Alt Med Knjizbl

ALTERNATIVNA MEDICINA
Prema dopunjenom i proirenom izdanju

Svrha je ove knjige itatelje (radi stjecanja osobnog znanja) informirati o razlii-
tim bolestima i nainima lijeenja, kako bi se informiranije mogli koristiti lijenikim
i zdravstvenim uslugama. Nije joj svrha sve obuhvatiti, niti moe zamijeniti lijeniki
savjet. Imate li vi ili vae dijete neku bolest, morali biste na vrijeme potraiti lijeni-
ku pomo. Nipoto i ni u kojim okolnostima djetetu nemojte davati lijek a da se naj-
prije niste posavjetovali s lijenikom.
Poduzeli smo sve kako bi podatci u knjizi bili toni i aurni u vrijeme objavljiva-
nja izvornika. Autori i nakladnik izriito napominju kako nisu odgovorni ni za kakav
nepovoljan uinak koji je posljedica uporabe ili primjene navedenih podataka.
Prema dopunjenom i proirenom izdanju

ALTERNATIVNA
MEDICINA
Terapije i lijekovi Duhovnost
Znanstvene injenice

KRANSKI PRIRUNIK

dr. sc. DNAL O'MATHNA
dr. WALT LARIMORE

STEPress i Veritas, Zagreb
NASLOV IZVORNIKA: ALTERNATIVE MEDICINE, The Christian Handbook, Updated and
Expanded

2001, 2007 by dr. sc. Dnal O'Mathna and Walt Larimore
za hrvatski jezik STEPress, Zagreb, 2009.

PREVELA I UREDILA:
Bruna Filli-Tereak
STRUNI SURADNICI:
dr. sc. fra Josip Blaevi
dr. Roica Lonari
LEKTURA I KOREKTURA:
Nada Pavii Spalatin
NASLOVNICA:
Momir Blaek
TISAK:
Denona, veljaa 2009.

Biblijski navodi prema Jeruzalemskoj Bibliji, Kranska sadanjost,
Zagreb, 2003.

ISBN 978-953-6350-63-6
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 720866.

Cheri i Barb
naim enama i najboljim
prijateljicama, koje nas uvijek
hrabre i za nas se mole

Predgovor hrvatskom izdanju / 9
Zahvale / 13
Biljeka autora / 14
Prvi dio
PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE / 17
Lijeenje alternativnom medicinom / 19
Pristup lijeenju utemeljen na dokazima / 37
Vjerski pristup zdravlju, ozdravljenju i iscjeljenju / 57
Alternativna medicina i djeca / 83
Gurui prijevara, nadrilijenitvo ili mudrost? / 95
Zdravi nain ivota / 117
Drugi dio
ALTERNATIVNE TERAPIJE / 129
Kako se koristiti pregledom terapija i lijekova / 131
Pregled terapija / 142
Ajurvedska medicina 143 Masana terapija 236
Akupresura 146 Meditacija 239
Akupunktura 149 Molitva za iscjeljenje 242
Aromaterapija 153 Narodna medicina 254
Biljna medicina 156 Naturopatska medicina 256
Biofeedback 165 Prehrana 260
Dijete 168 Primijenjena kineziologija 273
Energetska medicina 182 Progresivna relaksacija miia 276
Hipnoza 188 Qigong 278
Homeopatija 196 Refleksologija 281
Iridologija 201 Reiki 283
Joga 204 Svjetlosna terapija 287
Kelacijska terapija 207 amanizam 290
Kiropraktika 210 Tai Chi 293
Kolonika 215 Tehnike disanja 296
Kraniosakralna terapija 217 Terapeutski dodir 299
Kranske terapije 220 Tradicionalna kineska medicina 303
Magnetska terapija 231 Vizualizacija i voena imaginacija 308
SADRAJ

8

Djelotvornost terapija prema bolesti ili simptomima / 549
Indeks biblijskih navoda / 559
Indeks pojmova / 562
Aloja
324 Koenzim Q10 428
Androstendion
326 Kondroitin sulfat 432
Antioksidansi 330 Kreatin 435
Bachove cvjetne kapi 335 Krom 440
Bazga 338 Lutein 443
Borovnica 340 Mangostin 446
Brusnica 343 Marihuana 448
Cascara sagrada 345 Megavitaminska terapija 458
Chaparral 347 Melatonin 462
Cimicifuga racemosa 349 MSM 465
Cink 352 Noni 467
Crvena riina plijesan 356 Nopal 470
enjak 360 Omega masne kiseline 472
Dehidroepiandrosteron - DHEA 365 Paprena metvica 477
Divlji jam 369 Pelinji proizvodi 480
Divlji kesten 371 Povrati 483
Dong Quai (kineska anelika) 374 Probiotici 485
umbir 376 Psilij 489
Efedra 380 Sabal palma 491
Ehinaceja 383 SAM-e 494
Ekstrakt groanih kotica 387 Selen 497
Gavez 390 Sena 502
Ginkgo Biloba 392 Sikavica 505
Ginseng 397 Soja 508
Glog 401 Sladi 515
Glukozamin 403 Ulje ajevca 513
Gospina trava 407 Valerijana 518
Guarana 411 Vitamin C 522
Horny Goat Weed (Epimedium grandiflorum) 414 Vitamin E 526
Hrskavica morskog psa 416 Vjetija lijeska 531
Kamilica 420 Vrbina kora 533
Kapsaicin 423 Zeleni aj 537
Kava 425 Zlatni tuljan 540
uti nourak 542
Trei dio
BILJNI LIJEKOVI, VITAMINI I DODATCI PREHRANI / 313
Pregled lijekova / 315

9

PREDGOVOR HRVATSKOM
IZDANJU

P
oznata narodna uzreica: Samo da nam Bog da zdravlja! postala je, u ambijentu
New agea, apsolutna norma kulture zdravizma kojoj Bog treba u onoj mjeri u
kojoj slui da pomou njega postigne i ouva zdravlje holistiki. Holizam je sveta
rije iscjeliteljskih tehnika New agea koje ovjeka promatraju kao kompleksno bie sas-
tavljeno od tijela, psihe, emocija i duha te svojim tehnikama pretendiraju obuhvatiti sva
navedena podruja. Lijek za savreno zdravlje i vjenu mladost etikete su pod kojima
Zapad osvaja i najvei broj istonjakih tehnika iza kojih se zaklanja svjetonazor protivan
kranskoj objavi. Postoje tovie i odreeni novi religijski pokreti to ih je iznjedrila
kultura zdravizma (kao Mahikari i Christian Science) u kojima iscjeljenja predstavljaju
kriterij autentinosti i mjerilo Boje prisutnosti. Zbog prenaglaavanja uloge iscjeljenja i
unutar katolikih karizmatskih seminara Kongregacija za nauk vjere izdala je Naputak o
molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje
1
u svrhu ispravnog valoriziranja bolesti i
zdravlja te utvrivanja primjerenog mjesta i naina molitvama za ozdravljenje u Crkvi.
Ozdravljenja u Isusovoj praksi nisu nalazila svrhu u samima sebi nego su bila u slubi
navijetanja Kraljevstva Bojega ili njegov plod. Autentine molitve za ozdravljenje uvijek
su ponizne i Bogu preputaju hoe li biti usliane ili nee. Istinski molitelj ne moe od
Boga zahtijevati ozdravljenje niti ga moe garantirati osobi za koju moli. Iz razloga samo
Bogu znanih neke e bolesti trebati prihvatiti i njima dopunjati to nedostaje mukama
Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu (Kol 1,24).
Knjiga Alternativna medicina: kranski prirunik dvojice protestantskih krana i
medicinara dobro upuenih u nekonvencionalnu medicinu, pokuaj je da kranima po-
nudi kritiki orijentir unutar nepreglednog mnotva razliitih pravaca puki nazvane al-
ternativne ili komplementarne medicine koja se, bez ikakvoga nadzora, rasprostranila
i na hrvatskom tlu. Impregnirana kulturom i drevnim vjerovanjima tradicija iz kojih potje-
e, alternativna medicina odbija mogunost korigiranja svojih stoljeima (katkada i ti-
suljeima) etabliranih postavki. Radi toga, i ne bez razloga, esto nailazi na neprihvaa-
nje suvremene, na dokazima zasnovane medicine (Evidence-based medicine), kojoj je
provjera i promjena (korekcija) u skladu sa novim znanstvenim spoznajama nezao-
1
Usp. Kongregacija za Nauk vjere, Naputak o molitvama kojima se od Boga moli ozdravljenje, Zagreb, 2001.

10

bilazno polazite. Budui da pretendiraju ovjeka iscijeliti (holizam=uiniti cijelim, pove-
zati s izvorom, Bogom), zbog promicanja duhovnog relativizma te istonjakih i ezoterij-
sko-gnostikih filozofija i uenja, znaajan dio alternativnih tehnika suprotstavljaju se i
kranskoj objavi. Ne razlikujui zdravlje od spasenja i stvorenje od Stvoritelja, pojedine
terapije iza brige za zdravlje promiu vlastitu soteriologiju (nauk o spasenju) nauavajui
da se uravnoteenjem energija i otvaranjem tzv. akri pojedinac moe sjediniti s neo-
sobnim boanstvom ili boanskom energijom te stei savreno zdravlje i dugovjenost.
Utemeljene na istonjakoj antropologiji preuzetoj iz tantrizma, znaajan broj smjerova
alternativne medicine promie paradigmu drugaiju od zapadne, s vlastitom filozofijom,
teologijom, soteriologijom i, meu ostalim, medicinom. Iz navedenih razloga traenje
zdravlja pod svaku cijenu, na to ukazuju i autori ovog vrijednog prirunika, moe skriva-
ti opasnost ne samo da se izgubi tjelesno zdravlje (kasno dijagnosticiranje bolesti i od-
gaanje s primjenom provjereno djelotvornih medicinskih postupaka) nego, u konanici,
i dua. A za eventualno prihvaanje pojedinih alternativnih terapija zahtijeva se njihova
demistifikacija, izdvajanje iz magijskog i metafizikog konteksta, te postojanje barem mi-
nimalnih objektivno i nepristrano provjerenih istraivanja o njihovoj djelotvornosti (na-
dasve netetnosti) provedenih u nekoj priznatoj i poznatoj znanstvenoj instituciji. Finan-
cijski i politiki interesi koji su preduhitrili ulogu struke, naalost, koe objektivan pristup
te tako podupiru nadrilijenitvo u Hrvatskoj, rasprostranjeno od dijagnosticiranja viskom
na daljinu preko televizijskih ekrana pa sve do navodnog lijeenja boanskim energija-
ma, pa i samim pogledom.
Deklarirano ekumenska izdavaka kua STEPres i katolika izdavaka kua Veri-
tas. Glasnik sv. Antuna Padovanskog ovom iznimno vrijednom i jedinstvenom knjigom
na hrvatskom tritu ponudili su svim itateljima, kako katolicima i protestantima tako i
kranima svih Crkava i denominacija, ali i vjerski indiferentnoj publici, vrijedan priru-
nik o zdravlju, riznicu korisnih savjeta za njegovo ouvanje te, nadasve, nezaobilazan
orijentir u eventualnom odabiru alternativnih ili komplementarnih iscjeliteljskih terapija.
Uz njih, bez iznimke, autori podastiru bogato dokumentirani materijal do sada prove-
denih znanstvenih istraivanja te neizostavne kritie opservacije iz medicinske i kran-
ske perspektive. Knjiga je ovo koja bi se trebala nai u svakoj obiteljskoj knjinici koja
skrbi o vlastitom zdravlju, ali i u rukama znanstvenika, lijenika i zdravstvenih djelatnika,
vjerskih slubenika i prosvjetnih radnika, a zbog razumljivosti stila kojim je pisana uvje-
ren sam da e s velikom koriu za njom posegnuti i najira italaka publika. U prilog
reenome dovoljno govori i preporuka Hrvatskog katolikog lijenikog drutva koje je
svojim imenom stalo iza njezinog sadraja. Zahvaljujem stoga i estitam izdavaima na
odabiru aktualnog naslova i uloenom trudu u njegovo objavljivanje na hrvatskom jeziku
a knjigu najtoplije preporuujem uvjeren da e od nje profitirati i oni koji moda nee u
svemu dijeliti gledita njezinih autora.

dr.sc. fra Josip Blaevi, OFMConv.

11

PREDGOVOR
dr. DAVID STEVENS

J
este li opazili da ivot postaje sve zamreniji to vie znate o zdravlju?
Znanstvena se spoznaja uveava logaritamskim rastom. A vie znanja znai i
vie mogunosti. Kad moramo birati i odluivati osobito kad je rije o neemu
tako vanom kao to je zdravlje izloeni smo tjeskobi i stresu.
Moramo birati i procjenjivati pouzdanost svakog savjetnika i njegovih savjeta.
Koje su njegove prave pobude zarada ili istinsko ovjekoljublje? Jesu li i ostali po-
tvrdili dokaze koje navodi?
Krani imaju jo jednu zadau: preispitati svoje odluke pitajui se to bi uinio
Isus.
Prava eksplozija znanja o lijeenju donijela je i mnotvo etikih i duhovnih prije-
pora. Neki su oiti, poput pobaaja, lijeniki potpomognute eutanazije i humanog
kloniranja.
Ostale dvojbe s kojima se krani susreu i nisu tako oite. Kako bi Isus htio da
se odnosim prema raku ili nekoj drugoj po ivot opasnoj bolesti? Bih li vrstu lijeenja
morao birati samo prema djelotvornosti, ili na odluku moraju utjecati i duhovna pi-
tanja? Moram li uzimati bilo kakvu terapiju? to znai dobro" umrijeti? Kako bih
sebe i svoje blinje morao pripremiti za svoje umiranje?
Moda vam se ini da je pitanja vie nego odgovora. Veini se krana tako i-
ni. Kao lijenik koji je lijeio i savjetovao desetke tisua pacijenata, razumijem tu
dvojbu. Bit e vam potrebna pomo strunjaka u kojeg imate povjerenja.
Zato su Kranska medicinska udruga (Christian Medical Association, CMA) i
Zondervan odluili tiskati cijelu biblioteku naslova o zdravstvenim pitanjima. U te se

12
PREDGOVOR PREDGOVOR PREDGOVOR
izvore moete pouzdati. Svaki e od njih napisati strunjak, ili nekoliko strunjaka,
pomno odabranih i primjereno kvalificiranih, kako bi vam pruili vodstvo. Pouzdane
e vam medicinske injenice izloiti razumljivim jezikom.
to je jo vanije, nai e vam ih autori razloiti prosuujui na temelju kr-
anskog svjetonazora. Tako e vam pomoi da donosite odluke kojima ete Bogu is-
kazati ast.
Kranska medicinska udruga (Christian Medical Association, CMA) je pokret
kranskih lijenika. Ustanovljena je 1931. godine, kako bi zdravstvenim radnicima
kranskog svjetonazora pomogla da osobnu vjeru objedine s profesionalnim djelo-
vanjem.
Danas CMA tisuama svojih lanova pomae da svoju vjeru integriraju s radom
u bolnicama i klinikama, privatnim ordinacijama, na misijskom polju i u akadem-
skim institucijama. U SAD-u trenutno vie od 90 posto medicinskih fakulteta ima
odsjek za studente krane, koji im od prvog dana pomae objediniti osobnu vjeru
sa zvanjem kojim se bave. Cilj nam je lanovima pomoi da postanu poput Onoga
to ga nazivaju Velikim lijenikom, Isusa Krista.
Kranska medicinska udruga odrava konferencije, objavljuje grau i razvija
stajalita prema tekim etikim prijeporima naega doba. U ime kranskih lijenika
nai lanovi svjedoe pred Kongresom, podnose izvjetaje kao amici curiae na Vr-
hovnom sudu, izdaju javna priopenja te daju intervjue dravnim i lokalnim mediji-
ma. elimo, jednako tako, ispuniti obvezu informiranja crkve o edukacijskim izvori-
ma i ostalim korisnim informacijama.
to je svrha ove knjige? Nedoumica oko koje krani danas najvie dvoje je
kako prosuivati o dva pitanja povezana s alternativnom medicinom:
Kako procijeniti je li neka terapija dokazano djelotvorna, ili ima izgleda da
nam koristi, ili je potpuno nekorisna?
Koji alternativni medicinski sustavi obuhvaaju i neki nekranski vjerski
sustav?
Ova e vam knjiga pomoi da u svakom pojedinanom primjeru odredite o kak-
voj je vrsti alternativne medicine rije, i to prema izrazito kranskim kriterijima.
Autori su u enciklopedijskom formatu procijenili nekoliko desetaka alternativnih tera-
pija i lijekova od, primjerice, refleksologije do Gospine trave. Iz ove ete knjige doz-
nati to je korisno. Ako dokazi o tome nisu jasni, u njoj ete nai injenice. Upozorit
e vas na metode koje bi u tjelesnom ili duhovnom pogledu mogle biti opasne.
Napisali su je strunjaci za podruje alternativne medicine. Rukopis je revidirao
odbor sastavljen od lijenika razliitih specijalizacija i iskustva. Njihov je rad iznjed-
rio knjigu koja bi se morala nai na polici svakog kranina.
Koristite se njome kako biste doznali injenice, prosudili o dokazima te donosili
zdrave odluke, kojima ete Bogu iskazati ast!

13

ZAHVALE

M
nogi su pridonijeli pisanju ove knjige. Vrlo smo zahvalni Kranskoj medi-
cinskoj udruzi (CMA) za poticaj da na tom projektu skupa radimo. Dr. Dave
Stevens i dr. Gene Rudd su, radei na vodeim poloajima u CMA, uvidjeli
potrebu kranskih lijenika i pacijenata za prirunikom poput ovoga, te su nas bod-
rili na svakom koraku. Zahvalni smo Odboru za strunu reviziju koji je CMA ustrojio
za prvo izdanje knjige. Gene Rudd, dr. Al Weir, Carol Bence, M.S. i R. N. obavili su
strunu redakturu na ovom izdanju. Vrlo smo zahvalni na korisnim primjedbama i
pronicavoj kritici.
Zondervanu smo zahvalni na potpori pri prvom izdanju ove knjige, te na traj-
nom oduevljenju i potpori u pripremanju izmijenjenog i dopunjenog izdanja. Sandy
Vander Zicht bila nam je glavna osoba za kontakt, za hrabrenje, za pouku i ureenje
teksta. Jo su mnogi iz Zondervana pridonijeli konanom izgledu ove knjige, ali oso-
bito smo zahvalni na izvrsnoj redakturi Jane Harradine i Dirka Buursme. Zahvalju-
jemo se i Leeju Houghu iz autorske agencije Alive Communications te odvjetniku Ne-
du McLeodu na dragocjenoj pomoi i savjetima.
Za molitve, ljubav, potporu i ohrabrenje osobito se zahvaljujemo svojim enama
Cheri Lynn O'Mathna i Barbari Shaw Larimore. Svaki se dan Bogu zahvaljujemo to
nam je podario divnu djecu: Dnalu Catrine, Conora i Petera, a Waltu Kate i Scotta.
Zahvaljujemo se svojim obiteljima na svemu to su inili i na svemu ega su se odri-
cali da bismo mi mogli napisati ovu knjigu.
I naposljetku, najzahvalniji smo svojem Gospodinu i Spasitelju Isusu Kristu to
nas je odabrao da mu sluimo pisanjem. Naa je najvea molitva da ova knjiga pros-
lavi Boga. Za sve ono to je u njoj istinito i korisno neka je njemu ast i slava. Ali ako
smo u emu pogrijeili, prihvaamo za to odgovornost.

