana Jakovia, dobio novog predsjednika.
Zahvalivi se delegatma na povjerenju te svom prethodniku na
hrabrost i vizionarstvu, novi je predsjednik IDS-a poruio kako stran-
ka nije nikada bila jaa i bez podjela. Nalazimo se na pola puta i puno
je posla jo pred nama jer Istru vidim kao najrazvijeniju regiju u Europi.
Na regionalni identtet, antfaizam i multkulturalnost su vrijednost
koje nas odreuju, kazao je Milet, dodavi kako IDS potuje tradiciju
Istre premda, kako je rekao, politki Zagreb to esto ne razumije.
Nama je regionalni identtet svetnja te o Istri elimo odluivat iz
Istre, poruio je Milet, dodavi kako je danas Istra dobar brend.
Ustvrdivi kako je svjestan da su promjene u stranci nune te kako
stranku treba modernizirat, Milet je istaknuo kako je cilj da IDS ima
svog zastupnika u Europskom parlamentu. Najavio je da e ta stranka
poduprijet kandidaturu Ive Josipovia za novi mandat predsjednika RH.
Boris Milet je bio jedini kandidat za predsjednika IDS-a. Od uku-
pno 273 delegata, Izbornom saboru su prisustvovala 243, od kojih tri
nisu dala svoj glas za izbor Mileta na elo stranke. Dosadanji pred-
sjednik stranke Ivan Jakovi, kojeg su skuptnski delegat, na prijed-
log novog predsjednika Borisa Mileta, proglasili poasnim predsjed-
nikom IDS-a, ustvrdio je kako u politci nije vano samo sudjelovat,
nego svaki put pobijedit.
Za pet potpredsjednika stranke izabrani su Valter Flego, Renato
Kruli, Roberta Lakoeljac, Nivio Stojni i Glorija Paliska Bolterstein
koji su, takoer, bili jedini kandidat za potpredsjednike funkcije. q
Boris Milet
prema tome moe bit i neugodnih situacija. To je moj posao, od ta-
kvih stvari se ne treba skrivat, odgovarao je premijer Milanovi.
Hrvatski premijer Zoran Milanovi kao prvi predsjednik Vlade
otkako je Hrvatska neovisna, boravio je do 16. oujka 2014. u rad-
nom posjetu Australiji i slubenom Novom Zelandu. Sastao se s
tamonjim premijerima, elnicima Parlamenata i oporbe, razgova-
rat s hrvatskom i poslovnom zajednicom, drat predavanja na
Sveuilitma i posjett pet gradova.
Prireen mu je prijem u gradskoj vijenici Hurtsvillea, junog pred-
graa Sydneyja, a razgovarao je i s predstavnicima poslovne zajednice
Novog Junog Walesa u Sydneyju, odrao je predavanje na tamo-
njem Sveuilitu Macquire i posjeto redakciju hrvatskog programa
SBS-a, javne australske radio-televizijske mree. Potom se hrvatsko
izaslanstvo, u kojem su i ministar obrane Ante Kotromanovi i premi-
jerova supruga, bili u Canberri gdje je premijer ponovo razgovarao s
hrvatskom i poslovnom zajednicom. Sastao se s predsjednicom Zastu-
pnikog doma australskog parlamenta Bronwyn Bishop i poloio vije-
nac na grobnici neznanog vojnika. etvrt se dan sastao sa svojim kole-
gom i domainom Tonyjem Abbotom. Posjet Australiji zavrio je u
Melbourneu predavanjem na Sveuilitu Monash i sastancima s elni-
kom australske oporbe, laburistom Billom Shortenom i predsjedni-
kom Gornjeg doma australskog parlamentu Johnom Hoggom.
Predavanja po Sveuilitima
Milanovi je uz tradicionalnu maorsku dobrodolicu sveano
doekan u Aucklandu i odmah po dolasku razgovarao s novozelan-
dskim premijerom Johnom Keyjem. Ist je dan hrvatski premijer
odrao predavanje na Sveuilitu u Aucklandu i razgovarao s opor-
benim elnikom Davidom Cunlifeom. I s hrvatskom se zajednicom
sastao u Aucklandu, a sedmog dana posjete i u Wellingtonu, to
mu je bila i zadnja etapa turneje po Oceaniji.
U Novom Zelandu ivi oko 60.000 ljudi hrvatskog podrijetla. U Au-
straliji prema slubenim popisima stanovnitva ivi oko 120.000 Hrva-
ta, a procjene se kreu izmeu 200.000 i 250.000. Posjet iseljenim
Hrvatma tek je jedan od razloga za ovo putovanje, navodi hrvatska
vlada i objanjava kako su se ostvarenjem najvanijih hrvatskih vanj-
skopolitkih ciljeva stekli uvjet za irenje vanjskopolitke suradnje na
druge kontnente i potencijalno vane gospodarske partnere.
Tijekom posjeta Novom Zelandu potpisan je i dogovor o progra-
mu tzv. radnog odmora izmeu dviju drava. On e, kae se u pri-
openju, omoguit da do 100 mladih ljudi (18-30 godina) godinje
otputuje iz Hrvatske na Novi Zeland, da ondje studiraju ili se odma-
raju, a svoj boravak fnanciraju zaposlenjem tjekom maksimalno
godinu dana. Osim na Sveuilitu u Aucklandu, premijer je odrao
predavanja i na Sveuilitma u Sydneyu i Melbourneu. Ta su tri sve-
uilita meu najboljima na svijetu. Sidnijsko sveuilite slavi 30. go-
dinjicu programa hrvatskih studija, prvog priznatog programa
hrvatskog jezika u svijetu, koji ve godinama sufnancira i hrvatsko
Ministarstvo obrazovanja i po odluci Vlade nastavit e ga fnancirat
jo najmanje pet godina s 2,26 milijuna kuna. U proteklih 30 godina
prosjean broj upisa na hrvatske studije bio je oko 120 godinje.
Centar hrvatskih studija u Sydneyju u sljedeem petogodi-
njem razdoblju namjerava znatno unaprijedit svoje nastavne i
znanstvene kapacitete kroz reorganizaciju i restrukturiranje kolegi-
ja koji se bave hrvatskom kulturom i povijeu. Cilj je ponudit
atraktvnije kolegije koji e privui vei broj studenata hrvatskog,
ali i nehrvatskog podrijetla, i osigurat regrutranje i produkciju po-
slijediplomskih studenata.
Ministar obrane Ante Kotromanovi sastao se sa zamjenikom
ministra obrane Australije Stuartom Robertom te ministrom obra-
ne Novog Zelanda Jonathanom Colemanom i s njima razgovarao o
suradnji u meunarodnim operacijama ISAF i ATALANTA, o sigur-
nosnoj situaciji u dvije svjetske regije i borbi protv piratstva te o
mogunostma vojno-tehnike suradnje i transfera tehnologije,
ponajprije u vezi s razminiranjem i mornarikom tehnologijom. q
Edis FELI
Prosvjedi hrvatskog iseljenitva zbog Milanovievog posjeta
HRVATSKA
Sukob izmeu premijera Zorana Milanovia i ministra fnancija
Slavka Linia sada ve traje mjesecima, a prema procjenama anali-
tara ini se da premijer trai neku veu greku kako bi smijenio
jednog od najpopularnijih dravnih dunosnika. Zahuktavat se po-
elo nakon afere egon u sijenju 2014., o emu smo ve pisali, a
cijela veljaa i travanj protekli su u napetoj atmosferi izmeu njih
dvojice, to se, kako emo vidjet, nastavit i u travnju.
Da e to bit rovovska bitka nagovijestla je i informacija od 21.
veljae 2014., koju je objavio rijeki Novi list, da je premijer odlu-
io ukinut Zakon o fnancijskom poslovanju i predsteajnoj nagod-
bi. Predsteajna nagodba je uvedena kao privremena, krizna mjera
koja je u kratkom roku trebala pomoi konsolidaciji poduzea i za
koju se od starta znalo da ima ogranien rok trajanja, to su nagla-
avali i njeni zagovornici. No svi su bili iznenaeni to e se to do-
godit tako iznenada. Zakon doista ima znaajnih nedostataka, no
eliminacija predsteajne nagodbe ponovno je otvorila pitanje pozi-
cije ministra fnancija Slavka Linia jer je rije o jednom od najva-
nijih njegovih projekata.
Lini u zadnjoj klupi
Zato je ministar Lini ekspresno sazvao konferenciju za novina-
re na kojoj je branio ovu kriznu mjeru. Ta mjera je dio ekonom-
skog programa Vlade s ciljem umanjenja tetnih posljedica. Ocje-
njujem da je 2013. godina u tom smislu bila uspjena, rekao je
ministar Lini.
Njegov zamjenik Boris Lalovac potom je odrao prezentaciju
pomou koje je objanjavao zato je predsteajna nagodba bolja
od steaja i samo u godinu dana viestruko uinkovitja. Drava je
od 2001. do 2013. kroz steajeve naplatla samo 10,4% potraiva-
nja, a kroz predsteajne nagodbe naplatt e 53,3%, govore podaci
Ministarstva fnancija. Takoer, u sklopljenim predsteajnim na-
godbama velikih poduzetnika je 10, srednjih 42, a malih poduzetni-
ka i obrta 552.
MINISTAR SLAVKO LINI ZASAD PRUA ESTOK OTPOR PREMIJERU ZORANU MILANOVIU
Sukob u vrhu SDP-a i Vlade
Ova mjera dala je rezultate i njome se Hrvatska u Europskoj
uniji moe stavit u vrh ljestvice. Da je nismo pokrenuli, nelikvid-
nost bi rasla, ne bi se zaustavio trend neplaanja. Najvei problem
u Hrvatskoj je nemogunost naplate potraivanja. Predsteajne
nagodbe dio su rjeenja tog problema, tvrdio je Lini. Dodao je i
kako je iznenaen kritkama da su vjerovnici ugroeni jer upravo
oni ele takve mjere kako bi ostali na tritu. Predsteajnim je na-
godbama u 2013. zaustavljena insolventnost te je spaeno na de-
setke tsua radnih mjesta. Lini nije elio odgovorit na pitanja o
odnosu njega i premijera Milanovia. Mene to ne optereuje. U
Ministarstvu fnancija se normalno radi. Odnose mene i premijera
ostavljam premijeru da razrijei, kazao je Lini. Na pitanje gasi li se
Zakon o predsteajnim nagodbama, Lini je rekao da je to prijedlog
koji trenutno pripremaju. No, predsteajne nagodbe zasad idu da-
lje, dodao je.
Ako je i bilo namjere od strane premijera da udari u nosivi stub
Linieve tvrave, ministar je brzim kontraudarom na konferenciji
za novinare otupio premijerovu otricu. No da defnitvno meu
njima dvojicom ne cvjetaju rue vidjelo se ve sutradan na SDP-
ovoj Tematsko-izvjetajnoj konvenciji pod motom Red, rad i rast.
Rije je o redovitoj Godinjoj izvjetajno-tematskoj konvenciji
stranke, koja se odrava na polovici mandata vladajue Kukuriku
koalicije na elu sa SDP-om.
I dok su svi ministri za vrijeme govora predsjednika stranke i
premijera Zorana Milanovia sjedili u prvom redu, ministar Lini
sjedio je sam u posljednjem redu. Lini je trebao sjedit pored pot-
predsjednice Hrvatskog sabora Dragice Zgrebec i ministra Gordana
Marasa, s kojim takoer vodi thi rat. Na pitanje jedne novinarke
zato sjedi u zadnjem redu, Lini je odgovorio: Za mene je nepri-
hvatljivo pitanje zato to sam tu sjeo. Jednostavno, doao sam me-
u zadnjima, a bitno je bit prisutan. A za vas je to oito zanimljivo.
Za mene glupo!
Istna je, meutm, drugaija Slavko Lini je ipak stgao prije
poetka konvencije. Nije otao ni u oblinji kaf gdje su se okupili
premijer Milanovi, Vesna Pusi, Neven Mimica, te dio ministara i
potpredsjednika Vlade. Svi su oni zajedno uli u ve popunjenu
dvoranu, a ministar Lini je uao sam i sjeo u zadnji red.
Optube za sisako-moslavaku upanicu
Premijerova inicijatva o ukidanju predsteajnih nagodbi lansi-
rana u odreenom krugu ljudi u Banskim dvorima potaknuta ne
samo aferom egon, nego i aferom o pronevjeri upanijski nova-
ca u ijem je sreditu sisako-moslavaka upanica Marina Lovri
Merzel, kojoj je Slavko Lini vjenani kum. Nju je teko optuila nje-
zina biva efca kabineta Jasmina Jovev u emisiji Nedjeljom u
dva HRT-a.
Jovev je rekla da je po nalogu upanice Lovri Merzel dvije go-
dine sudjelovala u raznim nezakonitostma, od izmiljanja radnih
mjesta do izdavanja lanih rauna. Naglasila je da su joj ostale ko-
lege govorili da se to tako radi te da strah blokira puno dobrih
ljudi koji rade u Sisako-moslavakoj upaniji. Tvrdi i da je odluila
dovoljno dugo ostat kako bi prikupila dokaze i otkrila nezakonito- Ministar fnancija Slavko Lini i premijer Zoran Milanovi
HRVATSKA
st. Jovev, koja je u meuvremenu smijenjena s dunost i kae da
e uskoro ostat i bez posla, tvrdi da je radei sa upanicom primi-
jetla raune koji se nisu mogli pravdat nikakvim dogaajem, pro-
tokolom, sastankom ili bilo im iz djelokruga upanije.
Traila sam odgovore i dobila informacije da je bila rije o ra-
unima koji su napravljeni uglavnom za privatne potrebe upanice
ili za stranake potrebe. Ne iskljuivo, ali veinom. Meni je najtei
i najozbiljniji dogaaj bio kada se od mene trailo da lairam odre-
enu dokumentaciju, kazala je Jojev. Jednom je prilikom dobila
privatni raun upaniine obitelji i nalog da izmisli dogaaj koji e
pokrit isplatu. U konkretnom sluaju izmiljen je, tvrdi, domje-
nak za branitelje za Dan branitelja, kojega te godine nije bilo, ka-
zala je Jovev. Ispriala je i da je o svemu prije godinu dana obavi-
jestla jednog ministra u SDP-ovoj vladi, navevi da je s njim dugo
razgovarala. Rekao je da nije iznenaen, da imaju puno takvih
informacija, ali da bez dokaza i svjedoka ne mogu puno. Rekla sam
da sam spremna to prijavit insttucijama, a on mi je rekao da po-
stupim po savjest, rekla je Jovev. Dodala je i da je prije godinu
dana sve prijavila USKOK-u te da zna kako je cijeli sluaj doao do
sisakog Dravnog odvjetnitva, ali da se do sada nita nije dogo-
dilo.
Istog je dana upanica sazvala konferenciju za novinare. Ovo
to se dogodilo na HTV-u je neuveno, ustvrdila je Lovri Merzel,
navodei kako iza svih napada stoji HDZ za ijeg je protukandidata
za upana Jasmina Jovev vodila kampanju u vrijeme dok je bila na
porodiljskom dopustu. Istaknula je kako je uvjerena da se radi o
osobnom obraunu, te da urednik emisije Aleksandar Stankovi
preko njenog imena nastoji spasit karijeru. Tvrdila je i kako Jovev
nema nijedan dokaz za svoje optube. Kao organizatora napada
spomenula je i HSS. Prijavljivana sam dosad preko 40 puta. To je
jedino to mogu, blatt me. No graani moje upanije nisu ni men-
talno retardirani, ni bolesni. Sigurna sam da imam podrku kolega
i graana. Svi koji po ovom pitanju trebaju neto radit, neka rade.
A ja nastavljam radit svoj posao, rekla je upanica.
Izrazila je uenje to Aleksandar Stankovi u emisiji nije spo-
menuo angaman Jasmine Jovev u predizbornoj kampanji HDZ-a.
Rekla je da se Stankovi s njom politki obraunava jer ga je tuila
zbog istupa u emisiji Nedjelom u 2. Ona je traila da iskorist
drugi dio porodiljskog dopusta, to smo joj odobrili, a za to vrijeme
radila je na kampanji moga protvnika za poziciju upana, Ive ini-
a, kazala je sisako-moslavaka upanica.
I KALEM POVEZAN S LINIEM
Ono o emu javnost otvoreno pria, da Lini pogoduje svojim pri-
jateljima, moglo bi dodatno ugrozit njegovu poziciju. Otvoren je slu-
aj sisako-moslavake upanice Marine Lovri Merzel, koja je pod
istragom USKOK-a zbog navodne zlouporabe poloaja i stjecanja pro-
tupravne korist. A upravo joj je Slavko Lini vjenani kum.
Opinsko dravno odvjetnitvo u Karlovcu podignulo je optunicu
i protv Joze Kalema, rijekoga gospodarstvenika, vlasnika tvrtke Ri-
Petrol. Sumnjii ga se da je nezakonito preuzeo vlasnitvo nad kame-
nolomom IGM Tounj u Vrbovskom, ime se okoristo za 103 milijuna
kuna. Opinsko dravno odvjetnitvo u Karlovcu podiglo je prije tri
dana pred karlovakim Prema tvrdnjama Ivice Paena, vlasnika kame-
noloma IGM Tounj do 2009. godine, tada mu je Kalem s organizira-
nom skupinom, uz bezbrojne cesije, uknjibi zalonih prava, ugovora i
zatajivanja aneksa th ugovora preoteo IGM Tounj, u ijem je sklopu
bio i kamenolom.
Podsjetmo, Slavko Lini je sa Jozom Kalemom prolu Novu godi-
nu doekao u Dubaiju, a ljet su zajedniki krstarili Jadranom. Kalem je
tako, nakon egona i Merzelice, trei ovjek koji se naao na udaru
zakona. No rijeki SDP-ovci, gradonaelnik Vojko Obersnel i upan
Zlatko Komadina, rezolutno su u zajednikoj izjavi dali podrku Liniu,
rekavi da on mora ostat lan Vlade.
Nakon to je ministar fnancija Slavko Lini poruio da se svog pri-
jatelja Joze Kalema ne odrie, a nakon to je protv njega Dravno od-
vjetnitvo u Karlovcu podiglo optunicu, sve je na Novom Zelandu
komentrao premijer Zoran Milanovi. Na pitanje stavlja li to ministra
Linia u nezgodan poloaj, premijer Milanovi je odgovorio: Ne vidim
da je Lini u nezgodnoj situaciji. Jedino to treba potovat, jer mi smo
vlast, dakle ljudi su nam dali povjerenje, treba potovat odluke Drav-
nog odvjetnitva. Dravno odvjetnitvo nije nikakva paravojna organi-
zacija ni paraobavjetajno podzemlje, nego je samostalno i neovisno
dravno tjelo koje podie optunice. I kada bi protv mog prijatelja
podiglo optunicu, ja bih prijatelja i te kako pitao i pogledao u oi: Je
li to istna? Na dodatni upit novinara je li karijera ministra Linia u
pitanju, premijer je rekao: Mislim da sam odgovorio na to pitanje.
Ministar Lini izjavio je nakon toga u jednom intervjuu da je Jozo
Kalem njegov prijatelj i da to nikad nee promijenit, kao i da vjeruje
da se preko Kalema pokuava stvorit negatvan imid o njemu. q
Marina Lovri Merzel
Slavko Lini
Kovaev morao odstupiti
Nakon inicijatve o ukidanju predsteajnih nagodbi te munjevite
Linieve reakcije, u oujku 2014. premijer je opet pokazao da nee
tek tako odustat. Dugogodinji predsjednik Uprave HBOR-a Anton
Kovaev morao je odstupit. Najavio je to na konferenciji za novina-
re, rekavi da nakon 21 godine HBOR treba promjenu, to znai da se
nee kandidirat za novi mandat. No, bilo je jasno da je izgubio po-
drku premijera Milanovia. Na pitanje o njegovoj budunost u
HBOR-u odgovorio je kako je za uspjeno obavljanje ovako odgovor-
HRVATSKA
nog posla nuna jednoglasna podrka, a budui da je takva podrka
izostala, Kovaev se nee kandidirat za novi mandat.
Posljedica je to prije svega afere egon u kojoj je HBOR odo-
brio kredit tvrtki Branka egona, biveg pomonika ministra fnan-
cija. Lini je branio egona ekajui da svoj sud da Povjerenstvo za
sukob interesa, ali je premijer Zoran Milanovi javno zatraio ego-
novu smjenu i prije tog oitovanja. Stoga je Lini zatraio razrjee-
nje egona na zahtjev premijera, a nakon toga je Povjerenstvo pre-
sudilo da se radilo o sukobu interesa, te je itav spis uputlo u
DORH. U takvoj situaciji Kovaev je odluio da se vie nee kandidi-
rat i tme e ovog lipnja zavrit svoj posao na poziciji elnog ovje-
ka HBOR-a.
Kao najizgledniji kandidat za tu dunost se spominju Boris La-
lovac, zamjenik ministra fnancija, SDP-ov kandidat za gradonael-
nika Zadra Ivo Bili, lan Uprave Hypo banke, te Tomislav Vuji,
lan Uprave Erste banke. Kako se moe neslubeno doznat, Lalo-
vac e, iako je lojalan Liniu, pristat oti u HBOR ako to bude odlu-
ka predsjednika Vlade. No, u tom sluaju bi ministar fnancija u vrlo
kratkom periodu ostao bez dva jaka ovjeka u resoru egona i
Lalovca, a kako u zadnje vrijeme nije u najboljim odnosima ni s Na-
dom avlovi Smiljanec, efcom Porezne uprave, jasno je kako bi
pozicija Slavka Linia bila znatno oslabljena. Osim toga, u Poreznoj
upravi traje javni rat izmeu razliith frakcija unutar Ministarstva
fnancija i Porezne uprave, u koje su navodno ukljueni jo neki
SDP-ovi elnici, poput Gordana Marasa, ministra poduzetnitva, pa
je jasno kako bi u takvom okruenju rad Slavka Linia bio i te kako
otean. Iako trenutno traje zatje u sukobu izmeu Milanovia i
Linia, bolje upueni tvrde kako predsjednik Vlade samo eka je-
dan pogrean korak ministra fnancija da ga smijeni. Ako se zbilja
odlui za Lalovca, bit e to jasna poruka Liniu da ga eli dodatno
oslabit, a Lini e opet teko moi javno grintat zbog toga pote-
za, jer ipak dunost efa HBOR-a preuzima njegov ovjek iz Mini-
starstva, a Lini je ef Nadzornog odbora HBOR-a. No, ako ministar
pokae i najmanju nelojalnost takvom kadroviranju predsjednika
Vlade, vjerojatno moe oekivat smjenu. Ipak, najizgledniji kandi-
dat za elnika HBOR-a za sada je Ivo Bili.
Slijedea situacija koja bi se mogla pokazat nezgodnom za Lini-
a jest ona da Europska komisija ne prihvat u cijelost plan reba-
lansa Dravnog prorauna i bude zahtjevala od Hrvatske da dodat-
no smanji defcit prorauna. U tom sluaju bi se vjerojatno moralo
ranije ii na poreze na nekretninu, kamate i kapital, te proirenje
baze za porez na dohodak, i to bi moglo bit okida za nove sukobe
Milanovi Lini. Neslubeno se moglo doznat da Milanovi podu-
PICULA POTENCIJALNI NASLJEDNIK MILANOVIA
Premijer Zoran Milanovi mogao bi otvorit jo jedan front prema
takoer uglednom SDP-ovcu Toninu Piculi. Ovaj nekadanji hrvatski
ministar vanjskih poslova nastupom u Nedjeljom u dva iskreno je i
otvoreno govorio o odnosu s premijerom i stanju u stranci, vidljivo
razoaran petm mjestom na list za Europski parlament. Otvoreno je
rekao da zasluuje prvo mjesto na list za Parlament EU, ali i dodao da
je peto mjesto za njega izazov jer e mu omoguit da se ponovno
potvrdi kod svojih biraa. Picula je, podsjetmo, na lanjskim europ-
skim izborima osvojio najvie preferencijalnih glasova od svih kandi-
data, ali ni to mu nije pomoglo da ponovno nosi SDP-ovu koalicijsku
listu za EU-izbore u svibnju. tovie, iako zvijezda proteklih izbora za
EU, ini se da je Picula pao u potpunu nemilost efa stranke Zorana
Milanovia.
Picula je objasnio svoju suradnju s HDZ-ovim europarlamentar-
cem Davorom Ivom Sterom rekavi da se vane teme ne mogu izgu-
rat bez saveznika. Trenutana gospodarska situacija u Hrvatskoj vie
nego ikada trai suradnju vlast i opozicije. Picula je potpuno demist-
fcirao slubene posjete Australiji, kontnentu s najdesnijim hrvatskim
iseljenitvom, rekavi da je kao ministar vanjskih poslova bio u Austra-
liji te da je posjeto i hrvatske klubove koje je premijer za svog posjeta
izbjegao. Picula je svojom svojevrsnom podrkom izbaenoj SDP-ovki
Aleksandri Kolari poruio da ne moraju svi u stranci mislit kao ef
SDP-a. A ni za famozni lex Perkovi nije se libio rei da mu je drago
da je ta pria gotova jer ona nije bila dobra za Hrvatsku. Picula je pot-
puno razgolito stl Zorana Milanovia kada je otkrio da ef SDP-a s
najpopularnijim SDP-ovim europarlamentarcem nije kontaktrao od
travnja 2013. godine.
Da se Picula prometnuo u jednog od politki najzrelijih esdepeo-
vaca koji bi na unutarstranakim izborima mogao bit najozbiljniji su-
parnik Zoranu Milanoviu, slae se i politki analitar arko Puhovski:
Picula bi svakako mogao bit ef SDP-a i to bi radio bolje od Milanovi-
a. On je po meni njegov najizgledniji protukandidat ako Milanovi
izgubi idue parlamentarne izbore. Piculina je prednost to je u Bru-
xellesu, a ne u Zagrebu, i u tome to ne sudjeluje u dnevnim, strana-
kim traevima, rekao je Puhovski. q
Anton Kovaev
Tonino Picula i Zoran Milanovi
pire inicijatvu dvojca Lini Lalovac za utemeljenje odreene vrste
predsteajne nagodbe za graane koji su pod ovrhama.
U igri je dakle, osim osobnih tatna, i dosta vanih politkih
bodova i bit e zanimljivo vidjet hoe li Milanovi zbilja zaigrat na
kartu da sasvim oslabi Linia i tako ga moda na koncu natjera i na
ostavku. A prema nekim spekulacijama, Lini vie nije ba tako da-
leko od takve odluke ako ga ef SDP-a i Vlade nastavi gnjavit.
Sukob ove dvojice SDP-ovaca i lanova Vlade nastavio se i u trav-
nju, a dosad su ceh za to platli drugi. q
Edis FELI
HRVATSKA
U Sisku je 1. veljae 2014. prvi put obiljeen Svjetski dan hida-
ba. Organizatorice ove akcije bile su vjerouiteljica Azra Mulabdi i
drutvena aktvistca mr. sc. Daa Poredo Lavor. Ni lagana kia i
hladnoa nisu sprijeile vie od 30 ena raznih vjeroispovijest da
budu dio ovog dogaaja. Uz priu i upoznavanja proetale su gra-
dom. Nakon upoznavanja organizirale su se u tri grupe i otla na
razliita mjesta na druenje. Prolaznicima je sve to bilo zanimljivo,
a neki od njih su i stali nakratko kako bi uslikali prizor koji se ne via
esto u njihovom gradu.
Ne sudi o meni dok nisi hodao u mojim cipelama
Obiljeavanje Svjetskog dana hidaba pokrenula je studentca
Nezma Khan iz Bronxa, u New Yorku 2001. godine. Cilj akcije bio je
potcanje vjerske tolerancije i razmijevanja. Nezma je dola u New
York iz Bangladea kao 11-godinjakinja, i jedina je u koli nosila
hidab. Odrastajui u Bronxu, diskriminaciju je doivjela kao nor-
malan nain ivota, proet nadimcima poput Batman ili Ninja.
Nakon odlaska na fakultet koji je upisala 2001. godine, kada se do-
godio i teroristki napad u New Yorku, kolege su ju nazivali Osa-
mom bin Ladenom ili teroristom. U snanoj elji za promjenom
odluila je potaknut sve ene koje ne nose hidab da na jedan dan
pokuaju osjett kakav je to osjeaj. S namjerom da promijeni ne-
pravilno vienje hidaba, osmislila je moto: Ne sudi o meni dok
nisi hodao u mojim cipelama. Cijeli pokret se organizirao putem
interneta i socijalnih mrea i tme se privukla panja diljem svijeta.
Danas postoji vie od 50 imenovanih veleposlanika Svjetskog dana
hidaba u vie od 21 zemlje.
Meutm, ni druge sekularne drave nisu bez problema kada je u
pitanju potvanje slobode manifestranja religije u javnost. Debata
o hidabu u javnost ve dugo je prisutna u Europi, ali ponovo biva
aktualizirana 2004. godine kada Francuska usvaja Zakon o zabrani
vjerskih simbola u obrazovnim insttucijama. U Njemakoj se, na pri-
mjer, situacija zahuktala sa sluajem Ferehste Ludin koja je u rujnu
2003. dobila presudu u svoju korist na Federalnom ustavnom sudu.
Ona je pokrenula sluaj jer je dobila otkaz na radnom mjestu nastav-
nice u Baden-Wurtembergu zbog toga to nije htjela skinut hidab.
Cijeli je niz ovakvih i slinih sluajeva diskriminacije u Europi.
No, zanimljivo je jo spomenut sluaj Turkinje Lejle ahin. Iako
u posljednje vrijeme u Turskoj postoje odreeni pomaci po pitanju
hidaba, ovaj sluaj je zgrozio javnost. Naime, Lejla ahin je pokre-
nula postupak zbog zabrane kolovanja na Medicinskom fakultetu
u Istanbulu zbog hidaba. Nakon to je izgubila parnicu na svim
razinama pravosua u Turskoj bila je prinuena da se preseli u Au-
striju, gdje joj je omogueno da se koluje s hidabom.
Ne smijemo zaboravit ni sluaj diskriminacije Margarite Bajra-
mi iz Pule kojoj je odbijeno izdavanje vozake dozvole radi mara-
me na glavi. Tada je jasno poruila: Radije u ostat bez vozake
dozvole i automobila i neu vozit, iako su moji roditelji moj vo-
zaki ispit platli 7.000 kuna, ali maramu sa glave skinut neu.
Ova situacija je predstavljala veliki apsurd jer su ene s hidabom
u ostalim dijelovima Hrvatske mogle dobit vozaku dozvolu. Ja-
sno je da se radilo o diskriminaciji pojedinih slubenika MUP-a u
OBILJEAVANJE SVJETSKOG DANA HIDABA U SISKU
Hidab dostojanstvo i sloboda
Puli. U konanost, nakon vie od dvije godine borbe dolo se do
jednakost zakona u svim gradovima Hrvatske i omoguena im je
vozaka dozvola.
Sisak primjer tolerancije i suivota
Slijedei primjer Nazme Khan, islamska vjerouiteljica Azra Mu-
labdi odluila je obiljeit ovaj dan u Sisku. Azra je pokrivena ve
12 godina, od vremena pohaanja Zagrebake medrese Dr.
Ahmed Smajlovi. Na pitanje kako je zadovoljna prvim obiljeava-
nje ovoga dogaaja i planira li i sljedee godine obiljeit Svjetski
dan, odgovara: Odaziv je bio van mojih oekivanja. Sisak je jo
jednom pokazao koliko je multkulturalan, a njegovi stanovnici ko-
liko su tolerantni i koliko se meusobno uvaavaju i potuju. Ako
Bog da, planovi i ideje za sljedeu godinu ve se raaju, tako da
emo nastavit tradiciju odravanja Svjetskog dana hidaba u Sisku.
Iznenaena sam medijskom panjom, kao i podrkom lokalnih me-
dija koji su se aktvno ukljuili u kampanju kroz razne emisije i lan-
ke, openito o hidabu. Krenuli smo u ovu akciju potpuno slobod-
no, ne oekujui da budemo medijski popraeni, te smo zadovoljni
uspjehom. Nadamo se da e se broj ena i djevojaka sljedee godi-
ne barem udvostruit iako smo i ovim odazivom zadovoljni.
PONOSU ISLAMA
Kad prolazi obore pogled, jer ih je std tvoje ast. Dok pokriva
svoje ruke na vruini, skriva svoje ukrase u svijetu materijalizma, ne
posustaj, jer si t jedna od rijetkih koji shvaaju. Shvaaju da je ovaj
svijet samo cvijet u kojem se uiva na tren, ali da tebe eka vrt prepun
takvih vjenih mirisnih cvjetova. I ne boj se, Allah oprata, ne kloni ako
nekad bude osuivana. Oprataj! Ne budi zlopamtlo, jer mahrama
koju nosi treba bit olienje dobrote, iskrenost, ljubavi i opratanja.
Ne budi napadna, ne uljepavaj se za svijet, nego za svoga mua. Tvo-
ja kua je tvoja arija u koju tvoj mu stalno dolazi. Njemu je ta ari-
ja najdraa i njoj se uvijek vraa. Ne ezni za karijerom, jer t si majka,
a to je najvee zvanje i najvea ttula, a diplomira ako svoje dijete
uput stazama Islama. Ui! Izuavaj, ali ne uzdii se. Dananji svijet je
okrutan, primorava ene da napuste svoje kue i budu poslovne. Ti
nemoj bit takva. Radi ako t mu dozvoljava, ali u okruenju koje po-
tuje i prihvaa tvoje norme ivota. Ti koja nosi hidab, ponosu Isla-
ma, neka t hidab ne bude samo oko glave. Neka bude oko tebe, oko
tvoga jezika, oiju, tjela,govora, ponaanja. Neka bude dio tebe. I ne
stdi ga se. Ne stdi se Allahove naredbe, jer On zna to je najbolje za
tebe. Allah, d.., uva tvoju ast. q
HRVATSKA
Akciji obiljeavanja Svjetskog dana hidaba pridruila se i dru-
tvena aktvistca mr. sc. Daa Poredo Lavor koja je otkrila zato se
odazvala ovoj akciji: Azru poznajem ve neko vrijeme i zahvaljuju-
i njoj mnogo sam saznala o islamskoj vjeroispovjest, kulturi i nai-
nu ivota. Kada me je poblie informirala o svemu, shvatla sam da
njezina prekrivenost nije neto to joj je nametnuto i to je diskri-
minira u drutvu, ve dostojanstvo ene koja ne iste ensku tjele-
snost, ve znanje, duhovnost i dobrotu. Vano je prihvatt razlii-
tost i stvarat drutvo bogate kulturne raznolikost. uvi da posto-
ji dan kada se moe dat podrka enama sa hidabom, odmah sam
zamolila svoju prijateljicu Azru da obiljeavanje ovog znaajnog
dana za jednakopravnost i toleranciju obiljeimo po prvi put i u Si-
sku. Ljudsko je pravo potovat svoju vjeru, kulturu i nain ivota.
Svi smo pozvani potovat jedni druge i promicat specifna enska
prava i meusobno ttt ensko dostojanstvo koje treba temeljit
na znanju, kulturi, radu i pozitvnim ivotnim akcijama. Zadovolj-
stvo mi je bilo sudjelovat i sa radou nastavljamo daljnja drue-
nja." Na pitanje kako se osjea s hidabom, Daa nam odgovara: S
obzirom da mi ovo nije prva prigoda i da sam s Azrom ila u dami-
ju, te me je tada pokrivala odlino. Neto to vrijedi i dalje prak-
tcirat i prihvatt meu nama.
Pored Dae i Dragana ubrilo Bila, voditeljica djeje igraonice
koja je kao katolkinja eljela podrat svoje prijateljice muslimanke.
