GRAEVINSKI STROJEVI

1
VII PREDAVANJE VII PREDAVANJE
GRAEVINSKI STROJEVI GRAEVINSKI STROJEVI
ODREIVANJE VREMENA RADA ODREIVANJE VREMENA RADA
STROJA STROJA
VII PREDAVANJE VII PREDAVANJE
SADRAJ SADRAJ
1. 1. UVOD UVOD
2. 2. ELEMENTI VREMENA IZRADE ELEMENTI VREMENA IZRADE
3. 3. ODREIVANJE VREMENA ODREIVANJE VREMENA
IZRADE IZRADE
4. 4. IZRAUN UINKA I IZRAUN UINKA I
NORMATIVA NORMATIVA
1. UVOD 1. UVOD
GRAEVINSKI STROJEVI
2
to je rad ? to je rad ?
Rad je Rad je vrlo sloena pojava vrlo sloena pojava koja koja
ovisi o puno imbenika. ovisi o puno imbenika.
I ih l il i k I ih l il i k Iz tih razloga, razvila se iroka Iz tih razloga, razvila se iroka
oblast znanstvenih istraivanja oblast znanstvenih istraivanja
koju nazivamo koju nazivamo znanost o radu. znanost o radu.
Podruja znanosti o radu Podruja znanosti o radu
to je organizacija rada ? to je organizacija rada ?
Organizacija rada je Organizacija rada je znanstveno znanstveno
podruje podruje u kojem se u kojem se prilikom prilikom
racionalnog organiziranja rada racionalnog organiziranja rada
usporedno rjeavaju usporedno rjeavaju tehniki tehniki usporedno rjeavaju usporedno rjeavaju tehniki, tehniki,
gospodarski, psiho gospodarski, psiho- -socioloki i socioloki i
informatiki problemi. informatiki problemi.
U radu se koriste i primjenjuju U radu se koriste i primjenjuju
rezultati multidisciplinarnih rezultati multidisciplinarnih
istraivanja svih onih podruja koja istraivanja svih onih podruja koja
prouavaju prouavaju ovjeka i njegov rad. ovjeka i njegov rad.
GRAEVINSKI STROJEVI
3
to je organizacija proizvodnje ? to je organizacija proizvodnje ?
Organizaciju proizvodnje Organizaciju proizvodnje moemo moemo
definirati kao znanstvenu granu u definirati kao znanstvenu granu u
znanstvenom podruju tehnikih znanstvenom podruju tehnikih
znanosti koje se bavi; znanosti koje se bavi; znanosti koje se bavi; znanosti koje se bavi;
istraivanjem, projektiranjem i usavravanjem istraivanjem, projektiranjem i usavravanjem
proizvodnog sustava proizvodnog sustava (statiki dio proizvodnje), te (statiki dio proizvodnje), te
istraivanjem, projektiranjem i usavravanjem istraivanjem, projektiranjem i usavravanjem
kao i pripremanjem, koordiniranjem i praenjem kao i pripremanjem, koordiniranjem i praenjem
odvijanja odvijanja tehnolokog i proizvodnog procesa tehnolokog i proizvodnog procesa
(dinamiki dio proizvodnje). (dinamiki dio proizvodnje).
to obuhvaa organizacija to obuhvaa organizacija
proizvodnje ? proizvodnje ?
Obuhvaa nekoliko znanstvenih Obuhvaa nekoliko znanstvenih
disciplina: disciplina:
projektiranje proizvodnog sustava, projektiranje proizvodnog sustava, projektiranje proizvodnog sustava, projektiranje proizvodnog sustava,
projektiranje tehnolokog i proizvodnog projektiranje tehnolokog i proizvodnog
procesa, procesa,
studij rada studij rada,,
planiranje i praenje proizvodnje planiranje i praenje proizvodnje
kontrola kvalitete, kontrola kvalitete,
rukovanje materijalom, rukovanje materijalom,
odravanje, odravanje,
to je Studij rada ? to je Studij rada ?
Studij rada je znanstvena disciplina Studij rada je znanstvena disciplina
koja ima zadatak da znanstvenim koja ima zadatak da znanstvenim
metodama metodama, loginim, cjelovitim i , loginim, cjelovitim i
sustavnim analizama nekog rada sustavnim analizama nekog rada
doe do doe do optimalno oblikovanog optimalno oblikovanog
naina rada naina rada prilagoavanjem radnog prilagoavanjem radnog
mjesta, metoda i uvjeta rada ovjeku. mjesta, metoda i uvjeta rada ovjeku.
GRAEVINSKI STROJEVI
4
Kako dijelimo Studij rada? Kako dijelimo Studij rada?
strudij rada dijelimo na; strudij rada dijelimo na;
studij i analizu vremena studij i analizu vremena
(normiranje), (normiranje),
pojednostavljenje ili oblikovanje pojednostavljenje ili oblikovanje
rada rada (racionalizaciju). (racionalizaciju).
to je Studij vremena ? to je Studij vremena ?
Studij vremena Studij vremena je dobro sredstvo za je dobro sredstvo za
promatranje ovjeka, stroja, tehnike i uvjeta promatranje ovjeka, stroja, tehnike i uvjeta
rada jer realizira neku vrstu sinteze raznih rada jer realizira neku vrstu sinteze raznih
aspekata rada aspekata rada Bernatene aspekata rada aspekata rada Bernatene ..
Nema ni jedne vrste posla koja se ne Nema ni jedne vrste posla koja se ne
moe, dijelei ga u njegova elementarna moe, dijelei ga u njegova elementarna
vremena, korisno podvri studiju vremena, korisno podvri studiju
vremena....... vremena....... F.W.Taylor ..
Frederick W. Taylor Frederick W. Taylor je jo 1875. godine je jo 1875. godine
odustao od pohaanja koleda, radio je odustao od pohaanja koleda, radio je
kao modelar i mehaniar, a 1878. godine kao modelar i mehaniar, a 1878. godine
se zaposlio u Midvale Steel Company u se zaposlio u Midvale Steel Company u
Philadelphiji. Pohaanjem veernje Philadelphiji. Pohaanjem veernje
nastave diplomirao je strojarstvo i uzdigao nastave diplomirao je strojarstvo i uzdigao
se do poloaja glavnog inenjera se do poloaja glavnog inenjera
kompanije. kompanije.
T l j it i t k T l j it i t k tt Taylor je openito priznat kao Taylor je openito priznat kao otac otac
znanstvenog menadmenta znanstvenog menadmenta. Njegov glavni . Njegov glavni
interes u veem dijelu karijere bilo je interes u veem dijelu karijere bilo je
poveanje efikasnosti u proizvodnji. poveanje efikasnosti u proizvodnji.
Priciples of Scientific Management Priciples of Scientific Management je je
naslov njegovog poznatog rada koji je naslov njegovog poznatog rada koji je
objavljen 1911. godine. objavljen 1911. godine.