Dnal O'Mathna Walt Larrimore
Dunboyne, County Meath, Irska Colorado Springs, Colorado
oujak 2006.

14

BILJEKA AUTORA

O
vu smo knjigu zajedno pisali zato to obojica vrsto vjerujemo u dvoje u
vjeru i u znanost.
S obzirom na to da smo odrastali u razliitim dijelovima svijeta, iskustva su
nam uvelike razliita (Walt je odrastao u Louisiani, a Dnal u Irskoj.) Kad u knjizi bu-
de rije o neemu to se odnosi na pojedinano iskustvo jednoga od nas, napisat
emo o kome je rije. I naobrazba i profesionalno usavravanje daju nam razliita
motrita (Dnal je doktorirao farmaciju na Ohio State Universityju i magistrirao teo-
logiju na Ashland Theological Seminaryju, a Walt je lijenik i studirao je na Duke Uni-
versityju). Ali dogodilo nam se da smo se nali na ostvarenju istog cilja utemelje-
nog na odnosu koji obojica imamo s Bogom. Bogu i njegovom narodu obojica nasto-
jimo sluiti zbog zahvalnosti za mnoge blagoslove koje smo od njega primili.
Drugi je na zajedniki poticaj to to drimo do znanosti. To e se moda initi
proturjenim onima koji su se nasluali o nesnoljivosti izmeu znanosti i kran-
stva. Smatramo da se to dvoje moe uspjeno pomiriti. I za jedno su i za drugo pot-
rebni vjera i dokazi ali obino na drukijim podrujima. Znanost prikuplja dokaze o
prirodnom svijetu; znanstvenici vjeruju u svoja uvjerenja da u svemiru vladaju znan-
stveni zakoni te da ljudsko promatranje donosi pouzdane informacije. Kranstvo
daje dokaze o Bojem postojanju, o tome da je Isus ivio, umro i uskrsnuo, te da Bib-
lija tono otkriva Boju narav i njegovu volju. Ali dokazi seu samo dotle a nadalje
je potrebno uiniti korak vjere i vjerovati u Isusa Krista. Kao i mnogi drugi ugledni
znanstvenici tijekom povijesti, znanost smatramo presudnom i za shvaanje Bojeg
stvaranja i za spoznaju o tome kako se onim to nam je Bog dao moemo koristiti u
svrhu poboljanja ljudskog zdravlja i ivota. Ne slaemo se s onima koji se znanou
koriste nastojei zanijekati Boje postojanje ili potvrivati teorije koje su katkad ne-
vrijedne, pa i opasne.
BILJEKA AUTORA BILJEKA AUTORA BILJEKA AUTORA

15
Nekoliko nas je opaanja navelo da napiemo prvo izdanje ove knjige, Alterna-
tivna Medicina: kranski prirunik, objavljene 2001. godine. Vidjeli smo da pacijen-
ti uzimaju biljne lijekove i pripravke o kojima se (i dobrog i loeg) zna vrlo malo. uli
smo da ima ljudi koji dijagnosticiraju bolest i lijee se biljnim pripravcima i dodat-
cima prehrani a da im prije toga nisu najkvalitetnije dijagnosticirali bolest. Natetili
su sebi odgaanjem ili izbjegavanjem dokazanog medicinskog lijeenja. Nepotrebno
su trpjeli, dovodili se u opasnost, pa ak i umirali. Upoznali smo pacijente kojima su
te terapije davali a da im nitko nije rekao kakvi su njihovi religijski korijeni i duhov-
ne posljedice. U nekim su crkvama izbili veliki sukobi zbog razliitih miljenja o alter-
nativnoj medicini, za koja je na obje strane dokaza bilo malo, ili ih nije ni bilo. Neki
su tvrdili kako su otkrili Boje motrite o zdravlju, a neki kranski mediji objavljivali
su reklame za najrazliitije vrste nedokazanih i potencijalno opasnih dodataka pre-
hrani.
Ali ljudi su se najee pitali to je djelotvorno, to je sigurno, gdje mogu dobiti
pouzdane informacije, gdje mogu pronai kvalitetne proizvode, kako odabrati tera-
peuta i to je u skladu s kranskom vjerom.
Ni pacijenti, pa ak ni profesionalni zdravstveni radnici nisu znali kako doi do
pouzdanih informacija o alternativnoj medicini. Ako su podatci o djelotvornosti i si-
gurnosti neke terapije ili lijeka i bili dostupni, duhovna pozadina i vjerske implikaci-
je obino nisu bile preispitane.
Napisali smo knjigu o alternativnoj medicini u kojoj smo saeli najnovije i naj-
preciznije informacije s dvaju vanih motrita znanstvenog i ortodoksnog judeo-
kranskog svjetonazora. Svjetonazorom smatramo iroki skup osobnih vjerovanja
o tome kakvo je ustrojstvo svijeta, kakvo je stanje stvari te kakvo bi ono moralo biti.
U znanstvenim smo istraivanjima potraili dokaze o djelotvornosti i sigurnosti raz-
liitih terapija, a u Bibliji dokaze o duhovnim pitanjima i o njihovim implikacijama za
krane.
Spojili smo medicinsku literaturu sa znanstvenim rezultatima objavljenim u
SAD-u i u mnogim drugim dravama. Razgovarali smo o tim terapijama s lijenicima
konvencionalne medicine i s praktiarima alternativne medicine, kako bismo pri-
kupili najkvalitetnije informacije o djelotvornosti i sigurnosti najpoznatijih alternativ-
nih terapija. Da bismo te informacije razvrstali na praktian i pregledan nain, razli-
ite smo naine lijeenja svrstali u kategorije prema rezultatima istraivanja te smis-
lili oznake za ocjenu provedenih istraivanja i oznake za rangiranje djelotvornosti te-
rapija i lijekova (rubrika Terapija je... ili Lijek je...) . Sve smo podatke organizirali tako
da brzo moete pronai i podatke i preporuke za terapiju, biljni lijek ili dodatak preh-
rani koji vas zanima.
Mnoga pitanja koja su nas potaknula da napiemo prvo izdanje ove knjige os-
tala su ista. Informacije o alternativnoj medicini danas su dostupnije, ali njihova se
pouzdanost mora temeljito preispitati. Malo drugih izvora nudi podrobnu prosudbu i

16
BILJEKA AUTORA BILJEKA AUTORA BILJEKA AUTORA
o znanstvenim i o teolokim pitanjima koja se odnose na konkretne oblike alterna-
tivne medicine.
Kao to smo u prvome izdanju knjige i predvidjeli, objavljeni su rezultati novih
ispitivanja nekih terapija i lijekova. Uvrstili smo ih u ovo novo i dopunjeno izdanje. Sa
zadovoljstvom smo zakljuili kako veina tih novih ispitivanja potvruje nae prvotne
preporuke. U nekoliko smo ih primjera i promijenili. Osim toga, u knjigu smo uvrstili
neke nove terapije i lijekove koji su popularnima postali nakon objavljivanja prvoga
izdanja. Neke smo izostavili jer su istraivanja pokazala da se malokad koriste.
Mnogi nam itatelji kau da odmah prelaze na itanje ocjena terapija i lijekova
koji ih zanimaju. eljeli bismo vas potaknuti da proitate i prvi dio knjige jer sadri
vane podatke, koji e vam pomoi pri openitoj procjeni alternativne medicine. U
njemu smo objasnili zato znanstvenici toliko istiu istraivanja i klinike pokuse te
pokazali kako je medicinu prije znanstvenih metoda mogao primjenjivati tko je kako
htio, te da je to esto uzrokovalo vie tete, nego koristi. U prvom ete dijelu knjige
nai upute za procjenu terapija te savjete o tome kako razumjeti rezultate razliitih
vrsta istraivanja. Ondje je objanjen na dokazima utemeljen pristup ove knjige raz-
liitim lijekovima i terapijama, koji je naveliko priznat diljem svijeta.
Krane bi moralo zanimati vie od toga je li neka terapija djelotvorna ili nije. U
prvome smo dijelu knjige razloili zato je potrebno znati na kakvom se vjerovanju
neka terapija temelji te naveli odrednice za prosudbu o terapijama i terapeutima u
svjetlu Svetoga pisma.
Kranstvo se ne sastoji od popisa svega to moramo, a to ne smijemo initi.
itanje i prouavanje Boje rijei uvjerit e nas kako Bog, meu ostalim, eli utjecati
na odnos svojeg naroda prema zdravlju i lijeenju. Razloili smo ono to smo nauili
prouavajui Bibliju, navodei retke koji e vas voditi pri donoenju odluka i pomoi
vam da odgovorite onima koji Boju rije iskrivljuju radi vlastitih razloga. Naveli smo
smjernice za kranski pristup zdravlju i lijeenju, bez obzira na to lijeite li se kon-
vencionalnom ili alternativnom terapijom.
U drugom i treem dijelu knjige naveli smo evaluaciju konkretnih terapija i lije-
kova. Gotovo su sve navedene u istom formatu samo ih je nekoliko trailo razliit
pristup i opseniji tekst. Alternativne su terapije navedene abecednim redom u dru-
gom dijelu knjige, a biljni lijekovi, dodatci prehrani i neki vitamini u treem dijelu.
Svaki smo pregled nastojali sroiti to saetije, da bismo vam pruili to korisnije in-
formacije.
Molimo se da vam ova knjiga dobro poslui, dragi itatelji. Molite se s nama da
vas Bog vodi pri odluivanju o vlastitu zdravlju ili o zdravlju onih za koje se brinete.

Dnal O'Mathna Walt Larrimore
Dunboyne, County Meath, Irska Colorado Springs, Colorado

17

Prvi dio
PROCJENA
ALTERNATIVNE
MEDICINE

19

1. POGLAVLJE
LIJEENJE
ALTERNATIVNOM
MEDICINOM

A
lternativna je medicina vrlo popularna.
Rezultati nekoliko istraivanja pokazali su kako se otprilike treina odraslih
ljudi u SAD-u koristi nekim oblikom komplementarne i alternativne medicine.
1

Ali ime se to lijee? Je li to nekodljivo? Toan je opis stanja zamren. Ako
ste se odluili iskuati alternativnu medicinu, moda vam je bilo teko doi do
tonih informacija. U naoj ete knjizi nai saetak najvrsnijih znanstvenih dokaza o
desetcima najpopularnijih proizvoda i terapija. Ispitali smo i duhovnu korist i opas-
nosti s motrita judeokranskog svjetonazora. Ova je knjiga moda jedina knjiga o
alternativnoj medicini utemeljena i na dokazima, i na vjeri. Alternativna medicina
obuhvaa mnogo toga i dobrog, i loeg. Moe biti vrlo blagotvorna, ali i vrlo tetna.
Prije nego iskuate bilo kakav lijek ili terapiju, pomno prouite cijelo podruje alter-
nativne medicine.
Najprije moramo odrediti nekoliko pojmova. to smatramo alternativnom medi-
cinom? to znai da je knjiga utemeljena na dokazima, a to da je utemeljena na
vjeri? Na prvo emo pitanje odgovoriti u ovome, a na drugo i tree u sljedea dva
poglavlja.

20
PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE PROCJENA ALTERNATIVNE MEDICINE
to je alternativna medicina?
Mnogi bi taj naziv radije zamijenili izrazom komplementarna i alternativna medici-
na te njegovim akronimom KAM. Jer naziv alternativna medicina upuuje na to da
se ljudi njome lijee umjesto konvencionalnom medicinom. Ali istraivanja su poka-
zala da veina kombinira oba pristupa medicini. Drugim rijeima, alternativna se me-
dicina uglavnom koristi kao dopuna (ili dodatak) uobiajenom nainu lijeenja. Zato
se mnogima vie svia naziv koplementarna. U knjizi smo naziv alternativna medi-
cina rabili zato to je i dalje najpopularniji u svakidanjem razgovoru. Koristimo se
njime u najirem smislu, tako da obuhvaa terapije i lijekove koji se uzimaju umjes-
to konvencionalnog lijeenja, ili uz njega.
Definicije alternativne medicine uvelike se razlikuju. Najjednostavnija, koju smo
i mi usvojili, jest da su to svaka terapija ili lijek koje u nekoj kulturi ne prihvaa i ne
prua dominantni zdravstveni sustav. Alternativna medicina ima mnogo opih zna-
ajki:
Konvencionalna je medicina ne priznaje. Konvencionalna je medicina ne priznaje. Konvencionalna je medicina ne priznaje. Konvencionalna je medicina ne priznaje. Obuhvaa lijekove, terapije i sustave
lijeenja koje konvencionalno zdravstvo i lijenici na Zapadu svojim pacijen-
tima najvjerojatnije nee pruiti. Dominantni zdravstveni sustav esto je ne-
sklon alternativoj medicini (ili je ak prezire) te smatra kako se za njezin pris-
tup i ne moe smatrati da pripada podruju medicine. Promicatelji alternativ-
ne medicine katkad tvrde kako ih je konvencionalna medicinska struka izgu-
rala na marginu radi politike i financijske koristi.
Holistiki pristup Holistiki pristup Holistiki pristup Holistiki pristup se esto istie. Razliiti ga praktiari razliito shvaaju, ali
uglavnom lijee i tijelo, i um, i duh. Osim toga se oslanjaju na neinvazivne, pri-
rodne metode lijeenja, a osobito veliku pozornost posveuju prevenciji bo-
lesti. Iako i konvencionalna medicina moe biti holistika, lijenici to esto ne
istiu.
Duhovnost Duhovnost Duhovnost Duhovnost se esto istie u alternativnoj medicini, iako esto na nain koji je
stran kranskoj duhovnosti (te drugim veinskim religijama poput judaizma i
islama). Ne razumijete li korijene neke odreene terapije, moete se nai u si-
tuaciji da prakticirate teologiju opasno razliitu od one koju pouava Sveto pis-
mo i koju Isus eli za svoje sljedbenike.
Nedostatak valjanih znanstvenih dokaza. Nedostatak valjanih znanstvenih dokaza. Nedostatak valjanih znanstvenih dokaza. Nedostatak valjanih znanstvenih dokaza. Malo je valjanih znanstvenih dokaza
u prilog mnogim tvrdnjama alternativne medicine o izljeenjima. Ipak, neke te-
rapije, kao to emo pokazati, imaju izvrsnu znanstvenu potvrdu, ali ih mnogi
konvencionalni lijenici zapadne medicine ne rabe. Druge bi se terapije, mo-
da, valjanim istraivanjima mogle dokazati vrijednima. Bez takvih ispitivanja
nitko, pa ak ni strunjaci s podruja alternativne medicine, ne moe sigurno
znati jesu li neispitane, nedokazane alternativne terapije zapravo ikoga izlije-
ile. Znamo samo da pacijenti kau kako im je znanstveno nepotvrena alter-
nativna terapija pomogla, ili kako su uli u remisiju, ili kako ih je izlijeila.
LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM LJEENJE ALTERNATIVNOM MEDICINOM

21
Prije nego to bilo kojim putem poete u podruje alternativne medicine, pa ma-
kar samo eljeli kupiti biljni lijek koji vam je neki prijatelj preporuio, morate istraiti
moguu dobrobit ali i moguu cijenu i opasnosti kojima ete se moda izloiti. Ne
zavravaju sve pripovijesti o tome dobro.
Hazel je mjesecima trpjela stranu bol u ramenu (u ovoj su knjizi svi primjeri is-
tiniti, ali su imena i neke pojedinosti izmijenjeni radi zatite privatnosti pacijenata).
Izbjegavala je poi na pregled lijeniku bojei se da e joj propisati jaka sredstva pro-
tiv bolova s neugodnim nuspojavama ili da e morati na operaciju. Zato je odlazila
razliitim alternativnim terapeutima, koji su joj rekli da masaom ili drukijom mani-
pulacijom mogu ukloniti bol. Rame bi joj nakon svake sesije bilo malo bolje, ali bi za-
tim opet ubrzo poelo boljeti. Hazel je iskuavala najrazliitije dodatke prehrani i
podvrgavala se posebnim dijetama. Nije bilo napretka. Rekli su joj da ima problema
s energijom te da e se to rijeiti ako proisti energiju. Iskuala je terapeutski do-
dir i reiki (vidjeti: terapeutski dodir i reiki). Nakon sesija se osjeala oputenije, ali
se bol zatim vraala. Lijekovi protiv bolova koje je kupovala bez recepta malo su po-
mogli, pa se Hazel poela pitati bi li bilo dobro ipak iskuati konvencionalnu medi-
cinu.
Sva potitena, s neprekidnim bolovima i ne mogavi se koristiti rukom, dola je
na pregled Waltu. S pomou kratke anamneze, pregleda i rendgenske snimke brzo
joj je dijagnosticiran kronini bursitis. Nakon samo jedne lokalne injekcije steroida
u bursu uobiajene i dokazano djelotvorne terapije Hazel je za petnaestak mi-
nuta opet mogla micati bolesnim ramenom. Rasplakala se, shvaajui da je mnogo
mjeseci nepotrebno trpjela kroninu bol iskuavajui alternativne terapije.
Alternativnu medicinu neemo oznaiti ni kao dobru, ni kao lou. U knjizi navo-
dimo i dokazane koristi i nedokazane tvrdnje. Otkrivamo i objanjavamo opasnosti
koje mnogi promicatelji alternativnih terapija, ini se, prikrivaju. Razloit emo pod-
rijetlo razliitih alternativnih terapija i lijekova. Razmotrit emo i to koritenje alter-
nativnih terapija moe znaiti za kranina.
Pokuali smo predvidjeti vaa iskrena pitanja i na njih objektivno odgovoriti. Ni-
ta ne prodajemo (osim ovu knjigu). elimo da dobijete najbolje informacije, najbolje
dokaze, kako biste o svojem zdravlju mogli najkvalitetnije odluivati.
U drugom emo dijelu razmotriti najpopularnije alternativne terapije koje su da-
nas dostupne u Sjevernoj Americi. Mnoge su popularne i u Europi, Aziji i Australiji. U
tom su dijelu knjige objanjena podrijetla terapija i navedeni dokazi o njihovoj uin-
kovitosti te popis razloga za oprez ili zabrinutost.
U treem ete dijelu nai podrobne podatke o popularnim biljnim lijekovima i
dodatcima prehrani te o nekoliko vitamina. Odabrali smo one koji se naveliko koriste
u svrhu samopomoi i mogu se kupiti u duanima s hranom, ljekarnama, mnogim
trgovakim centrima i putem Interneta. I tu ete pronai nae preporuke, upozore-
nja i razloge za zabrinutost koje navodimo.