Ja podravam sve svoje prijateljice koje su islamske vjeroispovije-
st. Na dananji dan meni je drago da smo se sve okupile s marama-
ma na glavi. Meni osobno je ovo prekrasno. Zaista smatram da e-
na istakne lice i ono iznutra, ono njeno duevno to iz nje zrai. Ne
smatram ovo nikakvim baukom kao to neki ljudi misle i drago mi
je da se okupio veliki broj ena ovdje danas kako bi pokazale da u
gradu Sisku moe ivjet multkulturalizam, jer ovdje su ene koje
nisu samo islamske vjeroispovijest, poput mene. I mi dajemo po-
drku svim enama, nastavite samo tako, mi smo uz vas. Fenome-
nalno se osjeam s maramom, ak mi je i moj suprug rekao da
izgledam jako lijepo. Bila mi je ast hodat rame uz rame sa svojim
muslimanskim prijateljicama koje su dio mog ivota ve 30 godina.
Moja najbolja prijateljica je muslimanka i nita ne moe promijeni-
t ono to osjeam prema njoj. S hidabom sam se osjeala pono-
sno, jer sam bila jedna od njih. Vjere, nacionalnost ili boje nisu
vane, ako svi zajedno stanemo. Moje prijateljice su pokazale cije-
lom svijetu da su one ponosne to nose hidab, jer je to njihov na-
in ivota. To je njihov izbor i svi bi trebali to znat i potovat, re-
kla je Dragana ubrilo Bila.
Zrinka Hafzovi, zaposlenica Upravnog odjela za obrazovanje,
kulturu, sport, branitelje i civilno dutvo Grada Siska, prisustvovala
je druenju i etnji povodom Svjetskog dana hidaba. Zrinka nosi
hidab nepune tri godine. Na nae pitanje to za nju predstavlja
hidab ona odgovara: Dio enske prirode jest da voli bit lijepa i
ureena. Hidab izraava ljepotu eninog dostojanstva, te njen in-
telekt i rezultat njenog posla dolaze do izraaja. Suprotno tome,
naglaavanje njene seksualnost ne donosi dobro nit njoj samoj
nit drutvu, moe rezultrat pogrenim nagonima, razorom obite-
lji i slino. Drugi vaan razlog zato se nosei hidab osjeam smire-
no i sretno jest: defniranje mog identteta. Takoer, elim da znaju
da potujem sebe kao osobu i da oekujem od njih da se prema
meni odnose s potovanjem. Ovo moderno vrijeme je u mnogoe-
mu izvrnulo prave vrijednost: mukarcu ne pada na pamet da
strancima pokae sadraj svog bankovnog rauna budui da to
smatra svojom privatnom vrijednou, ali zato bez problema voli
da se njegova supruga izazovno oblai pokazujui svoje tjelesne
atribute i inei ga ponosnim. Kao to sam ve spomenula: hidab
ne samo marama, nego kompletan nain odijevanja i ivljenja
tt i postavlja brane, obiteljske i drutvene vrijednost na pravo
mjesto te omoguuje pravilan emotvni i intelektualni napredak.
Sljedee godine potpuno drugaije obiljeavanje
Tijekom druenja govorilo se o novim nainima kako sljedee
godine obiljeit ovaj dan. Neke od ideja su i postavljanje tanda u
trgovakim centrima kraj kojeg bi se pokrivale prolaznice koje bi to
htjele. Nakon toga ponudilo bi im se slikanje kako bi imale uspome-
nu na taj dan. Noenje hidaba je uvijek aktualna, deurna tema
na Zapadu, irom svijeta vode se rasprave zbog komada platna na
glavi. To se dogaa jer Zapad pokrivenu enu vidi kao enu kojoj
se neto namee, a ne kao osobu koja eli da se cijeni njezin inte-
lekt i sposobnost bez obzira ima li na glavi hidab ili nema.
Sudionice akcije Svjetski dan hidaba su ene koje ele poruit
da su vaniji intelekt i sposobnost ene, te se oduprijet dananjem
svjetskom materijalizmu koji enino tjelo vidi kao robu koja se pro-
daje putem medija i reklama. q
Sajma SELMI
Uesnice obiljeavanja Svjetskog dana hidaba u Sisku
HRVATSKA
U zgradi Vlade Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 2, 28. ve-
ljae 2014. odran je konzultatvni sastanak kojeg je sazvao Alek-
sandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, a
kojemu su prisustvovali glavni urednici i predstavnici asopisa naci-
onalnih manjina, osim djejih, sufnanciranih iz Dravnog prorau-
na RH putem Savjeta. Sastanak je odran na temelju odluke Savjeta
za nacionalne manjine RH od 6. veljae 2014., a predmet sastanka
je bila informacija o programima manjinskih tskovina, te utvriva-
nje fnancijske potpore iz Dravnog prorauna RH u 2014. godini.
Pored Aleksandra Tolnauera, prvom ovakvom sastanku od usvaja-
nja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i pripadajueg
ustroja manjinske samouprave na svim razinama, dakle u 11 i pol
godina, prisustvovao je i Nikola Mak, potpredsjednik Savjeta za na-
cionalne manjine.
Na sastanku je naglaen stav Savjeta za nacionalne manjine RH
o mogunost sufnanciranja programa koji za svrhu imaju unapre-
ivanje tolerancije i ostvarivanje i zattu prava i sloboda nacional-
nih manjina te izvjetavanja o aktvnostma znaajnim za ukupnu
problematku nacionalnih manjina. Istaknut su otvorenost, tran-
sparentnost, borba protv predrasuda, marginalizacije i mrnje kao
temeljni okviri koje e Povjerenstvo za raspodjelu sredstava vred-
novat pri procjeni kvalitete programa. Naime, zadaa manjinskog
izdavatva je edukacija o sutni manjinske problematke koja bi
trebala zbliavat manjinsku i veinsku populaciju.
Stvaranje javnog mnijenja o manjinama i njihovoj
politikoj ulozi
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manji-
ne RH, uvodno je istaknuo da su urednici i predstavnici manjinskih
tskovina jedan od najvanijih dijelova pro-manjinske politke. Vi
ste manjinska javnost, ali ne samo manjinska, rekao je Tolnauer,
koji se u nastavku osvrnuo na fnanciranje u 2014. godini. Istaknuo
je da ja javni poziv Savjet zaprimio ak 1.364 programa, to je po-
veanje od 5,16% u odnosu na prolu godinu. Ukupna traena svo-
ta je vea od 66 milijuna kuna (tonije, 66.229.690,07 kuna), a uku-
pno je prijavilo 108 udruga nacionalnih manjina. To je za 10 udruga
manje nego 2013. godine, iz razloga jer se neke udruge nisu pridr-
avale kriterija i metodologije, te su prole godine skinute s f-
nanciranja, a novac je vraen u Dravni proraun.
Tolnauer je naglasio da trokovi za manjinske tskovine iznose
ak 48,6% sredstava koje nacionalne manjine dobivaju iz Dravnog
prorauna RH, iz ega se vidi njihov izuzetan znaaj. Vi ste t koji,
kao i ostali mediji, informirate, kreirate i formirate miljenje i sta-
vove o politci kakva se vodi u Hrvatskoj. A politka koju vodi Savjet
i koju vode Vlade RH, bez obzira koja bila, jeste da treba integrirat
manjinu u hrvatsko drutvo, uz uvenu reenicu sa svojim iden-
ttetom, rekao je Tolnauer. Istaknuo je da su manjinske udruge u
2014. godini prijavile 61 tskovinu, to pokazuje da je velika potra-
nja za novim manjinskim asopisima. Odmah u vam rei, Savje-
tu je to potpuno nerealno. Samo za taj dio zatraeno je
23.052.762,00 kune, to znai da je u ovoj situaciji zatraeno
INFORMATIVNI SASTANAK PREDSJEDNIKA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE I UREDNIKA MANJINSKIH
TISKOVINA
Pohvala Preporodovom Journalu
34,80% vie nego prole godine. Ovaj papir je dokument Vlade RH,
odnosi se na itavo civilno drutvo, a poto smo mi integrirani, to
se odnosi i na udruge i na ustanove nacionalne manjine. On je u
strategiji Vlade RH, zove se Smjernice u izradi za prijavitelje za pro-
grame i projekte fnancirane iz javnih izvora u 2014. godini. I tome
se i Savjet za nacionalne manjine mora prilagodit. Mi smo u prote-
klim danima napravili nadljudske napore u pregovorima vezanim
za rebalans, rekao je Tolnauer, koji je izvijesto prisutne da e ovo-
godinja sredstva bit za oko 11% manja u odnosu na prolu godi-
nu. Donacije iz Dravnog prorauna RH putem Savjeta za nacional-
ne manjine iznosit e 33,698 milijuna kuna, dok se prole godine
iznosile 37,357 milijuna kuna. Sredstva su smanjena i za strune
slube Savjeta za nacionalne manjine za ak 25%.
Napravili smo analizu nae manjinske tampe. Tu ima stvari na
koje moemo bit doslovno ponosni. Meutm, naalost, ima nekih
izdanja koje apsolutno neemo vie podravat. Mi nikoga ne mo-
emo ukinut jer to nije nae pravo, jer mi sufnanciramo moe-
mo prestat sufnancirat. Za svaki list onaj koji ga radi snosi neku
odgovornost. Neka se netko od vas javi da li je netko iz Savjeta ili
predsjednik zvao za bilo kakvu intervenciju u proteklih 11 godina!?
U analizi se vidi da se jedan dio manjinske tampe u svojim teksto-
vima ponaa dogmatski, jedan dio ekliptki, jedan pluralistki, a
jedan manji dio integralistki. Iz onoga to se pie, mi imamo pro-
blem zbog onog o emu vi piete od vika povijest do kulture
sjeanja. Vi ste ozbiljni i ueni ljudi. Pamenje i sjeanje nisu ist
pojmovi i kada se upotrebljava u bilo kakvim tekstovima ili defni-
tvnim stavovima, a pogotovo neki koji se odnose na reviziju nekih
pojava, onda mi moramo na to upozorit. Dakle, prolo je vrijeme
demokrature ili onoga to je u ovoj zemlji vladalo Nit Savjet nit
Ustavni zakon nisu doli voljom hrvatske javnost, nego meuna-
rodnim pritskom. Dakle, vidi se da u velikom dijelu toga postoji
afrmacioni sustav i pogotovo trohofobija, tj. strah od bilo kakvih
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH
(u sredini)
HRVATSKA
izmjena drat emo se toga, neemo se prilagoavat... Vrijeme
se mijenja, situacije se mijenjaju, a razina tekstova i problemi s ko-
jima se bave u manjinskim tskovinama nisu nit aktualni nit intere-
santni, sumnjam, i naim manjinama, a kamoli veini, to je nama
veoma vano, naglasio je Tolnauer.
Istaknuo je nezadovoljstvo jer se u vrlo malom obimu prenose
odluke Savjeta za nacionalne manjine RH, koje je krovno tjelo svih
nacionalnih manjina, u kojem se nalazi svih osam manjinskih zastu-
pnika i predstavnici svih manjina. Govorei o fnanciranju naglasio
je potpuno nepoznavanje problematke tko ima kakvu ulogu, na-
in fnanciranja pri emu se na terenu prenosi pria kako pred-
sjednik Savjeta za nacionalne manjine odluuje o raspodjeli sred-
stava. To je potpuno netono jer ve tri godine postoj Povjerenstvo
koje odluuje o tm pitanjima. Fokus fnanciranja mi smo prebaci-
li s organizacija na projekte i programe, jasno propisujui standar-
de o provoenju natjeajne procedure, koji sa strunjacima koji
sjede u Povjerenstvu, osigurava objektvnu procjenu projekta i pro-
grama. Prednost u fnanciranju iskljuivo e odreivat kvaliteta
programa i projekta, a ne ono, to neki brkaju brojnost manjina.
Brojnost manjina je neto drugo, ona je presudna u predstavljanju
manjine to sve pie u Ustavnom zakonu. U ovom sluaju se radi o
osiguranju kulturne autonomije, rekao je Tolnauer, koji je izrazio
nezadovoljstvo pisanjem manjinske tampe. Iznio je podatak pre-
ma kojem u posljednje tri godine, u sve 54 manjinske tskovine, u
samo 11% sluajeva se spominju ostale aktvnost Savjeta za nacio-
nalne manjine, osim fnanciranja, a to su sudjelovanje pripadnika
nacionalnih manjina u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslo-
vima, sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u upravnim i
pravosudnim tjelima, zastupanje pripadnika nacionalnih manjina
u tjelima jedinice lokalne i podrune samouprave, upotreba pisma
i jezika, pristup javnim medijima, 16 sastanaka sa HTV-om, odgoj i
obrazovanje, upotreba znamenja, kulturna autonomija Posebno
je izrazio nezadovoljstvo jer nit rije nije objavljena o Izvjeu o
diskriminaciji pripadnika nacionalnih manjina u 2013. godini na ko-
jem je intenzivno radila struna sluba Savjeta za nacionalne manji-
ne, a koje je upueno Vladi RH, Hrvatskom saboru i dravnom pra-
vobraniocu.
Tolnauer je esttao pripadnicima i udrugama est nacionalnih
manjina koje su se realno postavile s obzirom na fnanciranje svojih
tskovina u 2014. godini. Tako, npr. crnogorska, poljska i talijanska
nacionalna manjina nisu traile nikakvo poveanje, ve ostanak na
dostgnutm razinama, dok su tri manjine traile i manje sredstava
nego prole godine (esi manje za 4,40%, Slovaci za 7,89% i Sloven-
ci za 8,87%). Drugi su traili poveanje: Albanci su traili poveanje
od 51,61%, Bonjaci 32,90%, Bugari 40%, Maari 47,60%, Make-
donci 9,89%, Nijemci i Austrijanci 21,43%, Romi 95,32%, Rusi
33,33%, Ukrajinci 16,09%, Srbi 24,80% i idovi za 9,29%. Pritom
postoje brojni zahtjevi i za izdavanjem novih manjinskih tskovina.
Tolnauer je predoio analizu ciljane grupe itatelja kojima se
urednici i novinari obraaju u manjinskim tskovinama, pri emu je
osnovni podatak bio prosjek godina itatelja. Tako je kod srpske
nacionalne manjine prosjek 53,1 godina, kod slovenske 59,7 godi-
na, njemake 50,0 godina, maarske 50,7 godina, talijanske 50,3
godine, idovske 59,9 godina Kod dvije nacionalne manjine pro-
sjena starost itatelja je neto manja kod Albanaca 32,4 godine
i Roma 21,09 godina. Vi morate vodit i o tome rauna, jer neki
tekstovi ne korespondiraju s onom publikom kojoj se obraate.
Stari latni su rekli: Nema erupanja elavoga! to se te novaca,
Povjerenstvo e ove godine jako vodit rauna onome to ste vi do
sad radili, kako ste i o emu do sada pisali. Jedino to traimo, i na
to imamo pravo, jeste da prenosite odluke Savjetu. A zato? Ne
zato da bi u novinama bila slika predsjednika ili nekog lana Savjeta
vi ne afrmirate tjelo, ve reete granu na kojoj sjedite. Tenden-
cija u hrvatskoj politci je apsolutna marginalizacija manjinskih pi-
tanja. Dakle, ne radi se o osobama, radi se o insttuciji koja mora
opstat. Jer ako Savjeta ne bude, vjerujte, ovdje e sjedit moda
pet ljudi. Ja vas na to upozoravam jer je to ono to dolazi, naglasio
je Aleksandar Tolnauer.
Istaknuo je da Savjet za nacionalne manjine RH u proteklih 11
godina jedini tri puta godinje podnosi izvjea Vladi RH i Hrvat-
skom saboru. Bile su i mnogobrojne revizije bez ijedne primjed-
be. Stav svih 19 lanova Savjeta je sljedei: mi iskljuivo traimo
da pratte rad Savjeta, njegove odluke i nita drugo. Nikakvi inter-
vjui s predsjednikom, 19 je lanova Savjeta, razgovarajte s kime
god hoete. Stjee se dojam da je Savjet interesantan samo pred
raspodjelu novaca, rekao je Tolnauer. Istaknuo je nekoliko pri-
mjera manjinskih novina u Hrvatskoj koje se na kvalitetan nain
bave politkom. S nekim novinama smo vrlo zadovoljni. To su No-
vost, La Voce del Popolo, Journal i jednim dijelom Identtet.
Prema tome, to su novine koje se po naem miljenju bave onime
to je u ovom trenutku jako vano za manjine. Znai, stvaranje jav-
nog mnijenja o manjinama, o njihovoj politkoj ulozi. Treba znat
koga predstavljamo. Ako mi sami sebe budemo podcjenjivali, ako
emo pisat samo o predsjednicima udruga i o dravnim ajanka-
ma tko e nas onda ozbiljno shvaat i kako mislite da emo izbo-
rit za neto. Vi se jako varate ako mislite da se manjinske novine
ne itaju. Itekako se itaju. Manjinskoj javnost treba prezentrat
sigurno provjerene injenice. Preko 53% tekstova je prepisivaina
i copy-paste, a naroito neemitranja ute tampe jer u nekim slu-
ajevima to korespondira s privatnim interesima nekih ljudi koji
nisu pripadnici nacionalnih manjina, i nekih politkih grupacija ko-
je nemaju veze s manjinama. Vama je svima jasno da ideala nema.
Ljudska prava i prava manjina su nita drugo nego zadani ideal sva-
kog drutva koji se nikada u potpunost ne ostvaruje. Ali kada go-
vorimo o pravima, bilo koga, i Savjeta i nas, onda se prvo trebamo
osvrnut na obveze i odgovornost. Ako netko dobiva novac iz Dr-
avnog prorauna, on nema samo odgovornost da pravda taj no-
vac, on ima i odgovornost to pie u novinama Pozivam vas i da
piete kritki o radu Savjeta za nacionalne manjine, ali argument-
rano, naglasio je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za na-
cionalne manjine, u svome obraanju urednicima manjinskih tsko-
vina u Hrvatskoj. q
Ismet ISAKOVI Sastanak je odran u zgradi Vlade RH na Trgu svetog Marka
INTERVJU
Socijaldemokracija politiko uvjerenje i odabir
Za mnoge (polu)informirane Bonjake, pa i mene samog, svo-
jevrsno iznenaenje je bilo kada smo doznali da u Hrvatskom sa-
boru postoji osoba bosansko-hercegovakih korijena. Melita Mu-
li SDP-ova saborska zastupnica, roena Sarajka Upoznali
smo se prigodom prologodinje posjete reisu-l-uleme Huseina ef.
Kavazovia Hrvatskom saboru. Imali ste vrlo zanimljiv ivotni put.
Otkud Sarajka u Hrvatskom saboru?
Da, ja sam roena i odrasla u Sarajevu, gdje sam ivjela do po-
etka okupacije grada i agresije na Sarajevo. Od tada sam s obitelji
ivjela u Splitu, poslije je doao studij, poslijediplomski, zaposlenje,
stranaki angaman, lokalna, pa nacionalna politka.
Kako sam u lanica saborskog Odbora za ljudska prava i prava
nacionalnih manjina tako je krenula suradnja s kolegama koji su
lanovi i lanice tog Odbora, meu njima i s Nedadom Hodiem,
predstavnikom bonjake nacionalne manjine. Imala sam tom pri-
godom ast bit pozvana na sveani ruak koji je bio uprilien u
Hrvatskom saboru u ime reisa-l-uleme Kavazovia, upoznat se s
njim, ali i drugim istaknutm pojedincima koji su angairani oko
prepoznatljivost i unapreenja poloaja bonjake nacionalne ma-
njine u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj.
Politka zatte ljudskih prava, a posebice manjinskih prava, jed-
no je od podruja mog politkog interesa i djelovanja tako da se
uvijek nastojim odazvat, sudjelovat, upoznat, razumjet, pa art-
kulirat stav oko odreenih pitanja.
Imate vrlo zanimljiv CV. Diplomirali ste na Sveuilitu u Zadru,
zavrili poslijediplomski studij na Univerzitetu u Sussexu u Velikoj
Britaniji, zatm slijedi struni diplomatski studij na Diplomatskoj
akademiji, kao i brojna struna usavravanja u zemlji i svijetu. to
je bilo presudno da krenete putem profesionalne diplomatkinje?
Vanjska politka je moje primarno podruje politkog interesa,
to je i logino s obzirom na obrazovanje. Bila sam stpendistca
Vlade Republike Hrvatske te britanskog Ministarstva vanjskih po-
slova i Sveuilita Sussex u Brigtonu, skoro sedam godina sam radi-
la u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova prije nego to sam
izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Magistrirala sam na
suvremenim europskim studijima tako da sam se bila specijalizirala
MELITA MULI, SDP-OVA ZASTUPNICA U HRVATSKOM SABORU
Postoji suglasje u Hrvatskom saboru da svi narodi moraju imati ravnopravan status,
a da hrvatski narod u BiH ima pravo, koje nije ostvario, na politiku reprezentativnost u vidu
legitimno izabranih predstavnika na najviim politikim razinama. Postoji jo niz prijepora,
neispunjenih prava, osjeaja majorizacije hrvatskog naroda i miljenja sam da se rasprave o
treem entitetu vode u pogledu iznalaenja modela da se puna ravnopravnost i osigura tim
putem kao jednim od modela. Dijalog i otvorena rasprava su nuni.
Hrvatska vanjska politika je
konzistentna prema BiH
Razgovarao: Ismet ISAKOVI
za europske politke, ali kako smo ispunili glavne vanjskopolitke
interese u vidu lanstva u NATO savezu te postali punopravna la-
nica Europske unije, tako se Republika Hrvatska otvara i na drugim
podrujima, odnosno ponovno smo u prilici (re)afrmirat i neke
druge dimenzije vanjske politke poput mediteranske, ali i kont-
nuirano razvijat regionalnu suradnju te jaat bilateralne gospo-
darske, kulturne i politke odnose s dravama koje su globalno
utjecajne, brzorastua su gospodarstva ili u njima imamo snanu
dijasporu, odnosno velik broj graana hrvatskog podrijetla.
Kau da volite itat hrvatsku i bosansko-hercegovaku knji-
evnost, sluat sevdah i dalmatnske klape. Va otac je dr. prim.
Sulejman Muli, jedan od najboljih pedijatara u Konjicu. Krasi vas
bogatstvo identteta. Prednost u poslu kojim se bavite?
Melita Muli, saborska zastupnica (SDP)
INTERVJU
Vidim, vi ste sjajno odradili svoj posao istraivakog novinara.
Da, prole godine sam bila kandidatkinja na list SDP-a i naih koa-
licijskih partnera za prve izbore koji su u Hrvatskoj organizirani za
Europski parlament i tada smo pisali neke osobne crtce o sebi, a i
mediji iz BiH su pokazali zanimanje predstavit me. Kako vjerujem
da moramo cijenit autohtonu kulturu ili kulture iz kojih dolazimo i
uloit napore da ih sauvamo i adekvatno promoviramo te valori-
ziramo, tako to uvijek nastojim istaknut. I u tom podruju, ali i u
drugima mislim da moramo ivjet ono to govorimo. Ja sam odra-
sla i moji su korijeni na spoju Dalmacije i Hercegovine, Bosne, tra-
dicionalnog glazbenog izriaja th regija, a kako sam odrasla u obi-
telji u kojoj se knjiga i uenje visoko vrednuju od tuda i potreba za
dobrom knjievnou te, naravno, jezikom za koji mislim da je te-
melj identteta. Svaka kultura kojoj ste izloeni samo vam moe
dat dodatnu vrijednost, drugu dimenziju ili optku, samim tme
utjee na formiranje stavova, vrijednost, a sve se to odraava i na
poslu kojim se bavite.
Za sebe kaete da ste uvjerena ljeviarka i feministkinja, kod
koje se osobno i politko prepliu. to je utjecalo na takvo polit-
ko uvjerenje?
Odgoj mojih roditelja, koji su vrhunski strunjaci u poslu kojim
se bave, a koji su me nauili da je predanost vrijednostma rada,
pravednost i jednakost, ravnopravnost i osobnoj slobodi, koja ne
ugroava druge te potvanje drugih i drugaijih, temelj za usposta-
vu dobrih meuljudskih i drutvenih odnosa. Socijaldemokracija je
tako postala politko uvjerenje i odabir koji je jedini bio mogu.
Prije godine i pol od strane novinara proglaeni ste Super
Melitom. Naime, pobrojavajui Vae brojne funkcija i lanstava
u razliitm stranakim i saborskim odborima, savjetma, grad-
skim i dravnim povjerenstvima doli su do impresivne brojke
19. Vjerujemo da je u ovome trenutku ta brojka ipak smanjena.
Moete li pobrojat trenutna zaduenja?
Danas je pristup obradi pojedinih tema esto senzacionalistki
i rodno stereotpan. Da imate mukarca koji obnaa vie dunost,
velika veina medija bi ga predstavila kao nadu, uzdanicu, omnipo-
tentnog i hrabrog politara koji se hvata u kotac s problemima.
Nisam pristalica kumuliranja funkcija kad je bilo tko u pitanju, ali u
jednom kraem razdoblju bila sam i zastupnica u Gradskoj skupt-
ni Grada Zagreba i u Hrvatskom saboru. Imate brojne gradonael-
nike ili naelnike Opina koji su ujedno saborski zastupnici. Smatra-
la sam da je bilo korektno prema onima koji su me izabrali odradit
mandat do kraja.
Sada sam lanica nekoliko odbora i izaslanstva, svi su povezani
s dva glavna podruja vanjska politka i ljudska prava. Kad ste za-
stupnik ili zastupnica to su vae radne obaveze i obavljate ih za
jednu plau. U javnost je prisutna slika da zastupnici ne rade do-
voljno dobro svoj posao ili da nisu dovoljno prisutni na svom rad-
nom mjestu. Mislim da u drutvu problem ne bi smio bit kad je
netko vrijedan, savjestan i odgovoran. Na rad je podloan oku i
sudu javnost, dobro je da je to tako i ako netko savjesno radi svoj
posao, a sve je to lako provjerljivo pa ak i statstki, onda to u
konanici nagrade i graani odnosno birai.
BiH ima strukturne probleme
Jo uvijek ste, ne samo obiteljski i rodbinski, ve i politki ve-
zani uz Bosnu i Hercegovinu. Kakva su Vaa razmiljanja u svezi
nedavnih demonstracija u brojnim gradovima u BiH? to su glav-
ni uzroci takvog stanja u bosansko-hercegovakom drutvu?
Ono to se dogodilo rezultat je tekih ekonomskih i socijalnih
prilika graana Bosne i Hercegovine, a dio nereda u vidu huligan-
skog ponaanja bio je i politki organiziran, o emu govore i policij-
ska izvjea. Teka ekonomska i socijalna situacija jesu povod, ali
ne i jedini uzrok. Naime, Bosna i Hercegovina ima strukturne pro-
bleme jer neka tzv. pretpolitka pitanja nisu rijeena, odnosno pi-
tanje politke reprezentacije i ravnopravnost hrvatskog naroda
kao konsttutvnog naroda te mogunost kandidiranja i izbora za
pripadnike manjina, odnosno implementacija presude Europskog
suda za ljudska prava, tzv. sluaj Sejdi-Finci.
Ovakvo dvoenttetsko ureenje i jedan distrikt, s 10 upanijskih
ili kantonalnih vlada u Federaciji, loa koordinacija meu razinama
vlast i vertkalno i horizontalno, brojnost administracije, jednom
rijeju preskupa i nedostatno uinkovita drava koja ne odgovara
potrebama onih iji bi servis trebala bit, dovodi do nezadovoljstva
graanki i graana.
Ne mislim da bi jedino poboljanje ekonomske situacije, odno-
sno osiguranje dostojanstvene egzistencije i prava na rad rijeilo
sve politke i nacionalne probleme. To bi trebali bit paralelni pro-
cesi, ukoliko ve nema politke volje ili insttucionalnih kapaciteta
za rjeavanje pitanje politkog i teritorijalno-ustrojstvenog uree-
nja u kojem bi svi konsttutvni narodi bit ravnopravni, ali u kojem
e svi graani ostvarivat svoja politka, gospodarska ili kulturna
prava. Potrebno je nai i jedinstven nazivnik, a to bi bilo pristupa-
nje u lanstvo Europske unije oko kojeg postoji konsenzus svih po-
litkih stranaka neovisno o nacionalnom prefksu te elja graana
kako to pokazuju i istraivanja javnog mnijenja.
U tom smislu treba istaknut i hrvatsku inicijatvu, koja je u sa-
moj BiH ocijenjena dobrodolom i dobronamjernom, a to je da se
osmisli poseban pristupni postupak, specifno skrojen za potrebe
BiH, uz puno ispunjavanje svih kriterija za punopravno lanstvo, ali
u kojem e neka pitanja poput implementacije presude Sejdi-Fin-
ci, koja zapravo iziskuje promjenu Ustava, bit sastavni dio procesa,
a ne preduvjet da se s njime zapone.
Da li je tzv. meunarodna zajednica poloila ispit u postratnoj
BiH? Bosni je navuena luaka koulja u obliku Daytonskog spo-
razuma, stvorena je nefunkcionalna drava koja se sustavno dezin-
tegrira, pri emu je na djelu puzajue nestajanje Bosne. Ima li
pravo meunarodna zajednica da se umori i digne ruke od BiH?
Daytonskim mirovnim sporazumom uspio se zaustavit rat, a me-
unarodna zajednica i drave lanice Vijea za uspostavu mira i
Europska unija u sklopu svoje politke proirenja pokuala je posre-
dovat u pokuaju postzanja dogovora izmeu domaih politkih
elita i predstavnika stranaka/naroda. Do sada se nije pronalo pri-
hvatljivo rjeenje za sve strane. Mislim da oekivanja meunarodne
zajednice da na modelu koji generira daljnje podjele meu etnicite-
tma te traenje da se manjine pretvore u konsttutvne narode i nije
moglo dovest do politkog suglasja. Zadovoljavajue rjeenje mo-
gue je posti jedino uz suglasje domaih aktera, bez nametanja
rjeenja izvana, ali uz pomo u vidu stvaranja preduvjeta za postza-
nje kompromisa, davanja razliith potcaja, konstruktvnim pristu-
pom koji ne kanjava i kojim se pokazuje briga i odgovornost jer se
radi o dijelu Europe. I ne samo to, radi se o injenici da ni politko ni
ekonomsko konsolidiranje Europske unije ne moe bit cjelovito bez
integracije zemalja jugoistone Europe u njeno tkivo.
Demokracija i federalizam su u multnacionalnoj dravi neod-
vojivi, stoga Hrvatska podrava Rezoluciju Europskog parlamenta
od 6. veljae 2014. godine, koja poziva na ustavnu reformu BiH ko-
ja bi stvorila funkcionalnu i demokratsku dravu na naelima fede-
ralizma i legitmnog politkog zastupanja.
INTERVJU
Trei entitet - dijalog i otvorena rasprava su nuni
Tokom nedavnih protesta graana u BiH premijer Zoran Mila-
novi posjeto je Mostar, to je izazvalo brojne negatvne komen-
tare u BiH. Kao SDP-ovka vjerojatno znate mnogo vie o cilju i
uzrocima njegovom posjeta Mostaru, a ne Sarajevu, odnosno
spaljenom uredu HDZ-a, a ne i spaljenom uredu SDA Na nedav-
noj tribini u Islamskom centru podrali ste njegov odlazak i istup.
Moe malo dui komentar?
Ne bih se sloila s konstatacijom da je premijerov odlazak u Mo-
star, u kojem su bilo spaljeno nekoliko gradskih i upanijskih zgrada,
ali i uredi HDZ-a te SDA, izazvao brojne kritke. Njegov odlazak u jedi-
nu izrazito dvonacionalnu, neki kau i tronacionalnu sredinu kao to
je Mostar, a u kojoj su bile demonstracije i unitavanje imovine, bio
je prijeko potreban da se sprijee daljnje mogue nacionalne tenzije
i eskalacija sukoba te poalje pozitvna poruka susjedne i prijateljske
zemlje koja nastoji pomoi u rjeavanju problema, ali ne na mentor-
ski nain. Njegov posjet bio je s razumijevanjem i dobronamjerno
interpretran od brojnih hrvatskih i bonjakih politara u BiH od
ministra vanjskih poslova, predsjedavajueg Vijea ministara, lano-
va Predsjednitva BiH. Premijer Milanovi je u Mostaru bio kao prija-
telj svih naroda u BiH, najavljen dravnim insttucijama i Ministarstvu
vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ono to se esto zaboravlja, ili zbog straha od nekih ranijih isku-
stava i danas neopravdano dolazi na otricu kritke i nailazi na ne-
razumijevanje, jest naa obveza, koja proizlazi za sve koji su prise-
gnuli na Ustav Republike Hrvatske, a to je briga za hrvatski narod u
inozemstvu, bilo kao konsttutvnog naroda, bilo kao manjine ili
dijaspore.
Mislim da je hrvatska vanjska politka konzistentna ve dugi niz
godina u pogledu odnosa prema BiH. Stabilna, prosperitetna, rav-
nopravna i europska Bosna i Hercegovina na je nacionalni interes.
Kakva je politka SDP-a i Vlade RH prema BiH? Da li je ona
iskrena, kao to je npr. bila politka biveg predsjednika Stjepana
Mesia ili sve vie skree u neke pragmatne vode?
U Republici Hrvatskoj vanjsku politku sukreiraju predsjednik Re-
publike i Vlada, odnosno premijer i Ministarstvo vanjskih i europskih
poslova. Politka SDP-a prema BiH je oduvijek bila prijateljska, puna
uvaavanja, solidarna, potujui teritorijalnu cjelovitost i integritet
BiH, uz naglaavanje potrebe da se osigura princip multetninost uz
osiguranje ravnopravnost svih triju konsttutvnih naroda.
Vano je naglasit da je odnos prema Hrvatma u BiH, ali i BiH kao
cjelini te njezinoj europskoj perspektvi, pitanje odnosa hrvatske dr-
ave i ne ovisi o pojedinim strankama i Vladama i mislim da smo u
tome pokazali vjerodostojnost. Posjett u da je premijer Milanovi
kao svoj prvi vanjskopolitki posjet odabrao upravo Bosnu i Herce-
govinu, da je predsjednik Sabora Leko u nekoliko navrata bio u slu-
benom ili radnom posjetu BiH, ministrica Vesna Pusi takoer.
Imamo osjeaj da u nekim krugovima, pa ak i u saborskim klu-
pama, sve vie i vie jaa ideja treeg entteta. Nedavno je preki-
nuta sjednica Hrvatskog sabora nakon jednog takvog istupa. Da li
su treeenttetski ideolozi svjesni da diraju u bure baruta i da po-
stoji velika mogunost crtanja takvih granica u krvi? Bonjaci kojih
ima vie od 50%, ve su svedeni na samo 24% teritorije.
Konane rezultate provedenog popisa u BiH ipak treba saekat
do proljea sljedee godine. Iako Popis stanovnitva nije pitanje
koje treba politzirat, nesumnjivo je da on ima politke konotacije
i implikacije. Konsttutvnost svakog naroda, sukladno Ustavu i za-
konima BiH, morala bi bit zajamena svima na teritoriju cijele BiH
i teritorijalno ustrojstvo BiH je ureeno pravnim instrumentma, a
ne prisutnou odreenog naroda.
Hrvatska je demokratska zemlja te svaki zastupnik u Hrvatskom
saboru ima demokratsko pravo i slobodu iznijet svoje miljenje.
Razumljivo mi je da to nailazi na negatvne reakcije kod dijela bo-
sansko-hercegovake javnost, ali postoje slubena stajalita koja
ni na jedan nain na kre postgnutu razinu odnosa ili povjerenja te
demokratske standarde.