GRAEVINSKI STROJEVI
5
Osnovna Osnovna Taylorova Taylorova naela naela su su: :
znanost (organizirano znanje) umjesto znanost (organizirano znanje) umjesto
postupaka od oka; postupaka od oka;
postizanje sklada u skupnom postizanje sklada u skupnom
djelovanju umjesto nesklada; djelovanju umjesto nesklada;
postizanje suradnje meu ljudima postizanje suradnje meu ljudima
umjesto kaotinog individualizma; umjesto kaotinog individualizma;
rad da bi se ostvario maksimalni rad da bi se ostvario maksimalni
output, a ne ogranieni output; output, a ne ogranieni output;
maksimalni razvitak svih radnika radi maksimalni razvitak svih radnika radi
prosperiteta njih samih i njihove prosperiteta njih samih i njihove
kompanije. kompanije.
Taylor Taylor je je jo jo 1912 1912.. godine godine postavio postavio
sustav sustav studija studija vremena vremena,, a a bit bit njegova njegova
sustava sustava mogli mogli bismo bismo prikazati prikazati ovim ovim
osnovnim osnovnimodrednicama odrednicama: :
analizirati rad; analizirati rad;
prouavati najbolji nain rada radnika; prouavati najbolji nain rada radnika; prouavati najbolji nain rada radnika; prouavati najbolji nain rada radnika;
odrediti minimalno vrijeme izrade; odrediti minimalno vrijeme izrade;
sinkronizirati itavo odvijanje rada; sinkronizirati itavo odvijanje rada;
postaviti takovu organizaciju rada koja postaviti takovu organizaciju rada koja
e osigurati ispravan tijek odvijanja e osigurati ispravan tijek odvijanja
rada, te njegovu kontrolu. rada, te njegovu kontrolu.
Osnovna Osnovna teza teza Taylorove Taylorove teorije teorije,, izvorno izvorno
nazvana nazvana strojnom strojnom teorijom teorijom organizacije organizacije
(Machine (Machine Theory Theory of of Organization), Organization), je je
koncepcija koncepcija; ;
specijalizacije specijalizacije zadataka zadataka (standardizacija), (standardizacija),
centralizacija centralizacija odluivanja odluivanja..
Ipak Ipak Taylorovu Taylorovu pristupu pristupu organiziranju organiziranju radu radu Ipak, Ipak, Taylorovu Taylorovu pristupu pristupu organiziranju organiziranju radu radu
nedostajala nedostajala je je;;
fiziologija fiziologija rada rada (zanemarivao (zanemarivao je je ovjeka), ovjeka), ii
humane humane komponente komponente rada rada (zamor, (zamor,
monotonija), monotonija),
Taylorov Taylorov sustav sustav praktino praktino uvodi uvodi u u svoje svoje
tvornice tvornice HH.. Ford Ford (fordizam) (fordizam). .
GRAEVINSKI STROJEVI
6
22. . ELEMENTI VREMENA ELEMENTI VREMENA
IZRADE IZRADE IZRADE IZRADE
to su uvjeti rada ? to su uvjeti rada ?
Uvjeti rada su: Uvjeti rada su:
tehnoloki proces, tehnoloki proces,
stabilnost radnog mjesta, stabilnost radnog mjesta, stab ost ad og jesta, stab ost ad og jesta,
stroj, stroj,
materijal, materijal,
okolina itd., okolina itd.,
dok ovjek nije uvjet rada dok ovjek nije uvjet rada ..
Openito pod pojmom Openito pod pojmom normativ normativ
podrazumjeva se podrazumjeva se vrijeme rada vrijeme rada
potrebno stroju potrebno stroju (prosjenom (prosjenom
to je normativ ? to je normativ ?
potrebno stroju potrebno stroju (prosjenom (prosjenom
radniku) radniku) da pod normalnim da pod normalnim
uvjetima kvalitetno obavi tono uvjetima kvalitetno obavi tono
definiran posao definiran posao. .
GRAEVINSKI STROJEVI
7
Razlikujemo dva pojma normativa Razlikujemo dva pojma normativa
razlikujemo razlikujemo::
uinak uinak (U) (U) ili ili koliinski normativ koliinski normativ
izraen je brojem jedinica izraen je brojem jedinica
proizvoda u nekoj vremenskoj proizvoda u nekoj vremenskoj proizvoda u nekoj vremenskoj proizvoda u nekoj vremenskoj
jedinici jedinici (m (m
33
/h), /h),
vremenski normativ vremenski normativ (N (N
vv
)) izraen je izraen je
vremenom potrebnim za izradu vremenom potrebnim za izradu
jedne jedinice proizvoda jedne jedinice proizvoda (h/m (h/m
33
, m , m
22
, ,
komada, komada, itd.). itd.).
Uinak Uinak ili koliinski normativ ili koliinski normativ
stroja stroja (U) (U) izraunamo iz izraunamo iz
izraza izraza;;
c c c
h
Q n Q
t
T
U = =
gdje je: gdje je:
TT
hh
= vrijeme jednog sata u minutama, = vrijeme jednog sata u minutama,
QQ
cc
= koliina proizvoda u jednom ciklusu, = koliina proizvoda u jednom ciklusu,
tt
cc
= vrijeme = vrijeme jednog ciklusa jednog ciklusa, ,
nn
cc
= broj ciklusa u jednom satu. = broj ciklusa u jednom satu.
c c c
c
t
Vremenski Vremenski normativ normativ (N (N
vv
))
izraunamo izraunamo iz izraza; iz izraza;
U
N
v
1
=
gdje je: gdje je:
NN
vv
= vre = vremenski normativ (h/m menski normativ (h/m
33
)) ,,
UU = = uinak (m uinak (m
33
/h) /h), ,
U
v
GRAEVINSKI STROJEVI
8
TO MORAMO ZNATI ? TO MORAMO ZNATI ?
U skladu sa definicijom U skladu sa definicijom
normativa, prethodno normativa, prethodno
moramo znati moramo znati potrebno potrebno moramo znati moramo znati potrebno potrebno
vrijeme vrijeme za obavljanje za obavljanje nekog nekog
rada ili rada ili odreenog odreenog radnog ili radnog ili
tehnolokog procesa tehnolokog procesa. .
Metodolo Metodologija gija iizrade zrade normativa u normativa u
graditeljstvu pre graditeljstvu pret tpostavlja da se postavlja da se
ralanjivanjem radnog procesa ralanjivanjem radnog procesa
METODOLO METODOLOGIJA GIJA I IZRADE ZRADE
NORMATIVA NORMATIVA
ralanjivanjem radnog procesa ralanjivanjem radnog procesa
doe do glavnog predmeta doe do glavnog predmeta
izraun izrauna, a, aa to je to je ukupno vr ukupno vrij ijeme eme
rada rada koje je potrebno za koje je potrebno za
odreeni posao odreeni posao..
to je ukupno vrijeme rada? to je ukupno vrijeme rada?