22
Znamo da se neki nee sloiti s naim zakljucima. Neki e odbaciti nae inzis-
tiranje na visokokvalitetnim dokazima, tvrdei kako jo nisu dostupni ili se ne mogu
podastrijeti za neke terapije i lijekove. Neki tvrde kako su istraivanja preskupa.
Ipak, dodatci prehrani danas su unosan posao i donose veliku zaradu. Dio nje bi se,
radi zatite korisnika, morao usmjeriti u valjano testiranje proizvoda. Ostali e se s
nama sloiti openito, ali se nee sloiti s nekim konkretnim preporukama. Razum-
ljivo je da onima koji prakticiraju, promiu ili prodaju takve terapije i lijekove nije
ugodno itati kritike o onome to cijene i na emu zasnivaju svoj ivot. Prihvaamo
takva neslaganja i rado prihvaamo raspravu o svojim zakljucima. I dalje smo
spremni mijenjati miljenje, ali uz jedan uvjet: elite li nas uvjeriti da promijenimo
svoju preporuku, morate nam podastrijeti valjane dokaze. Oni koji su itali prvo izda-
nje knjige, vidjet e da smo neke preporuke i promijenili u skladu s novim dokazima.
Ali ni iskrene prie ni gorljive molbe i nastojanja utemeljena na nevaljanim istrai-
vanjima nee nas uvjeriti da promijenimo svoju preporuku a ni vas ne bi trebala
uvjeriti.
Konvencionalna se medicina zanima za alternativnu
to vie istraujemo, vjerujemo kako e se konvencionalna i alternativna medicina
sve vie skupa primjenjivati. Neki su alternativni praktiari prepoznali potencijal za
holistiki pristup u konvencionalnoj medicini pa surauju s lijenicima, kako bi
pacijentima pruili izvrsnu njegu. A mnogi lijenici konvencionalne medicine shvatili
su kako jedna ili vie alternativnih terapija njihovim pacijentima mogu koristiti ako
se primjenjuju uz kirurki pristup i farmaceutske proizvode.
Sve vei broj lijenika, medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih radnika obje-
dinjuju najbolje od oba pristupa u vrsti medicine koju nazivam integrativnom.
2
Tea-
jevi za trajnu medicinsku izobrazbu (CME) poduavaju i o alternativnoj medicini. to-
vie, neki su najpopularniji CME teajevi za lijenike, medicinske sestre i farmace-
ute posveeni alternativnoj medicini. U ljekarnama je dostupno sve vie alterna-
tivnih lijekova, iako ih se najvie prodaje u trgovinama za prirodnu ili zdravu hranu,
putem Interneta te pouzeem. Neka su podruja alternativne medicine postala jo
popularnijima, a u drugima se prodaja smanjila. Godine 2003. ukupna je prodaja
biljnih lijekova u SAD-u pala za 3 posto, a u veinskim duanima i ljekarnama za go-
tovo 50 posto.
3
Osim toga, farmaceutske su tvrtke poele distribuirati alernativne
lijekove i provode neka istraivanja.
Zanimanje raste i meu kranima
Zanimanje krana, ini se, odraava a katkad i nadmauje taj opi trend. Kr-
anske radiopostaje objavljuju reklame za biljne lijekove i dodatke prehrani ak i
ee od ostalih medija. Vrlo smo skeptini u pogledu tih reklama. Na je Bog Bog

23
istine, i zato bi tvrdnje iznesene u kranskim medijima morale biti istinite i morale
bi se moi dokazati. Kranska bi tvrtka morala imati hrabrosti inzistirati na tome
da oni koji se putem nje reklamiraju dokau istinitost svojih tvrdnji. Oni koji tvrde da
njihove terapije i lijekovi mogu izlijeiti bolesti, morali bi pruiti provjerljive dokaze o
njihovoj djelotvornosti i nekodljivosti, o kojima u ovoj knjizi piemo usput emo ob-
jasniti i zato. Reklamiraju se i specifine kranske alternativne terapije. Jedan je
poduzetnik tvrdio kako je otkrio recept za manu, te da ona titi ljude od svih bolesti,
ba kao to je izvorna mana titila Izraelce u pustinji. Reklamira se i Dijeta Posta-
nak 1:29, zasnovana na Bojim rijeima: Dajem vam sve bilje to se sjemeni, po
svoj zemlji, i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za
hranu! Oni koji vjeruju u tu dijetu pouavaju kako e ljudi biti najzdraviji budu li se
hranili u skladu s Biblijom i bili vegetarijanci. Ima li pravih kranskih terapija?
esto od krana sluamo o postignutim uspjesima, koji potiu sudjelovanje u
praksama alternativne medicine. Neki krani tvrde da su pronali osobit nain za
izljeenje ili suzbijanje raka.
4
Jedan je istaknuti kranski autor pisao o blagodatima
neke alternativne terapije za lijeenje raka, koja je dostupna samo u Europi.
5
Prove-
dena su vrlo sloena istraivanja o djelotvornosti molitve za iscjeljenje. U najugled-
nijim medicinskim asopisima objavljuju se istraivanja o utjecaju duhovnosti i vjere
na zdravlje.
6
Neki krani danas tvrde kako je mo molitve dokazana iznimnim i ne-
porecivim rezultatima znanstvenih istraivanja.
7
Je li uistinu tako, i znai li to da se
molitva moe smatrati terapijom? Obojica vrsto vjerujemo u mo molitve koja se
spominje u Bibliji, ali nismo sigurni da bi se to uvjerenje trebalo potvrivati znans-
tvenim istraivanjima. To emo pitanje razmotriti u odjeljku Molitva za iscjeljenje.
NIH zapoinje s procjenom alternativnih
naina lijeenja
Godine 1992. National Institutes of Health (Ameriki zdravstveni instituti) zapoeli
su s ocjenjivanjem alternativnih medicinskih terapija i osnovali Odjel za alternativnu
medicinu (koji se od tada naziva Nacionalnim centrom za komplementarnu i alter-
nativnu medicinu, NCKAM). Njegov je budet porastao s 2 milijuna dolara, koliko je
iznosio 1992. godine, na 50 milijuna do 1999., te na 123 milijuna dolara 2005.
8

godine. Mnogim su se istaknutim sveuilitima i velikim medicinskim centrima do-
djeljivale velike potpore, kako bi se potaknulo istraivanje i pouavanje alternativne
medicine. Mnogi medicinski fakulteti i kole za medicinske sestre u nastavnom
programu imaju i teajeve iz alternativnih terapija.
Mnogo je novih asopisa za alternativnu medicinu pokrenuto krajem devede-
setih godina. Glavna baza podataka o medicinskim publikacijama (PubMed) s ko-
mentarima korisnika navodi dvanaest asopisa, a znamo za jo najmanje etiri, ko-
jih su glavni itatelji lijenici i ostali zdravstveni radnici. I drugi ugledni asopisi

24
(primjerice Journal of American Medical Association, New England Journal of Medici-
ne, Americal Family Physician i Lancet) redovito objavljuju lanke o alternativnoj me-
dicini.
ak su i neki zdravstveni osiguravatelji poeli priznavati trokove lijeenja ne-
kim alternativnim terapijama. I nekim je zakonima zajameno da vrste lijeenja koje
plaaju osiguravatelji obuhvaaju i alternativne terapije. Ali u tom se trendu zbivaju i
neke promjene. U vicarskoj je, primjerice, 1999. godine zdravstveno osiguranje mo-
ralo obuhvaati pet komplementarnih terapija, pa tako i biljne lijekove, homeopatiju
te tradicionalnu kinesku medicinu.
9
Ali vicarska je vlada povukla tu odredbu, tvrde-
i kako alternativne terapije ne zadovoljavaju u pogledu uinkovitosti i isplativosti.
Alternativna je medicina unosan posao
Unato problemima i prijeporima oko alternativne medicine, Amerikanci, primjerice,
sve vie novca troe na alternativne lijekove.
10
Od 1997. do 2002. godine uporaba je
biljnih lijekova znatno porasla. U 2002. se godini 18,6 posto Amerikanaca lijeilo bilj-
nim lijekovima ne raunajui vitamine i dodatke prehrani koji nisu biljnog podri-
jetla.
11
U SAD-u se na biljne lijekove godinje potroi vie od 4 milijarde dolara, iako
je prodaja putem velikih trgovakih centara u 2004. g. pala za 7 posto.
12
Ne moe se
vie rei kako se proizvodi alternativne medicine prodaju na margini trita. Velik je
to biznis sa svim svojim prednostima i ogranienjima.
Rizici u alternativnoj medicini
U alternativnoj medicini ima pravih opasnosti. Pouzdavanje u nedokazane alterna-
tivne terapije moe imati tragine posljedice.
Walt je pacijenta Joea upoznao kad su ga dovezli s jakim bolovima zbog kolap-
sa kraljeaka. Magnetska je rezonanca pokazala da se rak proirio na mozak i na
kosti. ivahan Afroamerikanac Joe, otac etvero djece, ispriao je kako su mu neko-
liko godina prije toga dijagnosticirali ranu fazu raka na prostati te kako se zabrinuo
da je medicinska opcija lijeenja raka odvie invazivna i povezana s velikim tro-
kovima i rizikom.
Prijatelj ga je odveo u lokalni duan sa zdravom hranom, gdje mu je vlasnik pre-
poruio nekoliko posebnih dijeta i dodataka prehrani za koje je dokazano da lijee
rak, to veina lijenika ne zna. Joe je zatim po pomo otiao tamonjoj prak-
tikantici alternativne medicine koja mu je, i ne pregledavi ga, preporuila samo al-
ternativnu terapiju. Terapeutkinja mu je rekla kako vlada taji terapije koje ona pre-
poruuje. Tako su prolazili dani, tjedni, pa i nekoliko godina. Joe je polako poeo os-
jeati i druge simptome. Kad sam ga prvi put vidio, bio je u ranim etrdesetim go-
dinama a vie za njega nije bilo lijeka; nije bilo sretnog svretka. Mogao sam mu

25
samo ublaiti bolove, osjeaj krivnje i trpljenje te tjeiti njegovu enu, djecu i zapos-
lenike, nemono gledajui kako njegov ivot kopni. Ishod bi najvjerojatnije bio druk-
iji da se odluio za konvencionalnu terapiju. Medicinska literatura obiluje temeljito
dokumentiranim dokazima o tome da rano otkrivanje i intervencija, kad je rije o ra-
ku prostate, esto urode izljeenjem. Joe je vjerojatno prerano umro zato to se po-
uzdavao i vjerovao u nedokazane alternativne terapije, koje su mu preporuili ljudi
bez naobrazbe za medicinsko dijagnosticiranje i lijeenje. Iako su i on i ljudi koji su
mu nedokazane terapije preporuili iskreno vjerovali u alternativnu medicinu, svi su
se prevarili. Takve pripovijesti, na alost, nisu rijetke.
Jedna je istraiteljica engleskog Istranog odbora za komplementarnu medici-
nu (Research Council for Complementary Medicine) posjetila dvadeset devet trgovi-
na zdravom hranom u Londonu traei savjet za este i jake glavobolje.
13
Simptomi
su bili odabrani tako da kolovan lijenik s lakoom moe prepoznati kako je rije o
tumoru na mozgu ili nekoj drugoj, ozbiljnoj bolesti. Djelatnici u duanima sa zdra-
vom hranom istraiteljici su rekli kako joj glavobolju uzrokuju gripa, nedostatak e-
era u krvi, napetost, vrijeme ili prekomjerno naprezanje mozga. Preporuili su joj
etrdeset dvije razliite terapije, bez ikakve dosljednosti u savjetima. Ni u jednom joj
duanu nisu savjetovali da ode lijeniku.
Prigodom jednog drugog prouavanja na Havajima posjetila je etrdeset dua-
na sa zdravom hranom te rekla kako prikuplja informacije o biljnim lijekovima za svo-
ju majku, kojoj je poodmakli rak dojke ve metastazirao.
14
U 90 posto duana pre-
poruili su joj razliite proizvode za koje su tvrdili da lijee rak, iako su takve tvrdnje
protivne zakonu. Najvie su joj nudili hrskavicu morskog psa u gotovo polovini du-
ana. Poslije emo razmotriti potpuni nedostatak dokaza za tvrdnju da hrskavica
morskog psa lijei rak ili ita drugo. Zabrinjavajue je to to joj je gotovo petina dje-
latnika u tim duanima savjetovala da se ne podvrgava konvencionalnoj terapiji za
lijeenje raka, koje su dokazano uinkovite.
Mogli bismo, dakako, navesti i mnogo pripovijesti o tome kako su i veliki sustavi
konvencionalne medicine natetili pacijentima. Zagovornici alternativne medicine
vrlo spremno ih prepriavaju, beskonano raspredajui o farmaceutskim uasima
kako je, na primjer, trudnicama za ublaavanje munine propisivan talidomid, zbog
kojega su se djeca poslije raala s tekim uroenim nedostatcima, primjerice kraih
udova, ili bez ruku i nogu. Pripovijedaju o tome kako je masovno cijepljenje protiv vi-
rusa svinjske gripe u nekim primjerima za posljedicu imalo teku bolest, pa i smrt. O
ljudima koji su postali ovisni o lijeku za umirenje ili sedativu. Istiu kako su navodno
udesni lijekovi, poput Vioxxa kojim se lijeila bol uzrokovana artritisom, povueni s
trita nakon to su povezani sa smru pacijenata unato tome to su prije toga
na njima provedena kontrolirana istraivanja. Kau kako ljudi svake godine umiru
zbog bolnikih propusta i pogrjeki te zbog pogrjeno propisanih lijekova. I imaju
pravo. Konvencionalna medicina nije savrena. U zdravstvenom sustavu rade ljudi

26
koji uvijek ue i katkad grijee pa tako znaju i strano pogrijeiti.
Ali zagovornici alternativne medicine ljudima koji od njih trae savjet malokad
ili nikad ne spominju one koji su povjerovali u netone tvrdnje te nepotrebno trpjeli,
pa ak i umrli.
Ovom vas knjigom elimo osposobiti da budete mudri kao zmije u pogledu ri-
zika i dobrobiti i konvencionalne i alternativne medicine. Ne elimo da i dalje sa-
mo moete pitati: to preporuujete? ili to smatrate najboljim? elimo da i one
koji se bave konvencionalnom medicinom, i one koji prakticiraju alternativnu me-
dicinu, pitate: Kakvi dokazi potkrjepljuju to u to vjerujete, ili to to preporuujete?
elimo da nauite mudro prikupiti pouzdane informacije koje su vam potrebne da
odluujete o svojem zdravlju.
Veliki irski satiriar iz XVIII. stoljea Jonathan Swift divno je saeo nae brige:
Prijevarnost juri, a istina epa za njom; kad ljudi progledaju, stoga je ve kasno:
trenutak je proao, a prijevara je postigla svoje.
Mnogim alternativnim terapijama nedostaju
dokazi o djelotvornosti
Kad na vidjelo izie istina da za veinu alternativnih terapija ima malo vrstih kli-
nikih dokaza koji potkrjepljuju tvrdnju o njihovoj djelotvornosti i nekodljivosti, ili da
tih dokaza uope nema, veina ljudi s kojima razgovaramo zaprepasti se. Dokazi ko-
ji postoje esto su nejasni ili se temelje na istraivanjima s ozbiljnim nedostatcima.
U nekim se primjerima dokaz da je neka terapija djelotvorna temelji na prijepor-
nim tumaenjima znanstvenih teorija. Za mnoge terapije kao dokaz postoji samo
mali broj anegdotalnih izvjetaja svjedoanstava ljudi koji su se lijeili tom terapi-
jom.
Jo je gori nain na koji popularni mediji predstavljaju zbivanja u alternativnoj
medicini. im neka terapija u nekih ljudi (ili ak ivotinja) pone pokazivati dobre re-
zultate, u popularnim se medijima pone reklamirati kao da je dokazano djelotvor-
na. injenica da izvjetaj potjee od grupacije koja je za tu terapiju izravno zainte-
resirana ili da bi razlog dobrih rezultata mogla biti i sluajnost, gotovo se nikad ne
spominje. Umjesto toga, odmah se pie i govori o lijeku za rak ili za dijabetes, na te-
melju preliminarnih dokaza i pretpostavki. A ako se taj lijek nakon toga pokae ne-
uinkovitim, o tome e se vrlo malo, ili nimalo, pisati i govoriti.
Koenzim Q10 dobar je primjer takve medijske pompe. Koenzim Q10 svojedobno
je bio jedan od najpopularnijih dodataka prehrani. Lijenici i znanstvenici znaju da
je presudan initelj za stvaranje energije u svim ivim organizmima. Znaju i da stariji
ljudi te bolesnici s razliitim bolestima imaju smanjenu razinu koenzima Q10. Zato su
neki praktiari alternativne medicine zakljuili kako e oni koji ga budu uzimali u
reimu svakidanje prehrane, moda usporiti ili zaustaviti proces starenja, i sigurno