Postoji suglasje u Hrvatskom saboru da svi narodi moraju ima-
t ravnopravan status, a da hrvatski narod u BiH ima pravo, koje
Demokracija i federalizam su u multnacionalnoj
dravi neodvojivi, stoga Hrvatska podrava Re-
zoluciju Europskog parlamenta od 6. veljae
2014. godine, koja poziva na ustavnu reformu
BiH koja bi stvorila funkcionalnu i demokratsku
dravu na naelima federalizma i legitmnog po-
litkog zastupanja Ono to se esto zaboravlja,
ili zbog straha od nekih ranijih iskustava i danas
neopravdano dolazi na otricu kritke i nailazi na
nerazumijevanje, jest naa obveza, koja proizlazi
za sve koji su prisegnuli na Ustav Republike Hr-
vatske, a to je briga za hrvatski narod u inozem-
stvu, bilo kao konsttutvnog naroda, bilo kao
manjine ili dijaspore Hrvatska je demokratska
zemlja te svaki zastupnik u Hrvatskom saboru
ima demokratsko pravo i slobodu iznijet svoje
miljenje. Razumljivo mi je da to nailazi na nega-
tvne reakcije kod dijela bosansko-hercegovake
javnost, ali postoje slubena stajalita koja ni na
jedan nain na kre postgnutu razinu odnosa ili
povjerenja te demokratske standarde.
INTERVJU
nije ostvario, na politku reprezentatvnost u vidu legitmno iza-
branih predstavnika na najviim politkim razinama. Postoji jo
niz prijepora, neispunjenih prava, osjeaja majorizacije hrvatskog
naroda i miljenja sam da se rasprave o treem enttetu vode u
pogledu iznalaenja modela da se puna ravnopravnost i osigura
tm putem kao jednim od modela. Dijalog i otvorena rasprava su
nuni.
Posljedica radikalizacije u politici jest uruavanje
dostignutih demokratskih i civilizacijskih standarda
Svjedoci smo da se u Hrvatskoj u posljednjih godinu i pol dana
sve vie raspiruje desniarska atmosfera, koja je kulminirala uni-
tavanjem irilinih ploa i zahtjevima za raspisivanjem referen-
duma protv irilice. Po Vaem miljenju, to i tko stoji iza ta-
kvih dogaanja? to je konani cilj nositelja takvih drutvenih
procesa?
Posljedica radikalizacije u politci jest uruavanje demokratskih
i civilizacijskih standarda koje smo postgli. Mi imamo jedan od naj-
boljih europskih i svjetskih modela zatte prava nacionalnih manji-
na. I u ovom podruju, kao i u drugim, imamo bolji zakonski okvir
nego to je sama provedba i stvarna zatta te uivanje prava.
Sukladno lanku 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma kojim se slu-
e pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na podruju jedinice
lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine
ine najmanje treinu stanovnika takve jedinice. Ravnopravna slu-
bena uporaba jezika i pisma kojim se slue pripadnici nacionalnih
manjina ostvaruje se i kada je to propisano meunarodnim ugovo-
rima i kada je to propisano statutom jedinice lokalne ili regionalne
samouprave. Traila sam od knjinice Hrvatskog sabora da se poa-
lje upit parlamentma drava lanica Vijea Europe da bih saznala
koliki je kod njih prag za mogunost uporabe jezika nacionalnih
manjina u jedinicama lokalne samouprave. Ispostavilo se u tom
komparatvnom istraivanju da Hrvatska ima jedan od najviih pra-
gova za ravnopravnu slubenu uporabu jezika nacionalnih manjina.
Referendumom koji spominjete ukinula bi se ili derogirala prava
svih nacionalnih manjina koje, sukladno propisima i popisu stanov-
nitva, danas ostvaraju to pravo, a ne samo pravo pripadnika srp-
ske nacionalne manjine.
Potvanje rtve koju je podnio hrvatski narod i patnje koju smo
proli kao drava i njezini graani kao posljedice srpske agresije ne
treba mijeat s pravima pripadnika srpske nacionale manjine koji
ive ovdje. Odavanje pijeteta prema naoj rtvi ne znai ukidanje
prava drugima.
Takoer, ne moete jedno govorit kad ste u vlast, izglasat da
to pravo ue u lokalni Statut, kao u gradu Vukovaru, to je HDZ s
koalicijskim partnerima izglasao 2009. godine, ne moete se na
sjednici Vlade pred pristupanje u Europsku uniju jednoglasno podr-
at intenziviranje primjene Akcijskog plana u potvanju i imple-
mentaciji zakona i propisa o manjinama, a to se odnosi na mogu-
nost slubene uporabe jezika, a nakon ulaska u EU trait da se za-
kon, koji imamo ve 12 godina, ne primjenjuje. Moete, ali onda je
to neodgovorna, nedosljedna i tetna politka koja ugroava sve
nas. Vjerujem da graanke i graani to vide i prepoznaju.
Na krilima takve atmosfere Rua Tomai, predsjednica HSP
dr. Ante Starevi, autorica glasovite izjave o gostma u Hrvat-
skoj, postala je prva zvijezda prologodinjih izbora za Europski
parlament. Za 25. svibnja 2014. su najavljeni novi EU-izbori. Sma-
trate li da e predizborna kampanja za europske zastupnike proi
u takvom ili slinom tonu ili e se, ipak, pria odvijat u drugom
smjeru?
Problem s europskim izborima je da se tzv. europske teme ine
graanima jako daleko i apstraktno i ne postoji svijest da se 80%
zakona donosi na razini Vijea EU i Europskog parlamenta, da se
tamo odluuje o stvarima koje se tu naeg svakodnevnog ivota
od zatte zdravlja, zatte potroaa, mjera socijalne politke, po-
tcaja za poljoprivredu ili zapoljavanje. Te propise u vidu uredbi i
direktva i mi ili izravno primjenjujemo u nae zakonodavstvo ili
prilagoavamo u formi i metodi, a kako bismo postgli ist cilj kao i
svuda u Europskoj uniji.
Dok god se ne budemo bavili tm stvarnim, sutnskim temama,
dok na javni i politki prostor truju i radikaliziraju odreeni ispadi
ili teme kojima bi se trebali bavit povjesniari, do tad neemo bit
svjesni tko i kako zastupa nae interese u EU. Izbori za Europski
parlament nisu izbori za hrvatsku delegaciju koja e kao jedinstve-
no tjelo govorit u ime nae zemlje, ve izbori za zastupnike i zastu-
pnice koji sjede u politkim grupacijama koje imaju svoje politke
programe, vrijednost i svjetonazore i tako odluujemo kakvu Euro-
pu, a tme i Hrvatsku elimo solidarnu, s ravnomjernim i odrivim
razvojem, ili razvijenu i perifernu Europu u kojima e jedni bit gra-
ani prve a drugi nie klase. Kakva e bit kampanja, ovisit e najvi-
e o politarima, ali i medijima.
Hrvatska prolazi bolnu i dugotrajnu krizu i drutvenu, i poli-
tku, i ekonomsku, i moralnu Nedavno je bivi premijer Ivo Sa-
nader dobio drugu zatvorsku kaznu. Remetnec je pun politara
koje u veini sluajeva ekaju dugogodinje robije. Da li bavljenje
politkom rui moralni integritet ovjeka, naroito kada zasjedne
na visoke funkcije? to moe pokrenut ovo drutvo u kome se
osjea beznae i besperspektvnost?
Politka je poziv, a ne samo profesija. Ono to zastupamo i jav-
no govorimo trebali bismo ivjet i svjedoit. Mnogo je nemorala i
iskvarenost u svim porama i sferama drutva i politka nije izuze-
tak o toga. Ona je esto zrcalo i nije iznimka, ali na politarkama i
politarima je odgovornost da se odrede smjerovi razvoja drutva,
da se uspostave neke norme i vrijednost i ne mislim da ona kvari
ovjeka, ve da takvi dobri i loi, poteni ili korumpirani ulazimo
u nju.
Postali smo praktno drava bez industrije, ali s brojnim trgo-
vakim centrima, to ba i nije logino. Od ulaska u Europsku uni-
ju graani su oekivali poboljanje ivotnog standarda, nove in-
vestcije i radna mjesta. Za sada, nita od toga. EU je u velikoj
ekonomskoj, ali i politkoj krizi. Smatrate li da se obini hrvatski
graanin uope osjea Europljaninom i dijelom europske zajedni-
ce naroda? Kakva su vaa razmiljanja o svrsishodnost ulaska
Hrvatske u EU? Brak iz rauna s malo korist?
Mi smo punopravna lanica 9 mjeseci. Rezultat i koriste ne do-
laze preko noi. Znam da su hrvatski graani umorni od svakodnev-
nice i borbe za osiguranjem egzistencije. Procesi deindustrijalizaci-
je drutva i pretvaranja u drutvo preprodaje roba nismo postali
preko noi. Mijenjanje trendova i smjerova ne ide lagano i potreb-
no je i vie od jednog politkog mandata ili izbornog ciklusa. Mi
moramo odredit strateke industrijske grane, prilagodit obrazov-
ni sustav potrebama trita i razvijat ga tako da imamo radnu sna-
gu koja e znat stvorit proizvode i usluge kojima emo bit konku-
rentni na europskom i svjetskom tritu te stvorit okvire u kojima
e se odreene industrije na odriv nain moi razvijat.
Iako u javnost prevladava dojam da sve stoji na mjestu, a ni
BDP nam do sada nije rastao, ipak smo dosta napravili i na osigura-
INTERVJU
nju energetske neovisnost i investcija u tom pogledu. Takoer,
pomaci su i u izmjenama zakona i stalnom radu na gospodarskoj
diplomaciji i kontaktma irom svijeta da bismo postali destnacija
privlana za ulaganje. lanstvo u NATO savezu i Europskoj uniji bilo
je nuno kako bi se stvorili sigurnosni i politki uvjet za investra-
nje, stabilnost bez koje vam nitko nee doi i to je dugorono ula-
ganje. Ako budemo znali iskoristt sve mogunost koje nam nudi i
Kohezijska politka Europske unije i razliit fondovi, proftrat emo
i fnancijski i na svaki drugi nain, a idemo u tom smjeru.
Pitanje feministikog stava namee se kao
zdravorazumsko
esto se iste vanost ena u politci, te naglaava kako nema
demokracije bez enske partcipacije. Kao to smo na poetku in-
tervjua naglasili, uvjerena ste feministkinja. Kako iskoristt nei-
skoritene enske potencijale u hrvatskom drutvu?
Ako znamo da je razlika u plaama ena i mukaraca jo uvijek
izmeu 10-12%, u vidu da su mukarci plaeni vie za ist posao ili
da ene rade 59 dana due da bi dobile plae svojih mukih kolega,
ako je razlikama u mirovinama do 23%, ako ene ine preko 50%
populacije, ako znamo da su brojnije meu onima koji imaju visoku
kolu zavrenu, odnosno da su zastupljenije u visokoobrazovanoj
populaciji, a samo 25% ena sjedi u Hrvatskom saboru, ako posto-
tak ena u predstavnikim tjelima lokalne i regionalne samoupra-
ve jo uvijek ne prelazi 15%, ako nije znaajniji postotak ni ena u
upravama poduzea onda brojke govore same za sebe i pitanje
feministkog stava namee se kao zdravorazumsko.
ene je potrebno osnait i potaknut na ekonomsku samostal-
nost. Naravno, treba mijenjat i uvrijeene obrasce te educirat ci-
jelo drutvo i ene i mukarce. U tom smislu jako je vano uvoe-
nje zdravstvenog i graanskog odgoja u kole, uklanjanje stereot-
pa u udbenicima. Moramo se borit protv seksizma i rodnih stere-
otpa u medijima, ali i u svim segmentma drutva.
Pitanje poveanja politke partcipacije ena je pitanje svih pi-
tanja i duboko sam uvjerena da je, osim stmulatvnih mjera, po-
trebno uvest i dodatne normatve mjere. Za sva podruja zalaem
se za uvoenje privremenih potcajnih mjera poput kvota te mjera
pozitvne akcije, sve dok ne postgnemo ravnopravnost jer, kako
sam rekla, iako smo veina, ene su manjina u svim podrujima,
osim kad su nezaposlene ili potplaene tu su veina.
Kakvo je Vae miljenje o enskim politkim klubovima i nji-
hovoj stvarnoj snazi?
Mislim da su enski interesni klubovi, kako u politci tako i drug-
dje, neophodni. Mi se moramo udruit da ostvarimo ciljeve i stal-
no trait saveznike. Ne radi se ni o kakvoj borbi protv nekoga, sa-
mo o borbi za ravnopravnost. Da ene ne budu rtve obiteljskog,
ekonomskog, seksualnog nasilja, da se ne kre stalno njihova te-
meljna ljudska prava. U zadnjih stotnu i koju godinu puno smo na-
pravile, ali jo je dug put do pune ravnopravnost i u tome ne smi-
jemo posustat.
Za kraj, bolno pitanje mladih Najobrazovaniji i najkreatvni-
ji kadrovi, budunost ove zemlje, naputaju Lijepu nau. Mnogi, i
zauvijek. Kako zaustavit takav razoaravajui trend? Da li je sud-
bina nae djece odabir jedne od dvaju opcija: odlazak u inozem-
stvo ili ivot u besperspektvnost?
Problem odljev mozgova trai sustavno praenje, jer to je dina-
mika pojava podlona promjenama pod utjecajem drutvenoeko-
nomskih i politkih prilika. Povijest pokazuje da je Hrvatska izrazito
emigracijska zemlja, odnosno tpino iseljenika zemlja. Naalost,
nema preciznih brojki, a najava nove statstke obrade migracijskih
podataka ostavlja prostora da zakljuim da emo svi kompetentnije
govorit o ovoj problematci nakon to Dravni zavod za statstku da
podatke opih i specifnih stopa do migracija po dobi i spolu.
Ako gledamo neka istraivanja i studije ispostavlja se da znan-
stvenici, vii menaderi te openito visoko obrazovana i visokokva-
lifcirana radna snaga privuena mogunou boljeg karijernog na-
pretka, boljom plaom i openito boljim ivotnim uvjetma odlazi u
inozemstvo. Uglavnom se iseljavaju obrazovani s podruja tehni-
kih i prirodnih znanost doktori i inenjeri u puno veoj mjeri
nego oni iz podruja drutvenih i humanistkih znanost. Problem
za zemlje poput Hrvatske moe bit struktura te radne snage i tu
dolazimo do problema odljeva mozgova.
Trenutno, na radu u inozemstvu od ukupnog broja, onih radni-
ka koji imaju viu ili visoku kolsku spremu znaajno je vie nego
to je udjel th radnika u ukupnoj populaciji unutar Hrvatske 13%
naspram 8,01%. Hrvatska tme, kao srednje razvijena zemlja stvara
obrazovni kadar za visoko razvijene zemlje, to je jedan od genera-
tora produbljivanja nedostatne razvijenost i gubimo kapacitet za
znaajnije drutvene promjene. Da bi se t problemi rijeili potreb-
ni je potcat razvoj znanstvene infrastrukture, vie ulagat u istrai-
vanja i razvoj te radit na demokratskom i transparentnom sustavu
vlast, jer su i nepotzam i korupcija neki od potsnih faktora za od-
lazak. Naravno, potrebno je ostvarit ekonomski rast te ulagat u
programe zapoljavanja i strunog osposobljavanja mladih ljudi,
posebice u privatnom sektoru. q
Posljedica radikalizacije u politci jest uruavanje
demokratskih i civilizacijskih standarda koje smo
postgli. Mi imamo jedan od najboljih europskih
i svjetskih modela zatte prava nacionalnih ma-
njina. I u ovom podruju, kao i u drugim, imamo
bolji zakonski okvir nego to je sama provedba i
stvarna zatta te uivanje prava Potvanje r-
tve koju je podnio hrvatski narod i patnje koju
smo proli kao drava i njezini graani kao po-
sljedice srpske agresije ne treba mijeat s pravi-
ma pripadnika srpske nacionale manjine koji i-
ve ovdje. Odavanje pijeteta prema naoj rtvi ne
znai ukidanje prava drugima.
BOSANSKI BAROMETAR
Napokon protest! Dalo bi se to zakljuit iz mnogih izjava viso-
kih politkih dunosnika i drugih javnih djelatnika u BiH, pa i ire
koji su komentrali po prvi puta masovne i vrlo ozbiljne proteste u
BiH. Aludirali su na to, primjerice visoki predstavnik Valentn Inzko,
da se ude kako takvih protesta nije bilo i ranije s obzirom na stanje
u kojem se nalazi bosansko-hercegovako drutvo.
Sve je poelo spontano 4. veljae 2014. Objavom insolventno-
st te najavom zatvaranja etriju tvrtki (Dita, Polihem, Polio-
chem i Konjuh) radnici su se uplaili da e ostat bez ionako ma-
lih plaa pa je njih oko 1.000 dolo pred zgradu Vlade Tuzlanskog
kantona traei da im se prije zatvaranja isplate zaraene plae. U
te etri tvrtke radi 10.000 ljudi, od kojih veina nije primila plau
54 mjeseca. No kantonalni premijer Sead auevi odbio da razgo-
vara s radnicima, pa su bijesni radnici uz podrku sindikata probili
policijski kordon pokuavajui provalit u zgradu Vlade. Prosvjedni-
ci su bacali kamenje, jaja i baklje na prozore zrade i pri tom palili
automobilske gume, blokirajui promet u sreditu grada. Bila je to
inicijalna kapsla jer su im se tokom dana pridruile i druge grupe
nezadovoljnih, da bi u popodnevnim satma dolo je do estokog
sukoba policije i demonstranata. Policija je uspjela razbit demon-
strante, ozlijeeno je 18 demonstranata i pet policajaca, a uhape-
ne su 22 osobe.
Kriva policijska procjena
Ozlojeeni zbog ignorantskog ponaanja vlast te brutalnost po-
licije demonstrant su se na poziv facebok grupe Udar sutradan
vratli traei smjenu u kantonalne Vlade. Da situacija nije nimalo
bezazlena pokazali su graani i iz drugih gradova u Bosni i hercegovi-
ni koji su u znak solidarnost s Tuzlacima izali na ulice, traei tako-
er ostavke svojih kantonalnih Vlada. Tako su demonstrant traili
ostavke i u Kantonu Sarajevo, Zeniko-dobojskom kantonu, Herce-
govako-neretvanskom kantonu i Unsko-sanskom kantonu. Ponovo
je bilo ozlijeenih, a vrlo brzo su demonstrant postali jo nasilniji pa
su 7. veljae zapaljene zgrade vlada u Tuzli, Sarajevu, Zenici i Mosta-
ru. U Tuzli je 10.000 demonstranata 7. veljae probilo kordon policije
ispred zgrade kanronalne Vlade, a oko njih 100 su prodrli u zgradu te
bacali namjetaj i papire kroz prozor zgrade, koja je ubrzo zapaljena.
Naime, direktor Federalne uprave policije Dragan Luka poslao je
nove jae policijske snage u Tuzlu, no policija se ipak, iznenaena
masovnou te krivom procjenom o broju demonstranata povukla iz
zgrade Vlade pred ogromnim naletom prosvjednika. Brza intervenci-
ja gradskih vatrogasaca nije uspijela, te se vatra ubrzo proilrila na
ostale katove zgrade Vlade. Nakon objave da je jedan od pokretaa
akcije na facebooku uhapen, demonstrant su se uputli prema
zgradi Kantonalnog suda, zahtjevajui njegovo putanje. Slubenici
Suda su pravovremeno evakuirani, a u gradu su zabiljeeni dalji su-
kobi sa policijom, te upotreba suzavca. Zgrada Suda je zapaljena,
nakon ega je obznanjeno da se policija pridruila demonstrantma
te da su sukobi sa policijom prekinut.
estoko je bilo i u Zenici gdje je takoer velik broj graana iza-
ao na ulice. Situacija je bila, kako su prenosili mediji, izuzetno na-
peta, a graani su na zgradu bacali sve to im se nalo pod ruku.
FEBRUAR 2014.: NASILNE DEMONSTRACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Pale etiri kantonalne Vlade
Policija je krenula na prosvjednike, no ne s previe uspjeha kor-
don je razbijen.
Na tsue prosvjednika sukobilo se s policijom u Sarajevu krenuv-
i s napadom na zgradu Vlade. Prosvjednici su nosili transparente:
Naa Bosna je od Dinare do Drine, vaa Bosna je od Baarije do
engi-Vile, Oborimo Vladu danas, 50 ljudi na jednog policajca,
Mi smo drava... Pridruili su im se i radnici. Sukobi su izbili i u Bi-
hau gdje je takoer krenuo napad na zgradu Vlade. Lokalni mediji
su prenijeli kako su svi zaposlenici napustli zgradu, a na stranji ulaz
su u zgradu uli pripadnici Specijalne jedinice MUP-a.
Poari u zgradama Vlada
Oko 15 sat u Zenici je zapaljena zgrada kantonalne Vlade. Pro-
svjednici su uli u zgradu, zaposlenici su evakuirani, a kako su javile
agencije, prosvjednici nisu dopustli vatrogasnom vozilu da prie
objektu. U isto vrijeme prosvjednici su upali u zgradu kantonalne
Vlade u Sarajevu, bili su estoki sukobi policije i prosvjednika s vie
povrijeenih.
Oko 16 sat izgorjela je vladina zgrada u Tuzli, a tsue prosvjed-
nika uputli su se prema kantonalnom i opinskom sudu, kantonal-
nom tuilatvu i opinskoj zgradi. Istovremeno u Sarajevu je zapa-
ljeno pet vozila ispred zgrade Predsjednitva BiH. Prosvjednici su
pokuali ui u zgradu Predsjednitva BiH, a policija je poela s upo-
BOSANSKI BAROMETAR
rabom vodenih topova. Oko 16:30 sat objavljeno je da je premijer
Vlade Tuzlanskog kantona Sead auevi podnio ostavku. Za to
vrijeme u Sarajevu je gorila i zgrada Ministarstva vanjskih poslova,
a prosvjednici su se probili unutar zgrade predsjednitva BiH te za-
palili dio vrijednog arhiva. Policija je poela gubit kontrolu nad
centrom Sarajeva. Zgrada kantonalne Vlade je dobrim dijelom iz-
gorjela. Premijer Vlade Kantona Sarajevo Suad Zeljkovi podnio je
ostavku.
U Mostaru takoer tsue prosvjednika s parolama Mostar je
danas ujedinjen. Prosvjednici su upali u zgradu kantonalne Vlade,
demolirali je i zapalili. Nad Mostarom se nadvio dim, a policija nije
pruala otpor pri napadu prosvjednika.
U Bihau su porazbijana stakla na zgradi Vlade. Premijer Hamdi-
ja Lipovaa pokuao se obratt prosvjednicima, ali su ga zasuli ka-
menjem, uz povike Hamdo, lopove. Hotel Emporium, navodno
u vlasnitvu premijera Lipovae, potpuno je demoliran. Na Lipova-
inoj kui je priinjena materijalna teta te je povrijeeno nekoliko
specijalaca, a on je kasnije pobjegao u Hrvatsku i podnio ostavku
na funkciju kantonalnog premijera.
Poslije 17 sat stanje u Zenici se nije smirivalo, unato tome to
je premijer Zeniko-dobojskog kantona Munib Husejnagi najavio
ostavku Vlade i potvrdio da je Vlada pismeno ponudila ostavku.
Oko 18 sat 2.000 prosvjednika ulo je u Gradsku vijenicu u Mosta-
ru koju su zapalili, dok su u isto vrijeme specijalne policijske jedini-
ce osiguravale koridor kojim su prolazili vatrogasci kako bi gasili
ranije zapaljenu zgradu Vlade Hercegovako-neretvanskog kanto-
na. Gorjeli su i ured gradonaelnika i zgrada Gradske uprave te
zgrade i uredi HDZ-a i SDA.
Etniko obiljeavanje demonstracija
U isto vrijeme prosvjedi potpore odravali su se diljem zemlje.
U Banja Luci su stotne izale na ulice poruujui Daba utte, bit
e jo gore i Svi smo mi strani plaenici, dravu nam fnancira
MMF!. Ispred palae predsjednika u Banja Luci prosvjednici su
uzvikivali Lopove, lopove!. Tog dana ozlijeeno je 219 osoba. Od
tog broja, do 21 sat u sarajevskim zdravstvenim ustanovama zbri-
nuto je 156 osoba (90 policajaca i 66 civila), u Tuzli 23 osobe (12
policajaca i 11 civila), dok je u Zenici ukupno 40 osoba primljeno u
bolnicu.
Valja napomenut da su od jutra 7. veljae demonstracije proi-
rene u vie gradova u Bosni i Hercegovini: Brko, Mostar, Jajce, Bi-
ha, Doboj, Prijedor, Travnik, Bugojno, Donji Vakuf, Kakanj, Visoko,
Graanica, Sanski Most, Cazin, ivinice, Gorade, Oraje, Srebrenik,
Bijeljina, Prozor-Rama i Teanj. Primjerice, u Brkom je gradonael-
nik Anto Domazet otet i bio je kratko vrijeme talac, a onda su ga
demonstrant pustli. U Velikoj Kladui oko 1.000 demonstranata
dolo je pred zgradu opine, a onda su izvrili pritsak na opinskog
naelnika Edina Behria te ga proetali kroz grad i na kraju vratli
u zgradu opine.
Demonstracije su trajale i slijedeih dana, ali je 7. veljae bio
kulminacija. Kasnije su sve vie jenjavali, no najuporniji su nastavili
prosvjede i u oujku, traei i ostavku federalnog premijera Nermi-
na Nikia. Nisu uspjeli, kao to nije pala ni Vlada Hercegovako-
neretvanskog kantona. Demonstrant su naili na veliku podrku
mnogih uglednih graana u BiH te uglavnom na osude aktualne
vlast. Valja napomenut, iako su prosvjedi izbili u cijeloj BiH, oni
masovni su se ipak dogaali na tzv. bonjakim podrujima. Graa-
ni drugih dijelova zemlje, u dijelu Hercegovine gdje su preteito
Hrvat te oni pod kontrolom banjalukih vlast nisu, osim verbalne,
dali veu podrku uesnicima demonstracija. Dobar ih je dio de-
monstracija shvaao kao pokuaj ruenja entteta. Tih je dana u
Mostar doao i premijer Hrvatske Zoran Milanovi koji je razgova-
rao s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom oviem, a Milorad je
Dodik ekspresno otputovao u Beograd na konzultacije.
Demonstrant su svjesni da se moraju u BiH desit krupne pro-
mjene koje ukljuuju i one ustavne, ele li da susjedna BiH konano
bude dovedena u red. Upravo je to najvie uplailo Dodikove i o-
vieve separatste.
Fle digao ruke
Dok su se po BiH odvijale dosad najvee demonstracije od nje-
zine nezavisnost, predstavnici sedam vodeih politkih stranaka
pokuavali su se dogovorit oko presude Sejdi-Finci. Nisu uspjeli
pa se to pitanje vraa u insttucije Bosne i Hercegovine. To je u Sa-
rajevu drugoj polovini veljae 2014. rekao je europski komesar za
proirenje tefan Fle. On je kazao da je tokom cijelog procesa ot-
kako je vodio ove sastanke bilo onih koji su ulagali iskrene napore
da doe do dogovora, onih koji su govorili da ele dogovor, ali nisu
inili nikakav iskren napor, kao i onih koji su u cijelo ovo pitanje
pokuali nametnut neto drugo to nije sutna presude. To nije
moj neuspjeh, to je neuspjeh lidera, kazao je Fle te dodao da je
o kraju svog angamana na ovom pitanju obavijesto i sedmoricu
lidera bh. politkih stranaka. Posljednji sastanak sa politkim li-
derima je bio duboko razoaravajui. Implementacija ove presude
je meunarodna obaveza BiH koja je pratei volju lanica EU sada
ustvari klju napretka BiH kao lanstvu u EU, dodao je.
Implementacija presude znai potpuno stupanje na snagu Spo-
razuma o stabilizaciji i pridruivanju, to znai za BiH da moe pod-
VLAST POKUALA DISKREDITIRATI DEMONSTRANTE
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi (SDA) i federalni premi-
jer Nermin Niki (SDP) pokuali su demonstrante prikazat kao rulju
drogeraa. Gostujui u emisiji Face TV, premijer Niki je kazao da je
sarajevska policija meu demonstrantma zaplijenila 12 kilograma
speeda. To je spomenuo u istoj emisiji i Bakir Izetbegovi.
No, Irfan Nef, portparol MUP-a KS, demantrao da je droga pro-
naena medu demonstrantma. Nai pripadnici su izvodili akciju u
drugom dijelu grada i zaplijenili drogu. To nema veze s protestma.
Ova je akcija dugo planirana od strane MUP-a KS i u suradnji sa sara-
jevskom Kantonalnim tuilatvom i Opcinskim sudom uspjeno reali-
zirana. Kod uhapenih je pronaeno 12 kilograma speeda, a blagovre-
menom akcijom sprijeena je distribucija ove droge na ulice Sarajeva,
odnosno presjecen je lanac u kojem su uhapeni nabavljali speed u
Nizozemskoj, a imali ga namjeru prodavat ciljanoj grupi koja su prija
svega tnejderi u Sarajevu, kazao je Nef. q
Bakir Izetbegovi i Nermin Niki
BOSANSKI BAROMETAR
nijet kredibilnu prijavu za lanstvo u EU, kao to znai i vie refor-
mi u samoj zemlji te niz drugih stvari. Ne, ovo nije nikakvo virtual-
no pitanje, to je pitanje koje ima posljedice na ivot svakog graa-
nina ove zemlje, rekao je europski komesar. Ocijenio je da su sa-
stanci s politkim liderima bili jo jedan od naina da se pokua
doi do rjeenja. "Moj angaman na ovom pitanju je gotov. O tome
sam obavijesto i visoku predstavnicu EU za vanjsku politku i sigur-
nost Catherine Ashton, kao i Vijee za vanjske poslove EU. O tome
u razgovarat sa predsjedavajuim Vijea Evrope, kazao je Fle te
dodao da e sa insttucijama BiH sada radit Vijee Europe i Vijee
za vanjske poslove.
BiH i dalje kri meunarodne obaveze, naglasio je komesar, a
potom dodao da je ovo velika sramota prvenstveno za politare
koji se nisu mogli dogovorit. Meutm, to nije kraj angamana EU
u BiH i kraj rada s graanima ove zemlje. Europski komesar se su-
sreo i sa predsjedavajuim Vijea ministara Vjekoslavom Bevan-
dom, kao i sa enttetskim premijerima, a bio je na sastanku i sa
predstavnicima plenuma u BiH. Obavijesto sam ih o inicijatvama
koje planiramo preduzet ubrzo, a od kojih e korist imat BiH i
njeni graani. U cijelom regionu kako smo najavili prolog listopa-
da, Europska komisija se usmjerava na jaanje ekonomskog uprav-
ljanja. Ova inicijatva e bit pokrenuta u Londonu i BiH e bit jedna
od zemalja koja e imat korist od ovog programa. Pomoi emo
BiH da pripremi dravni program za ekonomske reforme. Reforme
se odnose na rjeavnje problema u vezi s nefunkcionalnim tritem
rada u BiH, da bi se stvorilo bolje poslovno okruenje... Sa istm ci-
ljem planiramo predloit i programe za konkurentnost i rast. To su
programi koji trebaju unaprijedit sektoralne reforme, konkretno u
oblastma transporta, telekoma i energetke. Te reforme e ojaat
konkurentnost, investcije, rast i zapoljavanje. Implementacija e
bit povezana i sa mehanizmom trenutne i budue predpristupne
pomo", rekao je Fle.
Istaknuo je kako se sa premijerima dogovorio o formiranju za-
jednike radne grupe EU i BiH, koja bi trebala ubrzat implementa-
ciju projekata koje fnancira EU. Trenutno imamo projekte od 210
milijuna eura, kao i novac od 150 milijuna eura za projekte koji tek
trebaju poet. Rad na ovim projektma treba ubrzat, dodao je.
Fle je saopio kako je sa premijerima razgovarao i o proirenju
strukturalnog dijaloga o pravosuu. Podrao je graane BiH koji
trae bolji ivot protestujui na ulicama, ali je naglasio i da nasilje
nije prihvatljivo, s koje god strane dolazilo. q
Edis FELI
PLENUMI GRAANA: 25 ZAHTJEVA
Bilo je mnogo zahtjeva demonstranata koji su artkulirani kroz tzv.
Plenume graana u svakom gradu. Slijedi popis njihovih zahtjeva:
1. da se plate smanje na svim dravnim funkcijama i da ukupna pri-
manja iznose maksimalno 2.500 KM (u tu cifru je uraunat i topli obrok);
2. da se zakonski onemogui uestvovanje u komisijama svim po-
litarima i svim zaposlenima u bilo kojem javnom sektoru;
3. ukidanje mogunost koritenja slubenih vozila i nabavke no-
vih vozila za vozni park na svim nivoima;
4. ukidanje Kantona;
5. brzu i adekvatnu reformu obrazovnog sistema i uvodjenje ef-
kasne prakse u srednjim kolama i na fakultetma
6. ukidanje politkog imuniteta;
7. transparentan rad svih nivoa vlast;
8. krivinu odgovornost i adekvatne kazne za sve nivoe vlast u
sluaju nesavjesnog vrenja dunost;
9. zakon o porijeklu imovine;
10. nezavisnost suda na dravnom nivou, a i na svim ostalim nivoima;
11. enormno pootravanje kazni za krivina djela krae (ne samo
kad su u pitanju pljake banke, nego i pljake i kraa od privatnih lica
te pootravanje kazni za automafju), ubistva, pokuaja ubistva, silo-
vanja, nanoenja tekih tjelesnih povreda, zloupotrebu poloaja;
12. ukidanje internih raspisivanja konkursa za radna mjesta u
javnim sektorima;
13. profesionalnu i kolovanu policiju koja odgovara europskim
standardima;
14. adekvatnu graansku slubu za nadzor rada policije;
15. adekvatnu graansku slubu za nadzor rada sudova;
16. nezavisnost RTV servisa i njihov nadzor, te kanjavanje ukoli-
ko budu utvrene nepravilnost;
17. besplatni pravni servis za graane u svakoj optni kako bi se
gradjanima omoguilo uivanje njima Ustavom zagarantovanih prava;
18. politki sistem koji e na najbolji mogui nain zastupat sve
graane Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu nacionalnu vjer-
sku etniku ili neku drugu pripadnost;
19. besplatan servis u optnama i ukidanje optnskih i republi-
kih taksi pri ostvarivanju prava graana;
20. da sve navedene toke budu stavljene na dnevni red na svim
nivoima i da budu po hitnom postupku usvojene i da se primjene u
slijedeih tri mjeseca;
21. ukidanje nacionalnih penzija i smanjivanje penzija svih poli-
tkih funkcionera i ljudi iz javnog sektora na visinu prosjene penzije
normalnih radnika/penzionera;
22. ukidanje isplate plata nakon zavretka vrenja dunost na bilo
kojoj poziciji na svim nivoima vlast;
23. politku zasnovanu na ekonomskom progresu;
24. instrumente putem kojih e graani moi direktnije uestvo-
vat u donoenju bitnih odluka;
25. adekvatno zakonsko sankcionisanje nacionalizma i nacionali-
stke retorike, kao i potcanja na mrnju iz nacionalnih, vjerskih, et-
nikih ili nekih drugih razloga. q
Plenum graana Sarajeva
tefan Fle
BOSANSKI BAROMETAR
Propast pregovora izmeu sedam politkih stranaka u BiH koje
je moderirao europski komesar za proirenje Stefan Fle iznjedrio
je neke nove inicijatve koje je pokrenula ministrica vanjskih poslo-
va Hrvatske Vesna Pusi. Hrvatska je poetkom oujka Europskoj
komisiji poslala svoj prijedlog rjeenja za specifan pristup BiH.
Pusi je jai angaman za BiH najavila jo na sjednici ministara vanj-
skih poslova zemalja lanica EU poetkom veljae 2014., u jeku e-
stokih protesta irom BiH. Tada se zaloila za to da EU treba za BiH
osmislit poseban model koji bi se razlikovao od uobiajenog pri-
stupnog procesa. Odnosno, vrstu pristupnog pretprocesa unutar
kojeg bi se rjeavala neka pitanja koja su sada postavljena kao pre-
duvjet na putu BiH ka EU.
