Sveuilite u Mostaru

Ekonomski fakultet








TROARINE U BIH
PRISTUPNI RAD












Kolegij: Komparativni fiskalni sustavi
Mentor: dr.sc.eljko anti Student: Martina Peria 616/DS








Mostar, 2014. godine
2

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 3
2. TROARINE - OPA RAZMATRANJA ............................................................................. 4
2.1. Ciljevi uvoenja troarina ............................................................................................... 6
2.1.1. Progresivnost poreznog sustava ............................................................................... 6
2.1.2. Jednostavnost administrativne primjene .................................................................. 6
2.1.3. Obeshrabljenost potronje nekih proizvoda ............................................................. 7
2.1.4. Ublaavanje zagaenja ............................................................................................. 8
3. TROARINE-AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI .......................................................... 9
3.1. Porezni obveznik i registracija ...................................................................................... 10
3.2. Osnovica troarina ......................................................................................................... 11
3.2.1. Iznosi troarine za naftne derivate .......................................................................... 11
3.2.2.Iznosi troarine za bezalkoholne napitke, pivo i vina ............................................. 11
3.2.3. Iznosi troarine za alkohol i alkoholne napitke i prirodnu vonu rakiju ................ 12
3.2.4. Iznosi troarine za kavu .......................................................................................... 12
3.2.5. Iznosi troarine za duhanske preraevine ............................................................... 12
3.3. Obiljeavanje troarinskih proizvoda ............................................................................ 13
3.3.1. Obiljeavanje kave troarinskim markicama ......................................................... 14
3.3.2. Obiljeavanje troarinskim markicama duhanskih preraevina, alkoholnih pia,
vone prirodne rakije i vina .............................................................................................. 14
3.4. Nastanak obveze obraunavanja i plaanja troarina .................................................... 15
3.4.1. Plaanje troarina ................................................................................................... 15
3.5. Oslobaanje plaanja troarina ...................................................................................... 16
4. PREGLED NAPLATE TROARINA U BiH U 2013. GODINI ........................................ 17
4. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 23
LITERATURA ......................................................................................................................... 24

3

1. UVOD


Troarine (akcize) su poseban oblik poreza na promet i jedan od najstarijih poreznih
oblika. U fiskalno-pravnoj praksi se pojavljuju ve u drevnim civilizacijama: u Kini u 13.
stoljeu prije nove ere, zatim u Indiji i Egiptu u obliku troarine na sol. Susreemo ih i u
Babilonu, Kartagi a i u starom Rimu. Naziv (akcize) datira iz 16. stoljea kada su u
Nizozemskoj oporezivali pivo, alkoholna pia, sol i eer posebni porezom kojeg su zvali
excijsen. Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemaka i Engleska (ukljuujui i engleske
kolonije) te ostale europske zemlje. U 19. stoljeu troarine su bile dio sustava opeg poreza
na dobra i usluge koji se od poetka 20. stoljea transformira u opi porez na potronju,
odnosno od 1960-ih u porez na dodanu vrijednost.
Kao vrsta selektivnih poreza na potronju proizvoda uvode se zbog potrebe veeg
oporezivanja odreenih ili specifinih proizvoda. iroka je lepeza razloga i opravdanja za
uvoenje posebnih poreza-troarina od fiskalnog kao osnovnog cilja uvoenja poreza, do niza
nefiskalnih ciljeva (ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih, ekolokih i drugih).
Kod veine teoretiara fiskalnog sistema prisutno je stajalite da je prikupljanje
financijskih sredstava najvaniji razlog uvoenja troarina u porezni sustav neke zemlje.U
praksi se sve vie potvruje opravdanost stajalita da su pojedinani porezi zlatni rudnik
dravnih financija .
Po svom drutvenom ureenju Bosna i Hercegovina je kompleksna drava, dva entita,
distrikt Brko, 10 kantona i 109 jedinica lokalne uprave (opina). Takvo strukturno ureenje
je u mnogome odreivalo ukupnu poreznu politiku u post Dejtonskoj BiH. Poreznim
zakonodavstvom uspostavlja se novi sustav poreza sukladno politici. Drava se obvezala na
meunarodnom pravilu da e harmonizirati sve propise iz financijsko fiskalnih podruja sa
zakonodavstvom Europe kojoj eli pristupiti (europska unija). Zadnje izmjene i dopune
Zakona o neizravnom oporezivanju s naglaskom na troarine obavljene su u 2009. godini.
Takoer treba naglasiti da je ve u sijenju 2014. godine dolo do novih prijedloga o
izmjenama zakona o troarinama koji se u ovom sluaju odnose na difernciranu stopu
troarina na pivo, to nam pokazuje da e u u tekuoj godini doi do poreznih reformi u
oblasti troarina.
U nastavku e se prikazati na koje se proizvode u BiH plaaju troarine, u kojim
iznosima i sva ostala obiljeja troarina kao neizravnog ubiranja poreza u BiH.