27
biti zdraviji.
Ubrzo je nekoliko popularnih knjiga tu teoriju promicalo kao injenicu. Koenzim
Q10 postao je obavezni dodatak prehrani. ak se govorilo da moe suzbiti ili ubla-
iti simptome AIDS-a, usporiti ili obrnuti proces starenja te podariti ljudima dulji i
kvalitetniji ivot.
Zatim su se poela provoditi dugotrajna, pomno kontrolirana ispitivanja. Koen-
zim Q10 pokazuje preliminarne dokaze o potencijalu za lijeenje nekih bolesti. Ali nije
lijek protiv starenja ni lijek protiv HIV-a. Tono je da presudno pridonosi energiji te
da je razina tog koenzima u nekih ljudi smanjena. Ali taj sastojak nipoto nije izvor
mladosti, kako su ga u poetku reklamirali. Zbog preranih su tvrdnji o tome bezbroj-
ni potroai potroili milijune dolara na koenzim Q10.
Alternativnim terapijama nedostaje primjerena
regulativa
Veina europskih zemalja ima stroge odredbe o proizvodnji i prodaji biljnih i ostalih
botanikih proizvoda. U Njemakoj je Savezna zdravstvena agencija (Federal Health
Agency) osnovala poznatu Komisiju E (Commission E), koja ocjenjuje nekodljivost,
djelotvornost i kvalitetu biljnih proizvoda. Iako ta agencija proizvode ne testira, od
proizvoaa se trai da podastru dokaze o njegovoj kakvoi, sigurnosti i djelotvor-
nosti. Licenca za svaki proizvod mora se obnoviti svakih pet godina.
Otkad je osnovana, Komisija E djeluje neovisno o Saveznoj zdravstvenoj agen-
ciji. Od 1978. do 1994. Komisija E pregledala je svu dokumentaciju o sigurnosti i
djelotvornosti 360 biljnih lijekova. Ti su struni izvjetaji objavljeni i dostupni su na
engleskom jeziku.
15
U zemljama s takvom regulacijom potroai mogu biti uvjereni
da su proizvodi koje kupuju kvalitetni i da nisu tetni i mogu se pouzdati u to da su
tvrdnje o tim preparatima tone.
U SAD-u, na alost, nije tako jer takvih standarda i regulative nema. Potroai
nemaju nikakvo jamstvo da proizvod nije tetan i da je djelotvoran, a esto ak ne
mogu biti sigurni ni koju koliinu biljke ili drugog aktivnog sastojka navedenog na
omotu zapravo sadri. Ta emo pitanja podrobnije razmotriti u drugom i treem
dijelu knjige, ali istraivanja su pokazala primjere u kojima
lijekovi ne sadre sastojke navedene lijekovi ne sadre sastojke navedene lijekovi ne sadre sastojke navedene lijekovi ne sadre sastojke navedene na omotu.
16

lijekovi sadre kontaminante ili farmaceutike lijekovi sadre kontaminante ili farmaceutike lijekovi sadre kontaminante ili farmaceutike lijekovi sadre kontaminante ili farmaceutike koji na omotu nisu navedeni.
17

proizvodi razliitih prizvoaa proizvodi razliitih prizvoaa proizvodi razliitih prizvoaa proizvodi razliitih prizvoaa (pa ak i istog proizvoaa) uvelike se razlikuju uvelike se razlikuju uvelike se razlikuju uvelike se razlikuju.
18

prirodni lijekovi sadre medikamente prirodni lijekovi sadre medikamente prirodni lijekovi sadre medikamente prirodni lijekovi sadre medikamente koji se inae mogu kupiti uz lijeniki
recept, a koji nisu navedeni na omotu.
19

neprihvatljivo razliite koliine aktivnih sastojaka neprihvatljivo razliite koliine aktivnih sastojaka neprihvatljivo razliite koliine aktivnih sastojaka neprihvatljivo razliite koliine aktivnih sastojaka u istom proizvodu razliitih
proizvoaa.
20

28
Los Angeles Times je, primjerice, naruio ispitivanje gospine trave, biljke za
koju je poznato da pomae protiv blagih do umjerenih oblika depresije.
21
Timesovi su
izvjestitelji kupili deset najpopularnijih vrsta lijeka u sedam razliitih maloprodajnih
lanaca te pilule dali ispitati u neovisni laboratorij.
Nalazi su bili zaprepaujui. Samo je jedna vrsta lijeka sadravala izmeu 90 i
110 posto onoga to je pisalo na ambalai (to je prema njemakim standardima
prihvatljiv standard za proizvod u legalnoj prodaji). Jedna je vrsta lijeka sadravala
samo 20 posto koliine aktivnog sastojka navedene na omotu, a dva su sadravala
za treinu vie nego to je pisalo.
U SAD-u su takvi problemi esti uglavnom zbog naina na koji je regulirana
proizvodnja prehrambenih dodataka. Za lijekove koji se kupuju s lijenikim recep-
tom ili bez njega regulativa i nadzor vrlo su strogi. Kupite li lijek u ljekarni, moete bi-
ti sigurni da ste dobili visokokvalitetan proizvod. Proizvoai moraju dokazati da je
njihov proizvod djelotvoran i nekodljiv da bi ga smjeli plasirati na trite.
Ali s prehrambenim dodatcima nije tako. The Food and Drug Administration
(FDA, Uprava za hranu i lijekove) nadgleda regulaciju lijekova, hrane i dodataka pre-
hrani. U ranim su se devedesetima u toj organizaciji zabrinuli zbog postojee regula-
tive u pogledu prehrambenih dodataka te zatraili da se postroi nadzor proizvodnje
i oznaavanja na omotima. Ali proizvoai i potroai lobirali su protiv novih mjera u
Kongresu. To je rezultiralo Zdravstvenim i edukacijskim zakonom o prehrambenim
dodatcima (Dietary Supplement Health and Education Act, DSHEA) iz 1994. godine.
Novi je zakon proirio popis proizvoda koji su priznati kao dodatci prehrani te ograni-
io ovlasti FDA u regulativi.
Prema tom zakonu, izraz dodatak prehrani obuhvaa prehrambene tvari koje
prehranu dopunjavaju vitaminima, mineralima, biljnim sastojcima te ekstraktima
takvih sastojaka. Proizvoai ne moraju podastrijeti dokaze o uinkovitosti i nekod-
ljivosti proizvoda prije reklamiranja. Da bi smjela povui neki prehrambeni dodatak
s trita, FDA mora dokazati da moe biti tetan. Zato su, unato mnogim izvjeta-
jima o tetnim uincima efedre, nastojanja da se efedra povue s trita trajala od
1997. do 2004. godine, kad je FDA u tome uspio.
22
(Proizvoa nekog novog farma-
ceutskog lijeka, naprotiv, mora dokazati da je lijek nekodljiv i djelotvoran prije nego
to ga smije prodavati na tritu.)
Prijeporno je to se tono smije tvrditi o nekom dodatku prehrani. Doputene
su openite tvrdnje da lijek pridonosi zdravlju srca ili pomae pri oputanju. Ne
smije se tvrditi kako sprjeava ili lijei bolest. Prema spomenutom Zakonu, uz takve
tvrdnje o prehrambenim dodatcima mora stajati i sljedei tekst: Ovu tvrdnju nije
potvrdila Uprava za hranu i lijekove. Svrha ovog proizvoda nije dijagnosticirati, lijei-
ti, izlijeiti ni sprijeiti bilo koju bolest.
23

Ali ini se da to upozorenje nema velikog uinka. Potroai takve proizvode sve-
jedno kupuju, vjerujui tvrdnjama proizvoaa te zanemarujui zakonsko upozo-

29
renje. A to upozorenje zapravo proizvoaima omoguuje da se lako izvuku nije-
kanjem.
Alternativne terapije i drevne ili tradicionalne
kulture
Drevne ili tradicionalne kulture s kojima su mnoge alternativne terapije povezane
promatraju se u romantinu svjetlu, a njima pripadajui ivotni stil smatra se zdra-
vijim od suvremenog, brzog naina ivota. Tvrdi se kako njihovi lijekovi, osobito biljni,
koji se u tim kulturama koriste stoljeima, ne bi bili prihvaeni da nisu djelotvorni.
Promicatelji alternativne medicine takvu terapiju na taj nain proglaavaju valja-
nom. Neki tvrde kako njihov lijek godinama suzbijaju zapadnjaki imperijalizam i ag-
resivno kransko misionarstvo. Tek se danas, kau oni, nanovo otkriva i postaje
dostupan Zapadu.
Neki gorljiviji zagovornici alternativne medicine smatraju kako je za veinu pri-
jepora oko alternativne medicine kriva zapadnjaka kultura. Tvrde kako istraivanja
o tim lijekovima nije bilo zbog pristranosti zapadnjakog zdravstvenog i farmaceut-
skog sustava. Tvrde kako farmaceutska industrija ne eli ispitivati biljne lijekove zato
to proizvode ne moe patentirati i tako na njima izdano zaraivati. Konvencio-
nalnu medicinu, tvrde, zanima jedino da zadri mo i svoj udio na tritu.
Pobornici alternativne medicine zagovaraju slobodu pojedinca da izabere lije-
enje koje eli. Argumentiraju to tvrdnjom kako bi se odgovornost za vlastito zdravlje
morala isticati i promicati tako da se pojedincu omogui vea sloboda u pitanjima
zdravstvene zatite. Sumnjiavo gledaju na institucije poput Uprave za hranu i lijeko-
ve (Food and Drug Administration, FDA) i Medicinski institut (Institute of Medicine,
IOM), koji nastoje regulirati proizvodnju alternativnih lijekova.
Duhovne terapije i krani
I povezanost s drugim kulturama moe biti zabrinjavajua, osobito kranima i osta-
lima koji ozbiljno dre do svoje religije ili do svoje vjere. Neke se alternativne terapije
temelje na obiajima i obredima koji su dugo pripadali poganskim tradicijima i dru-
gim religijskim obiajima.
Duhovnost je vana za mnoge oblike alternativne medicine. A praktiari mogu
biti predani krani ili ljudi s korjenito razliitim svjetonazorom od onoga koji se te-
melji na Bibliji. Iste se rijei katkad koriste s potpuno razliitim znaenjem. Molitvu,
primjerice, mogu preporuiti razliiti terapeuti, ali pritom mislei na neto potpuno
razliito. Opravdana je zabrinutost da neki oblici alterativne medicine mogu biti
sredstva promicanja drukijih religijskih motrita, protivnih kranstvu. Nekoliko ih
ak obuhvaa i okultne prakse. Neki praktiari alternativne medicine vjeruju kako

30
pacijentima ne mogu pomoi ako ih najprije ne uvedu u neki od drevnih vjerskih sus-
tava Istoka ili New Agea. To e krane dovesti u dvojbu.
Moda su od prijatelja uli anegdotalna izvjea o tome da amanizam bez lije-
kova ublaava artritine bolove, da se terapeutskim dodirom moe ubrzati iscjelje-
nje tekih opeklina ili da reiki lijei kronine bolesti. Te su prie pozitivne. Nitko ne
spominje duhovnu stranu koju bi lijeenje moglo imati. Jesu li te terapije neopasne?
Jer za terapeutski se dodir, primjerice, na prvi pogled ini da je povezan s biblijskim
polaganjem ruku na bolesnike iako se pacijenta zapravo ne dodiruje. Praktiari tvr-
de kako s tim postupkom ne povezuju nita religijsko. Pa ipak, mediciska sestra ko-
ja je pridonijela irenju tog naina lijeenja je budistica, koja je tvrdila kako se tera-
peutski dodir zasniva na trima glavnim naelima budistikog uenja.
24
Gotovo se jed-
naka takva praksa, utemeljena na lijeenju energijom, na lijeenju pranom, moe
nai i u okultnim tradicijama. Oko takvih se terapija ak ni krani ne slau. Neki ka-
u da su protivne biblijskom uenju. Upozoravaju kako mogu dovesti do sudjelo-
vanja u okultizmu. Ali drugi pouavaju kako svako iscjeljenje u konanici dolazi od
Boga. Istiu kako su Isusa nazivali Velikim lijenikom. U dananje bismo doba, tvrde
oni, Isusa smatrali alternativnim iscjeliteljem. Ali oba ta miljenja ne mogu biti to-
na, zar ne? O tome valja poneto rei. Jedno je od sredinjih uenja New Agea da je
svaka duhovnost dobra te da nijedan oblik duhovnosti nije bolji od drugoga.
25
To je
opreno biblijskoj poruci o tome kako su mnoge nevolje, izravno ili neizravno, pos-
ljedica sukoba izmeu dobrih i zlih duhovnih sila. Pavao je u Poslanici Efeanima
6,12 napisao: Jer nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovnitava, pro-
tiv Vlasti, protiv upravljaa ovoga mranoga svijeta, protiv zlih duhova po nebesi-
ma (o tome e vie rijei biti u treem poglavlju).
Otvorenost prema duhovnome, koju mnogi u alternativnoj zajednici zagova-
raju, moe ljude izloiti obiajima i duhovnim biima iji je glavni cilj ljudima natetiti
i odvratiti ih od Oca svemira, koji ih ljubi. Iako neki nijeu postojanje zlih duhovnih
sila, Isus je o njima esto govorio, a Biblija upozorava: Protivnik va, avao, kao ri-
ui lav obilazi traei koga da prodre (1 Petrova 5,8). Prije nego to iskuate bilo
kakvu terapiju, pomno prosudite o njezinu podrijetlu i o metodama kojima se koristi.
Kategorije terapija (Terapija je... ili Lijek je...)
Naveli smo nekoliko razliitih pitanja na koja prije iskuavanja alternativne medicine
morate doznati odgovor. Ali neemo za svaku alternativnu terapiju ili lijek morati
postaviti sva pitanja. Da bismo vam pomogli usredotoiti se na ono to morate doz-
nati, osmislili smo est kategorija. U drugom i treem dijelu knjige njima emo se
koristiti pri procjeni pojedinanih alternativnih terapija i lijekova. Sustav nije isklju-
iv, pa se neke terapije i lijekovi mogu svrstati u nekoliko kategorija.

31
1. 1. 1. 1. Konvencionalne terapije Konvencionalne terapije Konvencionalne terapije Konvencionalne terapije
Konvencionalne su terapije i lijekovi oni koje najvre povezujemo s lijenicima, bol-
nicama i suvremenim zdravstvenim sustavima Zapada. Konvencionalna je medicina
usredotoena na primjenu farmaceutika, kirurgije, tehnologije i fizikih sredstava
radi preveniranja, dijagnosticiranja i lijeenja bolesti. Takve terapije rutinski primje-
njuju lijenici kolovani na Zapadu, ili ih pouavaju na gotovo svim medicinskim fa-
kultetima. Alternativne terapije i lijekovi u tu kategoriju prelaze onda kad dosegnu
dostatan broj kvalitetnih istraivanja koja dokazuju da su korisne i nekodljive, te
kad ih velik broj konvencionalnih zdravstvenih radnika preporuuje kao terapiju.
2. Komplementarne terapije Komplementarne terapije Komplementarne terapije Komplementarne terapije
Komplementarne su terapije i lijekovi oni koje uglavnom ne primjenjuju lijenici ko-
lovani na Zapadu, niti se o njima pouava (ili se samo djelomice pouava) na veini
medicinskih fakulteta. Primarna im svrha nije lijeenje bolesti, ve poboljanje zdrav-
lja i prevencija bolesti. Mnogima se od njih nastoji postii ugodu i smanjiti stres. Ne-
ke su od najpopularnijih komplementarnih terapija razliiti naini prehrane, tjelo-
vjeba, smanjenje stresa, teajevi o braku i odgoju djece, skupine za potporu, masa-
a, molitva i duhovnost. Mnogi bi rekli kako neke od njih primjerice molitva ili bra-
ni savjeti uope nisu terapija. Zdrav razum i sve brojniji dokazi utemeljeni na istra-
ivanjima pokazuju da je sve to vano za zdrav nain ivota i prevenciju bolesti. Ali ti
su initelji esto obuhvaeni raspravama o alternativnoj medicini, pa smo ih zato
svrstali u tu kategoriju. Svaku emo terapiju povezanu s duhovnou svrstati u petu
kategoriju.
3. 3. 3. 3. Znanstveno nedokazane terapije Znanstveno nedokazane terapije Znanstveno nedokazane terapije Znanstveno nedokazane terapije
Znanstveno su nedokazane one terapije koje nisu podvrgnute ak ni najtemeljnijem
testiranju potrebnom za znanstveno dokazivanje uinkovitosti i sigurnosti. Ali ne mo-
ramo ih odmah odbaciti zato to se ne temelje na dokazanim znanstvenim nae-
lima. esto se spominje ona stara nejednadba da odsutnost dokaza o uinku nije
jednaka dokazu o odsutnosti uinka.
26
Iako je to tono, ta je nejednadba zapravo
nastala u vezi sa tetnim djelovanjima. Katkad se dokazi o nanesenoj teti pojave
polako, tek nakon to se nekim proizvodom koristilo mnogo ljudi. U tu kategoriju spa-
daju mnogi biljni lijekovi. Terapije i lijekovi iz te kategorije openito se ne mogu pre-
poruiti zbog nedostatka dokaza. Ali katkad je primjereno iskuati terapiju za koju
ima poneto dokaza o djelotvornosti, ako nema dokaza da je tetna, i ako nije pres-
kupa. Svim znanstveno nedokazanim terapijama pristupajte oprezno!
4. 4. 4. 4. Znanstveno upitne teorije Znanstveno upitne teorije Znanstveno upitne teorije Znanstveno upitne teorije
Znanstveno upitne teorije i lijekovi temelje se na teorijama i naelima suprotnima
opeprihvaenim znanstvenim vjerovanjima i nemaju dokaza, ili imaju malo dokaza
za svoje tvrdnje. Toj kategoriji pripadaju terapije za koje se dokazalo da nisu djelo-
tvorne, te da su ak i tetne.

32
Homeopatiju smo, primjerice, svrstali ne samo u nedokazane, ve u znanstve-
no upitne, zbog teorije na kojoj se zasniva. Homeopatski se lijekovi pripravljaju vie-
strukim razrjeivanjem i trenjom razliitih biljnih i mineralnih sastojaka. Homeopati
pripravke u nekim primjerima toliko razrijede da u njima ne ostane nijedna molekula
aktivnog sastojka. U konanoj otopini nema nimalo poetne tvari, a homeopati
ipak tvrde da vrlo snano djeluje. To je suprotno znanstvenoj injenici da lijek na tije-
lo djeluje to slabije to je njegova koncentracija slabija.
Skeptini smo u pogledu znanstveno upitnih terapija i ne preporuujemo ih. Ali
priznajemo kako ima izgleda da takva terapija korisno djeluje s pomou nekog ne-
poznatog mehanizma, pa smo spremni pomno preispitati kvalitetne dokaze i o djelo-
tvornosti i nekodljivosti takve terapije. Samo tada, na temelju takvih dokaza, raz-
motrit emo mogunost da preporuimo primjenu znanstveno upitne terapije.
5. 5. 5. 5. Duhovne terapije Duhovne terapije Duhovne terapije Duhovne terapije
Duhovne nas terapije vode u podruuje alternativne medicine koje je kranima i
drugim vjernicima vrlo prijeporno. Ipak, mnoge se knjige o alternativnoj medicini ne
bave tim vanim pitanjem. Energetska je medicina, primjerice, opi naziv za razliite
prakse utemeljene na takozvanoj ivotnoj energiji. Ta je ivotna energija netjelesna i
univerzalna. Istinsko zdravlje, kau praktiari, posljedica je ravnomjernog protoka
energije tijelom i nesmetane izmjene te energije s okolinom.
Manje emo (u drugome dijelu knjige) razmatrati tonost takvih vjerovanja, a vi-
e se baviti injenicom da imaju duboke duhovne i religijske korijene, to promica-
telji terapija izniklih iz tih vjerovanja esto ne priznaju. Na njima su utemeljene naj-
razliitije terapije terapeutski dodir, reiki, refleksologija, ajurvedska medicina De-
epaka Chopre, iscjeliteljske rijei Larryja Dosseya, i mnoge druge.
Takve terapije potiu vana vjerska pitanja i trae teoloku prosudbu ak i vi-
e od znanstvenog ispitivanja. Zato smo ih svrstali u zasebnu kategoriju. Katkad nije
posve jasno kamo pripadaju, jer se neke terapije mogu primjenjivati na razliite na-
ine. Vjebe kontroliranog disanja, primjerice, mogu biti dijelom duhovne terapije
kao to je joga, ili potpuno nepovezane s duhovnou (kao, primjerice, u Lamazeo-
vom pristupu porodu). Vano je znati u kakvom se kontekstu javljaju i kako o tera-
pijama duhovno prosuivati. Krani su pozvani prosuivati o svakom duhu, pa
prema tome i o svakom duhovnom uenju i tvrdnji. Mjerilo je jasno iskazano u Prvoj
Ivanovoj poslanici 4,1-3:
Ljubljeni, ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove jesu li od Boga,
jer su mnogi lani proroci izili u svijet. Po ovom prepoznajete Duha Bojega:
svaki duh koji ispovijeda da je Isus Krist doao u tijelu, od Boga je. A nijedan
duh koji ne ispovijeda takva Isusa, nije od Boga: on je Antikristov, a za nj ste
uli da dolazi i sad je ve na svijetu.