U pravilu se ukupno vrijeme U pravilu se ukupno vrijeme
rada, potrebno za neki posao, rada, potrebno za neki posao,
ne sastoji samo od vremena ne sastoji samo od vremena ne sastoji samo od vremena ne sastoji samo od vremena
izrade nego od jo izrade nego od jo nekoliko nekoliko
sastavnih sastavnih elemenata elemenata..
GRAEVINSKI STROJEVI
9
Koji su sastavni elementi Koji su sastavni elementi
ukupnog vremena? ukupnog vremena?
pripremno pripremno- -zavrno vrijeme zavrno vrijeme
((tt
pz pz
)) , ,
tt h l k h l k ij ij (( ttehnoloko ehnoloko vrijeme vrijeme ((tt
tt
)),,
pomono vrijeme pomono vrijeme ((tt
pp
)) ,,
dodatno vrijeme dodatno vrijeme ((tt
dd
)),,
dnevni dnevni planirani odmor planirani odmor. .
Pripremno Pripremno--zavrno vrijeme zavrno vrijeme ((t t
pz pz
))
PPripremno ripremno--zavrno vrijeme zavrno vrijeme ((tt
pz pz
))
potrebno vrijeme koje je nuno potrebno vrijeme koje je nuno
za sve pripreme, kako bi se rad za sve pripreme, kako bi se rad
mogao ispravno obavljati, mogao ispravno obavljati,
nazivamo nazivamo pripremno vrijeme pripremno vrijeme nazivamo nazivamo pripremno vrijeme pripremno vrijeme. .
po zavretku posla, radno po zavretku posla, radno
mjesto moramo dovesti u mjesto moramo dovesti u
prvobitno stanje, a za to prvobitno stanje, a za to
utroeno vrijeme nazivamo utroeno vrijeme nazivamo
zavrno vrijeme. zavrno vrijeme.
GRAEVINSKI STROJEVI
10
TTehnoloko ehnoloko vrijeme vrijeme ((t t
tt
))
TTehnoloko ehnoloko vrijeme vrijeme ((tt
tt
))
Onaj dio vremena izrade koji je Onaj dio vremena izrade koji je
potreban da se obavi posao potreban da se obavi posao
direktno povezan s predmetom direktno povezan s predmetom p p p p
rada npr. iskopom, promjenom rada npr. iskopom, promjenom
oblika ili svojstvom materijala ili oblika ili svojstvom materijala ili
predmeta obrade u smislu predmeta obrade u smislu
tehnolokog procesa zove se tehnolokog procesa zove se
tehnoloko vrijeme. tehnoloko vrijeme.
PPomono vrijeme omono vrijeme ((tt
pp
))
GRAEVINSKI STROJEVI
11
PPomono vrijeme omono vrijeme ((tt
pp
))
Vrijeme potrebno za obavljanje Vrijeme potrebno za obavljanje
pomonih poslova, koje pomonih poslova, koje
omoguuje izvoenje omoguuje izvoenje omoguuje izvoenje omoguuje izvoenje
tehnolokog vremena, nazivamo tehnolokog vremena, nazivamo
pomono vrijeme pomono vrijeme. .
Pomono vrijeme se sastoji od: Pomono vrijeme se sastoji od:
putanja stroja u rad i zaustavljanje, putanja stroja u rad i zaustavljanje,
promjena naina rada u tijeku rada, promjena naina rada u tijeku rada,
premjetanje stroja, premjetanje stroja, alata ili naprava, alata ili naprava,
((t h l ki l i i kidi d t h l ki l i i kidi d )) ((tehnoloki planirani prekidi rada tehnoloki planirani prekidi rada)), ,
ureenje mjesta rada ureenje mjesta rada (prigrtanje (prigrtanje
materijala bez utovara, materijala bez utovara, povrat stroja), povrat stroja),
promjena alata promjena alata ii naprava na stroju u naprava na stroju u
tijeku rada tijeku rada (ne poetno) (ne poetno),,
Dodatno vrijeme Dodatno vrijeme ((tt
dd
))
GRAEVINSKI STROJEVI
12
Dodatno vrijeme Dodatno vrijeme ((tt
dd
))
U graevinarstvu se esto izvode U graevinarstvu se esto izvode
radovi na otvorenom prostoru pod radovi na otvorenom prostoru pod
promjenljivimuvjetima, promjenljivimuvjetima, (kia, (kia, skuen skuenii promjenljivim uvjetima, promjenljivim uvjetima, (kia, (kia, skuen skuenii
prostor prostor, itd.) odnosno usporeni rad, , itd.) odnosno usporeni rad,
pa je potrebno dodati neko vrijeme za pa je potrebno dodati neko vrijeme za
kompenzaciju tih gubitaka kompenzaciju tih gubitaka. .
To vrijeme nazivamo To vrijeme nazivamo dodatnim dodatnim
vremenom vremenom, a dodaje se preko; , a dodaje se preko;
-- koeficijenata zamora koeficijenata zamora (K (K
zz
), ), i i
-- koeficijenta koeficijenta djelovanja djelovanja
okoline (K okoline (K
oo
). ).
Koeficijenti korekcije vremena Koeficijenti korekcije vremena
Koeficijent zamora Koeficijent zamora KK
zz
::
zamor zbog poloaja tijela pri radu, zamor zbog poloaja tijela pri radu,
zamor zbog monotonije pri radu. zamor zbog monotonije pri radu.
Koeficijent djelovanja okoline Koeficijent djelovanja okoline KK
oo
::
utjecaj temperature, vlanosti i utjecaj temperature, vlanosti i
zagaenosti zraka (u zatvorenom zagaenosti zraka (u zatvorenom
prostoru), prostoru),
utjecaj atmosferskih prilika (na utjecaj atmosferskih prilika (na
otvorenom). otvorenom).
Koeficijent dopunski Koeficijent dopunski KK
dd
::
dodatak za kratke odmore i predahe, dodatak za kratke odmore i predahe,
dodatak za osobne (fizioloke) potrebe. dodatak za osobne (fizioloke) potrebe.
GRAEVINSKI STROJEVI
13
Koeficijent zamora Koeficijent zamora KK
z z
i koeficijent i koeficijent
djelovanja okoline djelovanja okoline KK
oo
Koeficijente dodatnog vremena Koeficijente dodatnog vremena KK
zz
i i
KK
oo
nazivamo nazivamo stalnim koeficijentima stalnim koeficijentima, ,
jer ovise jedino o vrsti rada i okolini u jer ovise jedino o vrsti rada i okolini u
kojoj se taj rad obavlja, te o utroku kojoj se taj rad obavlja, te o utroku
energije ljudskog organizma za energije ljudskog organizma za
d ti i d ti i dotini posao. dotini posao.
Za njihovo odreivanje moemo Za njihovo odreivanje moemo
upotrijebiti podatke dobivene upotrijebiti podatke dobivene
ispitivanjima u institutima koji se ispitivanjima u institutima koji se
bave problemima bave problemima psihofiziologije psihofiziologije
rada. rada.
Koristimo ih kod izrauna normalnog Koristimo ih kod izrauna normalnog
vremena. vremena.