4

2. TROARINE - OPA RAZMATRANJA


Troarine, Excise Tax su oblici dopunskog pojedinanog oporezivanja potronje
prometa. Objektno-analitikog su karaktera jer pojedinano oporezuju tono imenovane
proizvode, najee one iz oblasti iroke potronje: sol, eer, alkohol, duhan, nafta i sl.
Smatra se da je feudalno gospodarsko ureenje sustav u kojem su troarine imale najvei
znaaj. Tako je bilo ve u 15. i 16. stoljeu iroko rasprostranjeno oporezivanje rakije, soli,
duhana, ibica, a potom aja, kave, a negdje i piva.
1

Proizvode koji se oporezuju troarinama moemo svrstati u tri osnovne skupine:
alkoholne proizvode, energente i duhanske proizvode, a one se proiruju nizom drugih
proizvoda i znatno se razlikuju od drave do drave. Broj uvedenih troarina kree se od samo
nekoliko proizvoda pa sve do podugake liste s vie od dvadeset razliitih proizvoda: kave,
sladoleda, televizora i videoaparata, kuanskih aparata, ibica, upaljaa, lososa, eera, aja,
kozmetikih proizvoda, elektrinih arulja, insekticida, herbicida pa do igraih karata, banana,
kakaoa i maslinova ulja.
2

Troarine kao posebni porezi, posebni su podsustav poreza na promet, odnosno poreza
na potronju. Troarinama se oporezuju pojedinani proizvodi ili skupine istovrsnih
proizvoda. Troarine se promatraju kao porez koji se plaa prilikom izuzimanja robe iz
gospodarskog okruenja u svrhu njezine upotrebe u daljnjoj poduzetnikoj ili dravnoj
proizvodnji ili u svrhu potronje od krajnjeg potroaa
3
.
Osnovne karakteristike ovog poreza jesu sljedee:
prevaljivost;
fiskalna izdanost;
ugodnost plaanja nevidljivi porez jer su mali iznosi;
jeftinoa ubiranja;
stabilni prihod;
obveza plaanja tano odreen krug proizvoda na koje se obraunava troarina;
istodobna primjena troarine i PDV-a
4



1
anti ., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveuilita, Mostar, 2013., stranica 387.
2
Kuli, Danijela. Plaamo li europske troarine? Zagreb : Institut za javne financije : Zaklada Friedrich Ebert,
2005. str. 5.
3
imovi, J., imovi, H., Fiskalni sustav i Fiskalna politika Europske unije, Zagreb 2006., stranica 265.
4
imovi, J., imovi, H. : Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Pravni fakultet Sveuilita u
Zagrebu, 2006. str.370.
5

Uinci troarina ogledaju se u sljedeem:
regresivni - troarinama se nastoji smanjiti ekonomska snaga potroaa, a samim
time i potronju dobara sa troarinom.
ekonomski - nastoji se smanjenjem potronje dobara koje sadre troarinu otvoriti
prostor za izvoz tih proizvoda.
5

Razlozi uvoenja:
fiskalni
- izdanost (veliki prihod dravnog prorauna).
nefiskalni
- progresivnost u poreznom sustavu vee oporezivanje luksuznih dobara;
- smanjenje ovisnosti kroz manju potronju nekih dobara;
- ekoloki.
6

U razloge zadravanja troarina u fiskalne sustave suvremenih zemalja se obino istiu ovi
argumenti:
da su troarine vrlo izdaan porezni oblik, posebno pogodan za financiranje
lokalnih drutveno-politikih jedinica,
da su troarine administrativno-tehniki gledano vrlo jednostavan, a napose i
ekonomian instrument oporezivanja,
da troarine mogu djelovati pozitivno na smanjenje potronje proizvoda tetnih
po zdravlje (troarine na alkoholna pia, na duhan i duhanske preraevine),
da troarine mogu pozitivno utjecati na spreavanje ekolokog zagaenja i
zatitu okolia (troarine na pesticide, umjetna goriva, olovni benzin itd.)
da troarine mogu imati i neke nefiskalne ciljeve, posebno ekonomske
(osiguranje vanjskotrogvinske stabilnosti, umanjenje regresije opeg poreza na
promet itd.).
7

tete koje stvaraju troarine:
Optereuju cijenu izvoznog proizvoda (plaaju se u uvozu i izvozu)
Naglaena regresivnost
Poveavaju se trokovi ubiranja poreza
Nepregledniji porezni sustav
Raste odbojnost graana prema porezima
8


5
Jeli, B. Javne financije. Zagreb : RRiF-plus , 2001 str. 413.
6
Brmmerhof, D. ,Javne financije. Zagreb: MATE, 2000.g. str. 316.
7
anti ., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveuilita, Mostar, 2013., stranica 387.
6

2.1. Ciljevi uvoenja troarina


esto se postavlja pitanje zato se na proizvode na koje se ve obraunava porez na
promet dodatno obraunava iznos troarina. One se mogu nametnuti kako bi se ostvarili neki
od ovih ciljeva:
9

Progresivnost poreznog sustava
Jednostavnost administrativne primjene
Obeshrabljenost potronje nekih proizvoda
Ublaavanje zagaenja

2.1.1. Progresivnost poreznog sustava

Troarine se mogu uvesti kako bi se u porezni sustav uvela progresivnost. U porezni
sustav unosi se progresivnost kada se oporezuju neki luksuzni proizvodi koje uglavnom troe
pojedinci s visokim dohocima. U sluajevima kada je teko primjenjivati progresivan porez na
dohodak, kao to je to primjerice u zemljama u razvoju, troarine na luksuzne proizvode
predstavljaju dobar nain progresivnog rasporeivanja poreznog tereta. Meutim, postoje
problemi pri koritenju neizravnih poreza kao to su troarine u svrhu uvoenja progresivnosti
u porezni sustav. Naime, potrebno je jasno definirati koji proizvodi imaju obiljeja luksuznih
proizvoda, odrediti kolika je cjenovna elastinost potranje za tim proizvodima, te postoje li
supstitutivni proizvodi. Ukoliko je cjenovna elastinost potranje velika, pa uvoenjem
troarina potranja za tim proizvodima opadne ili se usmjeri na supstituti vne proizvode, nee
biti ostvaren cilj poveanja progresivnosti poreznog sustava.
10