33
6. 6. 6. 6. Nadrilijenitvo ili prijevara Nadrilijenitvo ili prijevara Nadrilijenitvo ili prijevara Nadrilijenitvo ili prijevara
Lane tvrdnje, nedokazani proizvodi i proizvodi koji su dokazano neuinkoviti ili tet-
ni, ljudima kradu novac, pouzdanje, a esto i zdravlje. alosna je istina da su neki
pojedinci u stanju i hotimice varati ljude u pogledu uinkovitosti nekog proizvoda, sa-
mo da bi zaraivali. To je prijevara.
Gotovo je jednako tako loe i kad ljudi reklamiraju neto to zaista smatraju vri-
jednim, iako to nije tono. To je nadrilijenitvo.
U petome emo poglavlju navesti primjere nadrilijenitva i prijevare. Navest e-
mo i neke upozoravajue znakove, na koje valja paziti kako biste se zatitili od tak-
vih nevolja.
Kako procijeniti alternativnu terapiju
Veina je ljudi, pa i lijenika, zbunjena i frustrirana u pogledu alternativne medicine.
Bolesnici ne ele voditi filozofske i politike rasprave, ve ele olakanje. Ne ele pro-
turjene informacije, nego pouzdano vodstvo. ele znati kako ispravno postupati.
Krani svojim postupcima ele ugoditi i Bogu, temeljiti svoje vjerovanje na njegovoj
Rijei, na Bibliji, te odraavati Boju narav pri odluivanju i postupanju. Pri razmat-
ranju bismo morali znati zato se nekom terapijom i lijekom koristimo ili zato se
njima ne koristimo. Moramo znati da je neki konkretni lijek djelotvoran, ali i to da
uglavnom nije tetan. Da bismo savjesno raspolagali svojim novcem, moramo znati
jesu li na ambalai navedeni toni i pouzdani podatci. Preporuke i iskustva drugih
ljudi mogu imati vanu ulogu u toj procjeni, ali nisu dovoljni.
Lijek bismo morali procijeniti i s motrita investicije ili raspolaganja imovi-
nom. Raspolaemo ogranienom koliinom vremena i novca. Ne smijemo ih rasi-
pati. Krani su osobito pozvani razborito raspolagati onim to imaju. Isus je upitao:
Ako dakle ne bijaste vjerni u nepotenom bogatstvu, tko li e vam istinsko povje-
riti? I ako u tuem ne bijaste vjerni, tko li e vam vae dati? (Luka 16,11-12). Svi
bismo morali ispitati koliko su tone tvrdnje o lijeku to emo ga unositi u svoje
tijelo, kakva je terapija kojoj emo ga podvrgnuti, te kakvi su izljeitelji u koje se po-
uzdajemo. Zar ne znate? Tijelo vae hram je Duha Svetoga koji je u vama, koga
imate od Boga, te niste svoji. Jer kupljeni ste otkupninom. Proslavite dakle Boga u
tijelu svojem! (1 Korinanima 6, 19-20). Za to je potrebno prikupiti medicinski i po-
uzdane i biblijski utemeljene informacije, prosuditi o mogunostima, zatraiti raz-
borit savjet, pomno se moliti te pri odluivanju nastojati doznati to vie i postupiti
mudro. Osobito istiemo da tako valja postupati bez obzira na to kanite li se lijeiti
konvencionalnom ili alternativnom medicinom. Jer i kad je rije o jednoj, i kad je ri-
je o drugoj, ima ljudi koji se u nekoga ili neto slijepo pouzdaju za izljeenje samo
zato to ih je sluaj do toga nanio.
Ova je knjiga osmiljena tako da vam pomogne donositi pouzdane odluke. U

34
sljedea emo vas dva poglavlja upoznati s nekim od najvanijih naela koja e vam
to omoguiti. Najprije emo razmotriti na koji nain medicinska znanost utvruje to
je djelotvorno i nekodljivo (s pristupom utemeljenim na dokazima). Zatim emo raz-
motriti kako Biblija prosuuje o duhovnim dimenzijama (s pristupom utemeljenim
na vjeri). Ta smo naela primijenili na pojedinane terapije i lijekove navedene u knji-
zi. Navest emo injenice poteno, nepristrano, to objektivnije moemo.
Na vaoj smo strani. Cilj nam je pomoi vam da mudro odluujete. Nai savjeti
i preporuke nisu samo utemeljeni na dokazima i medicinski pouzdani, ve su i bib-
lijski utemeljeni.

1. poglavlje: Lijeenje alternativnom medicinom

1. Patricia M. Barnes, Eve Powell-Griner, Kim McFann i Richard L. Nahin: Complementary and Alternative
Medicine Use Among Adults: United States, 2002, Advance Data from Vital and Health Statistics 343 ( 27.
svibnja 2004.). U.S. Department of Health and Human Servi- ces: www.cdc.gov/nchs/data/ad/ad343.pdf (13.
rujna 2005.).
2. Iris R. Bell, Opher Caspi, Gary E. R. Schwartz, Kathryn L. Grant, Tracy W. Gaudet, David Rychener, Victoria
Maizes, i Andrew Weil: Integrative medicine and systemic outcomes
research: issues in the emergence of a new model for primary health care, Archives of Internal Medicine 162, br.
2 (sijeanj 2002.), str. 133 140.
3. PR Newswire, New Safe, No Worry Medicines (TM) From EuroPharma Deliver Results Without Side Effects;
Homeopathy a Growing Healthcare Movement Posting 46.5% Sales Increase in 2002 (17. srpnja 2003.).
HighBeam Research: www.highbeam.com (23. rujna 2005.).
4. Anne E. Frhm i David J. Frhm: A Cancer Battle Plan: Six Strategies for Beating Cancer from a Recovered
Hopeless Case (Pion Press, Colorado Springs, Colorado, 1992.)
5. Larry Burkett i Michael E. Taylor: Damaged But Not Broken: A Personal Testimony of How to Deal With the Impact of Cancer
(Moody, Chicago, 1996.) ); Larry Burkett: Nothing to Fear: The Key to Cancer Survival (Moody, Chicago, 2003.).

6. Harold G. Koenig, Michael E. McCullough i David B. Larson: Handbook of Religion and Health (Oxford University Press, Oxford,
2001.).
7. Reginald Cherry: Healing Prayer (Thomas Nelson, Nashville:, 1999.), str. xiv.
8. NCCAM: NCCAM Funding: Appropriations History. National Center for Complementary and Alternative Medicine: http://
nccam.nih.gov/about/appropriations/index.htm (23. rujna 2005.).
9. Swissinfo: Voters to Decide on Alternative Medicine (16. rujna 2005.). Neue Zrcher Zeitung: www.nzz.ch/2005/09/16/
eng/article6088911.html (23. rujna 2005.).
10. David M. Eisenberg, Roger B. Davis, Susan L. Ettner, Scott Appel, Sonja Wilkey, Maria Van Rompay i Ronald C. Kessler:
Trends in Alternative Medicine Use in the United States, Journal of the American Medical Association 280, br. 18 (11.
studenoga 1998.), str. 1569 1575.

35

11. Hilary A. Tindle, Roger B. Davis, Russell S. Phillips i David E. Eisenberg, Trends in Use of Complementary and Alternative
Medicine by US Adults: 1997 2002, Alternative Therapies in Health and Medicine 11, br. 1 (sijeanj veljaa 2005.), str. 42
49.
12. Mark Blumenthal: Herb Sales Down 7.4 Percent in Mainstream Market; Garlic Is Top-Selling Herb; Herb Combinations See
Increase, HerbalGram 66 (2005.), str. 63.
13. A. J. Vickers, R. W. Rees i A. Robin: Advice Given by Health Food Shops: Is It Clinically Safe? Journal of the Royal College of
Physicians of London 32, br. 5 (rujan/listopad 1998.), str. 426-428.
14. Carolyn Cook Gotay i Daniella Dumitriu: Health Food Store Recommendations for Breast Cancer Patients, Archives of
Family Medicine 9, br. 8 (kolovoz 2000.), str. 692-699.
15. Mark Blumenthal, ur.: The Complete German Commission E Monographs, Therapeutic Guide to Herbal Medicines (American
Botanical Council, Austin, Texas, 1998.)
16. J. Parasrampurra, K. Schwartz i R. Petesch, Quality Control of Dehydroepiandrosterone Dietary Supplement
Products, Journal of the American Medical Association 280, br. 18 (11. studenoga 1998.), str. 1565.
17. Donald M. Marcus i Arthur P. Grollman: Botanical Medicines The Need for New Regulations, New England Journal of
Medicine 347, br. 25 (19. prosinca 2002.), str. 2073 2076.
19. Edward W. Boyer, Susan Kearney, Michael W. Shannon, Lawrence Quang, Alan Woolf i Kathi Kemper: Poisoning
From a Dietary Supplement Administered During Hospitalization, Pediatrics 109, br. 3 (oujak 2002.), str. 49 51.
20. Walter L. Larimore and Dnal P. OMathna: Quality Assessment Programs for Dietary Supplements, Annals of
Pharmacotherapy 37, br. 6 (lipanj 2003.), str. str. 893 898.
21. Terence Monmaney: Remedy's U.S. Sales Zoom, But Quality Control Lags, Los Angeles Times (31. kolovoza 1998.),
www.biopsychiatry.com/hypericum.html (20.rujna 1999.)
18. B. G. Gurley, P. Wang i S. F. Gardner: Ephedrine-type Alkaloid Content of Nutritional Supplements Containing Ephedra
sinica (Ma-huang) as Determined by High Performance Liquid Chromatography, Journal of Pharmaceutical Sciences 87, br. 12
(prosinac 1998.), 1547-1553.
22. FDA: Sales of Supplements Containing Ephedrine Alkaloids (Ephedra) Prohibited. Aurirano 12. travnja 2004. U.S. Food
and Drug Administration: www.fda.gov/oc/initiatives/ephedra/february2004 (26. rujna 2005.).
23. U.S. Congress: Dietary Supplement Health and Education Act of 1994; Public Law 103-417; 103rd Congress. Potvren
25. listopada 1994. U.S. Food and Drug Administration:
www.fda.gov/opacom/laws/dshea.html (26. rujna 2005).
24. Robert Calvert: Dolores Krieger, Ph.D. i Her Therapeutic Touch, Massage 47 (sijeanj/veljaa 1994.), str. 56 60.

25. John P. Newport: The New Age Movement and the Biblical Worldview: Conflict and Dialogue (Eerdmans, Grand Rapids,
1998.).
26. Edzard Ernst: Absence of Evidence . . . FACT: Focus on Alternative and Complementary Therapies 10, br. 3 (rujan 2005.),
str. 165 166.

37

2. POGLAVLJE
PRISTUP LIJEENJU
UTEMELJEN NA
DOKAZIMA

Z
dravstvenoj se skrbi pristupa na temelju dokaza ako se preporuke i odluke te-
melje na rezultatima dobro provedenih istraivanja. Znanost dokaze cijeni vi-
e nego miljenja. Znanstvena istraivanja daju najbolje dokaze za mnogo to-
ga (ali ne i za sve) o emu se u medicini mora odluivati. Ono to znanost razlikuje
od ostalih vrsta istraivanja jest to to su joj najvanije objektivne informacije
primjerice, injenice koje se mogu promatrati i ponovljivi pokusi.
Znanost je razvila metodu traganja za istinom o fizikom svijetu za koju je po-
trebno objektivno testiranje ideja. Teorije u idealnom sluaju proizlaze iz opaanja, a
ne iz prijanjih uvjerenja i pretpostavki. Teorije se mijenjaju i odbacuju ako injenice
proturjee prijanjim podatcima ili ih proiruju.
Rezultate je vano provjeriti pokusima koje e i drugi moi ponoviti, da se vidi
hoe li rezultati biti dosljedni, ili su samo sluajno dobiveni.
U posljednjih se nekoliko stoljea provodilo nekoliko vrsta istraivanja radi stje-
canja dokaza na temelju kojih se o zdravlju moe odluivati. Svakim se istraiva-
njem dolo do vanih podataka. Ali svako se od njih bavilo razliitim pitanjem o ne-

38
koj terapiji ili lijeku. Nastojimo li procijeniti podupiru li istraivanja njihovu djelotvor-
nost, vano je znati po emu se razliiti tipovi istraivanja razlikuju. Nacionalni cen-
tar za komplementarnu i alternativnu medicinu (The National Center for Comple-
mentary and Alternative Medicine) potvruje da se dokazi o djelotvornosti terapija
mogu hijerarhijski svrstati. Sljedea je prilagoena tablica preuzeta iz Centrova Pe-
togodinjeg stratekog plana.
1

Randomizirani kontrolirani pokusi
Randomizirani kontrolirani pokus smatra se zlatnim standardom za ispitivanja ko-
jima se mjeri djelotvornost i nekodljivost terapija i lijekova. U XIX. i XX. stoljeu lije-
nici i ostali znanstvenici uvidjeli su da se kontroliranim klinikim pokusima dolazi
do najboljih dokaza o djelotvornosti i nekodljivosti. Izraz kontrolna skupina koristi
se za jednu ili vie skupina ispitanika kojima se ne daje testirani lijek ili terapija, ve
neto drugo. Katkad je to placebo (primjerice pilula koja sadrava eer), katkad uo-
biajena terapija, a katkad nita (samo se oponaa normalna aktivnost). Kontro-
lirana studija moe imati vie od jedne kontrolne skupine. Svrha je kontroliranih kli-
nikih pokusa utvrditi je li neka terapija korisna, ili djeluje samo s pomou placebo
uinka.
Do XX. su stoljea znanstvenici nauili kako je u pokusu vano nadzirati to vie
initelja. Studija o lijekovima kojima se lijeila angina pectoris (bol uzrokovana sra-
nim tegobama) znatno je pridonijela razvoju istraivanja.
2
Svi su ispitanici dobivali
ksantinske alkaloide, koji sadre kofein.
Dva druga ksantina, teobromin i aminofilin, naveliko su se koristili za lijeenje
angine pectoris jo od 1895. godine gotovo ih je svaki srani bolesnik uzimao. Ali
lijenik i znanstvenik Harry Gold sumnjao je u njihovu djelotvornost te je poeo pro-
voditi pokuse pri kojima je nekim pacijentima davao lijek, a nekima pilulu s lakto-
zom (ili eerom i laktozom). To je bio jednostruko slijepi pokus. Pacijenti nisu znali
Hijerarhijski poredak dokaza Vrsta istraivanja
Veliki randomizirani kontrolirani pokus
Mali randomizirani kontrolirani pokus
Nekontrolirani pokusi
Promatrako istraivanje
Analiza sluaja
Anegdotalna opaanja
Najbolji

Najloiji
PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA

39
koju su pilulu popili, ali lijenici koji su ih testirali jesu.
Nakon vie od dvije godine lijeenja, Gold i njegov kolega Nathanikel Kwit opa-
zili su da pacijenti na pitanje o intenzitetu bolova daju kontradiktorne odgovore. Kad
su to poblie prouili, otkrili su da lijenici pacijentima postavljaju pomalo razliita pi-
tanja, ovisno o tome primaju li ksantin ili kontrolni lijek. Tako ih navodei pitanjima,
zapravo su utjecali na rezultate, te uzrokovali pogrjeke.
Gold i Kwit promijenili su metodologiju, tako da lijenici vie nisu znali koji paci-
jenti piju koju pilulu. Bio je to prvi primjer klinikog pokusa pri kojemu ni pacijenti ni
lijenici nisu znali koji je lijek posrijedi. Takva je vrsta kontrolirane studije poslije do-
bila naziv dvostruko slijepa studija jer su i pacijent i lijenik slijepi u pogledu to-
ga dobiva li pacijent aktivni lijek ili neaktivnu intervenciju.
Kwit je saeo bit te metode: Potkraj studije zakljuili smo da lijenik ne mora
znati to daje, pacijent ne mora znati to prima, a ni ispitiva ne mora znati tko je
to primio.
3
Kad je uveden taj novi kontrolni element, istraivanje je nadalje poka-
zalo kako ksantin nije u lijeenju angine pectoris nimalo djelotvorniji od eerne pi-
lule, a to su pokazale i kasnije studije.
Mnoga druga istraivanja pokazala su kako pacijenti imaju zadivljujuu sposob-
nost da otkriju oekuju li lijenici da njihovo lijeenje bude uspjeno. Istraivai na
neki nain nehotice, ili ak podsvjesno, svoju spoznaju i oekivanja prenose na paci-
jenta. To mogu initi na vrlo istanan nain, izrazom lica, kretnjama tijela, tonom gla-
sa.
4
Ljudi se razlikuju po sposobnosti da itaju te znakove, koja je dokazana ak i u
ivotinja. Zato radi postizanja najboljih rezultata pri istraivanju ispitivai ne smiju
znati, ili moraju biti slijepi u pogledu terapije koju pacijenti primaju. To je bit dvos-
truko slijepog klinikog testiranja. Istraivanje je tijekom godina potvrdilo kako je
mnogo vjerojatnije da e se toni rezultati postii dvostruko slijepim kontroliranim
pokusom, nego jednostruko slijepim kontroliranim pokusom a i jedno i drugo vje-
rojatno e dati mnogo tonije rezultate od promatrakog istraivanja i analize slua-
ja.
Randomizacijom se postiu toniji rezultati
Prvi je randomizirani kliniki pokus proveden na pacijentima s tuberkulozom, otpri-
like u isto doba kad i Goldovo istraivanje s pacijentima koji su imali anginu pec-
toris. U XIX. je stoljeu svaka sedma smrt bila uzrokovana tuberkulozom. Mnoge su
razliite lijekove hvalili da lijee tuberkulozu, ali se naknadno pokazalo da slabo po-
mau. Sve do 1940-tih godina tuberkuloza plua standardno se lijeila tako da se
hotimice izazove kolaps jednog plunog krila; ako su oba bila inficirana, jedini je na-
in lijeenja bilo leanje u postelji.
5