Tako dobiveno vrijeme naziva se Tako dobiveno vrijeme naziva se
stvarno vrijeme stvarno vrijeme (t (t
ss
)) koje moe biti koje moe biti
stvarno tehnoloko (t stvarno tehnoloko (t
ts ts
)) i i pomono pomono
vrijeme (t vrijeme (t
ps ps
)), a izraunavaju se , a izraunavaju se
prema izrazu: prema izrazu:
tt = t = t * (1+ K * (1+ K * K * K +K +K )) tt
ts ts
= t = t
tn tn
* (1+ K * (1+ K
zz
* K * K
oo
+K +K
dd
))
tt
ps ps
= t = t
pn pn
* (1+ K * (1+ K
zz
* K * K
oo
+K +K
d) d)
Kada zbrojimo ta dva vremena Kada zbrojimo ta dva vremena
dobijemo dobijemo normalno vrijeme. normalno vrijeme.
tt
nn
= t = t
ts ts
+ t + t
ps ps
,,
KOEFICIJENTI DODATNOG VREMENA KOEFICIJENTI DODATNOG VREMENA Prilog 1 Prilog 1
Nain rada Nain rada Koeficijent zamora Koeficijent zamora Kn (Kz) Kn (Kz)
1. Sjedenje ili stajanje uz 1. Sjedenje ili stajanje uz
rukovanje alatima i rukovanje alatima i
predmetima predmetima
Teret koji treba svladati u N Teret koji treba svladati u N
do do
49,00 49,00
49,01 49,01--
98,00 98,00
98,01 98,01--
147,00 147,00
147,01 147,01--
196,00 196,00
196,01 196,01--
245,00 245,00
245,01 245,01--
294,00 294,00
294,01 294,01--
343,00 343,00
343,01 343,01- -
392,00 392,00
0,11 0,11 0,13 0,13 0,15 0,15 0,17 0,17 0,20 0,20 0,23 0,23 0,26 0,26 0,29 0,29
2. Obavljanje rada u 2. Obavljanje rada u
kleeem poloaju kleeem poloaju
Teret koji treba svladati u N Teret koji treba svladati u N
do do
49,00 49,00
49,01 49,01--
98,00 98,00
98,01 98,01--
147,00 147,00
147,01 147,01--
196,00 196,00
196,01 196,01- -
245,00 245,00
245,01 245,01--
294,00 294,00
294,01 294,01--
343,00 343,00
343,01 343,01- -
392,00 392,00
0,30 0,30 0,33 0,33 0,35 0,35 0,37 0,37 0,40 0,40 0,42 0,42 0,44 0,44 0,47 0,47
3. Obavljanje rada u leeem 3. Obavljanje rada u leeem
poloaju poloaju
Teret koji treba svladati u N Teret koji treba svladati u N
do do
49,00 49,00
49,01 49,01--
98,00 98,00
98,01 98,01--
147,00 147,00
147,01 147,01--
196,00 196,00
196,01 196,01--
245,00 245,00
245,01 245,01--
294,00 294,00
294,01 294,01--
343,00 343,00
343,01 343,01- -
392,00 392,00
0,41 0,41 0,44 0,44 0,46 0,46 0,49 0,49 0,51 0,51 0,54 0,54 0,56 0,56 0,59 0,59
4. Podizanje ili skidanje 4. Podizanje ili skidanje
tereta s raznih visina tereta s raznih visina
Teret koji treba podii ili skinuti u N Teret koji treba podii ili skinuti u N
do do
49,00 49,00
49,01 49,01--
98,00 98,00
98,01 98,01--
147,00 147,00
147,01 147,01--
196,00 196,00
196,01 196,01--
245,00 245,00
245,01 245,01--
294,00 294,00
294,01 294,01--
343,00 343,00
343,01 343,01- -
392,00 392,00
do 0,40 m do 0,40 m 0,24 0,24 0,25 0,25 0,27 0,27 0,30 0,30 0,33 0,33 0,36 0,36 0,40 0,40 0,44 0,44
0,41 0,41 -- 0,80 m 0,80 m 0,18 0,18 0,20 0,20 0,23 0,23 0,26 0,26 0,30 0,30 0,34 0,34 0,38 0,38 0,44 0,44
0,81 0,81 -- 1,20 m 1,20 m 0,15 0,15 0,17 0,17 0,20 0,20 0,24 0,24 0,28 0,28 0,33 0,33 0,39 0,39 0,46 0,46
1,21 1,21 -- 1,60 m 1,60 m 0,15 0,15 0,17 0,17 0,20 0,20 0,25 0,25 0,30 0,30 0,37 0,37 0,44 0,44 0,54 0,54
1,61 1,61 -- 1,80 m 1,80 m 0,17 0,17 0,19 0,19 0,22 0,22 0,27 0,27 0,34 0,34 0,42 0,42 0,52 0,52 --
GRAEVINSKI STROJEVI
14
ODREIVANJE EFEKTIVNE TEMPERATURE OKOLINE e ODREIVANJE EFEKTIVNE TEMPERATURE OKOLINE e ooCC Prilog 2 Prilog 2
e e ooC na C na
suhom suhom
termometru termometru
Stupanj vlanosti zraka u %u radnoj prostoriji Stupanj vlanosti zraka u %u radnoj prostoriji
55 10 10 15 15 20 20 25 25 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 65 65 70 70 75 75 80 80 85 85 90 90 95 95 100 100
20 20 -- -- -- -- -- -- -- - - -- -- -- 18 18
21 21 -- -- -- -- -- -- -- - - -- -- -- 18 18 18 18 18 18 18,5 18,5 18,5 18,5 19 19
22 22 -- - - -- - - - - -- -- -- -- - - 18 18 18,5 18,5 18,5 18,5 19 19 19 19 19 19 19 19 19,5 19,5 19,5 19,5 20 20
23 23 -- - - -- - - 18 18 18 18 18 18 18 18 18,5 18,5 18,5 18,5 19 19 19,5 19,5 19,5 19,5 19,5 19,5 20 20 20 20 20 20 20,5 20,5 20,5 20,5 21 21
24 24 -- -- -- 18 18 18,5 18,5 18,5 18,5 19 19 19 19 19,5 19,5 19,5 19,5 20 20 20 20 20,5 20,5 20,5 20,5 21 21 21 21 21,5 21,5 21,5 21,5 21,5 21,5 22 22
25 25 18 18 18,5 18,5 18,5 18,5 19 19 19 19 19 19 20 20 20 20 20 20 20,5 20,5 21 21 21 21 21 21 21,5 21,5 21,5 21,5 22 22 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 22,5 23 23
26 26 18,5 18,5 19 19 19 19 19,5 19,5 19,5 19,5 20 20 20,5 20,5 21 21 21 21 21,5 21,5 21,5 21,5 22 22 22 22 22,5 22,5 22,5 22,5 23 23 23,5 23,5 23,5 23,5 23,5 23,5 24 24
27 27 19 19 20 20 20 20 20 20 20,5 20,5 21 21 21,5 21,5 22 22 22 22 22,5 22,5 22,5 22,5 23 23 23 23 23,5 23,5 23,5 23,5 24 24 24,5 24,5 24,5 24,5 24,5 24,5 25 25
28 28 19,5 19,5 20,5 20,5 20,5 20,5 21 21 21,5 21,5 21,5 21,5 22 22 22,5 22,5 22,5 22,5 23 23 23 23 23,5 23,5 24 24 24,5 24,5 24,5 24,5 25 25 25 25 25,5 25,5 25,5 25,5 26 26