2.1.2. Jednostavnost administrativne primjene

Istodobno, ponekad se troarine uvode u sluajevima kada je administrativno teko
primjenjivati sloenije porezne oblike. Tako, na primjer, u zemljama u razvoju kada postoji
mali broj proizvodnih jedinica, ubiranje troarina moe biti jednostavnije za primjenu od
uporabe sloene sheme progresivnog poreza na dohodak. Obiljeje troarina jest da one
predstavljaju izdaan prihod za dravni proraun. Uz to, one su jednostavne za ubiranje,

8
Jurkovi, P. , Javne financije, Zagreb: Masmedia, 2002.g.
9
Kuli, Danijela. Plaamo li europske troarine? Zagreb : Institut za javne financije : Zaklada Friedrich Ebert,
2005. str. 12.
10
Ibid, str.12.
7

iziskuju male administrativne trokove, i ne pruaju mnogo prilika za poreznu evaziju.
Obino se nameu na proizvode velikog opsega prodaje, a proizvode ih mali broj
proizvoaa, imaju neelastinu cjenovnu potranju, jednostavno se definiraju, te na tritu ne
postoje njihove zamjene. Sve to doprinosi sigurnom slijevanju poreznih prihoda u dravni
proraun.
11


2.1.3. Obeshrabljenost potronje nekih proizvoda

Troarine se mogu uvesti da bi se obeshrabrila potronja nekih proizvoda. To se posebno
odnosi na alkoholna pia, cigarete i duhan. Iako takve troarine imaju obiljeja regresivnosti,
tj. relativno vie optereuju domainstva s niskim dohodcima, njihova je primjena opravdana
jer se uglavnom radi o proizvodima ija se potronja smatra nezdravom ili nemoralnom.
Drava se u tim sluajevima smatra pozvanom da se uplie u izbor pojedinca, smatrajui da
ona mora voditi rauna o njegovu zdravlju ili moralu, te da pojedinci, posebno mladi nisu u
potpunosti svjesni zdravstvenih opasnosti koje donosi puenje cigareta i pijenje alkohola.
Troarine na potronju takvih proizvoda mogu se promatrati i sa stanovita negativnih
vanjskih uinaka. Puenje i alkoholizam stvaraju velike trokove u zdravstvu, pa se troarine
mogu promatrati kao nain da se internaliziraju ovi trokovi. ak i kada, recimo, troak
lijeenja raka plua u cijelosti snosi sam bolesnik, rak koji nastaje zbog sekundarnog puenja
predstavlja jasan negativan vanjski troak. Troarina tada postaje izvor sredstava za
pokrivanje tih trokova u zdravstvu koji nastaju kao rezultat negativnog vanjskog uinka
puenja ili alkoholizma. Troarine, meutim, ne moraju predstavljati posebno uspjean nain
smanjivanja ovisnosti. Potronja ovih proizvoda doista e se smanjiti samo ako je potranja
cjenovno elastina. Kako je potranja za cigaretama i alkoholom relativno cjenovno
neelastina, tako troarine i ne moraju imati veliki uinak na smanjivanje njihove potronje.
To dokazuju i relativno veliki iznosi poreznih prihoda koji se ubiru iz ovih izvora u gotovo
svim zemljama. No to je upravo i razlog zato ovako izdaan porez posebno vole poreznici.
Uz valjani i moralno lagano prihvatljiv razlog, ubire se prilino velik porezni prihod. Novija
istraivanja pokazuju da visoke troarine na cigarete, iako malo utjeu na puenje u odraslih,
bitno smanjuju puenje kod mladih. To na dulji rok moe dovesti do opeg smanjivanja
puenja cigareta.
12


11
Kuli, Danijela. Plaamo li europske troarine? Zagreb : Institut za javne financije : Zaklada Friedrich Ebert,
2005. str. 13.
12
Ibid, str.14.
8

2.1.4. Ublaavanje zagaenja

Troarine se mogu koristiti i za ublaavanje zagaenja. Tako ako se nametnu na neke
proizvodne ili potrone aktivnosti zapravo predstavljaju internalizaciju negativnih vanjskih
uinaka. Na taj se nain troarine mogu upotrijebiti da bi se ispravljala neuinkovita upotreba
resursa. Troarina na benzin ili vozila moe se promatrati s toga stanovita. Vozila proizvode
negativne vanjske uinke jer zagauju zrak i vodu proizvodei buku i stvarajui prometna
zaepljenja. Troarina slui za pokrie trokova ublaavanja tih zagaenja.
13

























13
Kuli, Danijela. Plaamo li europske troarine? Zagreb : Institut za javne financije : Zaklada Friedrich Ebert,
2005. str. 14.
9

3. TROARINE-AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

U okviru poreznih reformi koje se provode u Bosni i Hercegovini ukljueni su i
posebni porezi-troarine, te se Zakonom o troarinama u Bosni i Hercegovni
14
ureuje
oporezivanje odreenih vrsta proizvoda posebnim oblikom poreza-troarinama koji se
prmjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i stupanjem na snagu ovog zakona
(01.01.2005.godine) stavljeni su van snage dotadanjih tridesetak zakona, pravilnika i odluka
koji su regulirali ovu oblast. Temeljni zakon o troarinama u BiH donesen je 18. lipnja 2009.
godine s izmjenama i dopunama prijanjeg zakona.
Izmjene zakonske regulative u oblasti troarina donijele su znaajni rast prihoda u
drugom polugoditu 2009 god. u odnosu na prvo. Snaniji rast ovih prihoda zabiljeen je par
mjeseci prije izmjene Zakona kao pozicioniranje kompanija iz duhanske industrije pred
oekivani rast toarinskih stopa. Tako je, nakon pada troarina od 0,3% u prva etiri mjeseca
2009. godine, u odnosu na isti period prethodne godine, u zadnjih osam mjeseci zabiljeen
rast od 9,3%.
15