Sir Austin Bradford Hill esto se spominje kao otac klinikih pokusa jer je utje-
cao na klinika istraivanja. Za Drugog se svjetskog rata zarazio tuberkulozom i

40
imao je tu sreu da je preivio. Pet je godina bio teko bolestan te zato nije uspio
ostvariti svoj san i zavriti medicinski fakultet. Ljubav prema medicini navela ga je
da studira statistiku, a statistiko je znanje na medicinska pitanja primjenjivao kao
epidemiolog. Epidemiologija se bavi prouavanjem uestalosti neke bolesti u popu-
lacijama i initeljima koji pridonose poveanju ili smanjenju te uestalosti.
Hill se zanimao za prouavanje tuberkuloze i bio je lan Britanskog medicin-
skog istraivakog vijea (British Medical Research Council) kad se pojavilo izvjee
o djelotvornosti novog lijeka streptomicina u lijeenju tuberkuloze. Vijee je osmislilo
kliniki pokus za streptomicin, koristei se Hillovim strunim znanjem iz statistike.
6

Istraivai su u to doba poinjali shvaati kako je poeljno da ispitanici u kontrolnoj
skupini budu vrlo slini onima u skupini koja prima testirani lijek, jer bi razlika inae
mogla uzrokovati drukije rezultate.
7
Ako su, primjerice, u jednoj skupini uglavnom
mlai ljudi, a u drugoj uglavnom stariji, razliiti bi rezultati mogli biti posljedica dob-
ne razlike, a ne djelotvornosti lijeka. Takvi se ostali initelji (primjerice, dob, spol i
ekonomski status) nazivaju zbunjujuim varijablama. Najbolji nain da se takve raz-
like meu skupinama izbjegnu je nasumini (ili arbitrarni) odabir ispitanika u skupi-
nama i koritenje statistikih metoda radi provjeravanja jesu li skupine sline u sva-
kom poznatom i relevantnom pogledu.
Danas se takvo nasumino odabiranje temelji na raunalno dobivenim nasu-
minim alokacijskim tablicama. Istraivai ne mogu birati koji e pacijenti zavriti u
kojoj skupini. To se najbolje obavlja tako da pacijente rasporedi netko tko ih nije ni vi-
dio te da ispitivaima tek poslije zavretka pokusa kae tko je bio u kojoj skupini.
Ustanovljeno je da je korisnost terapije pri istraivanjima koja nisu bila pravilno ran-
domizirana u prosjeku bila precijenjena za 41 posto.
8

Hillov je pokus sa streptomicinom pokazao da je vano nasumino odabrati koji
e ispitanici biti u kojoj skupini. U njegovom je pokusu jedna skupina dobivala injek-
cije streptomicina i odmarala se u postelji, a druga se skupina samo odmarala u
postelji. Istraivanje bi bilo znanstveno kvalitetnije da su ispitanicima u drugoj sku-
pini davali injekcije bez aktivnog lijeka. Ali obzirnost katkad mora biti vanija od
znanstvenih pitanja. Streptomicin su ispitanici dobivali etirima intramuskularnim
injekcijama na dan u razdoblju od est mjeseci. To ih je boljelo. Davati pacijentima
toliko bolnih injekcija koje im nee koristiti smatralo se neprimjerenim. Znanstvenici
su smatrali kako je znanstvena korist manje vana od etikog pitanja izbjegavanja
nepotrebne boli i neugode.
Pacijenti su oito znali kojoj skupini pripadaju. Istraivai su to kompenzirali ti-
me to to nisu znali radiolozi koji su oitavali rendgenske snimke i lijenici koji su ih
kliniki procjenjivali. Rezultati su pokazali da je u skupini koja je primala strepto-
micin stopa smrtnosti bila upola manja, a postotak napretka gotovo dvostruko vei.
Tako je taj pokus postao vanim dokazom za djelotvornost rane primjene antibio-
tika, a i donio nove spoznaje u pogledu organiziranja znanstvenih istraivanja.

41
Jaki placebo uinak
Utjecaj pacijentova vjerovanja i utjecaj lijenikova ophoenja prema pacijentu na
oporavak esto se naziva placebo uinkom. On ima vanu i esto korisnu ulogu u
svim oblicima medicinske i kirurke skrbi. Neki su povjesniari medicine ak zaklju-
ili kako je povijest medicine uglavnom povijest placebo efekta. To objanjava zato
ljudi ak i danas kau da se od kojekakvih terapija osjeaju bolje ak i kad je rije
o obmani. Randomiziranim se kontroliranim pokusima ustanovljava je li neka terapi-
ja zaista djelotvorna, ili djeluje zbog placebo uinka.
Placebo i placebo efekti razliito se definiraju. Placebo je tableta, injekcija ili
postupak (ili dio postupka) koji u pacijenta potakne blagotvornu reakciju a da sm
ni na koji poznati nain konkretno ne djeluje na tijelo. Moda se pacijent oporavi jer
mu je lijenik ulio nadu. Ili vjeruje da e ga tableta ili injekcija izlijeiti, iako nemaju
takva djelovanja.
Istraivanja ve dugo upuuju na vanu ulogu placebo uinka. Struni i ugledni
lijenik iz Nove Engleske Elisha Perkins (1741.-1799.) tvrdio je kako mnoge bolne bo-
lesti lijei koristei se metalnim ipkama (koje su nazvane Perkinsonovim ipkama).
9

Perkins je tvrdio kako njegove ipke djeluju zbog magnetskih svojstava metala. Gla-
dio bi njima bolesni dio pacijentova tijela te izvijestio o velikom uspjehu. Perkins je
bio toliko uvjeren u djelotvornost svojih ipki da je ljude otiao lijeiti u New York u
doba epidemije ute groznice, ali se i sam zarazio te umro. Ali ipke su ostale glaso-
vitima.
Jedan je drugi lijenik, John Haygarth, bio skeptian u pogledu uspjeha s me-
talnim ipkama o kojemu je izvijestio Perkins pa je osmislio pokus, koji bismo danas
nazvali kontroliranim ispitivanjem placeba. Nainio je drvene palice, obojio ih da iz-
gledaju kao da su od metala te tako dobio placebo ili prijevarno sredstvo lijeenja.
Zatim je njime tretirao pet pacijenata s reumatizmom, koristei se jedan dan Per-
kinsovim metalnim ipkama, a drugi dan drvenim tapovima. Pacijenti, koji su mislili
da ih trlja Perkinsovim ipkama, izvjetavali su o istom olakanju kad ih je lijeio dr-
venim tapovima, kao i metalnim ipkama.
Haygrathov je pokus bio demonstracija placebo efekta. Pacijentima se stanje
nije poboljalo zato to ih je gladio Perkinsovim ipkama, ve zbog sloene dinamike
placebo efekta. Faktor izljeenja... bili su pacijentova i lijenikova mata i vjera. Li-
jenikov je veliki ugled... bio dodatni initelj koji je pridonio pacijentovoj vjeri; to-
vie, to je lijenik poznatiji, to je vjerojatnije da e lijeenje biti djelotvorno.
10

Placebo uinak vjerojatno je najvaniji kontrolni aspekt u klinikim pokusima.
Prouavanje njegova djelovanja sloeno je, ali je injenica da se razlikuje ovisno o
ljudima i postupcima. Izvjetaji esto pokau da se treina poboljanja moe pripi-
sati placebu, bez obzira na to o kakvoj je terapiji rije. Ta se tvrdnja temelji na
utjecajnom lanku iz 1955.godine.
11
Autor lanka zakljuio je da placebo u prosjeku

42
djeluje u 35 posto sluajeva. Moe djelovati vie ili manje od toga.
Angina pectoris se, primjerice, u 1950-tim godinama katkad lijeila kirurkim
putem. U dvostruko slijepom istraivanju usporeen je oporavak pacijenata kojima
je srce operirano s oporavkom onih kojima su samo zarezali kou (etinost takve
vrste istraivanja danas se ozbiljno propituje i o njoj se raspravlja, ali to je druga te-
ma). Vie od polovine pacijenata na kojima je uinjena placebo operacija reklo je da
se mnogo bolje osjea bilo ih je jednako koliko i meu onima koje su uistinu ope-
rirali.
12
Nedugo nakon toga, jo je jedno istraivanje pokazalo da je u svakog pa-
cijenta koji je podvrgnut placebo operaciji zabiljeen velik napredak. Ubrzo nakon
toga od operacije zbog angine pectoris se odustalo, ali ostala je simbolom vanosti
placebo uinka.
Placeba su djelotvornija u lijeenju nekih vrsta poremeaja. Najbolje djeluju
kad je rije o bolovima, munini, depresiji i anksioznosti.
13
Dobro djeluju i na pore-
meaje povezane s krvnim tlakom i gornjim dinim putovima. Ali ini se da nisu tako
uspjena kad je rije o akutnim situacijama (primjerice o sranom infarktu) ili o de-
generativnim bolestima.
Placeba i alternativna medicina
Uvjeti u kojima placeba djeluju uglavnom su isti kao i oni u kojima se koriste alterna-
tivne terapije. Istraivanja su pokazala da su ljudi koji se koriste alternativnom me-
dicinom uglavnom zabrinutiji od ope populacije.
14
Neki ih opisuju kao vrlo zabrinu-
tim ljudima koji pomno paze na svoje tijelo i vie troe na odravanje zdravlja, iako
ih je veina prilino zdrava.
15
Ta poviena uznemirenost vrlo je vana jer placebo na
nju najjae djeluje.
16
Pozitivna interakcija izmeu pacijenata i zdravstvenih radnika
moe snano utjecati na djelovanje placebo uinka; zato veliku vanost pripisujemo
tom aspektu alternativnih terapija.
Pozitivni je placebo efekt danas mnogo prisutniji nego to mnogi zdravstveni
radnici ili javnost ele priznati. Uinak placeba ispitan je s lijekovima, biljem i osta-
lim botanikim sredstvima, kirurgijom, medicinskim postupcima, neaktivnim sastoj-
cima, psihoterapijom i dijagnostikim testovima. Ali pojam placeba esto ima ne-
gativne konotacije. Mnogi ljudi misle kako je to nekorisno, prijevarno sredstvo, koje
e lijenik pacijentu propisati kako bi mislio da uzima neto korisno, ako ne moe
nai uzroka njegovim simptomima. Misli se da se placebo daje ljudima s psihoso-
matskim bolestima (koje su samo u njihovoj glavi), kako bi ih se umirilo. (Rije pla-
cebo oblik je latinskog glagola koji znai ugoditi.)
Ali neki se pitaju je li to zapravo vano. Ako je pacijentu nakon terapije bolje, je
li vano da li mu je pomogla sama terapija, ili placebo uinak? Zagovornici proizvoda
koji su se nazivali obecalp (a koji se vie ne mogu nabaviti) nisu tako mislili. Proi-
tate li naziv unatrag, vidjet ete kako djeluje. Kad se neka biljka ili terapija dokau

43
nedjelotvornima, ljudi katkad zagovaraju njihovo daljnje koritenje radi placebo uin-
ka. Tvrde kako ne moe koditi.
Ali ako je takvo lijeenje skupo ili ako je za njega potrebna visoka strunost, a
zapravo djeluje s pomou placebo efekta, ljude se time zapravo vara i navodi da ulu-
do troe novac.
Placebo ima i svoju tamnu stranu. Placebo uinak uistinu djeluje ali katkad i
tetno.
Negativno djelovanje placeba
Ono to se izvan znanstvenih krugova obino ne spominje je obratna situacija, koja
se naziva nocebo efektom, pri kojemu je pacijentova reakcija na placebo negativna
ili loa. To spominjemo da vam pokaemo kako pacijentova reakcija moe biti ne-
predvidljiva.
U pregledima medicinskih istraivanja zakljuuje se da je gotovo etvrtina ispi-
tanika koji su uzimali placebo (primjerice eernu pilulu) spontano izvijestila o
tetnom uinku.
17
Kad su istraivai aktivno ispitali ispitanike, ak tri etvrtine ih je
posvjedoilo o najmanje jednom tetnom uinku. U nekim su istraivanjima ispita-
nici s placebom imali vie nuspojava nego oni koji su dobivali aktivni lijek. Veina je
nocebo uinaka razmjerno blaga; to su uglavnom glavobolje, pospanost, munina,
zamor i nesanica.
Mnogim se initeljima moe objasniti kako nocebo djeluje. Negativnu reakciju
moe potaknuti svako prijanje loe iskustvo u ambulanti ili u bolnici, ili neugodno is-
kustvo s bilo kojim lijekom. Vana je mo sugestije. U jednoj su studiji astmatiarima
rekli da udiu slanu vodu u spreju (fizioloku otopinu, koja je nekodljiva).
18
Kao to
se i oekivalo, u kontrolnoj skupini nije bilo poboljanja. Ali kad su ispitanicima rekli
kako tekuina sadrava supstance koje obino potaknu alergijsku reakciju, polovina
je ispitanika iskusila tekoe s disanjem. Dvanaestero ih je imalo prave astmatine
napadaje. Kad su im dali da udiu istu tu fizioloku otopinu, rekavi im da je rije o
lijeku protiv astme, napadaji su prestali.
Fizioloka otopina, eerne pilule i nepostojea elektrina polja na neke su lju-
de nepovoljno djelovala. To upuuje na problematinost promicanja nedjelotvornih
lijekova. Placebo i nocebo uinci upuuju na mo rijei i na vanost povjerenja izme-
u pacijenta i zdravstvenih radnika. Pokazuju i zato je vrlo teko ustanoviti je li ne-
ka terapija uistinu djelotvorna.
Statistika i kontrolirana istraivanja
Kad znanstvenici prikupe podatke, moda e ustanoviti da se rezultati u jednoj sku-
pini poneto razlikuju od onih u drugoj skupini. Ali rezultati se moraju pomno pro-
cijeniti. Ako se rezultati u lijeenoj skupini ne razlikuju drastino od rezultata u kon-

44
trolnoj skupini, kolika ta razlika mora biti da bismo bili sigurni u uspjenost terapije?
Drugim rijeima, kako znati kolika je razlika dostatna, a kolika nije?
Razlike meu skupinama mogu biti posljedica sluajnosti ili toga da je terapija
zaista dobra. Zato se obavlja nekoliko sloenih statistikih kalkulacija. Nakon toga
rezultati istraivanja pokazat e je li razlika izmeu dviju skupina statistiki rele-
vantna ili nije. Ako jest, vjerojatnost da su pozitivni rezultati posljedica uspjenog lije-
enja vea je nego da je rije o sluajnosti. Ako razlika nije statistiki relevantna, ne
moemo se mnogo pouzdavati u djelotvornost terapije. U takvim je primjerima va-
no ne donositi definitivne zakljuke o terapijama koje su se u tom istraivanju pri-
mjenjivale.
Na takve statistike proraune utjee i broj ispitanika. to ih vie sudjeluje u kli-
nikom istraivanju, to su rezultati pouzdaniji. to je pacijenata manje, studija je ma-
nje pouzdana i vjerojatnije je da su razlike posljedica sluajnosti. To utjee na tro-
kove istraivanja. Da bi se dobili pouzdaniji rezultati, istraivanja moraju obuhvatiti
vie ispitanika, to znai da e dulje trajati i da e biti skuplja.
Nekontrolirana znanstvena istraivanja
Vjerojatno vam je sad ve jasnije zato su nekontrolirana istraivanja nia na hije-
rarhijskoj ljestvici. Ako nemamo kontrolnu skupinu koju moemo usporediti sa sku-
pinom na kojoj se primjenjuje terapija, ne moemo biti sigurni jesu li opaene prom-
jene posljedica terapije ili nekog drugog initelja (ili sprege vie initelja). Iako se tak-
vim istraivanjima ipak stjeu korisne informacije, ne bi se njima smjelo koristiti kao
dokazima za tvrdnju da su opaeni uinci uzrokovani terapijom.
Kad se u XVI. stoljeu medicina poela razvijati, prvi su se pokusi temeljili na
pozornom promatranju. U staro se doba, primjerice, trovanje obino lijeilo bezoa-
rom. Taj je kamen, prema legendi, bio kristalizirana suza jelena kojega je ugrizla zmi-
ja (zapravo je bila rije o unom kamencu). Ako se taj kamen proguta, tvrdila je
legenda, ostat e u elucu i upiti sav otrov koji je bolesnik popio. Francuski je kirurg
Ambroise Par, poznatiji po tome to je pridonio ugledu srednjovjekovne kirurgije u
doba kad se jo svodila na sporednu djelatnost brijaa, bezoar dao nekom kuharu
kojega su zbog krae osudili na smrt. Kuhara su natjerali da popije ivin klorid, uobi-
ajeni otrov, te je unato protulijeku umro u agoniji.
19
Bilo je jasno da bezoar ne
koristi.
Prirodni tijek bolesti
Promatraka su istraivanja ograniena jer opaenim promjenama mogu pridonijeti
mnogi initelji. Jedan je vaan initelj prirodan tijek bolesti. Mnoge e bolesti i bolovi
proi same od sebe. Prema nekim procjenama, ljudi ozdrave od ak 80 posto svih
bolesti, bez obzira na lijeenje.
20
Ima mnogo zdravog razuma u tvrdnji kako e infek-