29 29 20 20 21 21 21,5 21,5 21,5 21,5 22 22 22 22 22,5 22,5 23 23 23,5 23,5 24 24 24 24 24,5 24,5 25 25 25 25 25,5 25,5 26 26 26 26 26,5 26,5 26,5 26,5 27 27
30 30 20,5 20,5 21,5 21,5 22 22 22 22 22,5 22,5 23 23 23,5 23,5 24 24 24 24 24,5 24,5 25 25 25,5 25,5 25,5 25,5 26 26 26 26 26,5 26,5 27 27 27 27 27 27 28 28
31 31 21 21 22 22 22,5 22,5 23 23 23 23 23 23 24 24 24,5 24,5 25 25 25,5 25,5 26 26 26 26 26,5 26,5 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28 28 28 28 29 29
32 32 21,5 21,5 22,5 22,5 23 23 23,5 23,5 24 24 24,5 24,5 24,5 24,5 25 25 25,5 25,5 26 26 26,5 26,5 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 28,5 28,5 29 29 29 29 30 30
33 33 22 22 23 23 23,5 23,5 24 24 24,5 24,5 25 25 25,5 25,5 26 26 26 26 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 29 29 29 29 29,5 29,5 30 30 30 30 31,5 31,5
34 34 22,5 22,5 23,5 23,5 24,5 24,5 25 25 25 25 25,5 25,5 26 26 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28 28 28,5 28,5 29 29 29,5 29,5 30 30 30,5 30,5 31 31 31 31 33 33
35 35 23,5 23,5 24,5 24,5 25 25 25,5 25,5 25,5 25,5 26 26 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 29 29 29,5 29,5 30 30 30,5 30,5 31 31 31,5 31,5 32,5 32,5 32,5 32,5 34 34
36 36 24 24 25 25 25 25 26,5 26,5 26,5 26,5 26,5 26,5 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 29 29 29,5 29,5 30 30 30,5 30,5 31,5 31,5 32 32 32,5 32,5 33 33 33,5 33,5 33,5 33,5 35 35
37 37 24,5 24,5 25,5 25,5 26 26 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 29 29 29,5 29,5 30 30 30,5 30,5 31,5 31,5 32 32 32,5 32,5 33 33 33,5 33,5 34 34 34 34 36 36
38 38 25 25 26 26 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 29 29 29,5 29,5 30 30 30,5 30,5 31,5 31,5 32 32 32,5 32,5 33 33 33,5 33,5 34 34 35 35 35 35 37 37
39 39 25,5 25,5 26,5 26,5 27 27 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 29 29 29,5 29,5 30 30 31 31 31,5 31,5 32 32 32,5 32,5 33 33 33,5 33,5 34 34 35 35 36 36 36 36 38 38
40 40 26,5 26,5 22 27,5 27,5 28 28 28,5 28,5 29 29 29,5 29,5 30 30 31 31 31,5 31,5 32 32 32,5 32,5 33 33 33,5 33,5 34 34 35 35 36 36 37 37 37 37 --
KOEFICIJENTI DODATNOG VREMENA KOEFICIJENTI DODATNOG VREMENA Prilog 3 Prilog 3
Koeficijent djelovanja okoline Koeficijent djelovanja okoline Ka (Ko) Ka (Ko)
Opis utjecajnosti na okolinu Opis utjecajnosti na okolinu
KOEFICIJENT KOEFICIJENT
zapraenost zapraenost zadimljenost zadimljenost
zagaenost zagaenost
neugodnim neugodnim
mirisima mirisima
zasienost zasienost
rasprinama i rasprinama i
parama parama
EFEKTIVNA EFEKTIVNA
temperatura temperatura
e e
oo
CC
Normalna Normalna
18 18 1,00 1,00
18,5 18,5 1,05 1,05
19 19 1,10 1,10
19,5 19,5 1,15 1,15
20 20 1,20 1,20
20 5 20 5 1 25 1 25 20,5 20,5 1,25 1,25
21 21 1,30 1,30
21,5 21,5 1,35 1,35
22 22 1,40 1,40
Uoljiva Uoljiva Mala Mala Neznatna Neznatna
22,5 22,5 1,45 1,45
23 23 1,50 1,50
23,5 23,5 1,55 1,55
Dobro uoljiva Dobro uoljiva Uoljiva Uoljiva Mala Mala Jedva uoljiva Jedva uoljiva
24 24 1,65 1,65
24,5 24,5 1,75 1,75
25 25 1,85 1,85
Znatna Znatna Dobro uoljiva Dobro uoljiva Uoljiva Uoljiva Neznatna Neznatna 25,5 25,5 1,95 1,95
Dopunski koeficijent Dopunski koeficijent KK
d d
Dopunski koeficijent K Dopunski koeficijent K
dd
nazivamo nazivamo
promjenljivim, jer se on mijenja ne samo u promjenljivim, jer se on mijenja ne samo u
razliitim poduzeima, ve i na pojedinim razliitim poduzeima, ve i na pojedinim
gradilitima ili pogonima istog poduzea, gradilitima ili pogonima istog poduzea,
pa ak i na pojedinim radnim mjestima a i pa ak i na pojedinim radnim mjestima a i pa ak i na pojedinim radnim mjestima, a i pa ak i na pojedinim radnim mjestima, a i
na samom radnom mjestu tokom vremena. na samom radnom mjestu tokom vremena.
Za svako gradilite, pogon ili radno mjesto Za svako gradilite, pogon ili radno mjesto
moramo ga posebno odrediti, a povremeno moramo ga posebno odrediti, a povremeno
i kontrolirati i kontrolirati . .
Njegova veliina je unaprijed odreena Njegova veliina je unaprijed odreena
propisom o duljini trajanja odmora i propisom o duljini trajanja odmora i
koritenje vremena za fizioloke potrebe. koritenje vremena za fizioloke potrebe.
GRAEVINSKI STROJEVI
15
Dnevno planirani odmor Dnevno planirani odmor
Normalno vrijeme Normalno vrijeme
Analizom i statistiki obraenim Analizom i statistiki obraenim
snimljenim tehnolokim i snimljenim tehnolokim i
pomonim vremenima dobijemo pomonim vremenima dobijemo
normalno vrijeme (t normalno vrijeme (t
nn
), ), odnosno odnosno
vrijeme vrijeme ko korisnog rada risnog rada ili vrijeme ili vrijeme
jednog radnog ciklusa jednog radnog ciklusa ( (tt
cc
)),, za za
izvrenje izvrenje planirane proizvodnje planirane proizvodnje
((QQ
CC
))..