Troarinama se oporezuju proizvodi sa neelastinom potranjom, a porezni obveznici
su proizvoai i uvoznici. Porezna osnovica je odreena mjernom jedinicom (kg, litar i sl.), a
iznosi su u apsolutnim vrijednostima (npr. 5 KM na 1 kg kave). Troarine su veoma izdaan
proraunski prihod. Na cijenu proizvoda se dodaje iznos troarine, a na taj zbrojeni iznos se
onda jo obraunava PDV.
Troarinskim proizvodima, odnosno proizvodima koji se oporezuju posebnim
porezom- akcizom, u Bosni i Hercegovini smatraju se:
1) derivati nafte;
2) duhanske preraevine;
3) bezalkoholna pia;
4) alkohol i alkoholna pia i prirodna i vona rakija;
5) pivo i vino i
6) kava (sirova, prena, mljevena i ekstrati kave).
16


Zbog injenice da se Zakon o troarinama u BiH primjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine i da njegovu primjenu, odnosno kontrolu obrauna i plaanja akcize vri
Uprava za indirektno oporezivanje, stvaraju se uslovi za nesmetan promet akciznih proizvoda

14
Sl. Glasnik BiH, br. 62/04,48/05,49/09
15
BOS Zakon o akcizama SIGIBiH, 2009.
16
Zakon o troarinama u BiH, Slubene novine BiH, 49/09, lanak 4.
10

na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, bez potrebe propisivanja posebnih procedura za
promet istih u meuentitetskom prometu, kako je bilo ranije.
Prihodi po osnovu troarina uplauju se na Jedinstveni raun Uprave za indirektno
oporezivanje, a njihova raspodjela vri se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni
raun i raspodjeli prihoda.
17
Na taj nain na dravnom nivou osiguravaju se znaajni prihodi
za financiranja javne potronje kako na dravnom tako i na entitetskim i drugim nivoima
vlasti.

3.1. Porezni obveznik i registracija


Porezni obveznik troarine jest pravna osoba i poduzetnik koji troarinske proizvode
stavi u promet, tj.
domai proizvoa za troarinske proizvode prilikom prvog prometa u Bosni i
Hercegovini,
uvoznik- za uvezene troarinske proizvode
pravna osoba ili poduzetnik koji nabave alkoholana pia, prirodne vone rakije
i vino neposredno od graana i
poduzetnik, tj. fizika osoba koja je kod nadlenog tijela registrirana za
proizvodnju ili promet troarinskih proizvoda.
18


Porezni obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom troarinskih proizvoda, kao i
pravna osoba ili poduzetnik duni su se registrirati kod Uprave za neizravno oporezivanje
prije poetka obavljanja djelatnosti iz koje moe proizii porezna obveza.
19

Registracija se provodi upisom u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza
prema propisima kojima se ureuje taj upis.Upravni odbor nadlean je za propisivanje uvjeta
za registraciju i prestanak registracije poreznog obveznika.
Porezni obveznik - proizvoa troarinskih proizvoda duan je UNO-u (Uprava za
neizravno oporezivanje) prijaviti pogon u kojem e proizvoditi troarinske proizvode. Porezni
obveznik je duan UNO-u prijaviti skladite u kojem se skladite troarinski proizvodi i/ili
sirovine za proizvodnju troarinskih proizvoda.
20


17
"Slubeni glasnik BiH" broj 55/04
18
anti ., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveuilita, Mostar, 2013., stranica 390.
19
Zakon o troarinama u BiH lanak 12. stavka 3
20
Zakon o troarinama u BiH lanak 12. stavka 4
11

3.2. Osnovica troarina

Osnovica troarine odreena je:
1) koliinom za troarinske proizvode za koje se troarina plaa po mjernoj jedinici;
2) maloprodajnom cijenom i koliinom po mjernoj jedinici za duhanske preraevine.
21

Osnovica troarine u sluaju utvrivanja manjka i rashoda odreena je koliinom
manjka koji se ne moe pravdati viom silom, odnosno koliinom rashoda (kalo, rasip, kvar i
lom) iznad koliine odreene posebnim aktom Upravnog odbora. Troarina na naftne derivate
plaa se po litri derivata na koliinu utvrenu pri temperaturi +15C.
Troarina na kavu plaa se za jedan kilogram neto teine kave. Ako se kava stavlja u
promet u pakiranjima veim ili manjim od jednog kilograma, troarina se plaa razmjerno
koliini u pakiranju. Na promet alkohola, alkoholnih napitaka i prirodne vone rakije troarina
se plaa po litri apsolutnog alkohola. Ako se proizvodi stavljaju u promet u pakiranjima veim
ili manjim od jednog litre, troarina se plaa razmjerno koliini apsolutnog alkohola u
pakiranju. Troarina se obraunava i plaa u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici i/ili po
proporcionalnoj stopi.
3.2.1. Iznosi troarine za naftne derivate

Za naftne derivate troarina se plaa po litri, i to na:
dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM;
petrolej (kerozin) 0,30 KM;
motorni benzin - bezolovni 0,35 KM;
motorni benzin 0,40 KM;
loivo ulje, ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM.
22

Na promet dizel-goriva i svih vrsta motornih benzina obraunava se i plaa putarina i to u
iznosu 0,15 KM po litri za ceste i u iznosu od 0,10 KM po litri za izgradnju autocesta.
3.2.2.Iznosi troarine za bezalkoholne napitke, pivo i vina