45
cija gornjih dinih putova s aspirinom ili acetaminofenom proi za tjedan dana, a
bez iega za sedam dana. ak i vrlo teke bolesti, kao to je rak, znaju neobja-
njivo nestati, to se u medicini naziva spontanom remisijom. Teina stanja kod mno-
gih kroninih bolesti promjenljiva je; ako se s lijeenjem zapone u najgoroj fazi, mo-
e se initi da je pomoglo ali bolest bi se zapravo i sama povukla, da bi se poslije
opet vratila.
Prouavanje zdravlja u narodu
Epidemiologija se bavi prouavanjem zdravlja u velikim populacijama. Provodi istra-
ivanja radi ustanovljavanja povezanosti zdravlja i bolesti s razliitim aktivnostima,
znaajkama i ivotnim stilom, koja se struno nazivaju epidemiolokim studijama.
Iako se njima moe ustanoviti povezanost nekih bolesti s nekim pojavnostima, ona
nuno ne dokazuju i da su te pojavnosti uzrok bolesti.
Nairoko je bilo poznato istraivanje o prehrambenim navikama razliitih naro-
da na Zapadu. Tradicionalna francuska kuhinja uvijek je obilovala umacima punim
sastojaka koji pridonose sranim bolestima. Ali Francuzi su imali manju zastuplje-
nost sranih bolesti od Amerikanaca, koji su jeli jednako masna jela. To su opaanje
prozvali francuskim paradoksom.
Epidemiolozi su pregledavali mnoga izvjea iz razliitih zemalja, ne bi li usta-
novili to Francuze titi od sranih bolesti. Ispostavilo se da je meu Francuzima koji
redovito piju vino manja stopa smrtnosti od sranih bolesti, nego meu Amerikan-
cima koji se slino hrane. To je dovelo do pretpostavke da jedna aa vina uz veeru
ljude na neki nain titi od sranih bolesti.
21
To se inilo znanstvenom potvrdom
drevnog obiaja pijenja vina!
Zapoelo se s ozbiljnim ispitivanjima protektivne vrijednosti razliitog groa, i
fermentiranog i nefermentiranog, odnosno njegovih aktivnih sastojaka (koji se nazi-
vaju antioksidansima), koja su se nastavila do danas. Ali javnosti je manje poznat
jo jedan epidemioloki zakljuak: da je u Francuza vea stopa smrtnosti od uzroka
povezanih s alkoholom.
22
Francuzi nisu na neki arobni nain zatieni od alkoholiz-
ma samo zato to vino obiavaju piti uz obroke i redovito. Neki su Amerikanci, ipak,
zakljuili da bi, prema francuskom uzoru, morali piti vie alkohola. Jedan je komen-
tator rekao: Jedi kao Francuz, pa e umrijeti kao Francuz!
Iz toga valja nauiti kako sve znanstvene studije nisu sline. Epidemioloke stu-
dije nisu randomizirani kliniki pokusi. Epidemiolozi promatraju ljude i postavljaju im
mnoga pitanja o nainu ivota, primjerice o prehrani. Tim se studijama povezuju i-
njenice na primjer, da ljudi koji umjereno piju vino manje obolijevaju od sranih bo-
lesti. Ali to ne dokazuje da umjereni unos vina uistinu sprjeava srane bolesti. Da
bi se to dokazalo, morao bi se provesti kontrolirani pokus, pri kojemu bi se dvije sku-
pine razlikovale samo po tome to bi jedna uz jelo pila vino, a druga ne bi. Takva

46
vrsta znanstvenog dokaza jo ne postoji, pa se zato i dalje raspravlja o tome bi li lju-
di svojoj prehrani morali dodati vino, ili ne.
Analiza sluaja
Nii je oblik istraivanja analiza sluaja. To je podrobno izvjetavanje o rezultatima
primjene neke terapije na pacijenta ili na manju skupinu pacijenata. U izvjetaju o
analizi sluaja navodi se to potpuniji opis svih initelja u pacijentovu iskustvu. Obja-
vi li se nekoliko izvjetaja o analizi sluaja o nekoj terapiji, mogu se uoiti slinosti.
Tada netko moe pokrenuti kontroliranu studiju kako bi se procijenilo je li initelj, za
kojega se ini da je svima zajedniki, uistinu uzrok opaenog uinka.
Anegdotalna opaanja samo su poetak
Analize sluajeva nisu dokaz djelotovornosti zato to su zapravo oblik anegdotalnog
opaanja. Takva se vrsta dokaza sastoji u tome da su ljudi rekli kako su osjetili olak-
anje, ili ozdravili, nakon neke terapije. Svi imamo takve prie. Prepriavamo to se
dogodilo kad smo neto uinili ili popili, osobito ako nam je taj proizvod, terapija ili
usluga pomogla. Katkad imamo samo anegdotalni dokaz.
Anegdotalni dokaz nije dovoljan za donoenje valjanog zakljuka o uzroku oz-
dravljenja. Orijentira se samo prema izvjetajima o pozitivnim rezultatima i zanema-
ruje mogunost da terapija nekim ljudima ne koristi ili da za njih ak moe biti opas-
na. Usredotoenje samo na negativne rezultate moe za posljedicu imati odbaciva-
nje terapije, koja bi zapravo mogla biti nov i vaan nain lijeenja neke bolesti.
Uz iznimku nedokazanog miljenja, anegdotalni dokazi najmanje su korisna vrs-
ta dokaza s pomou kojih se moe prosuivati o djelotvornosti neke terapije, bila
ona konvencionalna ili alternativna. A mnogo se alternativne medicine reklamira naj-
vie na temelju anegdotalnih dokaza. Nevolja je djelomice u tome to su takvi aneg-
dotalni dokazi diljem svijeta potvrdili korisnost mnogih nevjerojatnih i bizarnih lijee-
nja. Ali oni uglavnom ne uzimaju u obzir mnoga druga zbivanja u pacijentovu ivotu,
koja su moda pridonijela onome to se dogodilo. Svrha je znanstvenih metoda na-
praviti presjek anegdotalnih podataka, da bi se ustanovilo postoji li u njima zrno is-
tine.
Zamislite, na primjer, udovicu kojoj je prije dvije godine umro mu. Svake je go-
dine, na godinjicu njegove smrti, obuzme duboka depresija. Prijatelji, koji taj datum
ne pamte, zakljue da je njezina potitenost kemijske naravi, pa joj predloe da na-
bavi proizvod u slobodnoj prodaji, koji se reklamira kao mnogo djelotvorniji i neopas-
niji od svih farmaceutskih lijekova.
Udovica uzme lijek, ali istodobno odlui poeti volontirati u crkvenom socijal-
nom radu. Ondje upozna udovca s kojim dijeli sline interese i ivotne vrijednosti.

47
Odu skupa na ruak. Zatim ponu zajedno izlaziti. Oboje shvate da bi se opet mogli
zaljubiti. Udovica se zahvaljuje Bogu za novi ivot, koji joj je donio radost. A prijatelji
svima ponu hvaliti lijek zbog dramatine promjene u njezinu raspoloenju.
Njihove se preporuke temelje na opaanju, koje je tono. Depresija je potpuno
nestala. Ali netoan je njihov zakljuak da je uzrok tome lijek. Vjerojatnije je da je
udovica boljeg raspoloenja zbog ivotnih promjena, ili zbog sloena meudjelova-
nja svih initelja.
Vanost je anegdotalnih dokaza u upuivanju na mogunost da bi neka terapi-
ja mogla biti djelotvorna. Ako mnogi ljudi kau da im je terapija pomogla, potrebno
ju je dodatno ispitati. Zato se, primjerice, gospina trava ispituje u mnogim klinikim
pokusima. Izobilni anegdotalni dokazi upuivali su na korisnost u lijeenju blage de-
presije. Znanstvenim se metodama dokazuje tonost onoga na to upuuju anegdo-
talni izvjetaji.
Promicatelji alternativne medicine esto tvrde kako bi se viestoljetna uporaba
neke terapije ili lijeka morala smatrati valjanim dokazom njihove djelotvornosti. Za-
to bi se ljudi inae time koristili? kau. Veina bi se znanstvenika i lijenika sloila
da to nije valjani dokaz. Naprotiv, takvi anegdotalni dokazi i svjedoanstva najmanje
su vrijedni pri procjenjivanju djelotvornosti bilo koje terapije.
Povijesna primjena nekog lijeka samo je jo jedan oblik anegdotalnog dokaza
koji biljei to se dogodilo, ali ne i zato se dogodilo. Mnogim bi se razlozima, za-
pravo, moglo objasniti zato se neki lijek stoljeima koristi. Ljudi katkad neto rabe i
zato to im nita drugo nije pri ruci. Neki e lijek katkad popiti zato to je vrsto po-
vezan s njihovom kulturom ili religijom. Ili moda zbog toga to je bolest kratko-
trajna, ili to jaa i slabi, ne shvaaju kako poboljanje ni na koji nain nije poveza-
no s lijekom.
Kad je rije o kontroli zaea, neko se smatralo da ene moraju izbjegavati
odreena sveta mjesta. ena se mogla odmarati pokraj vode i osjetiti kako se dijete
u njoj prvi put pomaknulo. Kako je od spolnog odnosa do prvog osjeta djeteta u nje-
zinoj utrobi proteklo mnogo vremena, to se dvoje nije povezivalo. Zato se za tu enu
prevencija zaea sastojala u izbjegavanju vodenih povrina.
Veini ljudi kojima je danas vie od pedeset godina govorili su da, opeku li se,
smjesta opeklinu premau maslacem ili uljem. Osoblje u hitnoj medicinskoj slubi
ve godinama ljudima nastoji objasniti da masnoa ne pomae tovie, da sprje-
ava iscjeljujue djelovanje pravilnog postupka. Hladna se voda (ne led!) pokazala
izvrsnom i najboljom terapijom koju smjesta valja primijeniti na opeklinu, prije od-
laska lijeniku.
Ima jo mnogo takvih primjera. to se dulje neka terapija u nekoj zemlji ko-
ristila, to se vjerojatnijim smatra da je korisna. Ali njezina vrijednost moe biti nez-
nantna. Dobar rezultat moe biti samo posljedica placebo uinka potkrijepljenog s
nekoliko izvjetaja o dobrim iskustvima, koji se stalno ponavlja, a loa se iskustva
zaboravljaju.

48
Uloga temeljnih znanstvenih istraivanja
Studije i izvjetaji o kojima je dosad bilo rijei obuhvaali su pokuse s ljudima. Dru-
ga istraivanja pridonose znanju o ljudskoj anatomiji i o prirodnom tijeku bolesti.
Vano je razumjeti kako pridonositi zdravlju i kako lijeiti bolest. Znanstvene studije
o tome nazivaju se temeljnim istraivanjima. U XVII. i XVIII. stoljeu u anatomiji i mi-
krobiologiji otkriveno je mnogo toga protivnog tvrdnjama grko-rimskog lijenika
Galena (131.-200. pr.n.e.). Ta su nova otkria potaknula ozbiljna pitanja o tome mo-
gu li terapije utemeljene na Galenovim teorijama uope djelovati. Ali Galenove su
teorije u zapadnoj medicini prevladavale 1500 godina. Galen je drao kako se inges-
tirana hrana u jetri pretvara u krv. Krv zatim, smatrao je Galen, proima sve tjelesno
tkivo te prolazi kroz srce, gdje na neki tajanstven nain uzima na sebe ivotni duh
koji upravlja svim ivotnim funkcijama.
Nevolja je djelomice bila u tome to se Galenova teorija nije temeljila na dokazi-
ma ve ju je izveo iz svojih filozofskih motrita. Ali zbog autoriteta s kojim je plasi-
rao svoje zakljuke, ta se teorija odrala naratajima. To se promijenilo tek kad se
suvremena znanost razvila s pomou nastojanja na dokazima.
William Harvey (1578.-1657.) secirao je ivotinje te tako otkrio da krv nepreki-
nuto cirkulira tijelom i da je tjera srce. Harvey je istaknuo vanost promatranja u me-
dicini i prvi se koristio kvantitativnom analizom. Izraunao je volumen krvi u tijelu i
tako opovrgnuo Galenove teorije o krvi.
Harvey se bojao da e, objavi li svoja kontroverzna otkria, ostati bez sredstava
za ivot. Nakon to ih je objavio, razmiljao je: Kocka je baena; pouzdajem se u lju-
bav prema istini i u potenje inteligencije.
23
Harvey je svoje tvrdnje mogao objektiv-
no svima demonstrirati, to je vana odlika znanstvenog istraivanja. Harveyeva su
otkria oslabila utjecaj Galenove teorije i uputile na mogunost da popularne meto-
de lijeenja utemeljene na Galenovim teorijama (primjerice putanje krvi i ienje
crijeva) mogu biti nedjelotvorne.
Danas se alternativna terapija ili lijek smatraju upitnima ako njihove tvrdnje pro-
turjee znatnom korpusu rezultata temeljnih znanstvenih istraivanja. To djelomice
objanjava zato se skeptino gleda na homeopatiju jer je u suprotnosti s gole-
mom koliinom dokaza da vee koliine lijeka djeluju jae, a ne obrnuto.
Znanstvena istraivanja i regulativa
Za Drugog je svjetskog rata bilo vrlo potrebno iznai pouzdane postupke za procje-
njivanje djelotvornosti proizvoda ne samo kad je bila rije o lijekovima, nego i dru-
gim proizvodima vanim za ratna zbivanja, primjerice za hranu, odjeu, sklonita i
vozila.
24
U tim su se nastojanjima izvjebali strunjaci za usporedbu uinkovitosti
slinih proizvoda s pomou najobjektivnijih metoda. Na to ih je uvelike natjerala pot-

49
reba za sigurnou. Veina se ljudi iznenadi kad uje da u komercijalnu proizvodnju
dospije tek mali broj lijekova koje farmaceutske tvrtke razviju. U dvadeset godina tra-
ganja za lijekom protiv malarije, na ivotinjama je ispitano 300.000 lijekova, od ko-
jih se samo dvanaest pokazalo korisnima i dovoljno sigurnima da bi se njima lijeili
ljudi. Jo ih je manje dospjelo na trite.
25

Drugi je poticaj za provoenje kontroliranih klinikih pokusa doao od zakon-
skog pritiska. Krajem pedesetih godina u Europi je uveden novi lijek, blagi sedativ.
Kako se inilo da velike doze nisu tetnije, smatrao se nekodljivim i preporuivali
su ga trudnicama za ublaavanje jutarnjih munina, visokog krvnog tlaka te mig-
rene.
26
Godine 1961. pojavili su se izvjetaji o deformacijama djece u ena koje su
taj lijek u trudnoi uzimale. Talidomid je brzo povuen s trita u cijelom svijetu, ali
ne prije nego to se rodilo osam tisua djece, mnogo njih bez udova. Deformirana su
bila djeca 20 posto ena koje su talidomid uzimale.
Prodaja talidomida u SAD-u nikad nije odobrena, ali ne zato to se sumnjalo da
moe koditi neroenoj djeci. Proizvoai lijekova morali su dokazati da su njihovi
proizvodi sigurni da bi im Uprava za hranu i lijekove (FDA) dala dozvolu za prodaju u
SAD-u. Kako je u nekih ivotinja kojima su davali talidomid dolo od oteenja iva-
ca (koje se struno naziva perifernom neuropatijom), FDA proizvod nije pustio na tr-
ite. Za nekih klinikih pokusa u SAD-u talidomid su davali trudnicama, zbog ega
se sedamnaestero djece rodilo s karakteristinim deformitetom.
Mnogi su vjerovali kako su propisi FDA sprijeili mnogo veu tragediju. Zato su
uvedeni jo stroi propisi. U Kongresu je 1962. godine izglasan zakon kojim se trai-
lo da proizvoai podastru adekvatna i dobro kontrolirana istraivanja pod vod-
stvom strunjaka s primjerenom znanstvenom naobrazbom i iskustvom, te s iskus-
tvom u procjeni djelotvornosti dotinog lijeka.
27
Postupno se definiralo i kakva ta
istraivanja tono moraju biti. Od poetka 1980-tih godina, FDA u svrhu odobrenja
novog lijeka trai randomizirane, placebo-kontrolirane, dvostruko slijepe klinike po-
kuse.
Neka istraivanja nisu dobro isplanirana
Medicina koja se temelji na dokazima razvila je metode pouzdanog utvrivanja dje-
lotvornosti ili nedjelotvornosti razliitih terapija. Randomizirani dvostruko slijepi
kliniki pokusi uvelike su pridonijeli sposobnosti konvencionalne medicine da utvrdi
je li rije o nekodljivom i djelotvornom nainu lijeenja. Te se metode sve vie prim-
jenjuju na alternativnu medicinu. Pregledom rezultata randomiziranih kontroliranih
pokusa u alternativnoj medicini iz 2005. godine ustanovljeno je da su uglavnom jed-
nako kvalitetni kao i pokusi provedeni u konvencionalnoj medicini.
28

Ali i u tim metodama ima tekoa i ogranienja. Do najveih vjerojatno dolazi
kad se smatra da je pokus dobro osmiljen, a nije tako. Mnogo je znanja potrebno

50
da bi se kliniki pokusi pravilno vodili. U protivnome neiskusni ili beskrupulozni znan-
stvenici mogu objaviti studije s ozbiljnim metodolokim pogrjekama. Za neke biste
morali znati.
Katkad su tvrdnje o znanstvenoj potpori neutemeljene i pretjerane. Katkad e
poblie ispitivanje ili studija pokazati da ona sadri ozbiljne nedostatke ili da ne pot-
vruje ono to se tvrdi. Jednom je studijom, primjerice, ustanovljeno kako terape-
utski dodir kod ljudi s demencijom ublaava problematine bihevioralne simptome.
29

Za terapeutski se dodir tvrdi da djeluje s pomou manipulacije netjelesnom ivot-
nom energijom te da zato nije potreban tjelesni dodir izmeu terapeuta i pacijenta.
U toj je konkretnoj studiji terapeutski dodir obuhvaao masau glave, vrata i rame-
na. To je potpuno razliito od onoga to se inae opisuje kao terapeutski dodir. Sku-
pina koja je dobila takvu terapiju pokazala je znatno bolje statistike rezultate od
one koja nije dobila nikakvu terapiju, ali izmeu nje i tree skupine, koja je dobila
obinu masau, nije bilo razlike. Ta studija, dakle, potvruje korisnost masae vrata,
glave i ramena, a ne terapeutski dodir iako su rezultati tako prezentirani.
U jednoj se drugoj studiji tvrdilo da su ene tretirane terapeutskim dodirom ma-
nje napete, zbunjene i tjeskobne te ivahnije od kontrolne skupine.
30
Ispitanice su na-
sumino podijelili na dvije skupine, ali skupine su se, osim po primjeni terapeutskog
dodira, razlikovale i drukije. Kontrolnu su grupu uveli u prostoriju i dali im da ispu-
ne formulare za istraivanje. ene iz druge skupine uveli su u tihu prostoriju, skinule
su obuu, legle na bolniku postelju, porazgovarale s terapeutom i za terapije tera-
peutskim dodirom sluale oputajuu glazbu. Svaka je od tih zbunjujuih varijabli
mogla utjecati na blagotvorni uinak u tom istraivanju. Ni to istraivanje nije pot-
vrdilo djelotvornost samog terapeutskog dodira, iako su tako tvrdili.
Vrbina je kora jo jedan zanimljiv primjer. Stoljeima se koristi kao prirodni lijek
za glavobolju i upalu zglobova. U XIX. su stoljeu znanstvenici otkrili kako sadri ak-
tivni sastojak, salicilnu kiselinu, koja uistinu otklanja bol. Ali iritira eludac. Da bi iri-
taciju ublaili, kemijski su je preinaili u acetilsalicilnu kiselinu koju danas pozna-
jemo kao aspirin. Tako je biljka s dugom tradicijom anegdotalnih dokaza dovela do
proizvodnje znanstveno provjerljiva lijeka.
Neki danas zagovaraju uporabu vrbine kore kao prirodnu alternativu farma-
ceutskom aspirinu. Dokaze o nekodljivosti i djelotvornosti aspirina ne smije se ko-
ristiti kao dokaze u korist vrbine kore. To dvoje nipoto nije isto. Tablete aspirina
sadre acetilsalicilnu kiselinu i druge neaktivne sastojke, koji slue samo za pove-
zivanje. Vrbina kora sadri salicilnu kiselinu te mnoge druge kemikalije koje se u njoj
prirodno nalaze. Svaka tableta aspirina sadri istu koliinu aktivnog sastojka, dok
koliina aktivnih sastojaka u vrbinoj kori ovisi o tome gdje je ubrana, kad je ubrana, i
kako je pakirana. Ako se kora koristi za pripremu aja, na to e utjecati i mnoge dru-
ge varijable temperatura vode i koliko smo dugo u njoj namakali koru. Zato se re-
zultati studija u kojima su se koristili proieni aktivni sastojci ne smiju koristiti za
dokazivanje djelotvornosti lijekova iz prirode.