Tehnoloko Tehnoloko (t (t
ts ts
) ) i pomono i pomono (t (t
ps ps
) )
stvarno vrijeme stvarno vrijeme zajedno naziva se zajedno naziva se
normalno vrijeme normalno vrijeme (t (t
nn
): ):
tt
nn
= t = t
ts ts
+ t + t
ps ps pp
odnosno to je vrijeme koje je odnosno to je vrijeme koje je
potrebno za izradu potrebno za izradu odreene odreene
(teoretske) (teoretske) koliine koliine (Q (Q
cc
)) predmetnog predmetnog
rada ili krae reeno rada ili krae reeno uinak uinak. .
GRAEVINSKI STROJEVI
16
Dnevni p Dnevni planirani odmor lanirani odmor
Budui da su poslovi u Budui da su poslovi u
graevinarstvu vrlo zahtjevni i graevinarstvu vrlo zahtjevni i
relativno teki s obzirom na relativno teki s obzirom na relativno teki s obzirom na relativno teki s obzirom na
uvjete rada, uvjete rada, dnevni odmor dnevni odmor je je
prijeko potreban radniku radi prijeko potreban radniku radi
obnove energije i odmora. obnove energije i odmora.
33. . ODREIVANJE VREMENA ODREIVANJE VREMENA
IZRADE IZRADE IZRADE IZRADE
Metode odreivanja vremena Metode odreivanja vremena
mjerenje, mjerenje,
unaprijed odreena unaprijed odreena p j p j
vremena, vremena,
koritenje izvjetaja, i koritenje izvjetaja, i
procjena vremena. procjena vremena.
GRAEVINSKI STROJEVI
17
Odreivanje vremena mjerenjem Odreivanje vremena mjerenjem j j j j j j
Odreivanje vremena izrade Odreivanje vremena izrade
mjerenjem mjerenjem
mjerenje kronometrom, mjerenje kronometrom,
foto pregled foto pregled foto pregled, foto pregled,
tehnika evidencija, tehnika evidencija,
metoda trenutnih zapaanja, i metoda trenutnih zapaanja, i
snimanje kamerom snimanje kamerom..
Mjerenje kronometrom Mjerenje kronometrom
protona metoda protona metoda oitavanja oitavanja
vremena ili pojedinano mjerenje vremena ili pojedinano mjerenje
povratna metoda povratna metoda oitavanja oitavanja
vremena ili kontinuirano mjerenje vremena ili kontinuirano mjerenje..
GRAEVINSKI STROJEVI
18
Foto pregled Foto pregled
brojni brojni foto pregled, foto pregled,
grafiki grafiki foto pregled, foto pregled,
mjeoviti mjeoviti foto pregled. foto pregled.
Tehnika evidencija Tehnika evidencija
Kod manje vanih radova i manjeg Kod manje vanih radova i manjeg
obima moe se koristiti tehnika obima moe se koristiti tehnika
id ij k d k j id ij k d k j tt evidencija kod koje se evidencija kod koje se promatra promatra
samo rad samo rad odnosno odnosno normirano normirano
vrijeme vrijeme kao jedna pozicija i kao jedna pozicija i zastoji zastoji
koji ne ulaze u normirano vrijeme koji ne ulaze u normirano vrijeme
kao druga pozicija kao druga pozicija ..
Metoda trenutnih opaanja Metoda trenutnih opaanja
Metoda trenutanih zapaanja je Metoda trenutanih zapaanja je
matematiko matematiko--statistika metoda statistika metoda
promatranja pojava pomou njihove promatranja pojava pomou njihove promatranja pojava pomou njihove promatranja pojava pomou njihove
uestalosti uestalosti, dakle primjena teorije , dakle primjena teorije
uzoraka brojenjem iz dvoslojnih uzoraka brojenjem iz dvoslojnih
skupova za koje kaemo da su skupova za koje kaemo da su
diskontinuirani, jer sluajna varijabla diskontinuirani, jer sluajna varijabla
moe poprimiti samo cjelobrojne moe poprimiti samo cjelobrojne
vrijednosti vrijednosti . .
GRAEVINSKI STROJEVI
19
Snimanje kamerom Snimanje kamerom
Video kamerom se mogu snimati Video kamerom se mogu snimati
pojedinana vremena raznih zahvata pojedinana vremena raznih zahvata, ,
it j k i k tk t j i it j k i k tk t j i a naroito je korisna u kratkotrajnim a naroito je korisna u kratkotrajnim
zahvatima i pokretima. zahvatima i pokretima.
Video zapis ostaje kao Video zapis ostaje kao
dokumentacija snimljenog stanja dokumentacija snimljenog stanja i i
detalja i moe se u svako vrijeme detalja i moe se u svako vrijeme
reproducirati reproducirati ..
Unaprijed odreena vremena Unaprijed odreena vremena p j p j
Odreivanje vremena izrade Odreivanje vremena izrade
unaprijed odeena vremena unaprijed odeena vremena
MTM MTM Methods Time Measurement Methods Time Measurement
WF WF Work Factor Work Factor System System WF WF Work Factor Work Factor--System System
BMT BMT Basic Motion Timestudy Basic Motion Timestudy
DMT DMT Dimensional Motion Times Dimensional Motion Times
MTA MTA Motion Time Analysis Motion Time Analysis
MCD MCD Master clerical data Master clerical data
GRAEVINSKI STROJEVI
20
Koritenje izvjetaja Koritenje izvjetaja j j j j j j
Odreivanje vremena izrade Odreivanje vremena izrade
koritenje izvjetaja koritenje izvjetaja
U toku rada U toku rada bilo da se radi o bilo da se radi o
proizvodnji ili u kancelariji uobiajeno proizvodnji ili u kancelariji uobiajeno
se dnevno vodi odreena se dnevno vodi odreena
dokumentacija poslovanja dokumentacija poslovanja dokumentacija poslovanja dokumentacija poslovanja.
Osnovni dokument je Osnovni dokument je graevinski graevinski
dnevnik dnevnik u koji se upisuju dnevna u koji se upisuju dnevna
zbivanja na gradilitu te graevinska zbivanja na gradilitu te graevinska
knjiga. knjiga.
Ovaj Ovaj nain izvjetaja nain izvjetaja moe se moe se
organizirati i prirediti na organizirati i prirediti na nain da se nain da se
dobiju podaci o utroenom vremenu dobiju podaci o utroenom vremenu. .