U dokumentu zvaninog Zagreba nazvanom Promemorija
Bosna i Hercegovina iste se da je skori razvoj dogaaja u BiH
izazvao veliku zabrinutost i potaknuo potrebu za direktnom reakci-
jom EU. U interesu je svih zemalja EU da se u regionu odri sta-
bilnost i promovira politka proirenja EU. Veina graana BiH jo
podrava europsku perspektvu i vide je kao iskljuivi instrument
kojim e se ova zemlja povest u pravome smjeru. Zato je i neop-
hodno da insttucije EU i drave lanice odmah djeluju. Za proces
integracije BiH kljuno je koristt pristup koji je krojen prema nje-
noj mjeri. Temeljna logika za novi pristup itekako je uvjetovana
ponudom za lanstvo u EU: dinamika i napredak integracije BiH u
EU trebali bi se direktno vezivat za dinamiku i razvoj njene interne
funkcionalne, politke i administratvne efkasnost. U idealnim
okolnostma, ovaj bi proces trebao bit spreman do uspostave nove
vlade nakon listopadskih izbora u BiH.
To je bilo navedeno u spomenutom u dokumentu, u kojem se
jo navodi da bi predloena metodologija za budue lanstvo u EU
trebala postavit okvir koji je koncizan i strukturalan instrument za
djelovanje. I to s jasnim stavkama koje se mogu ostvarit. Ovim bi
se omoguilo uvoenje novih ideja i irokog spektra konsultacija
relevantnih uesnika o ustavnim reformama, kao i o neophodnom
mehanizmu za koordinaciju i donoenje odluka ne samo po europ-
skim pitanjima, nego i kod osiguravanja funkcionalne drave. S
obzirom na uvjete, jedino je logino pretpostavit da e za ovaj pro-
ces trebat znaajan period. Isto tako, sve se poduzete aktvnost
trebaju koordinirat s meunarodnim fnansijskim insttucijama,
navodi se u Promemoriji, spominjui IPA fondove, Meunarodni
monetarni fond, Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i ra-
zvoj te Europsku investcijsku banku.
Hrvatska inicijativa ima naelnu podrku
Proces koji je Hrvatska za BiH predloila ukljuivao bi dva para-
lelna procesa: proces pristupanja BiH koji je krojen po njenoj mjeri
i sinhroniziranu pomo i saradnju. U dokumentu pie: Europska
komisija trebala bi imat vodeu ulogu u izradi procesa pristupanja
BiH koji je krojen po njenoj mjeri, a kojim bi se BiH dodijelio status
specijalne zemlje kandidata. Ona i jeste specijalna zbog posebnih
uvjeta i izazova s kojima se susree na terenu, ali i zbog specijalnog
sadraja ponude EU. Dodjelom specijalnog statusa za BiH osnaili
bi se i graani za efkasniji pritsak na politke voe. Ovim bi se
HRVATSKA DIPLOMACIJA INICIRALA NOVI PRISTUP EUROPSKE UNIJE PREMA BIH
Put na dva kolosijeka
pojaala i efkasnost komunikacijskih strategija EU u BiH. Takoer,
predlau se pretpristupna i pristupna faza: Pitanja poput potenci-
jalnih ustavnih izazova, izbornog zakona i implementacije presude
Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi Finci, koja se
obino rjeavaju unutar poglavlja 23. i 24., mogli bi bit dijelom i-
reg procesa koji bi jasno vodio ka buduem lanstvu u EU.
Za sada jo nije poznata sudbina ovog dokumenta, no vrlo brzo
bi trebala bit na razmatranju Europske komisije. Kako sada stvari
stoje, ova hrvatska inicijatva ima naelnu podrku, ali je upitno u
kom e obliku na kraju bit usvojena od 28 lanica EU. Kako sada
stvari stoje, najutjecajnije zemlje imaju odreene zamjerke, to ne
znai da se na kraju nee pronai formula za BiH.
Lagumdija o inicijativi
Inicijatva je naila na plodno tlo i u ministarstvu vanjskih poslo-
va BiH, o emu je govorio i ministar Zlatko Lagumdija. On je izjavio
kako je priznanje Europske unije da je potrebno defnirat novi pri-
stup prema Bosni i Hercegovini samo po sebi veliki napredak. La-
gumdija je otkrio detalje non papera koji je poslao visokoj pred-
stavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politku i potpredsjed-
nici Europske komisije Catherine Ashton.
Rekao da je s Ashton vodio dugi razgovor tokom njene nedavne
posjete BiH i da su razgovarali i u Mnchenu, na konferenciji o sigur-
nost i saradnji te da je i tada nagovijeten novi pristup EU prema
BiH. Sutna je u razdvajanju politkog od tehnikog dijela pristupa-
nja EU, objasnio je Lagumdija. Prema njegovom miljenju, jasno je
da BiH mora preskoit sve letvice na putu ka EU i da mora ispunit
kompletnu domau zadau, ispregovarat sva poglavlja i mijenjat
Ustav tko zna koliko puta. Meutm, presuda Sejdi Finci je, ako
mogu tako rei, stavljena kao jedna visoka letvica i tada nam je ree-
no, dok ne preskoimo tu visoku letvicu, nema uope preskakanja
ovih drugih. I ta se ustvari desilo, desilo se da na europski admini-
stratvni kapacitet uope nije ojaavan kroz tehnike pregovore o
uvoenju europskih standarda. Tada smo konstatrali da bi jako do-
bro bilo da se pokuaju odvojit ta dva procesa, rekao je Lagumdija.
Prvi ovjek bosansko-hercegovake diplomacije napomenuo je
kako s jedne strane stoji provoenje presude Sejdi Finci i uku-
pne ustavne reforme koje treba defnirat do kraja godine i poet s
Vesna Pusi
BOSANSKI BAROMETAR
ozbiljnom stukturalnom reformom. S druge strane, kako je kazao,
nalazi se masa tehnikih stvari koje se mogu uradit ako BiH dobije
specijalni status. Ne specijalni status u smislu da imamo specijal-
ne uvjete, da nam se obore uvjet, nego specijalni status da bude-
mo specijalni sluaj, jer BiH jeste specijalni sluaj i to ne bi bio prvi
put u historiji EU da su postojali specijalni sluajevi. BiH je najspe-
cijalniji sluaj u itavoj Europi i potencijalno Europskoj uniji. To bi
znailo da bi Ugovor o stabilizaciji i pridruivanju to prije trebao
stupit na snagu u tehnikom dijelu i da nakon toga dobijemo odo-
brenje za prijavu kako bismo mogli dobit status kandidata te da
nakon te aplikacije otvorimo poetak pregovora u nekoliko klju-
nih toaka, rekao je Lagumdija.
Podsjeto je da je i tokom pregovora o rjeenjima za provoe-
nje presude Sejdi Finci, koji su u vrijeme protesta u Sarajevu za-
vrili neslavno, europskom komesaru za proirenje tefanu Fleu
rekao kako treba rijeit 23. i 24. poglavlje koja govore o borbi pro-
tv organiziranog kriminala i vladavini prava bez ekanja na rjeenje
presude Sejdi Finci. Novi pristup treba da ide ka pronalaenju
brzih rjeenja koja su sada potrebna, rekao je Lagumdija.
Potrebu za novim pristupom Lagumdija obrazlae injenicom
da je potrebno zaustavit negatvni trend koji je prisutan u BiH, u
krajnjem sluaju, i zbog toga to je stagnacija na EU putu jako sku-
pa, mnogo skuplja nego to izgleda, a moe odvest u nepredvidive
i nekontrolirane procese u BiH. Smatra kako pristup EU treba bit
kreatvniji te da je potrebno otvorit proces uzajamnog povjerenja
koji je u BiH drastno naruen, kako sa predstavnicima meuna-
rodne zajednice tako i meu politarima. I na kraju, ta podrazu-
mijeva taj novi pristup. To je voenje politkog dijaloga jednim
pravcem, a da se tehniki pregovori vode drugim pravcem. Za tako
neto je potrebno verifcirat Ugovor o stabilizaciji i pridruivanju,
dat neku vrstu kandidatskog statusa i poet pregovore na priori-
tetnim aktvnostma, rekao je Lagumdija, dodavi kako su i mini-
stri vanjskih poslova pojedinih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije,
poslali svoja rjeenja, koja su, kako je rekao, komplementarna s
njegovim prijedlozima. Mene ohrabruje to je za travanj dogovo-
reno da se pripremi set zakljuaka koji se tu novog pristupa BiH i
u tom svjetlu bih apelirao na sve segmente u ovom drutvu da se
doe do novog pristupa, a ne da nam objanjavaju kako je to teko,
kako je to nemogue, kako Europa prema nama nee imat popust.
Mi ne traimo popust, mi samo traimo da se BiH pristupi na odgo-
voran nain i da se ubrza europski put. Oekujem od svih aktera u
BiH, od EU i meunarodne zajednice da daju doprinos, da mi za
mjesec od danas, nekako s proljea, dobijemo novi pristup koji e
znait svjeinu na europskom putu, rekao je Zlatko Lagumdija.
Smijenjen Fahrudin Radoni
Dok je Lagumdija razmatrao inicijatvu hrvatske diplomacije u
EU, uporedo je krojio planove zajedno sa SDA te Miloradom Dodi-
kom i SDS-om kako da smijeni Fahrudina Radonia, ministra sigur-
nost u Vijeu ministara BiH. U tome je i uspio, a za razlog smjene
pronaen je u Radonievoj podrci prosvjednicima u veljai. Nje-
mu su 13. oujka 2014. zastupnici u Predstavnikom domu Parla-
mentarne skuptne Bosne i Hercegovine (PSBiH) izglasali nepovje-
renje, a inicijatvu o smjeni pokrenula je SDA. U obrazloenju su
naveli da ministar sigurnost nije uinio sve to je bilo u njegovoj
nadlenost kako bi zatto imovinu i graane tokom demonstraci-
ja irom BiH, kada su zapaljene zgrade Predsjednitva BiH, Arhiv
BiH i nekoliko zgrada kantonalnih vlada. Odluka je usvojena sa do-
voljnom enttetskom veinom. Za je glasalo 28 poslanika (SDA,
SDP, SNSD, PDP i SDS), protv je bilo devet, a suzdranih pet.
Protv smjene bili su poslanici HDZ BiH i HDZ 1990, poslanici SBB-a
te poslanik Hrvatske stranke prava Zvonko Jurii. Suzdrani tokom
glasanja su bili Narodna stranka radom za boljitak, Demokratska
narodna zajednica (DNZ), Stranka za BiH i poslanik Saveza nezavi-
snih socijaldemokrata (SNSD) Milorad ivkovi.
SDA su u inicijatvi naveli da postoje opravdani razlozi za smje-
nu jer je u dogaajima 7. veljae tokom protesta graana povrije-
en veliki broj osoba meu kojima su i policajci, a oteene su broj-
ne insttucije BiH te bi ministar zbog naruene sigurnosne situacije
trebao odstupit s ove dunost. Naveli su da su tokom protesta
izazvani poari, napravljena velika oteena na zgradi Predsjedni-
tva Bosne i Hercegovine, nekoliko zgrada Vlada kantona i opina u
Bosni i Hercegovini, a zapaljena je i dravna zastava te znaajno
oteen Arhiv BiH, a u skladu s nadlenostma ministar nije podu-
zeo radnje da bi se zattli graani i imovina.
Fahrudin Radoni je prije smjene istakao da su njegovu smje-
nu inicirale one stranke od kojih graani trae da odu s vlast. Pod-
vukao je da na dravnom nivou na dan protesta nije mogao bit
formiran Krizni tab, jer je to u iskljuivoj nadlenost entteta. I
policajci, kojima iz Direkcije za koordinaciju policijskih tjela BiH,
niko nije kupio ni gumeni metak su nai graani. Krizni tab je for-
miran dan prije demonstracija, a ja nisam informiran, rekao je
Radoni. On je pitao da li je oko zgrade Predsjednitva BiH mogla
bit postavljena ograda. Da se takva pojava dogodila u MUP-u RS,
da li bismo se skrivali i stavljali glavu u pijesak ili bismo znali da je
politki predizborno poentramo, rekao je Radoni i dodao da
politko prepucavanje poslanika smatra osobnim komplimen-
tom.
Zlatko Lagumdija Fahrudin Radoni
BOSANSKI BAROMETAR
Radonia za Drinu
Podsjetmo, Radoni je kao predsjednik Stranke za bolju bu-
dunost (SBB) za ministra sigurnost doao na inicijatvu predsjed-
nika SDP-a Zlatka Lagumdije, koji je uz pomo Milorada Dodika
smijenio dotadanjeg ministra Sadika Ahmetovia iz redova SDA.
Bila je to posljedica Lagumdijinog sukoba sa SDA i njegovog razbi-
janja mukotrpno stvorene tzv. Platormake koalicije koja je imala
mogunost razbit etniki strukturiranu vlast u BiH. No, Lagumdija
je iz svojih razloga unito koaliciju uvevi na taj nain u priu Ra-
donia. Sada se situacija okrenula jer su SDP i SDA ponovo bili sa-
veznici, ovoga puta protv Radonia.
NASTAVAK TRILATERALE
ef bosansko-hercegovake diplomacije smatra da bi pobjeda Alek-
sandra Vuia na prijevremenim izborima u Srbiji trebala intenzivirat i
nastavak trilateralne suradnje izmeu Srbije, BiH i Turske. Prije trilate-
rarnih sastanaka, mislim da e se intenzivirat naa bilateralna suradnja sa
Srbijom. Pred nama je vrlo brzo prva zajednika sjednica Vlade Srbije i
Vijea ministara BiH, koja je odgoena zbog izbora u Srbiji, kazao je Zlat-
ko Lagumdija, naglasivi da e ponovo reaktvirat mehanizam trilatera-
le. Smatra da su ljudi, koji su o tome odluivali u Srbiji, jo vie osnaili.
BiH, Srbija i Turska treba da nastave seriju sastanaka na ministar-
skom i najviem nivou u okviru trilaterale. Ministri Ahmet Davutoglu, Ivan
Mrki i ja smo pripremili agendu za taj sastanak, gdje smo pravili neku
vrstu inventure u domenu obrazovne, kulturne i ekonomske suradnje i,
prije svega, ekonomske suradnje u okviru ove tri zemlje i suradnje ove tri
zemlje prema etvrtm tritma gdje treba zajedno da nastupamo. Kada
je u pitanju regionalna suradnja, mislim da e nova vlada Srbije predstav-
ljat dio rjeenja, a ne dio problema, rekao je Lagumdija.
KRIM NIJE DODIKSTAN
Dogaaji u Krimu gdje je Rusija preuzela preko svojih paravojnih
formacija kontrolu nad tm dijelom Ukrajine probudile su nade banja-
lukog vlastodrca Milorada Dodika. On je rekao da prate dogaaje, a
jednog dana i njegova bi paradrava mogla tm putem.
Zlatko Lagumdija, ministar vanjskih poslova BiH, rekao je kako Eu-
ropskoj uniji ne pada na pamet da dopust da BiH postane Ukrajina.
EU je jedinstvena da je BiH na nezaustavljivom putu da se kao jedna
zemlja integrira u Europsku uniju. Danas nitko tko u BiH ima ambicije da
dijeli zemlju nema nikakvog ozbiljnog partnera u meunarodnoj zajed-
nici, rekao je Lagumdija i dodao kako je poreenje Krima i srpskog
entteta nemogua misija iz vie razloga. Naglasio je da je politka situ-
acija u BiH potpuno drugaija, kao i da je Rusiji Krim daleko vaniji od
bilo kojeg dijela svijeta koji je od Rusije tako daleko kao BiH. Pravno je
to takoer potpuno drugaija situacija. BiH je drava, ima svoj Ustav i
taj je Ustav sastavni dio mirovnog sporazuma i vi danas imate visokog
predstavnika koji moe da djeluje u sluaju bilo kakvog nasilnog poku-
aja, meunarodna zajednica ima pravo da vojno intervenira. Na
Ustav ne poznaje referendum, rekao je Zlatko Lagumdija. q
Ivan Mrki, Ahmet Davutolu i Zlatko Lagumdija
Milorad Dodik
Zlatko Lagumdija i Bakir Izetbegovi
Fahrudin Radoni je inae ovjek kojeg mediji u BiH se povezuju
s mafjom, vlasnik je dnevnika Dnevni avaz i povezan je s mnogim
strukturama u BiH i okruenju. Ve sutradan nakon smjene Radoni
je nastavio govorit protv SDP-a i SDA. Rekao je da su Bakir Izetbego-
vi i Zlatko Lagumdija napravili pakt sa avolom i uinili od Milorada
Dodika najjaeg politara u Bosni i Hercegovini. On tvrdi da njegova
smjena ima svoju cijenu i da se ogleda u poklanjanju energetskih
resursa Srednje Drine i drugih tajnih dogovora koji e uskoro izai na
vidjelo. Prodali su poziciju ministra sigurnost Dodiku i nepotrebno
mu dali resurse i utjecaj. Od Dodika su napravili najjaeg politara u
BiH, to za ovu zemlju apsolutno nije dobro, rekao je Radoni. Pre-
ma njegovim rijeima, Lagumdija, Izetbegovi, Dodik i Bosi su ve-
zali svoje nacionalne i stranake zastave kako bi on bio smijenjen s
pozicije dravnog ministra sigurnost. Ne smatra se odgovornim za
dogaaje s poetka veljae koji su kulminirali nasiljem i spaljivanjem
bosansko-hercegovakih insttucija. Ponosan sam to nisam hto da
zloupotrijebim zakon i tuem nezadovoljne graane. To su mahom
siromani graani, ljudi bez posla... Oni samo trae da se njihova dje-
ca mogu zaposlit bez protekcije. Njihov bunt je, ako uklonimo vanda-
le koji trebaju odgovarat, potpuno opravdan. Vrlo sam sretan da ni-
sam tukao narod zbog politkih zadnjica korumpirane vlast, nagla-
sio je, dodajui da su ga uklonili u strahu od naroda i antkorupcijske
borbe. Napominje da savez SDA i SDP sa srpskim strankama najbolje
pokazuje s koliko lai su mene optuivali da sam ja navodno igra RS-
a, a upravo su sa ljudima otud napravili koaliciju. Vlast koju je narod
fguratvno, a, naalost, i u materijalnom smislu, zapalio vie nikad ne
moe pobijedit. SDA i SDP su izdali prvenstveno bonjaki, a onda
bosansko-hercegovaki interes zbog nesposobnost, neznanja i ko-
rupcije. Savez za bolju budunost stoga oekuje apsolutnu pobjedu u
listopadu. Meni je drago da se sada mogu posvett poslu lidera stran-
ke, druit se s pobunjenim narodom jer je bilo inkompatbilno da to
radim kao ministar sigurnost, zakljuio je Radoni. q
Edis FELI
BOSANSKI BAROMETAR
Bosna i Hercegovina se od poetka februara 2014. godine suo-
ava sa najveim protestma u svojoj modernoj historiji. Ipak, mno-
ge zemlje, pojedinci, organizacije i politke partje su pokuale na
razne otvorene, ali i skrivene naine da zloupotrijebe proteste
obinih graana u svoje sebine i podle interese. U tom smislu je
od velikog znaaja napravit kratku analizu izjava visokih zvaninika
susjednih zemalja na Balkanu, predstavnika meunarodnih organi-
zacije koje djeluju u BiH i elnika svih aktera koji su na neki nain
povezani sa politkim i socijalnim deavanjima na Balkanu i u BiH.
Naime, na osnovu njihovih izjava i tumaenja protesta u BiH
moe se, manje-vie, shvatt i sam karakter odnosa regionalnih ze-
malja, ali i meunarodne zajednice prema pitanju BiH. Kakvu to
sudbinu susjedi ele za Bosance i Hercegovce? ta meunarodna
zajednica eli uradit od te BiH s kojom posljednjih godina kao da
ne znaju ta da uine? Je li BiH samo ahovska tabla velikih i regio-
nalnih sila za meusobna nadmetanja u cilju jaanja regionalne i
globalne pozicije?
Kome je Sarajevo glavni grad!?
U tom kontekstu vrlo je vano analizirat posjetu premijera Hr-
vatske Zorana Milanovia Mostaru 9. februara, u samom jeku gra-
anskih protesta u nekoliko grada BiH ukljuujui Sarajevo, Biha,
Mostar, Tuzlu, Zenicu i jo mnoge. Milanovi je tokom posjete Mo-
staru gdje se sastao sa predsjednikom Vijea ministara BiH Vjeko-
slavom Bevandom istakao kako Evropa svjesno ili nesvjesno ve
100 godina ne zna to e sa BiH. Poruivi kako je doputovao u BiH
da prui svoju podrku smirivanju stanja u toj zemlji, hrvatski pre-
mijer je naglasio kako su ovakve situacije pogodne za podmetanje
niskih strast, ja sam doao smirivat strast, Doao sam podignut
strast za jednu drugu temu, a to je evropska putanja BiH. Istakao
je kako se protest i neredi u BiH ne bi moda ni desili da je Evrop-
ska unija imala koherentniju, jasniju politku ta eli u Bosni i Her-
cegovini. Ipak, na novinarsko pitanje zato je doao u Mostar, a ne
u Sarajevo, Milanovi je odgovorio: Zato to je blie, te naglasio
da je Mostar jedina izrazito mijeana dvonacionalna sredina u kojoj
su se dogodili neredi, to ima, kako se izrazio, svoju teinu i opa-
snost.
Milanovi je dan nakon posjete Mostaru komentrajui svoj bo-
ravak u tom gradu izjavio kako je otao u Mostar, a ne u Sarajevo
jer ga u taj grad niko nije pozvao, naglasivi kako je njegova poruka
u Mostaru bila poruka evropske perspektve. Meni se ne bi smjela
prigovorit etnika uskogrudnost, mislim kako je jasno da su moji
motvi ovdje ist, rekao je Milanovi u intervjuu za emisiju 2 u 9
lokalne televizije Jabuka TV. Naglasio je kako je u Mostar otao s
diplomatskom notfkacijom, te u dogovoru s premijerom te dra-
ve. Ipak u takve namjere mu nisu povjerovali mnogi graani BiH, ali
ni politki predstavnici Bonjaka i Hrvata u BiH.
Naime, predsjednik Predsjednitva BiH eljko Komi izjavio je
nakon posjete hrvatskog premijera Mostaru kako mu nije jasno
zbog ega je predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanovi dolazio u
Mostar, a tvrdio je i kako o tom posjetu uope nije bio informiran
nego je o njemu doznao od novinara. Loe je to Milanovi nije
GRAANSKI PROTESTI U BIH: MJESTO GDJE SU PALE MASKE KOMIJA/SUSJEDA I STRANIH SILA
Meunarodna briga za BiH
izvijesto Sarajevo o dolasku u Mostar, kazao je Komi za dnevnik
TV Federacije BiH (FTV) dodajui kako je premijer susjedne drave
trebao doi u glavni grad druge drave i njegova poruka trebala je
bit upuena svim graanima. Tada je istakao kako mu zapravo
nije ni jasno to su pravi razlozi dolaska hrvatskog premijera. Za
nas je najbolje da nas susjedi sada ostave na miru. Ovo je na pro-
blem i mi ga moramo rijeit, kazao je Komi pojanjavajui kako
se to odnosi i na poziv srbijanskog vicepremijera Aleksandra Vuia
predsjedniku Republike Srpske na razgovore u Beograd.
lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi takoer je ocijenio
kako Mostar nije bio pravo mjesto koje je Milanovi trebao posje-
tt iako je poslao dobre poruke. Poruke su dobre, kazao je
Izetbegovi suglasivi se s Komiem kako je Milanovi ipak trebao
doi u Sarajevo, a ako je ve posjeto sjedite HDZ BiH u Mostaru
trebao je posjet i sjedite Stranke demokratske akcije (SDA) koje je
takoer zapaljeno.
U tom smislu, Davor Gjenero, politolog i nezavisni politki kon-
sultant, izjavio je u vezi sa posjetom Milanovia kako aktuelni hr-
vatski premijer u trenutku krize u BiH ini kardinalnu politku gre-
ku. Umjesto dijaloga sa Sarajevom i pokretanja evropske inicijat-
ve podrke jedinstvenoj i nedjeljivoj BiH, Milanovi se odluuje za
iznenadan posjet Mostaru. Odlazak u Mostar i zanemarivanje Sara-
jeva jasne su Milanovieve poruke, s jedne strane, potpore kom-
promitranim akterima hrvatske politke, a s druge, Hrvatma u
Bosni i Hercegovini da koncept treeg entteta, moda, i nije iz-
gubljen, a da poruka o Sarajevu kao glavnom gradu, u kome i bh.
Hrvat moraju rjeavat status i uspostavljat partnerstva, vie nije
u modi. Vjerovatno nije koincidencija da se upravo nakon kon-
troverzne posjete Milanovia Mostaru u javnost u BiH, regiji, ali i u
Evropi, sve vie poelo raspravljat o mogunost formiranja treeg
entteta kao politkog prostora za ivot Hrvata u BiH.
San Velike Srbije krui u oblacima iznad Beograda?
U istom kontekstu se moe analizirat i sastanak 9. februara pr-
vog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vuia sa predsjedni-
Dragan ovi i Zoran Milanovi u Mostaru
BOSANSKI BAROMETAR
kom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom SDS-a
Mladenom Bosiem. Dodik je prije posjete izjavio da e jedna od
glavnih tema sastanka u Beogradu bit politka situacija u Federa-
ciji BiH i njen eventualni utcaj na deavanja u RS-u. Dok sam bo-
ravio u Rusiji, telefonom sam se uo sa gospodinom Vuiem i tada
smo se dogovorili da razgovaramo o ovoj situaciji. I u drugim ze-
mljama u regionu, pa i u Srbiji, ima socijalnih problema, ali tamo
niko ne pali insttucije i sve se pokuava rijeit na miran i korektan
nain. To je ono to i RS treba da ini, istakao je Dodik uoi posje-
te Beogradu.
Ipak, na tom sastanku Dodik je jasno poruio kako Bosna i Her-
cegovina ne moe da preivi! BiH, kazao je Dodik, klizi ka raspadu,
dodajui da je meunarodna zajednica umorna i u jednom trenut-
ku e prihvatt ono to funkcionira, a to je u ovom trenutku samo
Republika Srpska. Dodik je ocijenio da je cilj bonjakih politara
da se nakon demonstracija koje su kulminirale neredima izazove
reakcija meunarodne zajednice, nakon ega bi mogli da ostvare
svoje politke ciljeve, a to je jaanje unitarizma u BiH. On je rekao
da se nee dozvolit da problemi i haos iz Federacije BiH budu pre-
baeni na prostor RS-a, iako su to, kako je rekao, prizivali pojedini
bonjaki politari poput lidera Socijaldemokratske partje Zlatka
Lagumdije. Dodik je u svom stlu rekao da je Izetbegovieva jedina
literatura Islamska deklaracija njegovog oca i da je on nejak i
neodreen. Kazao je da je Izetbegovi povezan sa Muslimanskom
braom iz Egipta, te da zvaninici BiH ovih dana imaju problem da
objanjavaju da li se to Muslimanska braa etabliraju u BiH zbog
Izetbegovive podrke tom pokretu. Kako e opstat mala Jugosla-
vija, ako nije mogla da opstane velika Jugoslavija?, upitao je Do-
dik, ponovivi da je FBiH nefunkcionalna i da ima previe admini-
stracije, pa se taj problem nastoji prenijet i na nivo cijele BiH.
S druge strane, lider SDS-a Mladen Bosi je, zahvaljujui se Vu-
iu na organizaciji ovog sastanka, rekao da je i sama njegova obja-
va uinila mnogo, te da su ljudi poeli da razmiljaju o emu se u
ovom sluaju radi. Bosi je rekao da se radi o opasnim procesima,
koji najvie podsjeaju na Arapsko proljee. Mi nismo za revoluci-
ju, mi smo za evoluciju RS-a i za razvoj RS-a. Oekujemo ta e bit
u FBiH, ali RS treba ostat stabilna, kazao je Bosi, dodajui da je
obaveza Srbije da tt RS.
Njihov domain Aleksandar Vui je istakao, uz ostalo, da je RS
proteklih dana bila ugroenija, te da je interes Srbije bio da se
izbjegnu nasilje i sukobi, naglaavajui da Srbija potuje teritorijal-
ni integritet BiH. Srbija e, kazao je, da tt mir i sigurnost i na svom
teritoriju. Protest su, kazao je dozvoljeni, ali nee bit dozvoljeno
da se pale insttucije, zgrade, dravni organi i da se napadaju oni
koji rade za dravu, to ne bi bilo dozvoljeno nigdje u svijetu. Nagla-
sio je vanost da se sauva stabilnost RS-a, te da se obnovi stabil-
nost BiH. To je vano za region. Jer dogaaji u BiH ugroavaju ci-
jeli region. U naredna tri mjeseca niko od investtora nee da po-
gleda region. Stabilnost u BiH je bitna za ekonomsko-politku sta-
bilnost regiona, naglasio je. Na pitanje novinara da pojasni smatra
li i on smatra da BiH nee preivjet, kako je rekao Dodik, Vui je
uzvrato rijeima: Ja to nisam rekao, to je rekao Dodik, dobacuju-
i aljivo kako se nada da se Mile sada nee naljutt.
Ipak, Mile se sigurno nije naljuto jer je njegova posjeta Beogra-
du doprinijela smirivanju strast i meu graanima RS-a koji nisu
izili na ulice u velikom broju kao graani u ostalim gradovima BiH.
Takoer, i sam Vui, ako je ve imao dobre i iskrene namjere pre-
ma BiH kao dravi, nije smio dozvolit odravanje ovakvog svesrp-
skog sastanka u Beogradu jer se sva unutranjopolitka pitanja u
BiH rjeavaju u glavnom gradu BiH, a to je Sarajevo a ne Zagreb i
Beograd.
Dvostruki arini Evropske unije
Kako u istom kontekstu shvatt poruke meunarodne zajed-
nice, a posebno kontroverznu izjavu visokog predstavnika meu-
narodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentna Inzka koji je u
jeku protesta u BiH ocijenio da bi, ako stanje u BiH bude eskalira-
lo, trebalo eventualno razmislit i o slanju trupa Evropske unije u
BiH. Razmotriemo stanje u Bosni i Hercegovini u meunarod-
nom upravljakom odboru. Austrija e poveat broj svojih vojni-
ka u BiH. Ako stanje bude eskaliralo moraemo eventualno da
razmiljamo o trupama EU. Meutm, ne sada, poruio je on u
intervjuu bekom dnevniku Kurir. Inzko je istakao da je sada-
nje stanje najgore od zavretka rata u Bosni i Hercegovini, od
Daytonskog sporazuma 1995.godine. Istovremeno je negirao da
gori Balkan, ukazujui da Srbija dobro napreduje. On je potvr-
dio da je djelomino uzrok haosa i dravna konstrukcija koja ne
funkcionie. Daytonski sporazum je bio mirovni sporazum, koji
je bio jako uspjean. Meutm, kao ustavni sporazum on je suvie
komplikovan. U bosansko-hrvatskoj federaciji postoji 11 Vlada,
11 premijera, 11 ministara unutranjih poslova. To je neefkasno
i preskupo, naglasio je austrijski diplomata. Ipak, njegova pre-
uhitrena izjava o slanju evropskih vojnih trupa u BiH samo je do-
datno poveala tenzije u BiH i izazvala strah i nepovjerenje meu
veinom graana BiH.
Bivi ministar sigurnost Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetovi,
u vezi sa izjavom Visokog predstavnika u BiH Valentna Inzka da bi,
ako stanje u BiH bude eskaliralo, trebalo, eventualno, razmislit i o
EU-trupama, izjavio je da BiH ne trebaju trupe Evropske unije.
Vezano za izjavu Inzka, postoji puno nekih evropskih insttucija, ali
i evropskih zvaninika ije izjave nerijetko nemaju logiku smirivanja
situacije u BiH. Ta logika nekada ide u sasvim drugom smjeru. A
moramo se prisjett da mi imamo loa iskustva sa nekim predstav-
nicima i insttucijama meunarodne zajednice, posebno u periodu
od 1992. do 1995., rekao je Ahmetovi. Smatra da bi i Evropljani,
ali i domai politari trebali izvui lekciju iz toga i ii prema ouva-
nju suvereniteta i integriteta BiH. Naglasio je kako podizanje tenzi-
ja nije rjeenje u smjeru stabiliziranja politkog i socijalnog stanje
u BiH. Nadam se da svi znamo svoj posao i da smo izvukli lekciju.
Trebamo ii u pravcu ouvanja mira i stabilnost, suvereniteta i in-
tegriteta BiH. Mislim da nam ne trebaju trupe Evropske unije u BiH.
Iako je zadnjih godina dolo do produbljivanja krize u BiH, dijalog Aleksandar Vui i Milorad Dodik
BOSANSKI BAROMETAR
Valentn Inzko
sa EU mora bit nastavljen, a da smo radili napornije, danas bi bili
mnogo blie lanstvu u tu zajednicu, istakao je Ahmetovi.
Jednako zanimljivu reakciju na izjavu Inzka poslali su i zvanini-
ci iz Bruxellesa. Naime, elnici u Evropskoj komisiji u Bruxellesu su
jasno ukazali da meunarodni visoki predstavnik za Bosnu i Herce-
govinu Valentn Inzko nije predstavnik Evropske unije. To su rekli
izvori iz slube visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu poli-
tku, uz opasku da dodatne ocjene stanja u BiH i izjave Inzka treba
potrait i u delegaciji EU u Sarajevu i u komandi snaga EU EUFOR,
u BiH. U konanici, ovakve podijeljene izjave najbolje govore o du-
bini podijeljenost meunarodne zajednice u njenom pristupu pre-
ma politkim pitanjima u BiH.
BiH je ahovska tabla velikih i regionalnih sila
Od ostalih znaajnijih meunarodnih aktera, SAD su poruile
kako su protest izraz nezadovoljstva graana u Federaciji BiH.
Protest u BiH su izraz nezadovoljstva graana sa trenutnom eko-
nomskom, socijalnom i politkom situacijom u Federaciji BiH, kao
i generalno u Bosni i Hercegovini, navedeno je u izjavi Ambasade
SAD. U isto vrijeme, moramo osudit svaki vid nasilja. Nasilje pro-
tv uesnika protesta, policije, novinara i javne imovine neprihvat-
ljivo je i mora prestat. Upotreba nasilja odvlai panju od kljune
poruke koju velika veina uesnika protesta eli da prenese da su
reforme neophodne odmah, poruili su iz Amerike ambasade u
Sarajevu. Na kraju se zakljuuje kako SAD oekuju da bh. lideri
obezbijede mir i da sasluaju i potuju graane.
S druge strane, Rusija je navela kako meunarodna zajednica,
SAD ali posebno EU ima razliite arine prema akcijama policije u BiH
i Ukrajini. Stav Bruxellesa prema nasilnom suzbijanju protesta u BiH
pokazuje da EU vodi politku dvostrukih arina, izjavio je Mihail
Margelov, ef Vanjskopolitkog odbora Gornjeg doma Ruskog parla-
menta. On smatra da se protest u BiH suzbijaju nasilnim akcijama
policije koja korist svjetlee granate, gumene metke i vodene topo-
ve, ali, kako kae, kao to se jasno vidi iz izjava funkcionera EU, Bru-
xellesa je u potpunost podrao akciju policije, za razliku od odnosa
prema Kijevu. Prema diplomatskoj logici EU, u zemljama koje imaju
ambicije da postanu lanice EU, masovne proteste treba suzbijat,
istakao je Margelov. Rusija je na primjeri BiH jo jednom pokazala da
korist svaku priliku da pokua obnovit sjeanje na bivi Sovjetski
savez i u okviru dananje Rusije proirit svoju sferu utjecaja u sva-
kom djelu Balkana, Istone Evrope, ali i svih bivih zemalja SSSR-a.