Za sljedee troarinske proizvode troarina se plaa po litri, i to:
bezalkoholni napici 0,10 KM;
pivo 0,20 KM;
vino 0,25 KM.
23


21
anti ., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveuilita, Mostar, 2013., stranica 390.
22
Zakon o troarinama u BiH, Slubene novine BiH, lanak 17., stavak 4.
12

Ovdje treba naglasiti da je od sijenja 2014. godine u proceduri izmjena i dopuna zakona
diferencirane stope za pivo. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u
inicijativi Ministarstva predloena je nacionalna stopa od 0,35 KM po litri piva koja je u
kasnijoj proceduri smanjena na 0,25 KM po litri tako da je razlika izmeu dviju stopa bila
samo 0,05 KM Naime, pivovare koje imaju godinju proizvodnju veu od 400.000 hektolitara
piva plaat e troarinu 0,25 KM po litru, a pivovare s proizvodnjom manjom od 400.000
plaat e 0,20 KM (0,10 eura) po litri.
24
Prema statistikim podacima, u 2013. godini je
uvezeno 1.378.937 hektolitara piva, za koje je na ime troarina uplaen iznos od 27.578.740
KM.
25


3.2.3. Iznosi troarine za alkohol i alkoholne napitke i prirodnu vonu rakiju

Za alkohol, alkoholne napitke i prirodnu vonu rakiju troarina se plaa po litri
apsolutnog alkohola mjereno pri temperaturi od 20C, i to:
alkohol 15,00 KM;
alkoholni napici 15,00 KM;
prirodna vona rakija 8,00 KM.
26

3.2.4. Iznosi troarine za kavu

Za kavu troarina se plaa prilikom uvoza po kilogramu, i to za:
sirovu kavu 1,50 KM;
prenu kavu (u zrnu ili mljevena) 3,00 KM;
ljuske i opne prene kave i ostali proizvodi od kave 3,50 KM.
27

3.2.5. Iznosi troarine za duhanske preraevine

Odlukom Uprave za neizravno oporezivanje
28
, koja se primjenjuje od 01.01. 2012.
godine, troarina na cigarete obraunavati e se na sljedei nain:

23
Ibid, lanak 18., stavak 4.
24
www.UNO.ba 05.02.2014.
25
www.fzs.ba 05.02.2014.
26
Zakon o troarinama u BiH, Slubene novine BiH, lanak 17., stavak 6.
27
Ibid, lanak 17., stavak 7.
28
Slubeni glasnik BiH, broj 98/11
13

proporcionalna troarina po stopi od 42% na osnovicu utvrenu sukladno Zakonu
o troarinama i
posebna troarina u iznosu od 30 KM za 1.000 komada, odnosno 0,60 KM za
pakiranje od 20 komada.
Ukoliko je ukupna troarina na cigarete (proporcionalna + posebna), koja je obraunata po
gore navedenim stopama, a u skladu sa Odlukom o utvrivanju posebne i minimalne troarine
na cigarete za 2012. godinu, manja od minimalne troarine, plaa se minimalna troarina u
iznosu od 1,65 KM po kutiji cigareta za pakiranje od 20 komada. Za pakiranja razliita od
pakiranja od 20 komada troarina se plaa razmjerno broju komada u pakiranju.
29

3.3. Obiljeavanje troarinskih proizvoda


Troarinski proizvodi, bilo uvezeni ili proizvedeni u Bosni i Hercegovini, mogu se
stavljati u promet samo u pakiranju na kojem mora biti deklaracija ili drugi dokument koji
prati troarinske proizvode na kojem je istaknut proizvoa ili uvoznik, sirovinski sastav, neto
masa, vrsta, kvaliteta i druga svojstva bitna za utvrivanje porezne obveze. Deklaracija ili
drugi dokument mora pratiti i troarinske proizvode koji se prometuju u rinfuzi. Duhanske
preraevine, alkoholna pia, vona prirodna rakija, kava i vino, koji se uvoze u carinsko
podruje BiH, proizvode i/ili stavljaju u promet na teritoriji BiH, u pakiranjima predvienim
za prodaju na malo,moraju biti obiljeene troarinskim markicama. Uvozom se
podrazumijeva stavljanje robe u slobodan promet. Troarinski proizvodi koji se prodaju u
bescarinskim prodavaonicama ne moraju biti obiljeeni troarinskim markicama, ali na
ambalai ili na posebnoj markici moraju imati utisnute rijei samo za izvoz (for export
only). Obiljeavanju ne podlijeu ni troarinski proizvodi koji se u nepromijenjenom stanju
vraaju iz inozemstva poiljatelju. Troarinske markice izdaje UNO.
30
Troarinske markice se
tiskaju u bojama:
PLAVA- za duhanske preraevine proizvedene u BiH
CRVENA- za duhanske preraevine iz uvoza
SMEA- za alkoholna pia proizvedena u BiH
- za alkoholna pia iz uvoza
LJUBIASTA- za vonu prirodnu rakiju proizvedenu u BiH