Procjenom vremena Procjenom vremena jj
GRAEVINSKI STROJEVI
21
Odreivanje vremena izrade Odreivanje vremena izrade
procjenom vremena procjenom vremena
sve se vie gubi iz proizvodnje, sve se vie gubi iz proizvodnje,
jer se ne moe odrati zbog jer se ne moe odrati zbog
netonosti podataka netonosti podataka koji se njime koji se njime
dobivaju dobivaju dobivaju, dobivaju,
to je odreivanje vremena izrade to je odreivanje vremena izrade
u cijelosti u cijelosti procjenom procjenom..
odreuje se zapravo odreuje se zapravo normativ normativ za za
neki posao koji treba obaviti, i to neki posao koji treba obaviti, i to
po po sjeanju na neke sline sjeanju na neke sline
poslove poslove . .
ne odreuje se ne odreuje se najprije vrijeme najprije vrijeme
izrade, izrade, a onda a onda izraunava izraunava
normativ normativ, kako bi bilo pravilno , kako bi bilo pravilno . .
takav je nain odreivanja takav je nain odreivanja
vremena izrade vremena izrade subjektivan subjektivan, jer se , jer se
temelji na temelji na osobnimdojmovima i osobnimdojmovima i temelji na temelji na osobnim dojmovima i osobnim dojmovima i
iskustvu iskustvu o nekim prolim o nekim prolim
dogaajima, dogaajima,
te je te je mogunost greke jako mogunost greke jako
velika velika, to vie, to esto nema , to vie, to esto nema
nikakvih podataka o nainu nikakvih podataka o nainu
izvoenja rada izvoenja rada..
4. IZRAUN UINKA I 4. IZRAUN UINKA I
NORMATIVA NORMATIVA NORMATIVA NORMATIVA
GRAEVINSKI STROJEVI
22
Kako izraunati uinak i normativ ? Kako izraunati uinak i normativ ?
Za odreivanje radnog uinka Za odreivanje radnog uinka
(U) (U), kao rezultata , kao rezultata radnih procesa radnih procesa
strojeva strojeva koji cikliki rade, koji cikliki rade,
postojee metode izrauna postojee metode izrauna
koriste koriste sustav teorijskih izraza sustav teorijskih izraza
(formule) za strojni rad s (formule) za strojni rad s
unaprijed odreenim vremenima unaprijed odreenim vremenima
ili ili mjerenje radnog ciklusa mjerenje radnog ciklusa. .
Rezultati praenja i istraivanja Rezultati praenja i istraivanja
nam omoguavaju nam omoguavaju utvrivanje utvrivanje
podruja upotrebe podruja upotrebe pojedine pojedine
Koju metodu uporabiti? Koju metodu uporabiti?
podruja upotrebe podruja upotrebe pojedine pojedine
metode ili naina s obzirom na metode ili naina s obzirom na
preciznost izrauna preciznost izrauna samog samog
normativa normativa i uinka. i uinka.
Primjer izraunatih radnih uinka Primjer izraunatih radnih uinka
IZRAUN IZRAUN
ELEMENTI IZRAUNA PLANSKOG UINKA BAGERA ELEMENTI IZRAUNA PLANSKOG UINKA BAGERA
UU
pp
PREMA PREMA Uinak Uinak
UU
pp
Koeficijent Koeficijent
korekcije k korekcije k
ii
Obujam lopate Obujam lopate
qq
Trbojevi Trbojevi Prema SAE heaped Prema SAE heaped
h
k
q T
U

= k k k k
Trbojevi Trbojevi Prema SAE heaped Prema SAE heaped
Slunjski Slunjski Prema SAE heaped Prema SAE heaped
Caterpillar Caterpillar Prema SAE heaped Prema SAE heaped
Fiat Fiat- -
Hitachi Hitachi
Prema SAE heaped Prema SAE heaped
i
c
p
k
t
U =
i
c
h
p
k
t
q T
U

=
i
c
c h
p
k
t
Q T
U

=
i
c
c h
p
k
t
Q T
U

=
r p o v
k , k , k , k
d r v p z
k , k , k , k , k
pu r e z
k , k , k , k
rs rv pu
k , k , k
GRAEVINSKI STROJEVI
23
Koriteni koeficijenti korekcije Koriteni koeficijenti korekcije
gdje su; gdje su;
Th Th = trajanje jednog sata (s). = trajanje jednog sata (s).
Tc Tc = trajanje jednog ciklusa (s). = trajanje jednog ciklusa (s).
q q = obujam lopate bagera (m3), = obujam lopate bagera (m3),
Qc Qc = radni obujam lopate, = radni obujam lopate,
Ki Ki = koeficijent korekcije, = koeficijent korekcije,
kv (krv) = koeficijent iskoritenja vremena, kv (krv) = koeficijent iskoritenja vremena,
ko ko = koeficijent kuta zaokreta stroja, = koeficijent kuta zaokreta stroja,
kp kp = koeficijent punjenja radne lopate stroja, = koeficijent punjenja radne lopate stroja,
kr (krs) = koeficijent rastresitosti materijala. kr (krs) = koeficijent rastresitosti materijala.
kv kv = koeficijent iskoritenja vremena, = koeficijent iskoritenja vremena,
kz kz = koeficijent korekcije za kut zaokreta, = koeficijent korekcije za kut zaokreta,
kd kd = koeficijent dotrajalosti stroja, = koeficijent dotrajalosti stroja,
kg kg = koeficijent organizacije, = koeficijent organizacije,
kpu kpu = koeficijent punjenja radne lopate stroja. = koeficijent punjenja radne lopate stroja.
Da bismo mogli utvrditi podatke koje emo Da bismo mogli utvrditi podatke koje emo
pratiti i usporeivati, moramo postaviti pratiti i usporeivati, moramo postaviti
osnovnu relaciju, osnovnu relaciju, praktini uinak praktini uinak (U (U
pp
))
dobije se iz izraza: dobije se iz izraza:
( )
i
h
i i t
k Q
T
k Q n k U U = = =
gdje je: gdje je:
QQ
cc
= koliina proizvoda u jednom ciklusu, = koliina proizvoda u jednom ciklusu,
UU
tt
= uinak teoretski, = uinak teoretski,
TT
h h
= = vrijeme jednog sata, vrijeme jednog sata,
kk
ii
= = koeficijent korekcije planirane koliine koeficijent korekcije planirane koliine, ,
tt
nn
= normalno vrijeme. = normalno vrijeme.
( )
i c
n
i c c i t p
k Q
t
k Q n k U U
Element vremena u nazivniku Element vremena u nazivniku (t (t
n n
-- normalno normalno
vrijeme) vrijeme) nazivamo vrijeme nazivamo vrijeme korisnog rada korisnog rada ili ili
vrijeme jednog ciklusa vrijeme jednog ciklusa, a oznaavamo ga sa , a oznaavamo ga sa (t (t
cc
). ).
Ako zamijenimo Ako zamijenimo (t (t
nn
)) sa sa (t (t
cc
), ), dobijemo izraz za dobijemo izraz za
praktini uinak: praktini uinak:
i c
c
h
p
k Q
t
T
U =
GRAEVINSKI STROJEVI
24
Kako emo izraunati uinak? Kako emo izraunati uinak?