Jo jedna od znaajnih regionalnih zemalja je Turska, koja je u
vezi sa protestma poruila kako je zabrinuta za stanje u BiH. Mini-
star vanjskih poslova Republike Turske Ahmet Davutoglu tokom
posjete Sarajevu istakao je kako je Turska na svim nivoima spre-
mna da pomogne u ouvanju stabilnost i blagostanja u BiH. Ne-
ophodna je politka reforma. Vrijeme je da sve politke snage ra-
de na efkasnom funkcioniranju zemlje. Turska je ve dala kredit od
100 miliona eura za zbrinjavanje povratnika i tu smo opet da po-
mognemo. Ipak, mislim da je vrijeme da fnancijski pomognu i dru-
gi, najprije meunarodna zajednica, rekao je Davutoglu. Turski
ministar se u vezi sa demonstracijama graana je kazao da je po-
zitvno to to demonstracije nemaju etniki i vjerski predznak. Svi
moraju bit jako paljivi, jer pojaanje napetost moe bit rizik za
BiH i cijelu regiju. Davutoglu je prethodno, na poetku posjete
BiH, poruio kako je Turska uvijek u kritnim razdobljima bila uz
BiH, a posjet Sarajevu samo je potvrda te podrke. Naglaavajui
podrku miru, stabilnost, sigurnost, teritorijalnom integritetu i
politkom jedinstvu BiH, Davutoglu je rekao kako e drava Turska
uvijek bit uz svoju brau u BiH te da je elio to jo jednom potvrdi-
t posjetom Sarajevu.
Susjedi i velike sile u protestima vide priliku za
vlastite interese
U BiH jo uvijek, iako u mnogo manjem broju nego na samom
poetku, traju graanski protest na kojima okupljeni ele skrenut
panju na loe i teko ekonomsko, politko i socijalno stanje u ko-
jem se nalazi veina graana BiH. Ipak, jo uvijek postoje razliita
tumaenja protesta u BiH, to u konanici mnogo vie govori o sa-
mim kreatorima takvih izjava nego o karakteru protesta u bh. gra-
dovima. Lideri susjednih zemalja su svojim izjavama i ponaanjem
u samom jeku graanskih protesta u BiH pokazali da su i dalje uvi-
jek spremni da se umijeaju u unutranja pitanja BiH ak i ako e to
direktno podii meuetnike tenzije unutar BiH. Tanije, jo uvijek
su politari u Srbiji i Hrvatskoj spremni da na indirektan nain Srbi-
ma, odnosno Hrvatma u BiH kau da njihov glavni grad ne mora
bit Sarajevo, nego to mogu bit Beograd ili Zagreb.
Ako se pak analizira uloga meunarodne zajednice u BiH, pro-
test su moda bili najidealniji nain da padnu sve maske i da se
shvate prave namjere svih strana u BiH. Meunarodna zajednica,
ako taj koncept u kontekstu BiH uopte neto smisleno i znai, na
primjeru posljednjih protesta u BiH jasno je demonstrirala svoju
podijeljenost, hipokriziju i dvostruke arine. Naime, protest graa-
na u BiH su pokazali da je jedan dio meunarodne zajednice spre-
man da alje vojne trupe u BiH, drugi dio stalno govori o stabiliza-
ciji BiH, ali nita konkretno ne ini da se to i desi, a opet trei dio
ima namjere da pomogne graanima BiH, ali jo uvijek nije prona-
ao nain kako to da i uini.
Moda je graanski bunt u BiH najbolje opisao poznat slove-
naki flozof Slavoj iek koji je kazao da je oigledno da su demon-
strante na protestma u gradovima Bosne i Hercegovine mobilisali
socijalni zahtjevi i oaj u kojem se nalaze i da su oni jasno pokazali
da znaju da njihov protvnik nisu etnike grupe ve politari, odno-
sno nacionalistke elite. Potrebno je ignorisat teorije zavjere
prema kojima je bunt naroda podstaknut izvana. Protestante su
mobilisali jasni i jednostavni zahtjevi posao, dostojanstven ivot i
kraj korupcije i bez obzira na pozadinu protesta, jasno je da je
oaj ljudi u BiH autentan, istakao je iek. Bojimo se da e upra-
vo oaj ljudi u BiH, ali i hipokrizija meunarodne zajednice, jo du-
go godina ostat realnost Bosne i Hercegovine. q
Bedrudin BRLJAVAC
IZ SVIJETA
LIBIJA: Potpuno uruavanje libijskih dravnih
institucija
Ustanak Zelenog otpora
Poetkom veljae 2014. konano je probijena medijska blokada
pomou koje su prozapadna libijska vlada u Tripoliju na elu s premi-
jerom Aliem Zeidanom, kao i svi libijski i zapadni mediji, pokuali
ignorirat ustanak koje su zajedno s crnakim plemenima s juga ze-
mlje podigli pristae brutalno ubijenog predsjednika Muammara el-
Gaddafja. Borci Zelenog otpora, kojim koordinira vojno zapovjedni-
tvo na elu sa Slobodnim asnikim pokretom, a politko krilo ine
ljudi bliski Gaddafju koji se nalaze u egzilu u Kairu, ve due vremena
su snaga koja ozbiljno ugroava Vladu premijera Zeidana. Od poet-
ka 2014. otvorena je fronta koja se protee juno od glavnog grada
Tripolija, pa sve do granica s adom i Nigerom, na kojoj se Zeleni
otpor bori protv prozapadnih sigurnosnih snaga i njima odanih ple-
mena. Vijest o sukobima su bile uglavnom ture, a kada se i pisalo o
njima govorilo se o plemenskim razmiricama, ime se pokuavalo
prikrit prave razmjere ustanka.
Situacija u Libiji je toliko eskalirala da se nakon niza kratkih i
neprovjerenih vijest neovisnih medija napokon oglasilo i utjecajni
Insttut za borbu protv terorizma iz Washingtona, The Jamestown
Foundaton, koji je u opirnoj analizi napokon priznao da je rije o
ustanku pro-Gaddafjevih snaga koje su oazu u Sabhi pretvorili u
svoju utvrdu jo u travnju prole godine. S druge strane, The Jame-
stown Foundaton pie i kako su pro-Gaddafjevi borci stgli do
Tripolija, te kako je pobuna zahvatla cijeli juni dio Libije". Nakon
ovog priznanja se vie ne moe govorit o plemenskim sukobima, a
na vidjelo su izali i brojni detalji o ustanku.
Komentrajui za Washington Post sukobe na jugu i na zapa-
du Libije, francuski admiral Edouard Guillard uputo je apel u kojem
poziva da se odobri meunarodna intervencija jer crna rupa na
jugu Libije prijet da postane teroristka prijetnja za cijelu regiju.
S druge strane, u jednom izvjetaju njemake agencije Deutsche
Welle se navodi: Mnogi Libijci su razoarani aktualnim vlastma i
potajno prieljkuju povratak u doba Gaddafja.
United Press Internatonal javlja kako je Libiju zahvato val
otmica i ubojstava visokih dravnih dunosnika. 29. sijenja 2014.
ANALIZA STANJA: LIBIJA, SIRIJA, IRAK ARAPSKI BERMUDSKI TROKUT
Arapski (ne)kontrolirani kaos
od strane nepoznath osoba otet je ministar pravosua, Salah Mar-
gani. Zamjenik premijera i ministar unutarnjih poslova Libije, Al-
dulqarim Sadiq, u Tripoliju je preivio oruani napad, a 19. sijenja
je zapovjednik Glavnog stoera, Muhammad Qarah, ubijen u bor-
bama u junim predgraima glavnog grada. Ranije je u Sirt ubijen
i zamjenik ministra industrije, Hassan al-Drui, takoer od nepozna-
th poinitelja. Gotovo sva ova ubojstva se pripisuju Zelenom otpo-
ru, budui da je rije o dravnim dunosnicima i bivim dezerterima
iz Gaddafjeve vojske koji su 2011. preli na stranu pobunjenika ili
NATO saveza. Britanski The Inkerman Group govori o 81 uboj-
stvu koja su se do listopada 2013. zabiljeila izmeu Benghazija i
Derne.
Pan-African News javlja da je premijer Ali Zeidan u meuvre-
menu potpisao zakon kojim se zabranjuje medijska podrka i po-
maganje onim snagama koje su neprijateljski raspoloene prema
Revoluciji 17. veljae (tj. Zelenom otporu, op.ur.), budui da im je
cilj destabilizacija zemlje ili stvaranje podjela meu Libijcima, to
dodatno upuuje vladu da, ukoliko sami ne blokiraju prijenose ta-
kvih stanica, poduzmu sve mjere protv podruja odakle se emitra-
ju takvi programi. Naravno, ovaj zakon je usmjeren na medijsku
blokadu ionako nepristupanih podruja iz kojih vijest stu na
kapaljku. Ovim e se ugasit satelitske stanice Al-Qadra i Al-Jama-
hiriya. Osim toga, Ali Zeidan je zakonom 13/2014 od 24. sijenja
2014. obustavio isplatu stpendija onim studentma u inozemstvu
za koje se dokae da su sudjelovali u aktvnostma protv Revoluci-
je 17. veljae. A tko e to bit, odluit e libijska veleposlanstva od
kojih je premijer traio popis kontrarevolucionara.
Izvjetaj amerikog think-tank insttuta The Jamestown Foun-
daton iz Washingtona, apel francuskog admirala Edouarda Guillar-
da i nemo premijera Alia Zeidana, koji sada ve i u studentma,
radio i TV-stanicama vidi dravne neprijatelje i kontrarevoluciona-
re koji ele sruit tekovine Revolucije 17. veljae kojom je svrgnut
mrski diktator, a u Libiji uvedena demokracija, potvrda su injeni-
ce da Zeleni otpor nije oajniki in nekolicine Gaddafjevih lojali-
sta, nego vrlo dobro osmiljena i koordinirana akcija. Kakve e re-
zultate dat, teko je predvidjet.
Libijska vojska: Mi emo spasiti zemlju!
15. veljae 2014. libijski premijer Ali Zeidan je rekao kako je
Vlada stabilna i da se sigurnost u zemlji nalazi pod kontrolom.
Njegov komentar je doao neposredno nakon to je general Khalifa
Hafar, visoki vojni dunosnik i istaknut lider pobunjenika iz 2011.,
pozvao na rasputanje Libijskog parlamenta i formiranje Predsjed-
nikog vijea koje bi preuzelo vlast do organiziranja novih izbora.
Nacionalno zapovjednitvo libijske vojske proglaava pokret za
novi libijski put. Libijska vojska poziva na spaavanje Libije. Odrat
emo sastanke s raznim strankama i skupinama po pitanju imple-
mentacije tog puta, istaknuo je general Hafar.
Situacija u zemlji je stabilna. Vlada radi svoj posao. Vojska je u
svojim vojarnama, a Khalifa Hafar nema nikakav autoritet. Nijedna
vojna jedinica nije krenula na insttucije, poruio je libijski premi-
jer u razgovoru za Reuters te najavio kako e protv Hafara pokre-
nut pravni proces zbog njegovih izjava.
Zelena revolucija ustanak pro-Gaddaf lojalista
IZ SVIJETA
Oruani napad na Libijski parlament
4. oujka 2014. militantni demonstrant opustoili su zgradu Li-
bijskog parlamenta, pri emu su, prema BBC-u, ranili dvojicu zastu-
pnika. Drugi izvori, poput AP-a, su prenijeli informaciju kako je ubi-
jen jedan od straara i ranjena estorica zastupnika. Ist izvor navo-
di da je Libijski parlament nakon napada premjeten u luksuzni
hotel Waddan u Tripoliju.
Militant su upali u zgradu Libijskog parlamenta i poeli pucat
dok je trajala sjednica. Nakon upada su zapalili stolice, a fotelja
predsjednika Parlamenta efa vodeeg islamistkog politkog
bloka izbaena je na ulicu i zapaljena. Tokom protekle godine
parlament u Tripoliju je napadnut u nekoliko navrata, no aktualni
napad je bio najei. Bijesni prosvjednici su traili rasputanje Par-
lamenta, kako bi se mogli odrat prijevremeni izbori.
Podsjetmo, ve neko vrijeme u zemlji traju politki nemiri na-
kon to je Parlament, suprotno ranijoj odluci, produljio vlastt
mandat koji je istekao u sijenju 2014. Aktualna eskalacija proizvod
je sve veih tenzija izmeu dva dominantna politka bloka u Libiji
prozapadni, na elu s premijerom Alijem Zeidanom, te islamist-
ki, koji ga eli sruit s vlast. Iza obje politke grupacije stoje nao-
ruane skupine.
Tankerska kriza premijer Ali Zeidan svrgnut s vlasti
Libijske nafne luke i terminali vie od pola godine nalaze se
pod kontrolom naoruanih pobunjenikih skupina. Situacija je bila
koliko-toliko bila pod kontrolom dok osloboditelji iz 2011. nisu
poeli s prodajom nafe mimo vlast u Tripoliju. Tokom vikenda
8./9. oujka 2014. u luci Sidra, u tanker Morning Glory koji plovi
pod zastavom Sjeverne Koreje, ukrcano je oko 37.000 tona libijske
nafe ukupne vrijednost 36 milijuna USD.
Vlast u Tripoliju reagirale su gnjevno i poruile kako su spremni
potopit tanker bez obzira na ekoloku katastrofu koja bi pritom
bila izazvana. Izvori prenose kako je Tripoli poslao nekoliko brodo-
va mornarice da blokiraju izlazak tankera iz luke. Mediji su prenije-
li informacije kako su se prema luci Sidra uputli vladini vojni bro-
dovi, kao i brodovi pro-vladinih militanata. Nekoliko brodova je
poslano. Kretanje tankera je sada potpuno onemogueno. Sve se
poduzima kako bi se tanker zaustavio i preuzeo, a ako treba i voj-
nim napadom, rekao je Habib al-Amin, jedan od vladinih minista-
ra. Militant koji dre luku pod viemjesenom okupacijom poruili
su kako bi svaki napad na tanker bio jednak objavi rata.
Najvea nona mora libijskih vlast se ostvarila. Unato svim
prijetnjama Tripolija, u veernjim satma, 11. oujka, tanker Mor-
ning Glory uspjeno je napusto luku i otsnuo se prema meuna-
rodnim vodama. To je bila crvena linija za Libijski parlament, koji
je ist dan svrgnuo premijera Ali Zeidana s vlast.
Svrgnut Zeidan je bio majstor propagande, no veina njegovih
izjava su bile obine lai. Tako je 10. oujka, u intervjuu za novinsku
agenciju Reuters, tvrdio kako je tanker zaustavljen i da se upravo
eskortra prema vladinoj luci na zapadu Libije. Kao i mnogo puta
do sada, kada je rije o njegovim izjavama, stvarnost je upravo su-
protna. Potpuno je posramljen kada se svega nekoliko sat kasnije
lider militanata, Ibrahim Jathran nafni Robin Hood, pojavio na
televiziji stojei upravo na tankeru Morning Glory.
Ali Zeidan je imao vrlo zanimljivu politko-diplomatsku karije-
ru. Bio je diplomat u libijskoj vladi 1970-ih godina, da bi 80-ih
prebjegao dok je radio u libijskoj ambasadi u Indiji, zajedno s am-
basadorom Mohammedom Magariafom. Gotovo tri desetljea je
proveo u egzilu u enevi. Za vrijeme graanskog rata 2011. postao
je predstavnik pobunjenikog NTC-a za Europu, a pojedini izvori
istu kako je bio kljuni akter u nagovaranju tadanjeg francuskog
predsjednika Nicolasa Sarkozya da upotrijebi silu. Ironino, Sa-
krozyevu predsjedniku kampanju je dobrim dijelom fnancirao
upravo Muammar el-Gaddaf.
SEAL komandosi u operaciji spaavanja libijske nafte
Tankerska kriza i pad Zeidana je poetak nove velike nestabil-
nost u Libiji. Njegovim ruenjem situacija se nipoto nee rijeit
ve se sada dodatno komplicira, smatraju politki analitari Zva-
nini Tripoli je posramljen, mjesecima su prijetli kako e potapat
tankere koji se usude kupovat nafu od odmetnuth luka. No, sada
je jasno kako nisu u stanju sprijeit militantne u preuzimanju kon-
trole nad najveim libijskim ekonomskim izvorom.
Zapadne sile su u panici, stvorili su neto to sada vie ne mogu
kontrolirat. Njihov ovjek, prozapadni liberal Ali Zeidan, nakon to je
preivio kojeta, od otmica do oruanih napada na Parlament, sada je
povijest, a libijske luke uskoro bi mogle postat izvor velikog novca za
radikalne skupine. Tri najvea terminala za izvoz nafe u Libiji vie se ne
nalaze pod kontrolom vlast u Tripoliju. Libijska vojska nije u stanju
vratt kontrolu jer su militant podjednako dobro, ako ne i bolje, nao-
ruani. Ova situacija otvara irom vrata raznim scenarijima, pa i sko-
ranjem raspadu Libije, ne samo politki, ve i teritorijalno.
U takvoj situaciji posramljenim i nemonim politkim duno-
snicima u Tripoliju pritekli su u pomo Amerikanci, odnosno SEAL
komandosi amerike mornarice. Naime, u noi 16./17. oujka, u
meunarodnim vodama jugoistono od Cipra, ameriki komandosi
ukrcali su se na tanker Morning Glory, koji je nakon toga usmje-
ren prema Libiji. Ameriki dravni tajnik John Kerry je izjavio da je
operaciju osobno odobrio ameriki predsjednik Barack Obama.
20. oujka 2014. voa libijskih pobunjenika koji su okupirali
nafne luke, Ibrahim Jathran, nafni Robin Hood iz Cirenaike, e-
stoko je reagirao nakon to su amerike snage preuzele kontrolu
Premijer Ali Zeidan i general Khalifa Hafar Ali Zeidan i tanker Morning Glory
IZ SVIJETA
nad tankerom koji je kupio nafu u blokiranoj libijskoj luci. Nasta-
vit emo se borit za nae pravo na bolju budunost, za nau djecu
i nae obitelji. Pozivamo Vladu SAD-a da ne staju na stranu ekstre-
mista koji trenutano dre vlast u Tripoliju, istaknuo je Jathran.
Ameriku vojnu operaciju nazvao je piratstvom te pozvao UN i
Arapsku Ligu da interveniraju i pomognu narodu Istone Libije.
Libijski pobunjenici odani Jathranu, koji su okupirali nekoliko klju-
nih nafnih luka, sukobili su se 22. oujka 2014. s pripadnicima Libijske
vojske nakon vie mjeseci rastuih tenzija. Prema medijskim informa-
cijama, pobunjenici su prvi krenuli u akciju, te su napali vojnu bazu u
kojoj su se poele gomilat trupe, koje su pak trebale krenut u opera-
ciju oslobaanja okupiranih nafnih luka. Jathran i ostali pobunjenici,
mahom federalist koji ne priznaju autoritet Tripolija, odluili su orua-
no branit nafne luke koje su okupirali jo prolog ljeta. Pritom su oi-
to shvatli da je u ovoj situaciji napad najbolja obrana.
Politki analitari smatraju da bi se amerika administracija teko
odluila za operaciju elitnih SEAL-komandosa bez velike nunost. No,
jasno je da bi uspjena prodaja nafe iz okupiranih libijskih luka ujedno
bila i kraj kompletne prozapadne nomenklature koja trenutno dri po-
litku kontrolu u Tripoliju. Za SAD je takav scenarij nedopustv jer tme
Libija nije vie samo u kaosu, ve u kaosu koji je izvan svaije kontro-
le, pa i amerike. Tzv. kontrolirani kaos je ve neto drugo. Naizgled
posve kaotna Libija i dalje slui svrsi u pojedinim segmentma ame-
rike vanjske politke. Primjerice, velike koliine oruja, ali i naoruanih
pobunjenikih skupina, upravo iz Libije stu na sirijski front, gdje SAD
i dalje inzistra na ruenju vlast u Damasku. Analitari naglaavaju da
Libija polako, ali sigurno, izmie kontroli i kaos koji danas vlada u zem-
lji vie se nee moi kontrolirat. Ova amerika operacija uz obalu Cipra
zapravo je najbolji pokazatelj koliko su se SAD preraunali kada su mi-
slili da e Libiju moi drat pod kontrolom. Sama injenica da moraju
spaavat njihovu odbjeglu nafu pokazuje magnitudu nemoi poli-
tke elite u Tripoliju.
UN-izvjetaj o Libiji
Na sastanku Vijea sigurnost UN-a odranog 10. oujka 2014.
predstavljen je izvjetaj UN-povjerenstva u kojemu je istaknuto kako
je Libija danas primarni izvor ilegalne trgovine orujem ime se pot-
paljuju konfikt u najmanje 14 zemalja diljem svijeta, kao i da post-
Gaddaf Vlada ima problema s kontrolom nad zemljom u kojoj vei
broj naoruanih plemenskih militanata odbacuju vlast u Tripoliju.
Vijee je zakljuilo kako veinu skladita orujem u Libiji kon-
troliraju nedravni naoruani akteri. Neefkasna kontrola granica i
dalje je kljuni problem koji dovodi do proliferacije zbog koje je Li-
bija postala primarni izvor ilegalnog oruja, ukljuujui i MANPAD
sustave (prijenosi protuzrani sustavi, op.ur.). Transfer oruja u 14
zemalja pokazao je izuzetno raznolik spektar dinamike krijumare-
nja, a ilegalno oruje iz Libije pote sukobe i nesigurnost uklju-
ujui i terorizam na nekoliko kontnenata, rekao je Eugene Ga-
sana, ef UN-komisije koja je provela istraivanje.
Pred Vijeem sigurnost oglasio se i Tarek Mitri, ef UN-misije u
Libiji (UNSMIL), koji je rekao: Libija je suoena s rizikom novog
nasilja bez presedana kako dolazi do pogoranja sigurnost i polit-
ke podjele. Istaknuo je sukobe oko Sabhe na jugu zemlje, kao i
istok gdje su ciljani atentat, bombaki napadi i otmice oko
Benghazija postale nepodnoljive. Pritom se sve ee napadaju i
otmaju novinari.
SIRIJA: Propali mirovni pregovori eneva II
eneva II prva runda pregovora
31. sijenja 2014. zavrila je prva runda pregovora u sklopu mirov-
ne konferencije eneva II, a idua je dogovorena za 10 dana. Na kraju
prve runde novinsku konferenciju je odrao Lakhdar Brahimi, posred-
nik i specijalni izaslanik UN-a za Siriju, koji je zakljuio kako su pregovo-
ri u proteklih osam dana bili teki. Istaknuo je kako se radi o umjere-
nom poetku na kojem se moe dalje gradit, te da postoje odreene
stavke oko kojih se obje delegacije naelno slau. To su borba protv
terorizma, nunost uspostave demokratske i transparentne vlast u
Siriji itd. No, jasno je kako i dalje postoje brojna pitanja oko kojih se
vladina i opozicijska delegacija ne slau, a mala je vjerojatnost da e se
uope sloit. Obje delegacije istu kako je dogovor iz eneve I temelj
na kojem se treba posti rjeenje, tj. da bi rjeenje trebala bit tranzi-
cijska vlada koja bi upravljala zemljom do iduih izbora. Izgleda kako bi
se obje delegacije mogle oko tog pitanja dogovorit, ali ne i kada je ri-
je o sudbini predsjednika Bashara al-Assada.
Sirijski ministar vanjskih poslova, Walid Mualem, koji predvodi
sirijsku vladinu delegaciju u sklopu konferencije eneva II, odrao je
1. veljae 2014. press konferenciju nakon prve runde pregovora.
Prozvao je SAD za potkopavanje napretka i stvaranja atmosfere u
kojoj ovi razgovori ne vode nikuda. Naime, zadnjih dana, dok su tra-
jali pregovori, pojavile su se informacije kako je Ameriki kongres na
tajnom sastanku odobrio dodatno naoruavanje pobunjenika u Siriji.
Oni koji su donijeli odluku o naoruavanju umjerene opozicije, do-
bro znaju da umjerena opozicija u Siriji ne postoji, ve teroristke
organizacije koje unitavaju sirijsku infrastrukturu i ubijaju nedune
ljude. Ako SAD smatra da su takvi ljudi umjereni, onda svaka im
ast, rekao je Mualem. Takoer je prozvao ameriku vanjsku polit-
ku zbog dvostrukih mjerila istui kako u Iraku zagovaraju borbu
protv Al-Qaede, dok u isto vrijeme u Siriji naoruavaju Al-Qaedu.
Mualem je takoer kritzirao i opoziciju koju naziva tzv. opozi-
cija, istui kako su potpuno nerealni: Oni oekuju da se naemo
i da im predamo vlast, u takvim iluzijama oni ive. Rekao je da je
Ibrahim Jathran, nafni Robin Hood iz Cirenaike
Mirovna konferencija eneva II
IZ SVIJETA
poruio Brahimiju da je jako teko pregovarat sa skupinom koja
sebe naziva opozicijom, dok zapravo nemaju nikakvu potporu u
narodu, za razliku od autentne sirijske opozicije unutar zemlje,
koja nije nit pozvana na konferenciju eneva II.
Naime, sirijska autentna opozicija unutar zemlje moda je i
medijski najignoriranija tema u cjelokupnom sirijskom konfiktu.
Naime, u Siriji postoje i stranke, kao i pokret, koji se estoko prot-
ve apsolutnoj vlast stranke Baath i predsjednika Assada, no u isto
vrijeme se podjednako estoko protve bilo kakvom stranom upli-
tanju u Siriju, naroito direktnom ili indirektnom vojnom uplitanju.
Zbog th razloga ova se patriotska opozicija, koja ima daleko vei
utjecaj u Siriji od prozapadnog SNC-a, uope ni ne spominje u za-
padnim medijima. Loe je to nisu imali svoju delegaciju u enevi.
eneva II druga runda pregovora
Druga runda pregovora u sklopu sirijske mirovne konferencije
eneva II okonala se 15. veljae 2014. bez ikakvog progresa ili
odreivanja datuma o eventualnoj treoj rundi. Mislim da je naj-
bolje da se obje strane vrate i preispitaju svoje odgovornost, kao i
to da li ele nastavit ovaj proces ili ne", poruio je Lakhdar Brahimi
za vrijeme novinske konferencije u enevi. Komentrajui zadnji
dan druge runde pregovora, koja se svela na meusobno optuiva-
nje za odgovornost aktualne situacije u Siriji, Brahimi se ispriao
sirijskom narodu zbog injenice da progres nije ostvaren. Jako,
jako mi je ao. Iskreno se nadam da e se desit trea runda, rekao
je Brahimi.
U drugoj rundi pregovora, koja je trajala tjedan dana, nije post-
gnuto nita, a dvije strane su izgleda sve udaljenije jedna od druge.
Nakon dvije runde pregovora izmeu predstavnika vlade u Dama-
sku i tzv. Sirijske nacionalne koalicije (SNC), iza koje u ovom trenut-
ku stoji tek manji dio pobunjenika, ini se da se pregovarai slau
samo po jednom pitanju: da pregovori ne vode nikuda.
Dok je trajala duga runda eneve II, Rusija je optuila SAD za
potkopavanje mirovnih pregovora istui kako Washington i dalje
eli smjenu reima.Oni ele razgovarat samo o pitanju usposta-
ve tranzicijske Vlade. Tek onda bi razgovarali o vanijim i aktualni-
jim problemima, kao to je terorizam. Jako sam zabrinut oko siste-
matskih pokuaja ometanja politkog rjeenja u Siriji, tme se za-
pravo tjera sirijsku Vladu da zalupe vratma. Sada pak tvrde kako
razgovori nemaju smisla jer sirijske vlast se ne slau o sastavu tran-
zicijske vlade. Kreemo se u krugu, rekao je ruski ministar vanjskih
poslova Sergej Lavrov. Naime, vlast u Damasku istu kako je glavni
prioritet zaustavit terorizam i krvoprolie. No, opozicija, iza koje
stoje SAD i njihovi saveznici, inzistrala je na formiranju prijelazne
vlade s punim izvrnim ovlastma. Drugim rijeima, to bi zapravo
bilo ruenje predsjednika Bashara al-Assada.
O situaciji u kojoj se nalaze SNC i pobunjenika FSA (Slobodna
Sirijska Armija) dovoljno govori vijest o smjeni generala Salima Idri-
za, glavnog zapovjednika FSA. Na njegovo mjesto je postavljen no-
vopeeni brigadni-general Abdullah al-Bashir koji je iz redova SAA
dezertrao jo 2012. godine. Al-Bashir je izjavio kako e nastavit
borbu protv snaga reima Bashara al-Assada do njegovog svrgava-
nja. Navodno je general Salim Idriz uklonjen zbog izjave svog bli-
skog suradnika, Assaada al-Ryada, koji je rekao kako nee poto-
vat bilo kakve odredbe eventualnog sporazuma eneva II, to je
za SAD i prozapadnu koaliciju bilo nedopustvo.
Budui da nema nikakvog pomaka u pregovorima, situacija e se
oito rjeavat na bojnom polju, a kako se blii proljee regularna Si-
rijska Arapska Armija (SAA) je zapoela s operacijama veeg intenzi-
teta, prije svega u Aleppu i na brdima Qalamouna. Britanski Daily
star je prenio informaciju da su nakon eneve II zapoele operacije
na sjeveru planinskog masiva u na granici s Libanonom, a cilj je oslo-
bodit najvee uporite i logistki centar pobunjenika, grad Yabroud.
SAD: Razmatraju se sve opcije
Ameriki predsjednik Barack Obama rekao je 14. veljae 2014.
kako razmatra nove korake kojima bi se pojaao pritsak na vlast u
Damasku i na predsjednika Bashara al-Assada. Komentar je iznio za
vrijeme sastanka s jordanskim kraljem Abdullahom. Obama nije
precizirao koji bi to novi koraci" trebali bit. Vano je naglasit da
je Jordan kljuna komponenta u ant-sirijskoj kampanji djelovanja
zapadnih i regionalnih sila, preko Jordana se na sirijski front ubacu-
ju pobunjenici i oruje, a vie izvora je potvrdilo kako s jordanske
strane granice amerika CIA obuava pobunjenike skupine.
Istog dana ameriki list The Wall Street Journal objavio je opse-
an izvjetaj u kojem se iste kako je u Jordan, kao i u Tursku, stglo
protuzrano oruje iz Saudijske Arabije koje bi se uskoro trebalo poe-
t prebacivat u Siriju. Ist izvjetaj takoer po prvi put otkriva kako se
pobunjenici nalaze na platnoj list SAD-a, a informaciju su potvrdili ne-
imenovani pripadnici sirijske opozicije koji istu da je SAD nedavno
izdvojio oko 3 milijuna USD za plae pobunjenicima u FSA.
19. veljae 2014. The Wall Street Journal je objavio kako je
Obamina administracija spremna ponovno razmotrit mogunost
vojnog angamana u Siriji kako bi se stavio dodatni pritsak na
Assadov reim i njegove ruske saveznike. Ameriki dunosnici po-
tvrdili su kako se razmatraju opcije od obuke i naoruavanja umje-
renih pobunjenika do uspostave zone zabrane leta. Ste se ge-
neralni dojam da je vrijeme za ponovno razmatranje th opcija",
istaknuo je visoki ameriki dunosnik referirajui se na vojne opcije
koje su predstavljene. Takoer iste kako bi se na visokoj razini u
Bijeloj kui moglo o tm opcijama poet raspravljat vrlo brzo. Na-
dalje, europski diplomat potvruju kako su im ameriki dunosnici
Povratak na vojno rjeenje? Bezuspjena potraga za mirom u Siriji druga runda eneve II
IZ SVIJETA
ve dojavili da se o ovim mogunostma ponovno diskutra. Ovaj
razvoj situacije sugerira kako Washington eli svoje saveznike u
EU-u, naroito Francuze koji su i ranije bili najspremniji za napad na
Siriju, na vrijeme upoznat sa svojim novim planovima.
Summit Pravi prijatelji Sirije
12. oujka 2014. u Teheranu je odrana konferencija o Siriji ko-
ju mnogi nazivaju Pravi prijatelji Sirije, na kojoj su sudjelovali dr-
avni dunosnici iz Rusije, Alira, Sirije, Iraka, Libanona, Kube i Ve-
nezuele. Izbori su najbolji nain za odluivanje kojim putem e
zemlja krenut, naglasio je za vrijeme konferencije predsjednik
iranskog parlamenta, Ali Larijani. Ne vjerujete da Assad ima pot-
poru naroda? Dobro, dajmo narodu da kae to misli.
Podsjetmo, Basharu al-Assadu slubeno predsjedniki mandat
iste za etri mjeseca te bi se tada trebali odrat predsjedniki izbo-
ri. Upitno je koliko e to bit izvedivo s obzirom da u zemlji i dalje
traje rat, unato injenici da je vojska ostvarila znatan napredak u
centralnom dijelu zemlje. Meutm, sjever zemlje, naroito granica
uz Tursku, i dalje je pod vrstom kontrolom pobunjenikih skupina.
Vojni uspjesi regularne SAA
Sredinom oujka 2014. ratni sukob u Siriji uao je u etvrtu godi-
nu. Tokom proteklih mjeseci regularna Sirijska Arapska Armija je
preuzela inicijatvu i uvrstla svoje poloaje oko glavnog grada Da-
maska i oko najveeg grada Aleppa na sjeveru zemlje. Nakon terori-
stkih aktvnost pobunjenika i skupina povezanih s Al-Qaedom na
podruju Qalomouna uz granicu s Libanonom, u studenom 2013.
regularna SAA odluila je pokrenut vojnu kampanju oslobaanja tog
podruja. U tom dijelu Sirije su razne pobunjenike skupine uspjele
ustrojit jednu vrstu paradrave iz koje su nadzirali cestu Damask
Homs i pokretali posebno okrutne napade na kranska mjesta Maa-
olulu i Sadad. Osim toga, zbog blizine sirijske prijestolnice manje te-
roristke skupine su uspijevale vrit upade u sjeverna predgraa
Damaska i okolna mjesta sjeverozapadno od grada. Kada je ve sve
bilo spremno, a sirijskoj vojsci SAA se pridruilo i oko 20.000 boraca
Hezbollaha, nastupila je zima sa snjenim nametma kakvi se ne
pamte u proteklih nekoliko desetljea. Zbog sasvim izvjesne humani-
tarne katastrofe koja bi se dogodila napadom irih razmjera, a po-
sebno zbog posebno napete situacije u susjednom Libanonu, vojna
kampanja je odgoena, a aktvnost vladinih snaga su se ograniile
na postupno oslobaanje naselja sjeverno od Qalamouna.
Sredinom oujka 2014., u munjevitoj akciji sirijske SAA i Hezbolla-
ha, zauzet je grad Yabroud, jedno od zadnjih utoita pobunjenika uz
granicu s Libanonom. Radi se o strateki iznimno vanoj lokaciji koja
spaja Damask s gradovima na obali i Aleppom na sjeveru. Yabroud je
kljuno logistko uporite prema susjednom Libanonu. Nakon to su
izgubili Yabroud, pobunjenici e sve tee kontrolirat preostala upori-
ta u ovom dijelu zemlje, a regularnoj SAA se otvara prostor za oslobo-
enje kompletne granice izmeu Sirije i Libanona. Vojska e pokrenu-
t operacije na svim prostorima gdje se terorist jo uvijek nalaze. Cilj
ove vojne operacije e bit potpuno osiguravanje granice i zatvaranje
svih koridora prema Libanonu, istaknuo je vojni izvor.
Bitka za Yabrud trajala je svega 48 sat, no toj bitci prethodili su
mjeseci vojnih operacija diljem regije Qalamoun. Vojska je napre-
dovala polako i sigurno, nisu kretali na Yabrud sve dok nisu uvrst-
li kontrolu nad okolnim mjestma i manjim gradovima. Ovo se po-
kazala kao najbolja taktka jer je iscrpljeni neprijatelj poraen uz
minimalne gubitke. Ishod rata u Qalamounu je sada rijeen, to je
veliki vojni uspjeh SAA i Hezbollaha. Grad Yabroud i podruje Qala-
mouna su bili glavni opskrbni koridor sirijskih pobunjenika koji su
tm pravcem nesmetano dobivali oruje i pojaanja iz Libanona. Na
samom poetku pobune su prvi strani plaenici u Siriju doli iz Liba-
nona i potom zauzeli Al-Qussayr i Tal Kalakh.