29
Zakon o troarinama u BiH lanak 17. stavka 9.
30
Zakon o troarinama u BiH lanak 16. stavka 7.
14

ROZA- za vonu prirodnu rakiju iz uvoza
ZELENA- za vina iz uvoza
CRNA- kava
31

3.3.1. Obiljeavanje kave troarinskim markicama

Kava koje se stavlja u promet u pakiranjima predvienim za prodaju na malo u Bosni i
Hercegovini, mora biti obiljeena troarinskom markicom. Kavom pakiranom za prodaju na
malo smatraju se pojedinana pakiranja kave i proizvoda od kav neto teine od 0,021 kg do
10,00 kg. Kava koja se stavlja u promet (prodaja na malo) u maloprodajnom objektu na
teritoriji Bosni i Hercegovini u rasutom stanju (rinfuza), obiljeava se troarinskom markicom
koja se privruje na gornji desni kut na prednju stranu pakiranja (vree ili druga pakiranja).
Troarinska markica mora biti vidljiva i neoteena sve dok se proizvod u cijelosti ne
prometuje. Ako se kava stavlja u promet u skupnom pakiranju, troarinske markice lijepe se
na vidljivo mjesto na skupnom pakiranju i moraju se nalaziti na pakiranju sve dok se proizvod
u cijelosti ne prometuje. Pod skupnim pakiranjem smatra se samo ono pakiranje koje sadri
pojedinana pakiranja od 0,020 kg i manje. Obvezu obiljeavanja kave troarinskim
markicama, imaju osobe koje kavu uvoze i/ili stavljaju u promet. Pored navedenih osoba,
obvezu obiljeavanja kave troarinskim markicama imaju i osobe koje ve obiljeenu kavu
pakiraju u manja ili vea pakiranja.
32


3.3.2. Obiljeavanje troarinskim markicama duhanskih preraevina, alkoholnih pia,
vone prirodne rakije i vina

Prilikom stavljanja u promet u pakiranjima predvienim za prodaju na malo u BiH
duhanske preraevine, alkoholna pia, vona prirodna rakija i vino moraju biti obiljeeni
troarinskim markicama. Troarinska markica mora biti nalijepljena na pakiranja predviena
za prodaju na malo na mjestu otvaranja tako da se prilikom otvaranja ista oteti. Iznimno od
odredaba zakona, alkoholni napici, prirodna vona rakija i vina koja sadre manje od 5%
alkohola ne moraju biti obiljeena troarinskim markicama.
33



31
anti ., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveuilita, Mostar, 2013., stranica 393.
32
Zakon o troarinama u BiH lanak 14. stavka 7.
33
Zakon o troarinama u BiH lanak 16. stavka 9.
15

3.4. Nastanak obveze obraunavanja i plaanja troarina

Obveza obraunavanja troarine na temelju prometa troarinskih proizvoda nastaje u
trenutku:
1) izdavanja rauna proizvoaa pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda ako je
isporuka obavljena prije izdavanja rauna;
2) uvoza troarinskih proizvoda na teritorij BiH, osim za duhanske preraevine, te
alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina koja podlijeu obvezi obiljeavanja
troarinskim markicama;
3) podnoenja zahtjeva za tiskanje troarinskih markica za duhanske preraevine;
4) preuzimanja troarinskih markica za alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina;
5) utvrivanja manjka koji se ne moe pravdati viom silom;
6) rashodovanja (kalo, rasip, kvar i lom) iznad koliine odreene aktom Upravnog
odbora koji se zasnivati na opim trgovinskim naelima;
7) koritenja troarinskih proizvoda od strane proizvoaa za vlastitu potronju.
34

3.4.1. Plaanje troarina

Obraunatu troarinu porezni obveznik duan je uplatiti u rokovima:
1) U sluajevima izdavanja rauna proizvoaa pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke
proizvoda ako je isporuka obavljena prije izdavanja rauna, obveznik je duan platiti
troarinu u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastala obveza
obraunavanja troarine;
2) U sluajevima uvoza troarinskih proizvoda na teritorij BiH, osim za duhanske
preraevine, te alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina koja podlijeu obvezi
obiljeavanja troarinskim markicama i kod uvoza troarinskih proizvoda
preuzimanja troarinskih markica za alkoholne napitke, prirodne vone rakije i vina
porezni obveznik duan je platiti troarinu u roku propisanom za plaanje uvoznih
davanja;
3) U sluajevima preuzimanja troarinskih markica za alkoholne napitke, prirodne vone
rakije i vina koji ne podlijeu plaanju
4) Troarine prema navodu pod 2), porezni obveznik duan je platiti troarinu u roku od
deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je dolo do izdavanja rauna proizvoaa pri

34
anti ., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveuilita, Mostar, 2013., stranica 392.
16

prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda ako je isporuka obavljena prije
izdavanja rauna;
5) Za duhanske preraevine porezni obveznik duan je platiti troarinu u trenutku
preuzimanja troarinskih markica;
6) U sluajevima utvrivanja manjka koji se ne moe pravdati viom silom,
rashodovanja (kalo, rasip, kvar i lom) iznad koliine odreene aktom Upravnog
odbora koji se zasnivati na opim trgovinskim naelima te koritenja troarinskih
proizvoda od strane proizvoaa za vlastitu potronju porezni obveznik duan je platiti
troarinu u roku od deset dana nakon isteka mjeseca u kojem je nastala obveza
obraunavanja troarine.
35

3.5. Oslobaanje plaanja troarina


Sljedei su troarinski proizvodi osloboeni plaanja troarina:
1) proizvodi koji se izvoze;
2) proizvodi koji se isporuuju u bescarinske prodavaonice radi prodaje putnicima koji
odlaze u inozemstvo;
3) proizvodi koji se uvoze, unose ili primaju iz inozemstva, a koji su prema carinskim
propisima osloboeni plaanja uvoznih davanja;
4) proizvodi koji se isporuuju diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i njihovom
osoblju po naelu reciprociteta, a na temelju akta Ministarstva vanjskih poslova Bosne
i Hercegovine;
5) proizvodi koji se isporuuju osobama koje su na temelju Opeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni I Hercegovini i aneksa uz taj Sporazum te ratificiranih meunarodnih
ugovora i konvencija osloboene plaanja ove vrste poreza;
6) gorivo za zrakoplove i brodove u meunarodnom prometu;
7) na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju
alkoholnih napitaka osobi registriranoj za proizvodnju.
36