Analizirajui postavljene izraze, Analizirajui postavljene izraze,
vidimo da je jedan element vidimo da je jedan element (T (T
hh
), ),
ij j d t ij j d t vrijeme jednog sata vrijeme jednog sata, ve , ve
unaprijed zadano, odnosno unaprijed zadano, odnosno
konstanta. konstanta.
Kako emo izraunati uinak? Kako emo izraunati uinak?
Prvi nepoznati Prvi nepoznati element je vrijeme element je vrijeme
jednog radnog jednog radnog ciklusa ciklusa (t (t
cc
)) ili ili korisnog korisnog
rada, rada,
Druga nepoznanica Druga nepoznanica je je koliina koliina
proizvodnje proizvodnje (Q) (Q) koja moe biti zadana koja moe biti zadana
ili planirana, ali stvarnu koliinu ili planirana, ali stvarnu koliinu
moramo izraunati, moramo izraunati,
Trea nepoznanica Trea nepoznanica su uvjeti rada na su uvjeti rada na
gradilitu koje zamjenjuje gradilitu koje zamjenjuje koeficijent koeficijent
korekcije korekcije (k (k
ii
)) kojim se kojim se korigira planirana korigira planirana
koliina proizvoda. koliina proizvoda.
Korisni rad Korisni rad
Prvu nepoznanicu, Prvu nepoznanicu, korisni rad korisni rad ili ili
(normalno) (normalno) vrijeme jednog vrijeme jednog
ciklusa, ciklusa, moemo odrediti na dva moemo odrediti na dva
naina, i to; naina, i to;
-- unaprijed odreenim vremenom, unaprijed odreenim vremenom, ili ili
-- mjerenjem. mjerenjem.
GRAEVINSKI STROJEVI
25
Korisni rad Korisni rad
Kada kaemo Kada kaemo unaprijed odreeno unaprijed odreeno
vrijeme vrijeme, mislimo na , mislimo na vrijeme jednog vrijeme jednog
radnog ciklusa radnog ciklusa odreenog stroja. odreenog stroja.
Razni proizvoai strojeva ili Razni proizvoai strojeva ili
njihova udruenja te pojedini autori njihova udruenja te pojedini autori
koji se bave prouavanjem rada koji se bave prouavanjem rada
strojeva, na razliiti su nain strojeva, na razliiti su nain
pristupali odreivanju vremena pristupali odreivanju vremena
radnog ciklusa. radnog ciklusa.
Unaprijed odreeno vrijeme Unaprijed odreeno vrijeme
Kao primjer, a za ilustraciju Kao primjer, a za ilustraciju unaprijed odreenog unaprijed odreenog
vremena vremena, dajemo tablicu, prema iskustvu , dajemo tablicu, prema iskustvu
proizvoaa opreme npr. proizvoaa opreme npr. Caterpillar performance Caterpillar performance
handbook, handbook, za iskop srasle zemlje (oznaeno za iskop srasle zemlje (oznaeno
tamnije) i zbijene gline). tamnije) i zbijene gline).
SNAGA STROJA (kW) I OBUJAM RADNE LOPATE (m SNAGA STROJA (kW) I OBUJAM RADNE LOPATE (m
33
))
UVJETI UVJETI 59 59 66 66 74 74 86 86 96 96 114 114 125 125 165 165 213 213
RADA RADA 0,77 0,77 0,89 0,89 1,00 1,00 1,35 1,35 1,5 1,5 1,8 1,8 1,9 1,9 2,2 2,2 2,6 2,6
TRAJANJE CIKLUSA U SEKUNDAMA (t TRAJANJE CIKLUSA U SEKUNDAMA (t
cc
))
IZVRSNI IZVRSNI 10 10 11 11 11 11 13 13 13 13 14 14 14 14 16 16 17 17
IZNAD IZNAD
PROSJEKA PROSJEKA
12 12 14 14 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 19 19 22 22
PROSJENI PROSJENI 14 14 16 16 17 17 19 19 19 19 20 20 22 22 24 24 27 27
ISPOD ISPOD
PROSJEKA PROSJEKA
17 17 18 18 19 19 21 21 21 21 23 23 25 25 28 28 32 32
TEKI TEKI 19 19 20 20 21 21 23 23 24 24 26 26 28 28 33 33 38 38
Koliina proizvoda Koliina proizvoda ili uinaka po ili uinaka po
jednom ciklusu jednom ciklusu izraunamo iz izraunamo iz
izraza; izraza;
k q Q =
gdje je: gdje je:
q = konstruktivni obujam radnog dijela stroja, q = konstruktivni obujam radnog dijela stroja,
kk
pu pu
= koeficijent punjenja, = koeficijent punjenja,
pu c
k q Q =
GRAEVINSKI STROJEVI
26
((kk
oo
)) umnoak umnoak opih koeficijenata opih koeficijenata korekcije korekcije
"teorijskog" uinka i on je isti za sve "teorijskog" uinka i on je isti za sve
strojeve koji rade u okviru nekog strojeve koji rade u okviru nekog
tehnolokog procesa ili gradilita tehnolokog procesa ili gradilita (tzv. opi (tzv. opi
koefic koeficiijent korekcije) jent korekcije)
Koeficijenti korekcije Koeficijenti korekcije
koefic koeficiijent korekcije). jent korekcije).
((k k
pp
)) je umnoak je umnoak posebnih koeficijenata posebnih koeficijenata
korekcije "teorijskog" uinka i on se korekcije "teorijskog" uinka i on se
pretpostavlja razliit za pojedine vrste pretpostavlja razliit za pojedine vrste
strojeve koji rade u okviru nekog strojeve koji rade u okviru nekog
tehnolokog procesa ili gradilita tehnolokog procesa ili gradilita (tzv. (tzv.
posebni koefic posebni koefici ijent korekcije). jent korekcije).
Pitanja za ponavljanje Pitanja za ponavljanje
1. 1. to je rad? to je rad?
2. 2. to je organizacija rada? to je organizacija rada?
3. 3. to je organizacija proizvodnje? to je organizacija proizvodnje?
4. 4. to obuhvaa organizacija proizvodnje? to obuhvaa organizacija proizvodnje?
5. 5. to je Studij rada? to je Studij rada?
6. 6. Kako dijelimo Studij rada? Kako dijelimo Studij rada?
77 to je Studij vremena? to je Studij vremena? 7. 7. to je Studij vremena? to je Studij vremena?
8. 8. to su uvjeti rada? to su uvjeti rada?
9. 9. to je ukupno vrijeme rada? to je ukupno vrijeme rada?
10. 10. Koji su sastavni elementi ukupnog vremena Koji su sastavni elementi ukupnog vremena? ?
11. 11. to je to je normalno vrijeme i od ega se sastoji normalno vrijeme i od ega se sastoji??
12. 12. Nabroji metode odreivanja vremena? Nabroji metode odreivanja vremena?
13. 13. Nabroji metode odreivanja vremena mjerenjem? Nabroji metode odreivanja vremena mjerenjem?
14. 14. Kako izraunati uinak i normativ? Kako izraunati uinak i normativ?