Nekoliko dana kasnije, 20. oujka 2014., sirijska SAA podigla je za-
stavu iznad 900 godina starog dvorca Crac des Chevaliers, osvojivi ga
nakon viemjesene opsade. Znatan broj pobunjenika je ubijen, a
ostatak se dao u bijeg. Preuzimanje dvorca jo je jedan uspjean korak
u kampanji SAA koja ima za cilj oslobodit kompletan prostor uz grani-
cu s Libanonom. Sirijska vojska potvrdila je kako trenutano imaju pot-
punu kontrolu nad polovicom provincije Homs, zapadnim dijelom, a
prostor je preuzet u kampanji koja je trajala vie od tri mjeseca.
IRAK: U oekivanju izbora i ofenzive Irake vojske
Falujja kljuno vojno i politiko pitanje
Stanje u Iraku postaje sve napetje, val krvoprolia se nastavlja, a
teroristki napadi postaju sve intenzivniji. Samo u sijenju 2014. ubi-
jeno je preko 1.000 ljudi u samoubilakim napadima i sektakim su-
kobima. Nakon to su pripadnici ISIL-a i drugih skupina povezanih s
Al-Qaedom u prosincu 2013. preuzeli kontrolu nad dva kljuna gra-
da u zapadnoj irakoj provinciji Anbar Ramadi i Falluja, poetkom
veljae 2014. sukobi su se po prvi puta prenijeli i na susjednu sjever-
nu provinciju Salahuddin. Pritom glavni grad Bagdad postaje popri-
te sve intenzivnijih bombakih teroristkih napada. 4. i 5. veljae
2014. dogodila su se dva napada na dobro uvanu tzv. Zelenu zonu u
Bagdadu, gdje se nalaze glavni diplomatski i vladini uredi, ukljuujui
Iraki parlament i Ameriku ambasadu. U prvom napadu ubijen je
jedan vojnik, a u drugom preko 20 vojnika i civila. 5. veljae 2014.
eksplodirale su i dvije auto-bombe na javnoj trnici na prostoru ju-
nog Bagdada, pri emu je ubijeno 12 osoba, dok ih je 23 ranjeno.
Sirijski vojnici i stanovnici dan nakon oslobaanja Yabrouda Ratni sukob se iri Irakom
IZ SVIJETA
Strateki grad Falluja i dalje se nalazi pod njihovom kontrolom
Al-Qaedinog ogranka ISIL. Iraka vojska je u nekoliko navrata
objavljivala kako je spremna na poetak ofenzive i ulazak u Falluju,
no, izgleda kako se s vojnom akcijom jo eka jer se ne radi samo o
vojnom, ve i prvorazrednom politkom pitanju. Iraki premijer
Nouri al-Maliki je svjestan da bi civilne rtve mogle bit velike ako
se krene s punom ofenzivom na Falluju. Takoer, taj korak bi mo-
gao predstavljat i iskru koja bi zapalila novi graanski rat u Iraku.
Imajui u vidu kako jedan rat ve bjesni na teritoriju Sirije, ratni
poar bi mogao progutat cijelu regiju.
Osim toga, Falluja predstavlja ogroman problem za premijera
Nouri al-Malikija pred izbore koji bi se trebali odrat 30. travnja
2014. Ako ne preuzme kontrolu nad gradom ispast e kako je ne-
moan pred teroristma, a ako krenu u vojnu akciju bit e prozvan
kao krivac za masovne civilne rtve, slino kao i Bashar al-Assad u
susjednoj Siriji. Oekuje se da e nasilje u Iraku postajat sve inten-
zivnije kako se datum izbora bude pribliavao.
Jaanje suradnje Rusija Irak
20. veljae 2014. Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova,
posjeto je Irak, a cilj posjeta je bila, kako navodi irako Ministarstvo
vanjskih poslova, rasprava o regionalnim pitanjima od zajednikog
interesa". Do posjete je dolo tjedan dana nakon to je trenutno naj-
moniji ovjek Egipta, general Abdel Fatah al-Sisi, posjeto Moskvu.
Neki su zakljuili kako ovo predstavlja vei angaman Rusije u irenju
svog utjecaja na zemlje Bliskog istoka, naroito prema zemljama s
kojima je do nedavno Washington imao bliske odnose.
o prodaji oruja i municije u vrijednost od oko 195 milijuna USD. Reu-
ters iste kako su vidjeli dokument, kojim se kri embargo UN-a na
prodaju oruja od strane Teherana. Izvor iste kako je dogovor post-
gnut u studenom 2013., svega nekoliko tjedana nakon to se iraki
premijer Nouri al-Maliki vrato iz Washingtona gdje je lobirao ameri-
ku administraciju za jo oruja kako bi se Iraka vojska mogla uspjeni-
je borit protv Al-Qaede. No, zbog injenice da su odnosi izmeu Bag-
dada i Teherana sve bolji, pojedini ameriki dunosnici poeli su koit
ameriku isporuku dodatnog oruja Iraku. Neimenovani iraki duno-
snici tvrde kako je Malikiju prekipjelo zbog amerikih odgoda, te se
zbog toga okrenuo nabavi oruja iz Irana.
Ali Mussawi, glasnogovornik irakog premijera, na konferenciji
za tsak 26. veljae 2014. Reutersove informacije nije ni potvrdio ni
opovrgnuo. Meutm, naglasio je kako bi takav ugovor, ako je zai-
sta potpisan, bio razumljiv imajui u vidu irake sigurnosne proble-
me. Mi pokreemo rat protv terorizma i elimo pobijedit u tom
ratu. Nita nas ne moe sprijeit u kupnji oruja od bilo koje stra-
ne, jer jedino to nam moe pomoi u borbi protv terorista, nagla-
sio je Malikijev glasnogovornik.
Iz Irana takoer nema slubene potvrde, ali informaciju ne
opovrgavaju. Ako su navodi tono, a sve ukazuje na to da jesu, ovo
bi bio prvi ovakav ugovor izmeu Irana i Iraka. Taj ugovor ujedno je
i dokaz katastrofalne amerike vanjske politke koja se sada okree
protv njihovih interesa. SAD je uloio neizmjerne koliine novca,
ali i ljudskih ivota, da Irak pretvori u svoj bliskoistoni satelit. Sa-
ma injenica da Bagdad nije podrao agresiju protv Sirije ve je
bila glavna naznaka poraza amerike vanjske politke na Bliskom
istoku. No, izgleda kako SAD ne gubi samo Irak, ve postoji i velika
ansa da bi uskoro mogli izgubit i Afganistan.
Iz SAD-a istu kako su vrlo zabrinut navodima da Irak kupuje oru-
je od Irana. Ameriki senator John McCain predloio je da se sada Ira-
ku stopira isporuka 24 Apache vojna helikoptera. Ovo je rezultat na-
eg odlaska iz Iraka, komentrao je McCain, sugerirajui da je Ameri-
ka vojska trebala ostat na terenu. Glasnogovornik Bijele kue istaknuo
je kako je zbog ovih navoda zabrinutost na najvioj razini.
Nouri al-Maliki: Saudijska Arabija i Katar podupiru globalni
terorizam
9. oujka 2014. u intervjuu za francusku televiziju France 24,
iraki premijer Nouri al-Maliki je otvoreno prozvao Saudijsku Ara-
biju i Katar istui kako su ove regionalne nafne sile objavile rat
Iraku podupirui globalni terorizam. Istaknuo je kako obje zaljev-
ske monarhije podupiru ekstremne sektake skupine u Iraku i da
ele destabilizirat Irak preko Sirije.
Optuujem ih za potcanje teroristkih pokreta. Optuujem ih
za politku potporu ovih skupina, kao i medijsku, za fnancijsku
potporu i za oruanu potporu. Optuujem ih za voenje otvorenog
rata protv irake vlade. Saudijska Arabija i Katar ne podupiru tero-
rizam samo u Iraku, vei diljem svijeta", rekao je Maliki, te upozo-
rio kako e se to uskoro okrenut protv njih. No, istaknuo je kako
Irak nee uzvratt jer ne eli irenje arene konfrontacije. Premi-
jer Maliki je odbacio optube za marginalizaciju sunitske populacije
u Iraku, istui kako takve optube dolaze upravo iz Saudijske Ara-
bije i Katara.
Nouri al-Maliki nikada do sada nije ovako direktno optuio Ri-
jad i Dohu za podupiranje terorizma, no te izjave same po sebi nee
imat znatan uinak. Saudijska Arabija i Katar su glavni strateki
partneri SAD-a na Bliskom istoku i sve dok je tako njihovoj se
politci nitko nee moi suprotstavit. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI
Sergej Lavrov i Hoshyar Zebari, ministri vanjskih poslova Rusije i Iraka
Za vrijeme slubene posjete ministar Lavrov je estoko kritzi-
rao ameriku politku prema Siriji istui: Amerika politka pre-
ma Siriji ohrabruje fnanciranje i opskrbljivanje teroristkih organi-
zacija. Njihova politka pote ekstremiste koji fnanciraju terori-
zam i teroristke organizacije orujem. estoko kritka Sergeja
Lavrova usmjerena prema SAD-u dolazi nakon to je Washington
prozvao Moskvu za nedovoljan pritsak na Damask.
Za vrijeme sastanka u Bagdadu bilo je rijei i o trgovinskim odnosi-
ma izmeu Rusije i Iraka. Podsjetmo, Irak je nedavno kupio veliku ko-
liinu ruskog naoruanja, mada neki ugovori jo nisu ostvareni. Iraki
dunosnici su ljut na SAD zbog odgode dostave pojedinih oruja. Nai-
me, iz SAD-a su zabrinut kako bi isto moglo bit zloupotrebljeno.
Slina situacija je i u Egiptu, gdje je Washington takoer suspendirao
pojedine segmente vojne pomoi Kairu. Oba sluaja danas koriste Ru-
siji za ekspanziju svojih diplomatskih, ali i vojnih odnosa.
Vojna suradnja Irak Iran
Krajem veljae 2014. novinska agencija Reuters objavila je da ima
ekskluzivne informacije koje govore kako su Iran i Irak potpisali ugovor
KULTURA
Stvaralatvo na orijentalnim jezicima u BiH
predstavlja kontnuiranu kulturno knjievnu
pojavu, poevi od djela Mahmud-pae Abo-
govia Adnija, roenog 1420. godine pa sve do
20. stoljea u djelu Arif-bega Rizvanbegovia
Stoevia, u turskoj knjievnost poznatog kao
Arifa Hikmeta.
Nakon dolaska Osmanlija u Bosnu, veliki
broj Bonjaka koluje se u domaim medresa-
ma (vjerskim kolama), a znatan broj, ne samo
pripadnika islamske vjere, nego i drugih kolu-
je se u Istanbulu i drugim centrima Osmanskog
carstva. Svojim trudom i radom mnogi od njih
pridobili su naklonost Porte te su Bonjaci u
osmanskoj upravi obnaali znaajne politke,
kulturne i vjerske dunost. Teoloka i nauna
djela veinom su pisana arapskim jezikom, a
poetska djela Bonjaci su najvie pisali na tur-
skom, koji je u to vrijeme bio u zvaninoj admi-
nistratvnoj upotrebi, i persijskom jeziku. Mno-
gi od njih su napisali cijele zbirke pjesama (di-
vane). Perzijski jezik je u BiH imao tradiciju. Bio
je obavezan predmet u mnogim medresama, a
kao klasini jezik istone poezije prouavali su
ga predstavnici intelektualne i feudalne klase,
te pripadnici dervikih redova. Poseban znaaj
u irenju persijskog jezika imali su dervii
mevlevijskog reda, koji su po tekijama i drugim
mjestma itali, predavali i tumaili Mesneviju, djelo Delaludina
Rumija u izvornom obliku.
Pjesniki utjecaji na bosanskohercegovake autore
Dr. Safvet-beg Baagi u svojoj disertaciji Bonjaci i Hercegov-
ci u islamskoj knjievnost, 1912., opisuje ivot i rad oko 130 pje-
snika i ljudi od pera, a Mehmed Handi je objavio Knjievni rad
bosanskohercegovakih muslimana, 1934. godine, u kojoj govori
o ivotu oko 200 pjesnika i naunika. Dr. Hazim abanovi u knjizi
Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima daje bio-bi-
bliografske podatke o piscima. Safvet-beg Baagi o ovim piscima
u svojoj disertaciji kae kako su turski pjesnici odreene pjesnike
vrijednost uzimali od arapskog ili perzijskog pjesnitva, a bosanski
pjesnici su znali posegnut i za bogatom riznicom iz narodne po-
ezije.
Na bosanskohercegovake pjesnike ovog perioda utjecaj su
imali perzijski pjesnici Omer Hajjam (umro 1123.) i Hafz (umro
1389.) Hajjamovo i Hafzovo pjesnitvo tematski se vee za odree-
ne hedonistke vrijednost, ivotne radost koje su opjevane u mi-
stnom zanosu, kroz pjesnike oblike gazela i rubaija.
BOSANSKI JEZIK TEMELJ BONJAKOG NACIONALNOG IDENTITETA (V)
Stvaralatvo na orijentalnim
jezicima
Gazel (ghazal) je vrsta kratke lirske pjesme
mistnog sadraja, smirenog i idilinog tona.
Sastoji se od deset do trideset distha koji su
ukomponirani u kratke strofe, katrene. Rimuju
se drugi i etvrt sth, dok su prvi i trei nerimo-
vani. Ova pjesnika vrsta nastala je u arapskoj
poeziji najvjerojatnije jo u 7. stoljeu i postala
omiljenom pjesnikom vrstom turskih i perzij-
skih pjesnika (Sadi u 13. stoljeu, Hafz u 14. sto-
jeu). Pod utjecajem arapske knjievnost, gazel
je pronaao svoje mjesto i u knjievnoj tradiciji
panjolskog pjesnitva, posebno u narodnom
pjesnitvu, ali i u poeziji Garcije Lorke. U hrvat-
sko pjesnitvo uvu formu je uveo Stanko Vraz.
Kroz utcaj Johann Wolfgang von Goethea gazel
je postao veoma popularan i u Njemakoj u 19.
stoljeu, a prvi gazel je napisao F. Schlegel 1803.
godine. U turskom pjesnitvu forma gazela do-
ivljava transformaciju, od pjesme pisane dist-
hom postala je pjesma pisana u katrenu.
Rubaija je kratka pjesnika forma koja se sa-
stoji od jednog katrena. Sthovi mogu bit napi-
sani u desetercu i trinaestercu u kojemu po-
sljednji sth nosi poantu onoga to je opjevano
u prethodna tri stha. Rubaija je po svojoj formi
vrlo slina grkom epigramu u kojem se izraa-
vaju sutnske misli. Ova pjesnika forma bila je
vrlo omiljena u sufjskom pjesnitvu jo u 10.
stoljeu, a njen najvjerniji sljedbenik bio je
Omer Hajjam ije i pjesniko djelo nosi naziv Rubaije, tj. Katreni,
slovei jednim od najveih pjesnika katrena. Utjecaj Hajjamovog pje-
snitva osjea se u turskom, ali i engleskom modernom pjesnitvu.
Osnovne osobine poetike autora koji su stvarali na
orijentalnim jezicima
Bosanski pjesnici ovog vremena slijede poznate pjesnike for-
me naslijeene iz orijentalne pjesnike tradicije, ali svoju poetku
oplemenjuju i elementma iz narodne pjesme, sevdalinke. Narodni
pjesniki duh prisutan je u poeziji Dervi-pae Bajezidagia, Muha-
meda Nerkesija, Habibe Rizvanbegovi itd. Arif Hikmet je istaknuo
kako je njegov narod najvei pjesnik.
Poetka bosanskohercegovakih pjesnika ovog perioda zasniva
se na estetskim principima orijentalne poetke koja je drugaija od
estetskih principa europskog pjesnitva. U istonom parnasu kada
se pjeva o ivotnim radostma, pjesnici se nastoje pribliit Apsolut-
nim vrijednostma kroz mistnu alegoriju, odnosno pokuavaju
kroz umjetniku formu sjedinit ovjekov duh s Boanskom Ljepo-
tom. Tematka ljubavi i ivotne radost, u europskom pjesnitvu
KULTURA
imaju samo profani karakter. U istonom parnasu pjesniki stvara-
laki in sam po sebi predstvalja pojam lijepoga, iz ega se javlja
sth kao samostalna estetska i sadrajna jedinica. Pjesnitvo orijen-
talne knjievne tradicije karakterizira metaforinost koja proizilazi
iz mistcizma (sufzma) i klasina jednostavnost. Prema sufjskom
flozofskom uenju sve kategorije ivota i svijeta odraz su Apsolut-
nog Bia. ovjek je sazdan od dualiteta, u njemu je sadrano Bie i
nebie, dobro i zlo, stvarno i nestvrano. Bie predstavlja Boansku
emanaciju u ovjeku, s toga u ovjeku postoji vjeita tenja da se
sjedini sa svojim izvorom, a to moe posti samo s Ljubavlju. U
ovoj vrst pjesnitva prisutna je metaforina ljubav koja je istnska
ljubav prema Bogu, a motvi prisutni u ovoj poeziji, vino i ljubav
imaju mistno i dublje znaenje. Ova vrsta poezije ponekad se kri-
vo tumaila jer se nije uvaavao njen najznaajniji dio, a to je sim-
bolino-alegorijski smisao.
U sthovima sufjskog pjesnika Abdurahmana Sirrije sadran je
univerzalni iskaz u kojemu ne postoji granica izmeu makro (cije-
log svemirskog prostranstva) i mikro (ovjekovog postojanja) ko-
smosa: Ja sam oblikom kaplja, ali sadrim more. / U meni je cijeli
svijet, / ja sam svijet i njegova sadrina.
Neki od autora-stvaraoca na orijentalnim jezicima
Navest emo neka od imena pjesnika koji su u to vrijeme obo-
gatli bosanskohercegovaku kulturnu i knjievnu scenu.
Mahmud-paa Abogovi (Anelovi) Adni roen je 1420. godi-
ne. U knjizi Safvet-bega Baagia Znamenit Hrvat, Bonjaci i Her-
cegovci o Adniju se, na osnovu turskih izvora, govori kako je bio
hrvatskog podrijetla. kolovao se u Istanbulu. Istcao se kao drav-
nik, vojskovoa i pjesnik. Dodijeljen mu je poloaj vezira. Pisao je
na turskom jeziku. Iza njega je ostala zbirka pjesama Divan. Na-
vest emo neke od Adnijevih sthova: Kad smrt pusta najposlije
svau die, mir uvia - / Zato ljudstvo rad svijeta uzalud se tude
svaa? / Ne spominji svoga druga nigdje ime u pjesmama / O, Ad-
nija, svrha pjesme: divit se ljepotama. / Kolko mudrih meu lude
opremie tvoje oi! / Sad su mene okupile - nek mi je Bog na pomo-
i! / Adni svoju glavu, duu, pred noge t mee sada/Po zakonu: rob
s imetkom gospodaru svom pripada. // Mi smo mali, al u namave-
liki se ponos budi, / to smo barem turskoj knjizi velikije dali ljudi.
Dervi-paa Bajezidagi roen je u Mostaru u 16. stoljeu. ko-
lovao se u Istanbulu. Obavljao je visoke dravne poslove. Pisao je
pjesme, posebno kaside i gazele. Bio sljedbenik mevlevijskog reda
te je prouavao perzijsku knjievnost. Fevzi Blagajac u svom Bul-
bulistanu govori kako je Bajezidagi napisao dvije zbirke pjesama,
dva Divana, jednu na turskom, a drugu na perzijskom jeziku. Pi-
sao je refeksivnu poeziju nadahnutu mevlevijskim uenjem. Dono-
simo neke od Bajezidagievih sthova, napisanih na perzijskom je-
ziku, u prijevodu Safvet-bega Baagia: Imam grijeha moda vie
ve to ima kapi kie,/ Od stda sam pogo glavu, ne smijem je dii
vie! // Dok glas doe o Derviu, ne plai se, sve je lahko / Po zaslu-
zi i po grijehu nagraen e bit svako.
Poznata mu je pjesma o Mostaru u kojoj dolazi do izraaja vrlo
istanani domoljubni osjeaji, ispjevani pod utjecajem sevdalinke:
Ko bi mogo opjevat redom / Sve ljepote divnoga Mostara, / Zar se
udi srce, to ga ljubim / Sa ljubavlju sinovskoga ara ? // Ovo ne
ima na ovome svjetu, / Ako nema sred bajnoga raja, / Bistre vode i
svjeega zraka, / to ovjeka sa zdravljem opaja !// Ko ga gleda, i-
vot mu se mladi, / A dua mu u nasladi pliva. / Svaki kraj mu i svako
mjestace / Zadivljene oi podraiva. // S voem, vodom i ostalim
miljem / On je druga Sirija na svjetu, / E bi reko da je rajska baa,
/ Ko ga vidi u majskome cvijetu// S dvije kule velika uprija / pruila
se preko rijeke arne, / Te sa svojim velebnijem lukom / Priinja se
poput dge arne. / Cio svijet da obie redom, / Ne bi nao onako-
va svijeta. / On je majdan darovith ljudi, / eher Mostar ures je svi-
jeta. / To je gnijezdo slavnije junaka / I na peru i na bojnom mau; /
Ko odvazda i sada iz njega / S dana na dan velikani skau. // Neka
ute indijske papige - / Neka svoje ne kazuju glase, / O, Derviu! Ti si
danas slavuj, / Koji pjeva svog Mostara krase.
Muhamed Nerkesija (1591.-1635.) roen je u Sarajevu, a sahra-
njen u Izmiru, daleko od zaviaja. kolovao se u Gazi Husrev-bego-
voj medresi i Istanbulu. Teoretari su ga proglasili najboljim stli-
stom osmanske knjievnost. Napisao je pet proznih tekstova i zbir-
ku pjesama pod utjecajem narodne lirske pjesme. Pisao na turskom
i perzijskom jeziku. Nerkesija je pisac i jedne biografje o Murtez-
pai u kojoj se govori o vlast i vladanju i nainu upravljanja dra-
vom. Najznaajnije djelo je Kasida napisana u slavu rodnog mu
Sarajeva koja ima 24 distha. Otac mu je rano umro te je bio prisi-
ljen prekinut obrazovanje. Nastavio je oevim putem te se posve-
to kadijskom pozivu. Slubovao je u Carigradu, Gabeli, Novom Pa-
zaru, Elbasanu, Banja Luci itd. Navest emo jednu od Nerkesijevih
pjesama, u prijevodu Safvet-bega Baagia koju krase vrlo istana-
ni lirski osjeaji: O nebesa, gdje je smilovanje? / Dokle e jo pro-
gonstvo trajat? / Zar nikada smrtnik ne moe / Svoje svjetske grije-
he okajat? // Moje ie ko bujica proe / Kako da se sada zatala-
sa? / Gorke suze ve su presahnule / Od ljubavi meni nema spasa!
/ Zar nikada o sastanku nee / Pirit zefru mog srca graju? / Zar e
uvijek no rastanka krit / Mene u svom crnom zagrljaju? // Kolko
puta sam u pjesmi prozi / Ocrtao ta mi srce pee. / A te iskre, a t
plamenovi / Moje tajne boli ne lijee. // O ne zbori o molbi i strahu
/ O sastanku i rastanku s dragom!/ Za verigam takovijeh misli /
Nerkesije nemoj ii tragom.
Hadi Jusuf Livnjak 1615. napisao je prvi putopis kod Bonjaka
sa hodoaa u Meku i Medinu. Hodoae je trajalo godinu dana.
U putopisu su opisana mjesta i konaci kroz koja je Livnjak prolazio.
Dolaskom u Carigrad, putopisac je ostao zadivljen te istaknuo kako
nema tog pera ni rijei koja bi mogla opisat njegovu ljepotu. O i-
votu ovog autora ostalo je malo biografskih podataka, zna se da je
roen u Livnu i da je bio mujezin Lala-paine damije.
Fevzija Mostarac (1670.-1747.) roen je u Blagaju na Buni. kolo-
vao se u Mostaru i Istanbulu gdje je stekao zvanje ejha Mevlevijskog
reda. Po povratku u Mostar bio je uitelj perzijskog jezika. Pisao je na
turskom, arapskom i perzijskom jeziku. Poznato je da je sudjelovao u
borbama pod Banjalukom 1737. godine. Najznaajnije mu je didak-
KULTURA
tno mistno djelo Bulbulistan, pisano u prozi, protkano i sthova-
nim oblicima koji predstavljaju zakljuak predhodno iznesenog. Na-
pisano je u est poglavlja: O ejhovima, O mudrost i pokajanju, O
pravednost i iskrenost, Kratka antologija poezije, Dosjetke i duhov-
nost i Pria o dareljivost. Orijentalist smatraju kako je na Fevzijevo
knjievno-sufjsko djelo utjecaj imao Sadi sa svojim ulistanom.
Pored ovog djela, napisao je dvadeset pjesama na turskom jeziku,
etri gazela, jednu rubaiju, jednu elegiju, nastalu povodom smrt
ejh Juje iz Mostara 1707., te nekoliko ilahija.
Mostarac Mustafa ef. Ejubovi, ejh Jujo (1650.-1707.) kolo-
vao se u Mostaru i Istanbulu gdje je napisao nekoliko flozofsko-
teolokih djela. Znaajni su Ejubovievi radovi iz logike i prava. Na-
pisao je i djelo iz perzijske leksikografje. Nakon kolovanja postaje
mufija mostarski i djeluje na polju obrazovanja. Njegovo prvo dje-
lo nosi naziv Korisna glosa uz Al-Fenarijeve napomene za Esirudi-
nov traktat iz logike. Drugo djelo iz logike naslovljeno je Novi Ko-
mentar Suncanog Traktata. Tree djelo iz logike nosi naslov Ko-
mentar Obuke iz Logike i Apologetke. Ibrahim Kajan je naveo ne-
koliko gnomskih proznih oblika koji se pripisuju Mustaf ef. Ejubo-
viu koje su po duhu potpuno bliske narodnim poslovicama. ejh
Jujo je rekao: Da nije ljubavi prema domovini, opustjeli bi krevit
krajevi. Kajan navodi i izreku: Kad se ljudi koji su otli trait zna-
nje ne bi vraali u zaviaj, pauina bi i samo Sunce premreila.
Mula Mustafa Baeskija roen je u Sarajevu 1731., a umro
1809. u Sarajevu. Poznat je bonjaki ljetopisac koji predstavlja vi-
e od kroniara jednog vremena. U njegovim zabiljekama se ocr-
tava kulturna i duhovna klima, obiaji, nain ivota ljudi njegovog
vremena. kolovao se u Sarajevu te je u jednom periodu postao
mualim. Brzo naputa imamski posao, a u svom Ljetopisu je na-
veo kako nakon naputanja imamskog poziva postaje katbi-am
(narodni pisar). Nakon to je otvorio svoju privatnu pisarnicu, Ba-
eskija i dalje usavrava svoje znanje, posebno ga zanima mistci-
zam te pristupa dervikom redu Kadirija. Ljetopis je napisan na
turskom jeziku i govori o povijesnim dogaajima, prirodnim poja-
vama, poarima, poplavama, bolestma, dolasku vezira, razliitm
vjetnama pri igri, kunim sijelima itd., ali su u Ljetopisu prisutne i
kritke upuene ajanima, kadijama zbog nasilja i korupcije. Baeski-
ja je tto interese naroda, posebno sirotnje. Bez obzira to se u
Ljetopisu govori o stvarnim dogaajima ne moe se osporit ni
njegova literarna vrijednost.
Abdulvehab Ilhamija (1773.-1821.) roen je u epu. Pisao je
na turskom, a manje na arapskom jeziku poeziju koja ima medita-
tvni karakter u kojoj se slavi Boje postojanje i pokuaj pribliava-
nja Apsolutu. Slijedio je sufjsko uenje. kolovao se u Bosni i u
drugim dijelovima Osmanskog carstva. Vano je naglasit kako je
Ilhamija bio jedan od rijetkih pjesnika koji su stvarali u to vrijeme i
na bosanskom jeziku. U protesnoj poeziji izraavao je nezadovolj-
stvo svjetovnom vlau, odbijajui poziv travnikog pae Delaludi-
na da se odrekne svojih protesnih sthova, to je u konanici uslije-
dilo njegovim smaknuem. Poznata je njegova kasida udan ze-
man nastade koja je bila uzrokom njegovog pogubljenja: udan
zeman nastade, / sve zlikovac postade, / din-dumanin ustade; /
ta se hoe zaboga? // Ve takata nestade, / zlo nam svako posta-
de, / dobrih ljudi nestade; / ta se hoe zaboga? / Ne ugledaju u
itab, / ne uzimaju hi-devab, / nit misle na hesab; / ta se hoe
zaboga? // Ovo trpit teka muka, / a jo vie turska bruka, / mu-
nafka stoji huka; / ta se hoe zaboga? // Turin nema amela, /
krivda pravdu zamela, / pa se pravda omela; / ta se hoe zaboga?
/ Nasta udna ulema, / jer ne ine amela, / od njih jedna proloma;
/ ta se hoe zaboga? / Ulemskoga sada hala, / zalud njima gdje-
god hvala, / vrat slomie porad mala; / ta se hoe zaboga? // Nije
kader bit imam, / a kae se potamam, / jordam ini ko eh-islam;
/ ta se hoe zaboga? // Svi veziri pravo sude, / pa i pai dobro bu-
de, / al murtat krivo gude; / teka muka, zaboga. // I kod paa ima
ljudi, / Ko je dobar vrlo hudi, / kad je vie zlijeh ljudi; / niko ne zna
do Boga!
Ahmed Hadinesinovi 1737. godine napisao je memoarsko
putopisno djelo na temu rusko-turskog rata u kojemu je sudjelova-
la i bosanska vojska. Opisan je teak ivot u zarobljenitvu te oslo-
baanje. Opisana su mjesta kroz koje je Hadinesinovi prolazio:
Moskva, Sergejev, Jele, Bender i napokon povratak u Prusac 1744.
Nakon povratka u rodni Prusac, Hadinesinovi je premjeten u da-
leki Ruuk, gdje je i umro.
Arif-beg Rizvanbegovi Stoevi, u turskom pjesnitvu poznat
pod imenom Arif Hikmet, roen je u Stocu 1839. godine, a umro u
Istanbulu 1903. Arif Hikmet je unuk Ali-pae Rizvanbegovia. Pisao
je na turskom jeziku djela u kojima se izraava slobodoumlje i pozi-
tvne ideje koje su u Tursku poele stzat sa Zapada. Zbog otrog
pera esto je bio premijetan iz jednog mjesta u drugo, a vlast je to
pojanjavala na nain da je premjetaj izvren po slubenoj duno-
st. Bio je sljedbenik kadirijskog dervikog reda. Pored sthovanih
oblika, Arif Hikmet je pisao i prozna djela, flozofske i pravne ra-
sprave. Nakon dolaska u Turske, bio je predsjednik suda u Bursi. U
Istanbulu je osnovao Drutvo pjesnika. Iako daleko od rodnog
kraja, nikad nije zaboravio svoju Hercegovinu. Arif Hikmet je osta-
vio cjelokupan Divan u kojemu veliki broj pjesama imaju lirsko-
tesavvufski refeksivni karakter. U divanskoj poeziji posebno se
istu pjesme posveene posljednjem Bojem poslaniku Mu-
hammedu, a.s., kao primjer uzornog ivota. U prijevodu Safvet-be-
ga Baagia donosimo sthove Arifa Hikmeta iz pjesme Ako hoe
dii se visoko: Ako hoe dii se visoko,/ Na jednome stanovitu
budi; / I tu stani poput vrste stjene! / Znaj da nije obiaj u ljudi: /
Mijenjat svoje uvjerenje!
Habiba Rizvanbegovi Stoevi roena je u Stocu 1845., a umr-
la u Istanbulu 1890. To je bila jedina pjesnikinja iz Bosne koja je
pisala na turskom jeziku. Bila je ker Ali-pae Rizvanbegovia. Na-
kon oeve pogibije obitelj se seli prvo u Sarajevo, a nakon toga
odlaze u Tursku. Habiba se kolovala u Istanbulu. Pisala je lirske
ljubavne pjesme. U prijevodu Safvet-bega Baagia donosimo neke
sthove iz Habibine pjesme Kad od tvog otrog pogleda: O, Ha-
biba, spasit se teko / Od ljubavnih neprebolnih jada; / Kao i t,
mnoga nesretnica, / Pustoj srei nikad se ne nada. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI
KULTURA
Evo, ovu rumen ruu
iz mog skromnog perivoja,
na dar tebi, duo, aljem
ime joj je ljubav moja.
Ako t se miris svidi
i njezina ista boja,
t je primi s potovanjem
i zakit njedra svoja.
Ako t se ne dopadne
baci je na oganj ivi,
nek izgori, nek se stvori
u lug i u pepo sivi.
Iz tog luga i pepela
na sred tvoga perivoja,
poniknue crna gljiva,
a zvau je mrnja tvoja.
4. februara 2014. godine navrilo se 20 godina od smrt Zaima
Imamovia, neponovljivog tumaa bosanske sevdalinke.
Zaim Imamovi je roen u Mrkonji Gradu 26. augusta 1920.
godine. Pjevaku karijeru poeo je 1945. godine kao solista Radija
Sarajevo. U to vrijeme, sa Ismetom Alajbegoviem erbom morao
je spavat u studiju pod klavirom, da bi u ranu zoru zapjevali u pro-
gram. Veliki Zaimov pjevaki uzor u to vrijeme bio je Read Bela-
gi. On je 1941. godine iz Beograda doao u Sarajevo i ubrzo je Za-
im poeo da ga prat na harmonici. Belagi je odveden u logor i
ubijen nekoliko dana prije nego je Sarajevo osloboeno.
Zaim i erbo bili su poznat kao duo harmonika. Poela su pu-
tovanja po Jugoslaviji, a potom i snimanje prvih ploa. Prve ploe je
snimio 1951. godine za produkciju gramofonskih ploca Jugoton u
Zagrebu. Zaimova supruga Fadila svjedoila je o Zaimovom susretu
sa Titom na Brijunima. Tito ga je nakon koncerta upitao: Zaime, tre-
ba li t ta? Zaim je rekao da ne treba.
Poznat pjesnik i prevodilac Sinan Gude-
vi, koji je rastao u okolici Sjenice, negdje na
visokom Peteru, ponesen i oduevljen Zai-
movim pjevanjem, prilikom dugo pripremane
posjete Zaimu, rekao je: Zamiljao sam da
iva ljudska legenda, Zaim Imamovi, ivi u
svili i kadif, kad ono tamo, Zaim ivi skromno
kao i svi smrtnici. Od grada Sarajeva 1979.
godine dobio je estoaprilsku nagradu, koju
nikada nije pominjao u svojim biografskim
podacima.
U ratu 1992. godine pa do smrt Zaim je
preivljavao. To su za njegovu starost, iscr-
pljenost i zdravstveno stanje bili veoma teki
dani. Pria se da se za vrijeme rata snalazio,
dolazio u kolega i prijatelja da trai hranu, te
da je svoju harmoniku nosio na pijacu da je
proda kako bi preivio. Kada ga je sarajevski
novinar, na koji mjesec prije smrt posjeto u
PRIA O SEVDALINKAMA: SEVDALINKA S KOJOM JE IVIO I UMRO ZAIM IMAMOVI
Evo, ovu rumen ruu
hladnom sarajevskom stanu, i upitao: Zaime, koja t je pjesma naj-
draa?, odgovorio je: Pa svakako ona moja to je uvijek najvie
volim pjevat Evo, ovu rumen ruu... To je Safvet-bega Baagia
tekst, a ja ne vjerujem da iko zna kompozitora, to je nastalo u na-
rodu. uo sam je u Sarajevu od jednoga staroga ovjeka. Pitam ga,
gdje si pronaao ovu melodiju? Kae, Zaime, i ja sam to uo od ne-
koga, pa eto i t je pjevaj ako t se svia... Tako sam je lansirao, i to
mi je najbolja moja pjesma, a i sluaoci je vole.