35
"Slubeni glasnik BiH" broj 58/04
36
Zakon o troarinama u BiH lanak 18. stavka 4.
17

4. PREGLED NAPLATE TROARINA U BiH U 2013. GODINI


Proteklu fiskalnu godinu su obiljeili divergentni trendovi u naplati neizravnih poreza.
Usprkos skromnom ekonomskom oporavku neto efekti naplate neizravnih poreza u 2013.g. su
bili negativni. Kretanje nominalnog rasta BDP-a i naplate neizravnih poreza su do 2012.
godine bili koherentni, s tim da su oscilacije u kretanju neizravnih poreza bile otrije u odnosu
na kretanje ekonomije. Ukupni neizravni porezi u 2013. iznosili su 17,2% BDP to je, u
odnosu na 2012., manje za 1,1 %. Protekla godina je u fiskalnom smislu predstavljala teku
godinu za financiranje prorauna svih razina vlasti BiH. Nakon prvog udara globalne
ekonomske krize, koji je proizveo snaan pad prihoda od neizravnih poreza u 2009. ve u
2010. je dolo do stabilizacije, a potom i rasta prihoda. Pozitivan, uzlazni trend prihoda se
zadrao u 2011., da bi ve tijekom 2012.godine dolo do usporavanja, a potom i pada prihoda.
Iako je, s obzirom na povoljne prognoze ekonomskog rasta BiH, bilo realno oekivati
umjereni oporavak javnih prihoda, protekla godina je zavrila sa znaajnim deficitom prihoda
od neizravnih poreza. Pored faktora koji redovito determiniraju naplatu prihoda od neizravnih
poreza na shemu naplate prihoda u 2013. znaajno je utjecao ulazak Hrvatske u EU.
37

Nakon znaajnog pada naplate prihoda od troarina od 9.9% u studenom, mjesec
prosinac je donio nastavak negativnih trendova. Naplata troarina je u prosincu pala za 8% u
odnosu na isti mjesec 2012. Loa naplata u posljednja dva mjeseca negativno se odrazila i na
kumulativnu naplatu koja je u odnosu na 2012. manja za 2,5% (Graf 1).

Graf 1: Kretanje naplate prihoda od troarina 2013. godine

Izvor: http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)

37
http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103.pdf (25.02.2013.)
18

Tabela 1: Naplata troarina u prosincu 2013.
XII 2013 / XII 2012 Kumulativ 2013 / 2012
ukupno duhan -14,4% -4,1%
duhan uvoz -7,0% -1,5%
duhan domai -30,6% -10,2%
derivati nafte 0,0% -0,1%
uvozni -0,8% 3,4%
domai 1,2% -4,3%
kava 32,8% 2,3%
alkohol, pivo -3,6% -2,1%
putarina 1,8% 0,0%
Izvor: //www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)

Najvei pad prihoda od troarina u prosincu je zabiljeen kod troarina na domai
duhan, ak 30,6%, dok je kod uvoznog duhana zabiljeen pad od 7%. S druge strane, ostvaren
je veliki rast prihoda od troarina na kavu u prosincu od 32,8% (Tabela 1).
38


Graf 2: Kvartalne promjene u naplati troarina (kv/kv) 2013.godine

Izvor: //www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)

38
http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103.pdf (25.02.2013.)
19

Kvartalna usporedba naplate prihoda od troarina u 2013. ukazuje na snane oscilacije
u drugom i treem kvartalu koje su rezultat faktora ulazak Hrvatske u EU (Graf 2). Budui
da prihodi od troarina na duhan u ukupnim prihodima od troarina imaju udio od 57%
smanjenje prihoda od troarina na duhan uglavnom determinira i trendove kod ukupnih
troarina. S obzirom na vremensko prostiranje efekta ulaska Hrvatske u EU na prihode od
troarina na cigarete etvrti kvartal 2013. na najbolji nain odraava realne trendove u naplati
prihoda od troarina na duhan (Graf 3).
39


Graf 3: Kvartalne promjene u naplati troarina na duhan (kv/kv) 2013.godine

Izvor: //www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)

U cilju izbjegavanja plaanja visoke stope carine na cigarete, u mjesecima koji su
prethodili 1.7.2013. uvezene su koliine cigareta iz Hrvatske koje su bile dostatne za
potranju u narednih nekoliko mjeseci. Prema podacima UNO udio troarinskih markica
izdanih u prvom polugoditu u ukupno izdanim troarinskim markicama za cigarete iz
Hrvatske u 2012.godini je iznosio 45%, a u 2013.godini ak 71%. Imajui u vidu da cigarete
iz Hrvatske imaju trini udio oko 30% znaajna pomjeranja kod uvoza cigareta iz Hrvatske

39
http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103.pdf (25.02.2013.)
20

su dovela do pomjeranja sezonske sheme naplate troarina na duhan, a time i PDV-a i
ukupnih neizravnih poreza.
40