51
Vano je pratiti literaturu
S obzirom na dananju proirenost klinikih pokusa, zdravstveni radnici imaju novu
tekou: silno mnotvo dostupnih informacija. Oko 20.000 do 30.000 zdravstvenih i
medicinskih asopisa svake godine objavi dva milijuna znanstvenih lanaka.
31
Kad bi
se naslagali jedan na drugi, inili bi stup visok 45 metara.
32
Netko je izraunao kako
bi zdravstveni radnici svakog dana morali proitati devetnaest izvornih lanaka da bi
bili informirani o zbivanjima na podruju svoje struke.
33
Mnogi se takvi lanci s iz-
vjetajima o klinikim pokusima ne mogu na brzinu proitati. A to su samo pisane
informacije. Manje od polovine provedenih klinikih studija objavi se u pisanom obli-
ku o ostalima se izvjetava uivo na skupovima ili ih ne prihvate za objavljivanje.
34
Narativni izvjetaj
Sve se te informacije moraju saeti i spojiti u neki uporabni oblik, kojim e se zapos-
leni lijenici i zainteresirani pacijenti moi koristiti. Zato se izdaju sustavni pregledi.
Sva se istraivanja o nekoj terapiji ili lijeku prikupe i samu. Najee se to naziva
narativnim izvjetajem. Sastavlja takva izvjetaja, koji je obino strunjak na tom
podruju, odabrat e najvanija istraivanja o terapiji i napisati lanak o njezinim
prednostima i nedostatcima. Zakljuit e kakvi su dokazi i to znae za kliniku prak-
su. Takvi pregledi navode koncizne saetke strunjaka upoznatih s pojedinostima o
istraivanju.
Narativni izvjetaji korisni su, ali i poprilino ogranieni. Veina sastavljaa vje-
rojatno e imati neku svoju zamisao o istraivanju. Takva e se autorova pristranost
oitovati u zakljucima, osobito ako je i sm provodio istraivanja s tom terapijom,
pa je zato izvjetaj i odluio napisati. Pisci takvih preglednih lanaka moraju biti to
objektivniji. Izdavai danas radi to manje pristranosti poduzimaju zatitne mjere.
Poznati je primjer pristranosti pregled istraivanja o korisnosti vitamina C za li-
jeenje obine prehlade. Linus Pauling (1901.-1994.) bio je biokemiar i dobitnik
dviju Nobelovih nagrada, jedne za kemiju 1954., a druge za mir 1963. Pregledao je
sve dostupne izvjetaje o vitaminu C i obinoj prehladi te o svojim nalazima objavio
dvije knjige. Iz istraivanja koja su proveli drugi zakljuio je kako visoke doze vitami-
na C sprjeavaju prehladu te ublaavaju bolest i skrauju njezin tijek. Dodao je:
Dobijete li prehladu i dopustite li da dugo traje, to znai da niste uzeli dovoljno vita-
mina C.
35

Pauling se u svojem pregledu pozvao na trideset studija, ali nije objasnio kako
je do njih doao ni kako ih je iscrpno istraio. Neka je istraivanja ocijenio visokokva-
litetnima, a neka niskokvalitetnima, ali nije objasnio kako je do takvih ocjena doao.
Nije napisao ni je li bio slijep za rezultate istraivanja kad je ocjenjivao njihovu kva-
litetu. Najbolji nain da se procijeni kvaliteta istraivanja je procjenjivati ne gledajui
rezultate. Takvom se metodom izbjegava prosudba koja e unaprijed stvorene zak-

52
ljuke ocijeniti kao kvalitetnije. U Paulinogovu je pregledu veina istraivanja potvr-
ivala njegov zakljuak, a o onima koja ga nisu potvrivala, rekao je da na alost,
imaju nedostatke ne objanjavajui koje.
Mnogo godina poslije jo se jedan znanstvenik spremao provesti kliniki pokus
o vitaminu C i obinoj prehladi, nanovo preispitujui Paulingove podatke.
36
Temeljito
je pretraio literaturu te pronaao ezdeset jedno provedeno istraivanje. Unaprijed
je odluio prema kojim e parametrima ocjenjivati jesu li kvalitetna. Zatim je ocje-
njujui provoenje svakog istraivanja pokrio odjeljak s rezultatima. Tek bi tada pog-
ledao zakljuke.
Na ljestvici od 0 do 12 (12 je bila najvia ocjena) samo je petnaest od ezdeset
jedne studije zasluivalo sedam ili vie bodova. Na temelju rezultata tih petnaest naj-
kvalitetnijih istraivanja, zakljuio je: ak ni ako se uzima u gramskim koliinama
na dan, vitamin C ne moe sprijeiti prehladu. Ali ako ve imate prehladu, megado-
za od, primjerice, 1 g vitamina C moe malo (moda za 10 posto) skratiti trajanje i
teinu prehlade.
37

Sustavni pregledi
Takav se stroi i objektivniji oblik pregleda naziva sustavnim. Taj su zakljuak, a ne
Paulingov, dosljedno potvrdile i druge studije i pregledi, pa konvencionalna medicina
zato ni danas ne preporuuje velike doze vitamina C za sprjeavanje i lijeenje preh-
lade.
38

Unato mjerama opreza, nijedan pregled ne moe biti apsolutno objektivan jer
nijedan ovjek ne moe biti potpuno nepristran. S obzirom na to da se mora odrediti
to e se smatrati dobrom, a to loom kvalitetom, te koji se rezultat smatra dostat-
nim za uvrtavanje meu najbolje studije, svaki e pregled biti donekle pristran. A
to je vie pojedinosti o sastavljanju pregleda navedeno, to e lake biti odrediti ko-
liko je objektivan.
Metaanaliza
Novija metoda sastavljanja pregleda naziva se metaanalizom, a osmiljena je kako
bi se izbjegla pristranost. To je statistika metoda kombiniranja rezultata nekoliko
pokusa koji su dali nejasne i proturjene rezultate. Veina klinikih pokusa s alter-
nativnim terapijama zna biti vrlo mala i esto je slabo kontrolirana. Metaanaliza se
temelji na teoriji da se umjesto provoenja novog, velikog i skupog pokusa sa stoti-
nama pacijenata, mogu spojiti rezultati mnogih malih pokusa te tako dobiti tona
opa slika djelotvornosti neke terapije.
Ali metaanaliza je dobra samo onoliko koliko su dobra izvorna istraivanja. Ako
su loa, i metaanaliza e biti loa. Sva istraivanja obuhvaena metaanalizom mora-
ju biti vrlo slina da bi se dobio valjani zakljuak, a to nije uvijek mogue. Lanac do-
kaza sastavljen od slabih karika nee biti jai ako mu dodamo jo nekoliko slabih
karika.

53
Nepouzdani pregledi
Neki se izvjetaji o terapijama, na alost, koriste nepouzdanim i neobjektivnim me-
todama izvjetavanja o terapijama. Oni koji reklamiraju alternativne terapije i pre-
esto ih nastoje promicati i prodavati koristei se izvjetajima iz medija ili loe prove-
denim istraivanjima. Izvjetaji u kojima, primjerice, stoji istraivanja su pokaza-
la... ili najnoviji dokazi potvruju... ne govore nam nita o kvaliteti i vanosti tih is-
traivanja. Takvi izvjetaji zapravo mogu zavoditi u zabludu jer se moe odabrati is-
traivanje koje potvruje samo onaj zakljuak koji autor eli promicati. Mnogo je vi-
e vremena i rada potrebno da bi se sastavio sveobuhvatni pregled literature.
Pri odabiranju terapije ravnajte se prema najsustavnijem pregledu koji moete
nai. Mi smo se za preporuke u drugom i treem dijelu knjige koristili naelima i me-
todama sustavnog pregleda. Vrlo korisna knjinica s pomno sastavljenim sustavnim
pregledima (pa tako i o mnogim o alternativnim terapijama i lijekovima) je Coc-
hraneova knjinica. U mnogim je javnim i medicinskim knjinicama dostupna
struna literatura i literatura prilagoena opem itateljstvu.
39
Granice znanstvenih pokusa
Znanstvena istraivanja imaju svoje granice. Ima ih i konvencionalna medicina. I da-
lje ima bolesti za koje nema lijeka i simptoma koji se ne mogu ublaiti. Medicina ne
moe sve izlijeiti.
Svi e se lijenici, budu li se dovoljno dugo bavili medicinom, susresti s neobja-
njivim: s pacijentom koji je odvie zdrav da bi umro, a ipak umre mlad; s ovjekom
kojem su davali jo samo nekoliko tjedana ivota, a on je jo godinama poslije toga
dobro. Neki e ljudi initi sve za to znamo da pridonosi zdravu ivotu, a ipak e um-
rijeti mladi. Neki e sve pogrjeno initi, a doivjet e duboku starost. Ne znamo za-
to.
Konvencionalna medicina nije egzaktna znanost. Do dananjih je dosega stigla
dugim putem pokuaja i pogrjeke, teorije i pokusa i promjene. Dijagnostika i prog-
nostika su ograniene. Svaki je pacijent razliit i svaki e donekle razliito reagirati
na istu terapiju. Da bismo odluivali na temelju dokaza, moramo prosuivati a da
bismo to mogli, moramo biti informirani.
Randomizirani kontrolirani pokusi zlatni su standard klinikih istraivanja. ak i
unato ogranienjima, daju najbolje dokaze o tome to je djelotvorno a to nije, to
je sigurno, a to nije. Kao to je jedan autor zakljuio: ak i najotriji kritiari naina
na koji se danas provode kliniki pokusi ne bi se zalagali za to da se ne provode
zbog jednostavna razloga: nema bolje alternative.
40

Praksa utemeljena na dokazima najbolji je nain da struno medicinsko osob-
lje i pacijenti ustanove koje su dostupne terapije najdjelotvornije. Kao dobri poslui-

54
telji hrama koji nam je Bog dao, morali bismo se ograniiti na metode lijeenja i te-
rapije koje su pouzdane, sigurne i djelotvorne. Svoje itatelje potiemo da ne pitaju:
to mislite o toj terapiji? nego radije: Koji dokazi potvruju djelotvornost te terapi-
je?
Zato to predlaemo? Zato to e ta terapija, ako se za nju odluite, utjecati na
jedno od vaih najveih blaga na ovoj zemlji: Ili zar ne znate? Tijelo vae hram je
Duha Svetoga koji je u vama, koga imate od Boga, te niste svoji. Jer kupljeni ste ot-
kupninom. Proslavite dakle Boga u tijelu svojem (1 Korinanima 6,19-20).

2. poglavlje: PRISTUP LIJEENJU UTEMELJEN NA DOKAZIMA

2. Harry Gold, Nathaniel T. Kwit i Harold Otto: The Xanthines (Theobromine and Aminophylline) in the Treatment of Cardiac
Pain, Journal of the American Medical Association 108, br. 26 (lipanj 1937.), str. 2173 2179.
3. Nathaniel T. Kwit: navedeno u Arthur K. Shapiro and Elaine Shapiro: The Powerful Placebo: From Ancient Priest to Modern
Physician (Johns Hopkins University Press, Baltimore, 1997.), str. 142.
4. Robert Rosenthal: Experimenter Effects in Behavioral Research (Irvington, New York, 1976).
5. Flvio D. Fuchs, Michael J. Klag i Paul K. Whelton: The Classics: A Tribute to the Fiftieth Anniversary of the Randomized
Clinical Trial, Journal of Clinical Epidemiology 53, br. 4 (travanj 2000.), str. 335 342.
6. Medical Research Council: Streptomycin Treatment of Pulmonary Tuberculosis, British Medical Journal 2 (listopad 1948.),
str. 769 782.
7. Theodore H. Greiner, Harry Gold, McKeen Cattel, Janet Travell, Hyman Bakst, Seymour H. Rinzler, Zachery H. Benjamin, Leon J.
Warshaw, Audrie L. Bobb, Nathaniel T. Kwit, Walter Modell, Harold H. Rothendler i Charles R. Messeloff: A Method for the
Evaluation of the Effects of Drugs on Cardiac Pain in Patients with Angina of Effort: A Study of Khellin (Visammin), American
Journal of Medicine 9 (kolovoz 1950.), str. 143 155.
1. National Center for Complementary and Alternative Medicine: Expanding Horizons of Healthcare: Five-Year Strategic Plan
2001 2005. National Center for Complementary and Alternative Medicine: http://nccam.nih.gov/about/plans/fiveyear/
index.htm (30. kolovoza 2005.).
8. Kenneth F. Schulz: Iain Chalmers, Richard J. Hayes i Douglas G. Altman: Empirical Evidence of Bias: Dimensions of
Methodological Quality Associated with Estimates of Treatment Effects in Controlled Trials, Journal of the American Medical
Association 273, br. 5 (veljaa 1995.), str. 408 412.
9. Jacques M.Quen: Elisha Perkins, Physician, Nostrum-Vendor, or Charlatan?, Bulletin of the History of Medicine 37, 1963.,
str. 159-166.

55

10. Shapiro and Shapiro: Powerful Placebo, str. 127.
11. Henry K. Beecher: The Powerful Placebo, Journal of the American Medical Association 159, br. 17 (prosinac 1955.), str.
1602 1606.
12. Leonard A. Cobb, George I. Thomas, David H. Dillard, K. Alvin Merendino i Robert A. Bruce: An Evaluation of Internal-
Mammary-Artery Ligation by a Double-Blind Technic, New England Journal of Medicine 260, br. 22 (svibanj 1959.), str. 1115
1118.
13. Vernon M. S. Oh: The Placebo Effect: Can We Use It Better? British Medical Journal 309 (srpanj 1994.), str. 69 70.
14. John A. Astin, Why Patients Use Alternative Medicine: Results of a National Study, Journal of the American Medical
Association 279, br. 19 (svibanj 1998.), str. 1548 1553.
15. Paul H. Ray: The Emerging Culture, American Demographics (veljaa 1997.), str. 7.
16. Judith A. Turner, Richard A. Deyo, John D. Loeser, Michael Von Korff i Wilbert E. Fordyce: The Importance of Placebo Effects
in Pain Treatment and Research, Journal of the American Medical Association 271, br. 20 (svibanj 1994.), str. 1609 1614.
17. Arthur J. Barsky, Ralph Saintfort, Malcolm P. Rogers i Jonathan F. Borus: Nonspecific Medication Side Effects and the
Nocebo Phenomenon, Journal of the American Medical Association 287, br. 5 (veljaa 2002.), str. 622 627.
18. Robert A. Hahn: The Nocebo Phenomenon: Concept, Evidence i Implications for Public Health, Preventive Medicine 26, br.
5 (rujan/listopad 1997.), str. 607 611.
19. Anonimni autor: Charitable Chirurgion, MD 4 (svibanj 1960.), str. 188 193.
21. E. N. Frankel, J. Kanner, J. B. German, E. Parks i J. E. Kinsella: Inhibition of Oxidation of Human Low-Density
Lipoprotein by Phenolic Substances in Red Wine, Lancet 341 (veljaa 1993.), str. 454 457.
28. Terry P. Klassen, Ba Pham, Margaret L. Lawson i David Moher: For Randomized Controlled Trials, the Quality of Reports of
Complementary and Alternative Medicine Was As Good As Reports of Conventional Medicine, Journal of Clinical Epidemiology
58 (2005.), str. 763 768.
20. Shapiro and Shapiro: Powerful Placebo, str. 51, 134.
27. Kefauver-Harris Amendment to the Food and Drug Act (1962), navedeno u Shapiro i Shapiro: Powerful Placebo, str. 172.
22. Malcolm Law and Nicholas Wald: Why Heart Disease Mortality Is Low in France: The Time Lag Explanation,
British Medical Journal 318 (svibanj 1999.), str. 1471 1476. Taj je lanak izazvao negodovanje mnogih autora,
ije komentare moete proitati u British Medical Journalu 318 (svibanj 1999.), str. 1476 1480; British Medical
Journal 319 (srpanj 1999.), str. 255 256; British Medical Journal 320 (sijeanj 2000.), str. 249 250.
23.M. E. Silverman: William Harvey and the Discovery of the Circulation of Blood, Clinical Cardiology 8, br. 4
(travanj 1985.), str. 244 246.
24. Shapiro and Shapiro: Powerful Placebo, str. 158.
25. Ibid.
26. George J. Annas and Sherman Elias: Thalidomide and the Titanic: Reconstructing the Technology Tragedies of the Twentieth
Century, American Journal of Public Health 89, br. 1 (sijeanj 1999.), str. 98 101.
29. Diana L. Woods, Ruth F. Craven i Joie Whitney: The Effect of Therapeutic Touch on Behavioral Symptoms of Persons with
Dementia, Alternative Therapies in Health and Medicine 11, br. 1 (sijeanj/veljaa 2005.), str. 6674.

Alt Med Knjizbl

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alt Med Knjizbl

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ALTERNATIVNA MEDICINA

Prema dopunjenom i proirenom izdanju

You might also like