Safvet-beg Baagi je ove sthove napisao poetkom 20. stoljea
i Zaim ih je uo nekad poslije Drugog svjetskog rata u formi recitacije.
Zaim je Evo, ovu rumen ruu prvi put snimio
na singl plou 1963. godine, uz orkestar Ismeta
Alajbegovia erbe za zagrebaki Jugoton. S
druge strane singlce nalazila se sevdalinka U
Stambolu na Bosforu. I od tada, skoro na sva-
kom nastupu, pjevao je onako kako je to samo
on umio. Iza njega je ostalo na stotne arhiv-
skih snimaka sevdalinki, ali i komponovanih
pjesama.
Zaim je umro u Sarajevu pod opsadom
1994. godine, nakon to je uredno izmirio oba-
veze prema gradskim javnim preduzeima za
usluge koje nisu postojale ve vie od dvije go-
dine. U Bolnici Koevo, dva dana prije smrt, u
polusvjesnom stanju, posljednji put se nasmi-
jeio sinu Nedadu koji je pojaao radio da bi
posljednji put zajedno uli pjesmu: Evo, ovu
rumen ruu iz mog skromnog perivoja, na dar
tebi, duo, aljem ime joj je ljubav moja.... q
Avdo HUSEINOVI Safvet-beg Baagi (1870.-1934.)
Zaim Imamovi (1920.-1994.)
KULTURA
Zagrebaka publika je tjekom veljae dotaknuvi najvee vrho-
ve Iranskog gorja na predavanju 40 iznad 4.000 Iranski vrhovi,
nebu pri ruci jo jednom dobila priliku proputovat mistnim pu-
tovima Istoka. Predavanje je odrano 5. veljae 2014. u prostorija-
ma Hrvatskog planinarskog drutva u Zagrebu, u Petrievoj 4. Pre-
davanje o najviim vrhovima Irana organizirala je turistka agenci-
ja Perzepolis iz Zagreba u suradnji s Hrvatskim planinarskim dru-
tvom Matca Zagreb, te lanom HPD-a Ebtehajom Navaeyom,
koji je ujedno i vodio predavanje.
Predavanje simbolikog naslova 40 iznad 4.000 Iranski vrho-
vi, nebu pri ruci pria je o najviim planinskim vrhovima Irana. Bu-
dui da je Iran geografski izrazito planinska drava te obiluje viso-
kim planinskim lancima od kojih gotovo devedeset i dva prelaze
4.000 metara nadmorske visine, predavanjem Iranski vrhovi, ne-
bu pri ruci nastojalo se obradit neke od najatraktvnijih vrhova
Irana. Stoga je predavanje obuhvatlo svega polovicu, od kojih je
veina smjetena na prostoru Iranske visoravni. Prvi dio predava-
nja bio je posveen geografskim karakteristkama gorskih podruja
Irana koja se dijele na planinski lanac Alborz na sjeveru, Zagros na
zapadu te na Srednjoiransko i Istonoiransko gorje. Upravo se na
prostoru Iranske visoravni nalazi znamenit lanac Alborz koji se
protee gotovo itavim sjevernim dijelom Irana. Prosjena nad-
morska visina tog prostora kree se izmeu 3.000 i 3.500 metara,
dok mu je najvia toka vulkan Damavand (5.671 m). S druge pak
strane, nalazi se planinski lanac Zagros koji se protee od sjevero-
zapadnog Irana, gdje granii sa planinskim lancem Alborzom, sve
do Hormukog tjesnaca. Naime, svi vrhovi koje je predava Ebtehaj
Navaey spominjao unutar svoga predavanja smjeteni su na jed-
nom od th dvaju planinskih lanaca.
Najatraktvniji od svih vrhova bio bi Damavand sa svojom visi-
nom od 5.671 metar. Naime rije je o najveem vrhu u Iranu, te
najstarijem i najviem stratovulkanu u cijeloj Aziji. Poloaj nedale-
ko od glavnog grada Teherana ini ga razmjerno dostupnim i zani-
mljivim brojnim posjetteljima. Tome uvelike doprinosi i injenica
da na samom planinskom putu, na 2.900 metara, postoji jezero i
selo po imenu Tar koje se iste svojim termalnim znakovitostma.
Osim toga treba napomenut da su mu Iranci dodijelili i nacionalni
dan koji se obiljeava svake godine na 4. listopad. Odgovor na pita-
nje zato Damavand predstavlja nacionalni simbol Irana lei u to-
me to je oduvijek bio prisutan u perzijskoj poeziji, knjievnost i
mitologiji. Upravo mu je ta mitska energija osigurala status nacio-
nalnog simbola.
Alam-Kuh sa 4.848 metara drugi je najvei vrh u Iranu nakon
Damavanda. Smjeten u Mazandaran provinciji u blizini Kalardata
ima jednu od najzanimljivijih i tehniki najteih planinarskih ruta u
Iranu. Upravo su mu teina puta te velik broj kako lokalnih tako
inozemnih planinara osigurali naziv Iranskih Alpi. No uz Alam-Kuh i
gorje Alborz osim najviih vrhova Irana veemo i izniman arheolo-
ki lokalitet Taht-e Soleiman (Solomonovo prijestolje). Lokalitet So-
lomonovo prijestolje ukljuuje glavno zoroastrijsko svette u Mon-
golskom razdoblju (13. stoljee), kao i hram iz Sasanidskog razdo-
blja (6. i 7. stoljee) posveen Anahit, boici zemlje vezanoj uz vo-
du. Lokalitet je stoga oduvijek imao vano simboliko znaenje
PREDAVANJE O IRANSKIM PLANINAMA U HRVATSKOM PLANINARSKOM DRUTVU
Iranski vrhovi, nebu pri ruci
budui da su vatra i voda za irance od davnina imali veliko znae-
nje. Osim Alam-Kuha jo jedan bitan vrh gorja Alborz je Sabalan sa
4.811 metara nadmorske visine. Glavne atrakcije ovog vrha su nje-
gova bujna vegetacija i injenica da se na samom vrhu, na visini od
4.811 metara, nalazi Sabalansko jezero.
Na jugozapadu od Omanskog zaljeva pa sve do slanog jezera
Urmije, protee se drugi veliki vapnenaki planinski lanac Zagros ili
Kuhaje-Dinarun (Dinarsko gorje) sa najviim vrhovima Dinar-Kuh
(4.976 m), Dena (4.409 m) i Otran-Kuh (4.328 m). Na predavanju
smo mogli ut neto o vrhovima Dena, Azad-Kuh, Zard-Kuh i O-
tran-Kuhu. Planinski vrh Dena (4.409 m) iste se svojom bujnom
vegetacijom uslijed ega svi njegovi vrhovi predstavljaju zatena
podruja. Takoer je izniman po irokoj grani rijeka koje se ulijeva-
ju u najveu rijeku Irana, Karun. Vrh Azad-Kuh (4.375 m) bi u prije-
vodu bio Slobodan Vrh. To su mu ime nadjenuli zbog toga to nije
povezan sa drugim planinama koje ga povezuju, ve gotovo da je
pozicijski izoliran. U sreditu planinskog lanca Zagros nalazi se vrh
Zard-Kuh (4.548 m) uta planina. Posljednji predstavljeni vrh na
predavanju Iranski vrhovi, nebu pri ruci bi je Otoran-Kuh sa visi-
nom od 4.150 metara. On se iste vegetacijom za to je zasluan
takozvani tuni tulipan koji cvate jedanput godinje i to na etri
dana. Najzanimljivi pak dio planinskog puta na planini Otoran-Kuh
je jezero ledenjakog podrijetla Gohar koje sa 2.335 metara nad-
morske visine i 31 metar dubine predstavlja jedno od najdubljih
jezera u Iranu.
Predavanje je bilo popraeno i vizualno uz pomo prezentacija
koje su sadravale velik broj fotografja, geografskih i kulturnih po-
dataka te planove puta za planinarenje na svakom od spomenuth
vrhova. Na taj nain je publika, koju su u velikom broju inili lano-
vi Hrvatskog planinarskog drutva, dobila bitne informacije o ak-
traktvnim planinskim putovima ije obilaenje predstavlja dio
drutvene kulture Iranaca. Iranski vrhovi, nebu pri ruci, od kojih
Damavand sa svojom visinom od 5.671 metar zaista stremi dota-
knut nebo, bilo je edukatvno putovanje kroz raznoliku Iransku vi-
soravan te ohrabrenje posjetocima da se odvae dotaknut nebo
iznad Irana. q
Helena MARKOVI
Brojna publika na predavanju
KULTURA
U organizaciji Iranskog kulturnog centra i Hrvatskog flmskog
saveza, 24. veljae 2014., u prepunoj dvorani kina Tukanac, sve-
ano je otvoren jo jedan tradicionalni Tjedan iranskog flma u Za-
grebu. Ova jednotjedna godinja manifestacija koja se u Hrvatskoj
odrava ve devet godina, hrvatskoj publici nastoji pribliit najno-
vija ostvarenja iranske kinematografje. Publika je u razdoblju od
24. veljae do 1. oujka 2014. imala priliku pogledat est flmova:
Dani ivota, Agga Youssef, Kraljevstvo Solomonovo, Morski
put svile, Pjeke i Voljeno nebo.
Ovogodinji ciklus otvorio je nagraivani flm iz 2010. godine
Dani ivota (Rouz-ha-ye Zendegi) redatelja Parviza Sheikhtadija.
Film je sadrajno i vremenski vezan uz iransko-iraki rat, a radnja se
odvija oko branog para lijenika. Naime pratmo ivot pripadnika
pokretne vojne kirurke bolnice ije su nade prekinute nenadanim
napadom irake vojske unato postzanju dogovora o prekidu va-
tre izmeu Irana i Iraka. Upravo je spomenut brani par lijenika
smjeten u sredinjicu radnje. Oni e kao pripadnici pokretne bol-
nice pokuat u nemoguim uvjetma spasit ivote ranjenika, a da
pritom i sami ne postanu rtve tog iznenadnog napada. Sheikhtadi
je tako stvorio ratnu dramu posljednjih dana ratnog stanja u Iranu
u kojem dolazi do izraaja ljudska sposobnost preivljavanja i bor-
be za ivot. Iste veeri, 24. veljae, nakon projekcije flma Dani i-
vota prikazana je drama Agha Youssef. Film je nastao 2011. go-
dine pod redateljskom palicom uspjenog kazalinog redatelja,
pisca Alija Rafeeja. Film je naslovljen prema glavnom junaku Aghi
Youssefu koji se bavi raznim poslovima sve kako bi keri osigurao
to ugodniji ivot. Njihov suivot ipak nailazi na nesporazume koji
e tjekom razvoja flma kulminirat i ugrozit njihov odnos.
Projekcije odrane 26. veljae obiljeili su nagraivani povijesni
flmovi Kraljevstvo Solomonovo i Morski put svile. U reiji Sha-
hriara Bahranija ekranizirana je pria o nasljedniku kralja Davida,
Solomonu (Sulejman, a.s.). Kraljevstvo Solomonovo (Molke Solei-
man) obrauje Solomonovo djelovanje poevi od njegova preuzi-
manja prijestolja kao devetogodinjaka pa sve do stolovanja u slubi
irenja idovske vjere i voe Izraela. Postavi prorok Solomon (Boji
poslanik Sulejman, a.s.) preuzima vladavinu i poinje djelovat u svr-
hu gradnje oltara i hramova kako bi uvjerio ne samo Izrael nego i
okolne prostore da prihvate monoteistku religiju. I tako Solomon
zamoli Boga da mu podari do tada nevieno kraljevstvo, nakon ega
Solomon zapoinje borbu sa zlim i neovozemaljskim stvorenjima,
dinima i demonima. Uz Boju pomo on uspijeva otjerat demone/
dine koji su tjekom borbe poprimili ljudske oblike, te nakon toga
zapoinje Solomonovo putovanje susjednim zemljama i izgradnja
uvenog hrama u Jeruzalemu u kojem e kasnije bit poloeno 10
Bojih zapovijedi. Film je u glavnini baziran na predaji iz Kurana a-
snog i nekoliko idovskih tekstova, te viestruko nagraivan ne samo
na iranskim flmskim festvalima, nego i na onim meunarodnim.
Jo jedna povijesna pria ona je znakovita imena Morski put svi-
le koja oslikava prvog moreplovca pod imenom Sulejman Siraf koji
uspijeva preplovit Indijski ocean i sti u Kinu. Film govori o njego-
vom putovanju rutom koja je upravo zbog svoje velike trgovake
vanost dobila naziv morskim Putem svile. Budui da su brojni tr-
govci upravo uz pomo ove rute isporuivali robu u Kinu. Radnja je
TJEDAN IRANSKOG FILMA 2014. (ZAGREB, 24.02.-01.03.2014.)
Suvremeni iranski lmovi
ostvarena na temelju zapisa iz dnevnika putnika i mladia Shazana
Ibn Yusufa koji je u dnevniku zabiljeio dogaaje tjekom tog zname-
nitog putovanja od junog Irana do Kine. Osim navedenih jo je ne-
koliko flmova koji su obiljeili tjedan iranskog flma. Jedan od njih je
i flm pomalo romantnog karaktera Pjeke (Paye Piyade) koji go-
vori o simpatnoj prii pronalaska prave ljubavi.
Tradicionalni tjedan iranskog flma u Zagrebu zatvorila je drama
koja govori o emotvnoj bitci za ivot. Voljeno nebo (Aseman-e
mahboub) emotvna drama Dariusha Mehrjuija, dobitnika nagrade
za najboljeg direktora u 2011. godini na Fajr Film Festvalu, oslikava
ivot mladog doktora koji se jednoga dana suoava sa dijagnozom
neizljeive bolest-tumora na mozgu. Ubrzo nakon saznanja odlazi
na putovanje koje e se pokazat kljunim za posljednje dane njego-
va ivota. Na taj nas je nain redatelj uveo u senzibilnu priu ovjeka
koji oekuje kraj, isprepletenu sa prizorima prekrasne iranske priro-
de i kadrovima izvanredne iranske kulinarske tradicije.
Autore poput ahrijara Bahranija koji u formi povijesnog spek-
takla pokuava iitat jednu biblijsku temu iz u nas neistraenog
kuranskog diskursa (Kraljevstvo Solomonovo). Autore poput Dari-
usha Mehrjuia koji su nekad snimali intrigantne flmove (Krava),
ali danas pristaju na stanovite kompromise, snimajui hipertrofra-
ne prie o krizama sredovjenih mukaraca, ije e kadrove prepla-
vit iranske gastronomske delicije (Voljeno nebo). Autore poput
Parviza eika Tadija koji pokazuju uase iransko-irakog rata iz per-
spektve ratnih lijenika (Dani ivota). Autore poput Muhameda
Reze Bozorgnie koji nakon dva flma ambijentrana u pomorskom
miljeu (Borba tankera, Oluje) i dalje zadrava autorski sekstant u
raskonoj povijesnoj prii o iranskom pomorcu Sulejmanu Sirafu
(Morski put svile). Treba upoznat i tu drugu produkcijsku stranu
, rekao je Dragan Rubea u programskoj knjiici za manifestaciju
Tjedna iranskog flma 2014. u Zagrebu. Nema sumnje da je ova
flmska manifestacija po imenu Tjedan iranskog flma zaista posta-
la bitan dio kulturno-drutvene pozornice grada Zagreba, budui
da ni ove devete godine odravanja tjedna ispunjenog iranskim
flmskim poslastcama ona nije bila nita manje posjeena negoli
prijanjih godina. q
Helena MARKOVI
Insert iz flma Kraljevstvo Solomonovo
KULTURA
U srijedu, 12. oujka 2014., u Hrvatskom kulturnom drutvu Na-
predak u Zagrebu, Bogovieva 1, izdavaka kua Novi Liber i Hrvat-
sko-turska udruga prijateljstva predstavili su knjigu zagrebakog novi-
nara i publicista Ivice ikia arik Tara ivot. Knjiga svjedoi o ivo-
tu arika Tare, poznatog turskog poslovnog ovjeka i prijatelja balkan-
ske regije. Promociju je moderirao Slavko Goldstein, a o knjizi govorili
su Stpe Mesi, bivi predsjednik RH, Goran Beus Richembergh, pred-
sjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, Amir Muharemi, bivi
hrvatski veleposlanik u Ankari i generalni konzul u Istanbulu, Burak
zgergin, turski veleposlanik u RH i autor Ivica iki.
Ova knjiga predstavlja priu o veoma uspjenom gospodarstve-
niku ariku Tari ija je tvrka ENKA jedna od globalno najmonijih
graevinarskih i energetskih kompanija, a sam Tara, prema ame-
rikom Forbesu, ve godinama meu 500 najbogatjih ljudi na svi-
jetu i desetoricom najimunijih Turaka. arik Tara svoju kompaniju
osniva davne 1957. godine s muem svoje sestre Sadijem Gulceli-
kom. Tvrtka je tada nosila ime arik Tara ve Sadi Glelik Enka Li-
mited irket, od ega je kasnije ostalo sam ENKA, ime koje tvrtka
nosi i dan danas.
Prvi posao izvan Turske imali su 1971. godine u Libiji, no tvrtka
uzima zalet 1990. godine. Naime te godine, kada Irak napada Ku-
vajt, ENKA zapoinje gradnju brana diljem Iraka, ostvarivi tako in-
vestciju vrijednu oko dvije milijarde dolara. Tajna mog uspjeha je
to sam stalno traio poslove koje nitko drugi nije elio, ili zato jer
su bili kratki rokovi ili zato to su to bila opasna podruja, rekao je
o svom uspjehu arik Tara, bliski prijatelj s brojnim turskim polit-
arima. Budui da je cijeli ivot aktvno vezan uz politku nerijetko
je vieno lice na meunarodnoj ekonomskoj razini. Sve to navelo
je novinara Ivicu ikia, kojemu je uz biografju Stjepan Mesi: Do-
movinski obrat, knjiga o Tari ve drugi dotcaj u domeni biograf-
skom anra, na pisanje prie o privatnom i poslovnom uspjehu jed-
nog poduzetnika iji je ivot uvelike obiljeila politka situacija 20.
stoljea, kako u Turskoj tako na njegovom rodnom Balkanu.
Isjeak iz knjige arik Tara-ivot u kojem Tara govori o bavlje-
nju politkom: Prije sam se nervirao... Politka je vaan, zanimljiv i
PROMOCIJA KNJIGE O ARIKU TARI, TURSKOM POSLOVNOM OVJEKU BONJAKIH KORIJENA
Pobjeda ivotne vizije
teak posao, oduvijek me privlaila. Bio sam joj blizu, ali to mi nikad
nije postao posao, iako sam imao vrlo ozbiljnih ponuda. Nikad ni-
sam postao ni lan neke partje. Moda mi je ak i malo ao to ni-
sam prihvato, moda sam mogao neto vie uinit.
Njegov politki utjecaj i znaaj odredilo je prijateljevanje sa jed-
nim od najvanijih turskih premijera 20. stoljea u Turskoj, s Adna-
nom Menderesom i Turgutom Ozalom. Bivajui aktvno ukljuen na
politkoj sceni smatra se jednim od najzaslunijih u procesu zblia-
vanja Turske i Grke tjekom 1980-ih godina, to je znatno pomoglo
pribliavanju Turske zajednici Europske unije. Njegovi stavovi izrazi-
to su sekularni i otvoreni prema stvaranju slobodnog ekonomskog
trita. Politka i vjera trebale bi bit u slubi suradnje i bratstva me-
u ljudima, nacijama i religijama, a ne sredstvo razdvajanja i udalja-
vanja, idealistan je arik. Kad govori o tome, posebno misli na
balkanske zemlje i narode koje je nacionalizam, praen vjerskim mr-
njama, dosad gurnuo u mnoga krvoprolia, navodi iki u knjizi.
Budui da je iki hto predstavit arika Taru i privatni segment
njegova ivota jedan dio iz knjige posebno govori o njemu kao obi-
teljskom ovjeku, Uiva dok ga unuci i praunuci grle, ljube i skau
oko njega: postaje neprepoznatljiv u tm trenucima. Jednom tjed-
no odlazi u ENKA-u, utorkom popodne drui se s utjecajnim prijate-
ljima u Bebek Baru, sat vremena dnevno pliva, sa suprugom igra
kanastu, prima prijatelje aktvne i umirovljene dravnike, konzule
i veleposlanike, bive i sadanje ministre i gradonaelnike iz razlii-
th dijelova svijeta, novinare, umjetnike, raznovrsne prognanike,
poslovne ljude i posluuje im makedonsku pitu zeljanicu, govei
prut iz Bosne i meso koje mu redovno dopremaju sa ar-planine,
s Kosova. Nema ovdje takvog mesa, veli u povjerenju.
Iako je ovo razdoblje recesije zahvatlo i ENKU, ija je vrijednost u
posljednje dvije godine pala za 69% te se danas procjenjuje na etri
milijarde dolara, arik ne odustaje od poslovanja na polju investcija.
Aktvno sudjeluje u graditeljskim projektma u Rusiji, gdje je poznat
kao predvodnik neboderizacije Rusije. Osim toga, sudjelovao je u
izgradnji autoputa na Kosovu i u Crnoj Gori, dok mu je izgradnja auto-
puta u Bosni i Hercegovini neostvaren projekt i elja budui da ga za tu
zemlju vee i vie od obiteljskih korijena. Sukladno tome, arik Tara
danas je veoma poznato ime u poslovnim, politkim i drutvenim kru-
govima, ne samo u Turskoj nego i na Balkanu. Njegov poslovni uspjeh
i zalaganje u politkim sferama dokaz su da jasna vizija moe urodit
plodom te da Balkan kao regija moe mnogo ponudit svijetu, kao to
su arik Tara i ENKA spremne pruit Balkanu. q
Helena MARKOVI
arik (ark) Tara je roen u Skopju
1930. godine. U Istanbul je doselio
1942., a dvije godine kasnije ondje mu
se pridruila cijela obitelj: majka Ma-
hmura, porijeklom iz ugledne i bogate
turske porodice Kumbaradi iz Skopja, i
otac Fevzija Hadihamzi, odvjetnik ro-
enjem iz sandakog gradia Priboja u
koji je njegova familija doselila iz Niki-
a. Fevzija Hadihamzi uzeo je prezi-
me Tara nakon dolaska u Tursku 1944.
godine, po rijeci Tari koja najveim di-
jelom tee kroz Crnu Goru. Stgli su iz skopske raskoi u gotovo 15-go-
dinje stambolsko siromatvo i patnju. arik je, unato tome, zavrio
studij graevine na Istanbulskom tehnikom univerzitetu i 1957.
osnovao tvrtku koja od 1961. nosi ime ENKA. Sjedite kompanije nala-
zi se u Istanbulu i danas zapoljava oko 27.000 ljudi. Od osnutka tvrtka
biljei stalni rast, a vrhunac poslovanja dogodio se 2007. godine kada
je kompanija procijenjena na 15 milijardi dolara. q
KULTURA
Povodom proslave 1393. iranske nove godine Nouruz, Kulturni
centar pri veleposlanstvu Islamske Republike Iran organizirao je
sveani program u Muzeju Mimara. Neto vie o samom Nouru-
zu kao blagdanu i nacionalnom simbolu Irana mogli smo ut iz
uvodnih govora Nj. E. Sharifa Khodaeia te savjetnika za kulturu pri
Iranskom kulturnom centru Seyeda Mojtabe Akramija. Proslava je
obiljeena koncertom iranske tradicionalne glazbe u izvedbi an-
sambla Golbang, sastavljenog od est vrsnih glazbenika koji su
nam glazbom pokuali prenijet iransko umjetniko naslijee. Sa-
stav ine pjeva Reza Rezae Payvar te glazbenici Morteza Sanayei
(neje), Behnaz Zakeri (santur), Kamran Yaghobi (tombak), Amin
Vali (tar), Nazila Lagha (tar) koji su uz zvukove autentnih iranskih
instrumenata glazbom doarali Nouruz.
Ovim praznikom, starim nekoliko tsua godina, Iranci i brojni
drugi narodi obiljeavaju dolazak proljea i svih njegovih ljepota.
Kao praznik i drugih istonih naroda proslavlja se u Afganistanu,
zemljama Sredinje Azije i Kavkaza, Indijskom potkontnentu, Tur-
skoj, Sudanu, Iraku i Balkanu. Upravo zbog toga Nouruz predstavlja
poveznicu izmeu brojnih naroda koji bez obzira na religioznu, ge-
ografsku ili jezinu razliku slavei ovaj praznik stvaraju osjeaj je-
dinstva. Sve kako bi pozdravili dolazak proljea, jer se dan kada se
slavi Nouruz poklapa sa dolaskom proljea i obnovom prirode. Na
taj nain Nouruz, u prijevodu s perzijskog jezika novi dan pada na
prvi dan proljea i oznaava iransku Novu godinu.
Nouruz je jedan od praznika sa najduom tradicijom i upravo je
zbog toga veoma teko datrat poetak njegove proslave kod Iran-
ca. Budui da se poetak proljea se obiljeavao u brojnim drutvi-
ma i zajednicama zasnovanima na poljoprivredi, obiaj proslave
Nouruza mogao bi bit posljedica selidbi nomadskog stanovnitva
koje biljeimo u 3. tsuljeu pr. n.e. Prema mitskim pak vjerovanji-
ma pojava Nouruza dovodi se u vezu s stolovanjem perzijskog mit-
skog vladara Damidom. Uz mitska vjerovanja postoje i jasni do-
kazi poput babilonskih izvora koji pokazuju kako je jo ahemenid-
sko stanovnitvo (555.-330. g. pr.n.e) dobro poznavalo obiaje
Nouruza, a njihovi vladari ga sveano proslavljali na dvoru u Perze-
polisu. Takoer, informacije islamskih kroniara i putopisaca govo-
re o tovanju Nouruza u razdoblju posljednje predislamske dinast-
je Sasanida (224.-652. g. n.e). no pratei povijesni kontekst Nouru-
za moramo spomenut vaan otsak koji je ostavila dinastja Sama-
nida tjekom ije je vlast uinjeno mnogo na popularizaciji prazni-
ka Noruza. Nouruz se nastavio slavit narednih stoljea i tjekom
vremena samo uvrivao svoju poziciju kao praznik slavljena pri-
rode i vjerski praznik. Upravo je taj vjerski karakter Nouruz dobio
tjekom safavidske ere kada su se iranski tradicionalni obiaji prot-
kali s islamskim. Sve je to utjecalo na njegovu afrmaciju ime je
slavljenje ovog praznika postalo sastavni dio svake religije i svake
vladavine koja bi se pojavila na prostoru Irana. Upravo iz toga slije-
di da ga danas slave pripadnici razliith religija, stavljajui na svoju
novogodinju sofru (trpezu) svetu knjigu pripadajue religije: Ave-
sta, Tora, Evanelje i Kuran.
Obiaji Noruza zapoinju u esfandu, posljednjem mjesecu iran-
skog kalendara kada se kree sa generalnim ienjem domova, par-
kova, ulica i svih javnih prostorija. Takozvani hune takuni (pretresa-
NOURUZ NACIONALNI SIMBOL IRANA
Praznik radosti i jedinstva
nje kua) obuhvaa temeljito ienje domova koje ukljuuje bojanje
zidova, pranje tepiha, ienje okunice te kupovanje nove odjee i
hrane ime se pripremaju za posljednji dan u godini. Nakon toga sli-
jedi obred saenja sjemenja (penica, lea, kukuruz, jeam) u plit-
kom posuu ili zdjeli, 10 do 15 dana prije Nove godine. Niknulo sje-
me na sofri oznaava simbol plodnost i novogodinjeg zelenila. Po-
sljednje srijede u godini obiljeava se svetkovina aharanbe suri
(crvena srijeda). Budui da je vatra u drevnom Iranu bila simbol Bo-
je svjetlost te se vjerovalo kako ona ima mo oistt svijet od zla, u
gradskim etvrtma Irana tradicionalno se pali vatra. Uz simbolino
paljenje vatre slijedi i preskakanje iste popraeno sthovima Moje
utlo neka je tebi, tvoje rumenilo i snaga meni. Jo jedna poseb-
nost Nouruza je slaganje novogodinjeg stola Haf Sin (sedam s)
koji se u svakoj obitelji postavlja sat vremena prije dolaska Nove go-
dine. On ukljuuje sedam specifnih predmeta ije ime zapoinje
slovom s (perz: sin). Svaki od elemenata ove sofre simbolizira
jednu od vrijednost koje se prieljkuju u nastupajuoj godini: sabze
(proklijala penica ili neko drugo zrnevlje) simbol je rasta i ponov-
nog raanja; samanu (slatka penina kaa) simbol blagostanja;
sandad (divlja maslina) simbolizira ljubav; sir (enjak) simbol
vitalnost i zdravlja; sib (jabuka) simbol ljepote; somak (vrsta zai-
na) simbol buenja svjetla; serke (ocat) simbol strpljenja i dugo-
vjenost. Na sofru se takoer postavlja i sveta knjiga Kuran, ogleda-
lo (pravda i istoa), voda i riba (dozvoljena hrana), metalni novac
(bogatstvo), med (zdravlje) i svijea (dug ivot). 13. dana nakon
Nouruza nastupa Sizdah bedar (naputanje kua) kada se naputa-
ju domovi i gradovi te odlazi izvan grada, u prirodu.
Vidjeli smo kako Iranci i brojni drugi naroda Azije obiljeavaju
praznik postavljajui tradicionalnu sofru haf sin te obilazei rodbi-
nu i prijatelje njeguju obiaje proslave prvog dana proljea, Nouru-
za. Stoga Nouruz u Iranu oznaava neprekidnu privrenost prema
nacionalnoj tradiciji i obiajima. Djeli te kulture mogli smo dota-
knut 26. oujka 2014. u Mimari, ne samo glazbom tradicional-
nog sastava Golbang nego i itanjem uvenog iranskog pjesnika
Hafza irazija od strane zagrebakog Iranca Ebtehaya Navaeya na
perzijskom i hrvatskom jeziku. Nouruz je nacionalni simbol Irana te
praznik koji slavi radost i jedinstvo. q
Helena MARKOVI
Ansambl Golbang na proslavi Nouruza u Zagrebu
KULTURA
Tokom veljae 2014. u Sarajevu je tskan Leksikon sociolokih
pojmova autora i prireivaa prof. dr. sc. Senadina Lavia, profe-
sora na Fakultetu politkih nauka u Sarajevu, predsjednika Bo-
njake zajednice kulture Preporod BiH i dugogodinjeg suradnika
Preporodovog Journala iz Sarajeva. Radi se o izuzetno vrijednom
pionirskom djelu u bosansko-hercegovakoj znanstvenoj zajednici,
koje na ak 850 stranica obuhvaa domae i strane autore iz oblast
sociologije, kao i najvanije pojmove sociologije i njoj srodnih znan-
stvenih disciplina. Knjiga je uraena u tvrdom uvezu, a naslovnicu
je dizajnirao Mehmed Slezovi. Recenzije su napisali prof. dr. efo
Meedovi i prof. dr. Hidajet Repovac.
U Leksikonu sociolokih pojmova preferirani su domai au-
tori i pojmovi koji su dio vokabulara savremenih sociolokih teksto-
va. Uslov za uvrtavanje autora s prostora bosanskog, hrvatskog,
srpskog, slovenakog, makedonskog ili crnogorskog govornog pod-
ruja bio je da su doktorirali u oblast flozofje, sociologije, polito-
logije i drugih drutvenih nauka, da imaju objavljene knjige i znan-
stvene radove sa validnom recenzijom, da je prepoznatljiv njihov
javni humanistki angaman, da znanstvena zajednica moe od
njih preuzet odreene misli, ideje i forme drutvenog djelovanja.
Autori su obraeni prema osnovim biografskim i znanstveno-istra-
ivakim informacijama iz kojih se moe spoznat znanstvena in-
tencija i vrijednost njihovog rada. Pojmovlje je prireeno s akcen-
tom na semantki kapacitet i autore koje su ga koristli u svojim
knjigama. Leksikon treba da ponudi bitne informacije o znaenju
pojmova ili ivotu i radu autora koji su na bilo koji nain socioloki
interesantni. On povezuje sociologiju, osnovne socioloke discipli-
ne i sociologiji srodne znanost u jednu kompleksnu cjelinu, rekao
je prof. dr. Senadin Lavi za Preporodov Journal.
Leksikon sociolokih pojmova predstavlja izraz vremena u ko-
jem prireiva i suradnici pokuavaju iskazat, prema odreenim kri-
terijima i naklonostma, vane pojmove sociologije i drutvene teori-
je koji imaju svoju pozadinu i znaaj za znanost i svakodnevlje. Prof.
Lavi je sasvim svjestan da svako u ovome globalizacijskom toku ima
mogunost da se fokusira na jedan skup problemskih teita, a da
njegova usmjerenost na te teine toke ne bude univerzalno vaea
ili kanonska. O tome svjedoi mnotvo rjenika, leksikona, enciklo-
pedija, zbornika ili udbenika u kojima se iz odreene point of view
predlae pregled ili stanje znanja u odreenoj oblast. Danas smo
svjesni pitanja vokabulara drutvenih znanost. Zato mu je neophod-
no posvet posebnu panju i otvorit istraivaki prostor u znanstve-
nim i strunim radovima za brigu oko razvoja vokabulara.
Filozofja jezika je u 20. stoljeu uspjeno provela supsttuciju
poduhvata kritke uma, tj. ljudskog prisvajanja prava na tumae-
nje svijeta, konkretzirajui ga na nain kritke jezika kojim se ko-
ristmo u znanostma i svakodnevlju. Izraz ljudskog djelovanja u
svijetu, a posebno u okviru drutvenih fenomena, jeste odreeni
vokabular koji je apsloutno kontngentan i podloan raznovrsnim
supsttucijama pod odreenim okolnostma koje izraavaju duh
vremena ili neku praktku ljudsku potrebu. Vokabular nikada nije
odvojen od povijesne zbilje i ona se najbolje sedimentra u njemu,
odnosno tako se najizraenije uva misao o njoj. Svako umjetno
odvajanje vokabulara od njegovog povijesnog konteksta dovodi do
LEKSIKON SOCIOLOKIH POJMOVA, NOVA KNJIGA PROF. DR. SENADINA LAVIA IZ SARAJEVA
Impresivno pionirsko djelo
Knjiga prof. dr. Senadina Lavia Leksikon sociolokih pojmova,
po obimu i po sadraju impresivno djelo, ve u svom naslovu govori o
znaaju i veliini ovog znanstvenog poduhvata. Ono je dokaz o uspo-
nu i snazi razvoja socioloke znanost u Bosni i Hercegovini u viedece-
nijskom rasponu, moglo bi se rei i stoljetnom, sa svim neophodnim i
vanim referiranjima na regionalne, evropske i svjetske tokove, od
zasnivanja ove nauke do danas. Ovakvi poduhvat, a taj se pojam u
svim svojim znaenjima moe primijenit na ovo djelo, prava je izni-
maka na naim prostorima, pojava sui generis u pravom smislu rijei,
jer podrazumijeva ogroman znanstveni rad, ali i ogromnu odgovor-
nost za ono to e se rei i kako e se rei. Prof. dr. Senadin Lavi po-
sjeduje i znanje i energiju za ovakve poduhvate, erudiciju koja provo-
cira veliki respekt svakog onoga u naoj akademskoj javnost kojemu
je stalo do izvjesne (sigurne) budunost socioloke znanost. Prof. dr.
Lavi pripada mlaoj generaciji sociologa/flozofa (namjerno istem
ovu injenicu jer je prof. dr. Lavi i flozof po osnovnom obrazovanju),
te je ovo njegovo djelo najeksplicitniji dokaz da je sociologija u Bosni i
Hercegovini iva tvar, izuzetno dinamina znanost koja se nije dala i
ne da ni danas podredit ideologijama svake vrste, a pogotovo na
onim koje su od nje nastojale stvorit apologetsku disciplinu kratkog
dometa.
Dakle, po mom sudu, radi s o kapitalnom djelu, ili otvaranju pro-
cesa gradnje kapitalnog djela na kojemu e sadanje i budue genera-
cije razvijat i otrit kritko miljenje o drutvu i ovjeku. Nita nema
vrjednije od knjige osim ivota samog, jer ona traje kao dokaz o njego-
vim vrijednostma i njegovom smislu i daleko izvan i poslije njega. Ona
je Svet gral naeg postojanja i nae svijest o nama samima, karika
nae protenost i dokaz da nam ni vrijeme ni prolaznost ivota ne
mogu nakodit.
Ovaj rukopis koji sam sa dunom panjom i respektom pregledao,
a veliki izazov bi bio za kratko vrijeme proitat sve, ima preko 800
stranica sa vie od 3.000 imena, pojmova, sintagmi, defnicija i sl., ko-
jima je sociologija i njoj srodne i iz nje evaluirale discipline, obiljeila
dva posljednja stoljea i poetak novog, 21. stoljea. Ono to fascinira
jeste sadraj pojmova kojima je prof. dr. Lavi dao vlasttu kreaciju
kroz znanje o njima, ostavivi mogunost kontnuirane dogradnje sva-
kog od njih u pravcu enciklopedijskog znanja o sociolokoj nauci. Ru-
kopis me podsjea ono to su svojevremeno radili Talkot Parsons,
Robert Merton, Levy-Strauss, Max Weber (...), a kod nas (na ex-jugo-
slovenskom prostoru) Rudi Supek, Predrag Vranicki i dr. Ovakvo djelo
provocira miljenje i otvara potrebu da se sociologiji daju novi impulsi
i da ona doista bude vodea drutvena znanost 21. stoljea. q
(Recenzija prof. dr. Hidajet Repovac)
KULTURA
pojmovnog haosa i vokabulara koji ne osigurava korisnicima da se
nose s odreenom zbiljom. ovjek svoju drutvenu zbilju oblikuje
kroz jezik i mi o njoj uimo preko jezika. Precizno pojmovlje je pre-
duvjet naeg znanja o svijetu u kojem ivimo.
Ne moemo govorit na dovoljno dobar nain o pojavama u aktu-
alnoj drutvenoj zbilji bez osuvremenjenog vokabulara. Ako elimo u
drutvenim znanostma da se na kvalitetan nain odnosimo prema
pojavama u drutvenoj zbilji, onda moramo izradit adekvatan znan-
stveno-struni rjenik. To izgleda vrlo jasno, samorazumljivo, ali u
znanstvenoj praksi nije uvijek tako. Otuda se postavlja razlono pita-
nje: koji je cilj sastavljanja Leksikona sociolokih pojmova?
Kao autor i prireiva Leksikona pokuao sam ukazat na di-
gnitet, neosporni autoritet i nezaobilaznu odgovornost sociologije
za konstrukciju drutvene zbilje, a to znai iskazat stav da nam je
potreban nov, kvalitetan i moderniziran rjenik sociologije za bo-
sanskohercegovaku znanstvenu zajednicu i iru kulturnu javnost.
Iz neumoljive preciznost rijei, koju postgnemo ili osjetmo u go-
voru, pred nas stupa autoritet pojmova koje koristmo kao katego-
rijalni aparat u znanstvenom radu. Osavremenjivanje vokabulara u
drutvenim znanostma i usklaivanje sa savremenim tokovima
drutvenih znanost i njihovim vokabularima u Evropi i Americi, je-
ste posao od izuzetne vanost i ne moe se svest na puko preuzi-
manje rijei. Svaki vokabular nosi u sebi specifnost konteksta u
kojem se pojavljuje. Konstruiranjem leksikona sociologije drutve-
ni znanstvenici dobijaju specifan, jedinstven i upotrebljiv vokabu-
lar, a to vodi boljem i kvalitetnijem radu i dezavuira brojne predra-
sude o drutvenim znanostma posebno sociologiji. Nov i aktua-
lan vokabular u oblast sociologije, omoguava nam da se uspjeno
odnosimo prema drutvenoj stvarnost u kojoj ivimo, tj. da je ja-
sno opisujemo, objanjavamo i razumijevamo. Veina naih pro-
blema proizlazi iz neadekvatnih i esencijalistki intoniranih voka-
bulara koji ne iskazuju savremene uvide znanost, nit prihvataju
novi koncept znanja u kojem se ovjek oslobaa uloge pasivnog
recipijenta, tj. statnog posmatraa, koji precizno odraava dru-
tvenu zbilju. Drutveni znanstvenici jeziki konstruiraju zbilju. Ovaj
vitgentajnovski akcent na jezik flozofje i znanost odredio je do-
bar dio rasprava u dvadesetom stoljeu i upozorio nas da preko
vokabulara ostvarujemo postojanost znaenja i razumijevanje
drutvenih pojava. Znaenja rijei su rezultat ljudske prakse. Rorty
nas je podsjeto da 2.000 godina vlada mehanicistka predstava
stvarnost i ljudskog znanja u kojoj recipijent pasivno motri svijet, a
njegovo znanje je ogledalo prirode ili odslik objektvne stvarno-
st u kojoj su reprezentrane sutne, rekao je Lavi.
Pitanje o miljenju i znanstvenom istraivanju ne ostavlja nas
ravnodunim u prvim desetljeima 21. stoljea. Moe li se milje-
njem nazvat reducirano miljenje o svijetu istrgnuto iz konteksta
znanja i djelovanja? Da li je sociologija postala nemona da pomo-
gne u ostvarenju slobode ljudi i razrjeenju krize drutvenih odno-
sa? Da li je njena nemo rezultat bijega od zbilje u 20. stoljeu?
Da li i dalje trebamo razvijat skeptko-kritki duh u sociologiji i
drugim drutvenim naukama ili trebamo pristat na status quo i
konformizam u uvjerenju da je dostgnut smisao ljudskog egzistra-
nja u konzumerskom duhu ili, na primjer, da su ostvarene sve povi-
jesno-kulturne i politke ideje u pojavi neoliberalnog kapitalizma u
kasnoj modernost ili postmodernom drutvu bez stabilnih znae-
nja, a pod diktatom cinike relatvizacije svega to jeste? Da li tre-
bamo vjerovat da je ispunjen smisao povijest, da smo doli do
kraja povijest, do kraja raanja novih ideja, do kraja ovjeka i
humanost? U Leksikon sociolokih pojmova prof. dr. Senadin La-
vi se naslanja na linije unutar sociologije koje povlae ljudi kakvi
su K. Marx, G. Simmel, M. Weber, H. Marcuse, M. Horkheimer, Th.
W. Adorno, Th. B. Botomore, G. Ritzer, M. Prisching, J. Habermas,
P. Bourdieu, U. Beck, A. Giddens, M. Castells i mnogih drugih, koji
su svojim znanstvenim, skeptko-kritkim i emancipatorskim dis-
kursom traili nove putove ljudskog drutvenog ivota i interpret-
rali nedostatke postojeih drutvenih sadraja.
Zanimljiva pria je vezana uz Laviev Leksikon sociolokih poj-
mova i izdavaku djelatnost Bonjaka u Hrvatskoj. Leksikon je
ve bio prelomljen kada se u Sarajevu pojavio gospodin Devad Jo-
guni i na stolu u mome kabinetu ostavio jednu knjigu. Kada sam
doao u kabinet, otpakovao sam kovertu i u njoj vidio novu knjigu
profesora Esada imia Od monologa prema dijalogu o bonjakoj
sudbini. Prelistao sam knjigu naega legendarnog ime, kako ga
svi zovemo, i shvato da se radi o vrijednoj knjizi u teorijskom i do-
kumentarnom smislu. Zato je bilo vano da se za nju zna u naoj
javnost i da bude zabiljeena u pripremljenom Leksikonu socio-
lokih pojmova. Onda sam pozvao urednike i saradnike na Leksi-
konu i dogovorili smo da se doda samo jedna reenica uz natukni-
cu IMI, Esad Ali, ta jedna reenica je onda poremetla cjeloku-
pan prijelom i moralo se jo nekoliko dana prolongirat tampanje
Leksikona. Naravno, nije nam ao. To je bila zadnja reenica koja
je ula u sadraj ovoga izdanja Leksikonu sociolokih pojmova,
rekao je prof. dr. Senadin Lavi. q
Ismet ISAKOVI
Senadin Lavi (Konjic, 1965.) u rodnom gradu zavrava osnovnu i
srednju kolu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sara-
jevu (Odsjek za flozofju i sociologiju) 1989. godine, a zatm slijedi dvogo-
dinji postdiplomski studij suvremene flozofje (1990.-1991.). Magistar-
ski rad obranio je 1999., a doktorirao 2003. godine na temu Racional-
nost, jezik, zajednica. Docent je od 2004. na Fakultetu politkih nauka u
Sarajevu, a u zvanje vanrednog profesora izabran je 2008. godine. Na
Fakultetu politkih nauka predaje predmete: Osnove metodologije dru-
tvenih nauka, Metode i tehnike u sociolokim istraivanjima, Metodolo-
gija politolokih istraivanja, Metodologija komunikolokih istraivanja,
Metodologija sociolokih istraivanja, Sociologija migracija, Empirijsko
socijalno istraivanje i Epistemologija (na doktorskim studijama).
Do sada je objavio etri knjige: Pluralistka racionalnost (2004.),
Izmeu periferije i centra (2006)., Leksikon sociolokih pojmova
(2014.) i Metodoloke rasprave (2014.), te brojne naune i strune ra-
dove u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je na vie naunih i strunih kon-
ferencija, simpozija i kongresa (BiH, Njemaka, SAD, Austrija, Hrvatska,
Turska). Studijski boravak u Njemakoj imao je 2000. godine na Univerzi-
tetu u Bonnu (Seminar fr Logik und Grundlagenforschung). Za vrijeme
studijskog boravka u Austriji 2001. godine (Univerzitet u Grazu) na Inst-
tutu za flozofju proveo je viemjeseno istraivanje suvremenih tokova
u teoriji i metodologiji drutvenih znanost. Trenutno obavlja funkciju
voditelja master studija na Fakultetu politkih nauka u Sarajevu. Glavni je
urednik univerzitetskog asopisa Pregled, lan redakcije asopisa Go-
dinjak BZK Preporod i suradnik Preporodovog Journala, drutveno-
politkog mjesenika KDBH Preporod Zagreb. Predsjednik je BZK Pre-
porod BiH i lan Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99. q
PRIE IZ BOSNE
Dervi Korkut, sin hadi Ahmeda Muniba Korkuta i ahide
Bievi, roen je 1888. godine u Travniku. Bio je bibliotekar i ku-
stos Zemaljskog muzeja, i izuzetno poznat orijentalista. Studirao je
na Univerzitetma u Istanbulu i na Sorboni. Objavljivao je tekstove
o manjinama u Bosni, Jevrejima (Sarajevski Jevreji u godini 1848.,
antsemitzam je stran muslimanima u Bosni i Hercegovini) i Alban-
cima.
Korkut svoje porijeklo vode iz sela Ortja na Buni kod Mostara.
Ta porodica se kasnije preseljava u Rabinu, izmeu Blagaja i Neve-
sinja na svoje posjede, koristei ih sve do Prvog svjetskog rata, dok
su se kasnije neki njeni lanovi preselili u Nevesinje, odakle potjee
i Dervi Muhamed Korkut, koji je umro u Travniku 1887. godine i
bio djed Dervia Korkuta. U Travniku je obavljao dunost mufije,
muderisa u medresi i ejha u tekiji. Ovaj prvi mufija iz porodice
Korkut postao je poznat po mnogim fetvama, meu kojima je naj-
poznatja ona o Travnikoj jaciji, iji je termin odreen da bude
sat i po nakon zalaska sunca tokom itave godine, to nije sluaj u
drugim sredinama. Kao mufija odredio je 1856. godine, nakon
sudske rasprave, pravo ispae ovaca na Vlaiu svim seljacima, a ne
samo vlasnicima velikih stada, koji su to pravo poeli prisvajat sa-
mo za sebe!
Sarajevska Hagada spas pronala meu Kuranima
No, vratmo se njegovom unuku Derviu Korkutu. Njemaka ar-
mija je 16. aprila 1941. godine okupirala Sarajevo. Poetkom slje-
dee godine u Zemaljski muzej je upao general Johan Fortner, ko-
mandant 718. njemake divizije i od direktora, Joze Petrovia, po-
znatog arheologa, zahtjevao da mu se preda Sarajevska Hagada,
jevrejska knjiga koja pote iz srednjovjekovne panije i koja je za-
jedno sa Jevrejima napustla paniju u 15. stoljeu, te se od 1894.
godine nalazi u posjedu Zemaljskog muzeja u
Sarajevu.
Ta knjiga je trebala da bude znaajan ekspo-
nat u prakom Jevrejskom kvartu, gdje je zami-
ljeno da se skupi sve to je moglo da se oplja-
ka u okupiranoj Evropi i da se napravi turistka
atrakcija za arijevske posjetoce, pod naslovom
Jevrejski grad, karikaturalni muzej jednog istri-
jebljenog naroda. Nacist su skupili preko 30.000
eksponata za tu skarednu ideju, u kojoj bi Sara-
jevska Hagada bila znaajan trofej.
Nacistki general Fortner nije mogao ni
slutt kakvoj su se drskost domislili direktor
muzeja Jozo Petrovi i kustos Dervi Korkut,
koji je kao odlian poznavatelj stranih jezika
prevodio njihov razgovor. Na pitanje gdje je
Hagada, Dervi Korkut je, mrtav hladan, pre-
veo rijei svog direktora: Jedan va ofcir juer
DERVI KORKUT, KUSTOS ZEMALJSKOG MUZEJA U SARAJEVU
Bonjak koji je spasio
Sarajevsku Hagadu
je bio ovdje i odnio Hagadu. Na to se general Johann Hans Fortner
sav zajapurio od bijesa i zatraio ime tog ofcira, no Jozo Petrovi
samo je slegnuo ramenima i skrueno odgovorio: Oprostte, ali
nisam mislio da je primjereno od mene da traim njegovo ime.
Njemaki general tako je napusto Zemaljski muzej praznih ruku, ali
da je znao pravu istnu, Jozo Petrovi i Dervi Korkut vjerojatno bi
na licu mjesta bili strijeljani.
Cijelo vrijeme dok je s njima razgovarao, Hagada mu je bila
ispred nosa. Nekoliko minuta uoi dolaska njemakog generala u
Zemaljski muzej, Dervi Korkut stavio je tu neprocjenjivu knjiicu u
svoje hlae preko kojih je imao iroki kaput.
Nakon to je general ljutt napusto muzej, bez
vrijednog rukopisa koji bi Nijemci sigurno uni-
tli, Dervi Korkut uputo se kui. U takvoj
atmosferi okupirane Evrope, Dervi Korkut je,
uz saglasnost Joze Petrovia, rijeio spasit Sa-
rajevsku Hagadu. Sjeao se scene unitavanja
svitaka Tore na sarajevskim ulicama, pa je hto
da Hagada izbjegne slinu sudbinu.
Servet, supruga Dervia Korkuta je tvrdila da
je on Sarajevsku Hagadu donio kui. Istog dana
je otao u Visoko, pa u podnoje planine Tre-
skavice, gdje je kod jednog hode Hagadu sakrio
u damiji, meu Kuranima. Nakon rata je hoda
Sarajevsku Hagadu donio Derviu, a on ju je vra-
to u Muzej. General Fortner nije doao u posjed
Sarajevske Hagade, ali je za zloine tokom rata
osuen i 1947. godine objeen.
Dervi Korkut (1888. 1969.)
Sarajevska Hagada
PRIE IZ BOSNE
U odbrani Roma i Jevreja
Dervi se oenio Albankom Servet iz porodice Ljua u akovici
na Kosovu, gdje je bio poznat po svojim prosvjetteljskim predava-
njima i druenjima, kao i u Pei i Pritni.
Dervi Korkut se kao humanista potvrdio i 1941. godine u akciji
odbrane domaih Cigana/Roma od biolokog istrebljenja u faist-
kom genocidu. Naime, sa nekoliko domaih naunika napisao je
struni elaborat kojim je uspio dokazat da su Cigani ak Arijevci i
njihov jezik spada u indoiransku ili azijsku grupu indoevropskih je-
zika, nasuprot nekim faistkim teorijama da su Cigani potomci
arijskih Indida, te su kao nearijevski narod trebali bit istrijebljeni!
Naglaena je teorija da su bijeli Cigani sastavni dio muslimanskog
naroda i zato je Ministarstvo unutranjih poslova NDH usvojilo taj
elaborat i 30. augusta 1941. godine naredilo obustavljanje progona
Cigana, to je svakako najvea zasluga nauno dokazanog hrabrog
stava grupe naunika meu kojima je bio i Dervi Korkut, u ijoj je
radnoj sobi u Zemaljskom muzeju to i pripremljeno.
U aprilu 1942. godine Dervi je ranije doao kui iz Zemaljskog
muzeja. Sa sobom je vodio djevojku srednjokolskog uzrasta. Pri-
jatelj koji je radio kao portr u Ministarstvu fnansija, zamolio ga
je da sakrije jednu jevrejsku djevojku, ija je cijela porodica likvi-
dirana. Tako je, nakon Sarajevske Hagade, Dervi kui doveo i
promrzlu Miru Papo. Servet ju je odmah prihvatla. Obukli su je
kao muslimanku, nazvali Amira i rekli da je Albanka koju su Servet
poslali roaci iz Kosovske Mitrovice, da im pomae u kui. Poto
je u Sarajevu postajalo sve opasnije, godinu i po kasnije, Miru su
prebacili u Dalmaciju. Kada su se stekli uslovi, pridruila se part-
zanima.
Dervia je pozvao lino i Ante Paveli jer ga je zbog njegove
obrazovanost i dobrog poznavanja arapskog, turskog, njemakog,
francuskog i drugih jezika, elio postavit za glavnog islamskog reisa
za Bosnu i Hercegovinu. No, on je odbio Pavelia i to ga je stajalo
suspenzije s posla, a toliko su ga poeli proganjat da se pred kraj
rata morao sakrit u kuu jednog prijatelja izvan Sarajeva.
Pravednik meu narodima
Kad je 1945. godine osloboeno Sarajevo i Bosna i Hercegovi-
na, umjesto priznanja za svoja herojska djela, Dervi Korkut optu-
en je za kolaboraciju s nacistma. Za zlo su mu uzeli i to je bio je-
dan od najglasnijih protvnika ideje da se stara Baarija, sinonim
i samo srce Sarajeva, srui i na tom mjestu sagradi neto novo.
Dervi Korkut, kao to se nije ulanio u faistke organizacije za
vrijeme rata, nije hto da ue ni u Komunistku partju. Bio je ant-
faista, ali to novom reimu nije bilo dovoljno, pa je osuen na vi-
egodinju robiju koju je izdravao u Zenici.
Jevrejka Mira Papo, nakon rata se vratla u Sarajevo. Bila je vje-
rena za partzanskog ofcira Boidara Bakovia. U junu 1946. godi-
ne, na ulici je Mira srela Derviovu enu Servet koja je molila da joj
pomogne, jer njenom muu sude kao saradniku okupatora. Mira je
uvjeravala Servet da e svjedoit u korist Dervia, ali se nije pojavi-
la u Sudu. Kasnije je tvrdila da ju je njen vjerenik, budui mu Boi-
dar, odgovorio od toga, rekavi joj kako se ona, kao vojno lice, ni-
kako ne smije pojavit kao svjedok na politkom suenju.
Servet je kao ena narodnog neprijatelja ostala bez posla i sta-
na. Napustla je Sarajevo i otla kod svojih u Kosovsku Mitrovicu sa
sinom Munibom i kerkom Abidom. Abida je oboljela i ubrzo umr-
la. Derviov sin Munib se sjea kako je sa majkom odlazio u Zenicu
jednom nedjeljno da posjete Dervia. Put je s Kosova do Zenice
trajao dva dana, a posjeta je bila dozvoljena samo pet minuta. Kad
je Dervi ve odsluio nekoliko godina robije, Servet je otla kod
tadanjeg predsjednika Vlade Narodne Republike Bosne i Hercego-
vine ure Pucara trait pomilovanje za svog supruga, ali kako nje-
ga nije bilo, primio ju je njegov zamjenik, koji je bio vrlo ljubazan.
Rekao je da on zna da Dervi nije kriv, ali da je to bila politka od-
luka.
Kaznu su mu smanjili sa osam na est godina zatvora. Dervi
Korkut je puten iz zatvora, ali graanska prava mu nikada nisu vra-
ena. U zatvoru je proveo punih est godina, od toga veinu vre-
mena u samici. Kad je kasnije Dervi osloboen, na jednom odma-
ralitu, kad su se vraali s mora, priao mu je komunistki funkcio-
ner Braco Kosovac i rekao: ao mi je, ali vremena su bila takva. Da
je to danas, ne bi se to desilo. Izmuen tekim godinama i neprav-
dom, Dervi Korkut je umro 1969. godine.
Jevrejka Mira Papo je odluila napisat svoju ivotnu priu, u
kojoj je navela i kako ju je kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu
spasio za vrijeme Drugog svjetskog vrijeme rata i kako je ona pro-
pustla da svjedoi u njegovu korist nakon rata. Predala je svoju
izjavu Yad Vashemu pod naslovom Kako me je Dervi efendi Kor-
kut spasio od sigurne smrt.
Mira Papo je umrla 1998. godine, godinu dana prije nego je
Dervi Korkut proglaen Pravednikom meu narodima. Njegova
supruga Servet gazi desetu deceniju ivota u sarajevskom naselju
Koevsko brdo. q
Avdo HUSEINOVI
Servet Korkut Mira Papo
IVJETI ISLAM
Svijest o Bogu jedina razlika meu ljudima
Pozivajui vjeri u samo Jednoga Boga, Stvoritelja nebesa i ze-
mlje, to je podrazumijevalo potpuno odbacivanje lanih idola i iz-
miljenih predislamskih boanstava, zatm inzistranje na jednako-
st meu ljudima, bez obzira na porijeklo, spol, rasu, imovinsko
stanje i poloaj u drutvu, Muhammed, a.s., je pokrenuo istnsku
revoluciju u srcima ljudi, izazvao promjene u njihovom ponaanju i
openito nudio drugaiji pogled na svijet.
1
Po Kuranu se ljudi me-
usobno razlikuju jedino po jaini svijest o svome Stvoritelju i ko-
liini i raznovrsnost uinjenih dobrih djela. Najugledniji kod Alla-
ha je onaj koji Ga se najvie boji/tko se najvie Boga sjea. (Hudu-
rat, 13)
2
Takvo vienje svijeta za predislamske Arape bilo je neza-
mislivo. U njihovom se drutvu dobro znalo tko je rob, a tko ugled-
ni mekkanski prvak. Moda bi pod nekim posebnim uvjetma i pri-
hvatli dio uenja o Allahu, d.., kao Jedinome Bogu, no priat o
jednakost meu ljudima za predislamske Arape bilo je smijeno, a
tek uredit drutvo na takvoj suludoj ideji bilo je nezamislivo. Zato
su Muhammedove, a.s., rijei koje pozivaju jednakost meu ljudi-
ma za Kurejije postajale jako opasne.
Njih je zapravo najvie smetalo Poslanikovo negiranje i odbaciva-
nje tradicionalnih arapskih idola/boanstava zahvaljujui kojima su
Mekkelije stekle toliku slavu i ogromno bogatstvo. Za veinu Kureji-
ja Allah, d.., je bio samo daleki veliki bog koji nije izravno utjecao
na njihove sudbine poput kamenih boanstava postavljenih oko Ka-
be.
3
S druge strane, princip TEWHIDA, istog monoteizma, za musli-
mane nije bila samo potvrda Boje Jedincatost, nego i poziv na akci-
ju. Ne samo da su morali negirat predislamska, od ovjeka, izmilje-
na boanstva nego su i ostale vrijednost poput obitelji, plemena,
zemlje, bogatstva morali stavit na drugo mjesto prioriteta, iza ljuba-
vi prema Jednome Bogu Allahu, d.. Bog je postao i ostao prvi i
najvaniji prioritet u ivotma iskrenih muslimana.
4
Pokuaj Kurejija da potkupe Poslanika, a.s.
Muhammed, a.s., je iz dana u dan pridobivao sve vie simpatja
i pristalica iz svih klasnih slojeva graana Mekke. Nije to bio neki
posebno veliki broj sljedbenika, no Kurejije su shvatle da Mu-
hammed, a.s., nee stat i da je pitanje vremena kada e njegove
ideje prevladat meu graanima Mekke. Zato su ga morali zausta-
vit. Metode poput vrijeanja, osporavanja, potvaranja i zastraiva-
nja nisu urodile plodom. Kako nisu smjeli otvoreno govorit o uboj-
stvu, jer je imao zattu svoga roda, odluili su pokuat da se njim
nekako nagode.
Svoje su zahtjeve iznijeli Poslanikovom stricu Ebu Talibu, voi
klana Benu Haim, znajui da on kao njegovo bivi skrbnik ima na
njega najvei utjecaj. Od Muhammeda, a.s., su traili da prestane
sa misijom irenja nove vjere odnosno da prestane negirat pre-
dislamska arapska boanstva. Za uzvrat su mu obeali vlast, bogat-
stvo i mo kakvu nitko u povijest Mekke nije imao. ak su izrazili
spremnost da cijelu godinu oboavaju samo Allaha, ako bi Mu-
hammed, a.s., barem jedan dan u godini posveto panju njihovim
boanstvima. Ako bi Poslanik elio, proglasili bi ga i svojim kraljem,
kakve su imali Perzija i Bizant, to bi bilo prvi put u povijest arap-
ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XXII)
Pokuaj nagodbe s Poslanikom, a.s.
skog roda. Bilo je tu i nemoralnih ponuda; Ebu Talibu su nudili da
izabere sebi najboljeg roba kojeg su imali mekkanski velikai u za-
mjenu za Muhammedovu, a.s., krv.
Ukratko, bili su spremni ponudit mu sve to je u njihovoj moi
samo da Muhammed, a.s., prestane negirat vjeru njihovih preda-
ka. U protvnom, ako Muhammed, a.s., ne prihvat njihove izdane
prijedloge, Ebu Talibu su dali do znanja da nee mirno sjedit i gle-
dat kako Muhammed, a.s., negira tradicionalnu vjeru te kvari
njihove robove i sluge svojim suludim idejama o nekakvoj jednako-
st meu ljudima. Ako Muhammed, a.s., ne prihvat njihove izdane
ponude, bili su odluni zaustavit ga na bilo koji nain i po bilo koju
cijenu.
Poslanika misija nema cijenu
Ebu Talib, znajui prijeku narav svojih sugraana i njihovu spre-
mnost da brane vjersku tradiciju svojih predaka, ovu je posjetu
uglednih graana Mekke shvato kao izravnu prijetnju po ivot Mu-
hammeda, a.s., Zato ga je poeo nagovarat da propovijedanje no-
ve vjere svede na najmanju moguu mjeru, predlaui mu da raz-
misli o ponudama bogath i uglednih Mekelija. Iako je znao da ga
njegov stric savjetuje iz dobre namjere, zbog straha za njegov ivot,
Muhammed, a.s., izgovara uvenu reenicu koja i dan-danas svje-
doi o vanost i teini misije islama, ali i Poslanikovoj odlunost da
ustraje u svome poslanikom pozivu: Strie, tako mi Uzvienog
Allaha, kada bi mi dali Sunce u desnu, a Mjesec u lijevu ruku da
napustm ovu stvar, ja to ne bih uinio sve dok Allah ne uzdigne ovu
vjeru ili ja na tome putu izgubim ivot. Nakon ovih rijei, Allahov
Poslanik, a.s., je zaplakao. Shvatvi da Muhammed, a.s., ni za sva
blaga ovoga svijeta nee napustt svoju misiju stric ga zovnu i ree:
Bratu moj, idi i govori to t je volja, ja te neu prepustt ni po
koju cijenu.
5

Kurejije su bile uvjerene da je Muhammedu, a.s., bilo samo sta-
lo do vlast, moi i bogatstva, do kojih je, po njihovu miljenju kanio
doi preko nove vjere. Za njih, kao i za prijanje narode kojima su
dolazili poslanici, nitko nije ruio tradiciju svojih predaka ako nije te-
io ka slavi, poloaju i moi.
6
Zato su odluili pozvat Muhammeda,
a.s., u vijenicu te konano razrijeit sve nejasnoe i iskreno mu izni-
IVJETI ISLAM
jet sve svoje prigovore i svoje prijedloge, ponovivi isto to i prije:
Muhammede!, rekli su mu, pozvali smo te da porazgovaramo s
tobom. Tako nam Boga, ne znamo da je ijedan Arapin tako nasrnuo
na svoj narod kao to si t nasrnuo na svoj: uvrijedio si pretke, osra-
moto vjeru, izgrdio bogove, omalovaio naa shvaanja, unio razdor
u zajednicu I sad nam reci: ako ini radi imetka, mi emo t ga toli-
ko sakupit da e bit najimuniji meu nama! Ako pak tei poloa-
ju, imenovat emo te za naega prvaka, a ako eli vlast, proglasit
emo te naim kraljem! Na kraju, ako je taj to t dolazi i to ga vidi
demon koji te spopao, mi emo t plaat lijeenje sve dok te ne
izbavimo od njega i ne obuzdamo ga!
Kada ih je sasluao, Muhammed, a.s, je izrekao sljedee: Nije
nita od toga to rekoste! S onim s im vam dolazim ja ne traim ni
vae imetke, ni poloaj meu vama, ni vlast nad vama. Allah me
alje kao Poslanika, objavljuje mi Knjigu, i naredio mi je da vam
prenesem radosnu vijest i opomenu. Ja vam dostavljam Objavu
svoga Gospodara i lijepo vas savjetujem. Ako to prihvatte od me-
ne, bit e to vaa srea i ona ovome i na buduemu svijetu, a ako
me odbijete, ja u se strpjet i ustrajat u onome to mi Bog nareu-
je sve dok on ne presudi meu nama!
7

Muhammed, a.s., je za sva vremena svojim sugraanima dao
do znanja da ga vlast, prest, utjecaj i bogatstvo uope ne zanima-
ju i da su potpuno pogreno shvatli njegovu misiju. Muhammed,
a.s., je preko Boje Rijei elio uspostavit drugaija mjerila ljudskih
vrijednost utemeljenih na vjeri u samo jednoga Boga i istnskoj
jednakost meu ljudima. No, sve se to kosilo s politkim i eko-
nomskim interesima mekkanskih pagana koji e nakon razgovora
sa Muhammedom, a.s., i njegovim odbijanjem njihovih ponuda po-
et jo jae progonit prve muslimane.
Biljeke:
1
Tarik Ramadan, Stopama Boijeg Poslanika, str. 66.
2
Na pitanje njegovih ashaba: Tko je najplemenitji od ljudi?, Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, odgovorio je: Najbogobojazniji, to znai da je najplemenitji o-
vjek onaj koji se najvie boji Allaha. Ovaj Poslanikov, s.a.v.s., odgovor u potpunost
se slae sa rijeima Uzvienog Allaha: Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se
najvie boji. (Hudurat, 13). Uzvieni Allah ne vrednuje ljude na osnovu njihovog
porijekla, poloaja, ljepote ili bogatstva, ve na osnovu njihove Bogobojaznost.
3
Predislamski Arapi u bit nisu negirali postojanje Allaha, d.., Meutm, za njih se
do Njega moglo samo preko starih arapskih boanstava kojih se nisu kanili odrei
zarad Muhammedovog, a.s., propovijedanja o samo Jednome Bogu.
4
Vidjet: Karen Armstrong, Muhammed, poslanik za nae vrijeme, Sarajevo, 2013.,
str. 72.-73.
5
Ibn Hiam, str.50.
6
Sve poznatje biografje navode i sluaj sa Utbe ibn Rebiom, jednim od istaknutjih
Arapa tog vremena, kada je kao izaslanika Kurejija, ponudio Muhammedu, a.s.,
nekoliko prijedloga u zamjenu da prestane govorit i propovijedat protv predislam-
skih boanstava. Evo to je tom prilikom predloio: Dragi moj bratu, t dobro zna
kakvo mjesto ima kod nas, i dobro zna koliko mi drimo do rodbinske veze, a t si
sad doao sa vrlo opasnom stvari kojom razbija nae jedinstvo. Napravio si razdor
u naem narodu, unito njihove snove i nadanja. Poniava naa boanstva i progla-
ava nevjernicima nae umrle. Ja imam neke prijedloge pa bih volio da me saslu-
a. Muhammed, s.a.v.s., mu odgovori: Reci, Ebul-Velide, sluam te. Onda mu
je Utbe rekao: Bratu, ako eli vlast, mi emo te izabrat za naeg vou, ako eli
imetak, sakupit emo t toliko imetka da e bit najbogatji, a ako ima neku bolest
koju ne moe otklonit, mi emo t nai najboljeg lijenika. Uostalom, moda je to
posljedica i pjesnikog dara koji je izraen kod potomaka Abdu-l-Mutaliba. Kada je
Utbe iznio svoje prijedloge, Muhammed, s.a.v.s., ga je upitao: Jesi li zavrio, Ebul-
Velide? On je potvrdno odgovorio, a onda mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ja sam
tebe sasluao, sad t sluaj mene. I poeo je uit suru Fussilet: Ha-mim. Objava je
od Milostvog, Samilosnog, Knjiga iji su ajet jasno izloeni, Kuran na arapskom
jeziku za ljude koji znaju, vjesnik radosnih vijest i opomena, pa opet veina njih
glavu okree, nee ni da uju. Uio je sve do ajeta poslije ijeg uenja se ini sed-
da: Meu znamenjima Njegovim su no i dan, i Sunce i Mjesec. Ne padajte licem na
tle ni pred Suncem ni pred Mjesecom, ve padajte licem na tle pred Allahom, Koji ih
je stvorio, ako elite da se samo Njemu jedinom klanjate. Utbe je, naslonjen na
svoje ruke, bez daha sluao ove velianstvene Allahove ajete. Muhammed, a.s., je
zavrio uenje i onda mu rekao: uo si, o Ebul-Velide, pa kako hoe! Kad se Utbe
vrato meu voe Kureja, oni su povikali: Tako nam Allaha, vrato se drugaiji ne-
go kad je otao. On je sjeo meu njih i rekao: Tako mi Boga, sluao sam govor
koji do sada nikad nisam uo. Bogami to nije pjesnitvo, nit arolija, nit vradbina.
O Kurejije, posluajte me i ostavite tog ovjeka na miru, jer, tako mi Allaha, u govo-
ru koji sam uo je velika vijest. Ako ga Arapi pobijede, vi neete imat potrebe da se
borite protv njega, a ako on pobijedi Arape, njegova vlast bit e i vaa, njegov po-
nos bit e i va ponos i bit ete najsretniji narod. Kurejije nisu mogli vjerovat da
to govori Utbe ibn Rebia, pa su mu rekli: On te je uistnu oparao svojim govorom.
A on im je na to uzvrato rijeima: Ovo je moje miljenje i moj stav, a vi radite kako
hoete. Pogledat: Muhammed Husejn Hejkel, ivot Muhammeda, a.s., str. 175.
7
Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 55.-56. q
Mirza MEI

Preporodov Journal, Br. 160-161

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Preporodov Journal, Br. 160-161

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

P R E P O R O D O V

You might also like