Pogoranje kod naplate troarina na duhan u prosincu se nije moglo zaustaviti, barem
privremeno, niti novim poveanje troarina na cigareta od 1.1.2014. Dosadanja praksa
kompanija iz duhanske industrije, da se pred poveanje troarina, koje rezultira rastom
maloprodajnih cijena, gomilaju zalihe cigareta zbog oekivane poveane potranje, ovaj put
se nije ponovila. Imajui u vidu smanjenje zaliha cigareta koncem 2013.godine izvjesno je da
se u sijenju 2014. nee ubrati dodatni prihodi zbog poveanja minimalne troarine u
cigaretama na zalihama u obujmu kao prethodnih godina. Pogoranje kod naplate troarina na
duhan u prosincu rezultat je dalje erozije potronje cigareta. Pad koliina cigareta, mjereno
brojem izdanih troarinskih markica, u 2013.godini premaio je 20% u odnosu na koliine iz
2012. (Graf 4).
41


Graf 4: Kretanje koliine izdanih troarinskih markica2012./ 2013.godine

Izvor: //www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)

Kvartalna usporedba naplate troarina na derivate nafte i putarine ukazuje na
poboljanje trendova u posljednja tri kvartala 2013. Nakon znaajnog pada naplate u prvom

40
http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103.pdf (25.02.2013.)
41
Ibid
21

kvartalu, koji je rezultat i kasnog poetka rada Rafinerije nakon generalnog remonta, dolo je
do rasta prihoda u naredna tri kvartala (Graf 5). Ipak, negativna kretanja u prvom kvartalu su
anulirala pozitivan trend u ostatku godine, tako da je godinje izvrenje troarina na derivate
bilo na razini 2012.
42


Graf 5: Kvartalna usporedba naplate troarina na derivate nafte i putarine 2013.godine

Izvor: //www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)

Kod prihoda od troarina na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pia dolo je do
daljeg pogoranja u prosincu, tako da je pad prihoda na razini 2013. kod piva -3,4%, koje dri
oko 50%prihoda od troarina ove grupe proizvoda, te kod alkohola -3,2% i bezalkoholnih pia
-1,2%. Kvartalna usporedba (Graf 6) ukazuje na snaan pad troarina na pivo i alkohol i
alkoholna pia u etvrtom kvartalu 2013.
43








42
http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103.pdf (25.02.2013.)
43
Ibid
22

Graf 6: Kvartalna usporedba naplate troarina na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pia
2013.godine

Izvor: //www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)

Od svih troarinskih proizvoda pozitivna naplata troarina u 2013. je zabiljeena
jedino kod kave. Kvartalna usporedba ukazuje na rastui trend u drugoj polovici godine nakon
dva prva negativna kvartala (Graf 7).
44


Graf 7: Kvartalna usporedba naplate troarina na kavu u 2013. godini

Izvor: //www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103. (25.02.2013.)


44
http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_hr_103.pdf (25.02.2013.)
23

4. ZAKLJUAK


Prema navedenom u prethodnom tekstu vidimo da su troarine jako vaan i izdaan
porez za dravu. Bitno je navesti da prema potpisanom ugovoru s Europskom unijom
troarine na cigarete u BiH do 2015.g. na 1.000 komada trebaju iznositi 125 KM ili 2.5 KM za
pakiranje od 20 komada.
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 2013. godine dolo je do pada prihoda od
troarina u BiH. Eliminacijom oscilacija izazvanih ulaskom Hrvatske u EU jasnije se moe
uoiti konstantno stabilan negativan trend u naplati prihoda od troarina u 2013.g. u rasponu
od -3,2% do -3,9%.Snane oscilacije prihoda od troarina u drugom i treem kvartalu, u
rasponu od -20% do +20%, potvruje injenicu da su troarine na duhan dominantna vrsta
troarina, ije kretanje ne samo da determinira naplatu ukupnih prihoda od troarina, ve i
ukupnu naplatu neizravnih poreza. Trendovi u naplati troarina na derivate pokazuju
pribliavanje naplate troarina na uvezene i na domae derivate, mada su trendovi i dalje
suprotnog predznaka, tako da se nastavljaju negativni trendovi kod naplate troarina i putarine
na domae derivate.
Takoer treba naglasti da se prihodi od troarina iz godine u godinu smanjuju to je
suprotno oekivanom a s tim moemo doi do zakljuka da dolazi do porasta porezne evazije.
Uzroci smanjenja prihoda od troarina su zloupotreba koritenja lo-ulja kao pogonskog
goriva te nelegalnog uvoza i nelegalne domae proizvodnje rezanog duhana i ostalih
proizvoda koji podlijeu naplaivanju troarine.
Mora se spomenuti i politika situacija koja je jo uvijek nerazrijeena,bez dobre
politike strukture, porezni sustav BiH pa tako i sustav obrauna troarina e i dalje biti u
zaostatku, kako za Europom tako i svijetom. Budui da porezni sustav je velika poluga koja je
gotovo osnovni pokreta gospodarskog rasta i razvoja, neophodne su to bre reforme
poreznog sustava BiH.






24

LITERATURA


KNJIGE
1. anti ., Javne financije, Ekonomski fakultet Sveuilita, Mostar, 2013.,
2. imovi, J., imovi, H., Fiskalni sustav i Fiskalna politika Europske unije, Zagreb
2006.,
3. Kuli, Danijela. Plaamo li europske troarine? Zagreb : Institut za javne financije :
Zaklada Friedrich Ebert, 2005.
4. Brmmerhof, D. ,Javne financije. Zagreb: MATE, 2000.,
5. Jeli, B. Javne financije. Zagreb : RRiF-plus , 2001.,
6. Jurkovi, P. , Javne financije, Zagreb: Masmedia, 2002.,

LANCI
1. Belak, V., Bonjak, ., Pehar, M., Financijsko raunovodstvo prema MSFI i
poreznim propisima BiH/FbiH, Fircon, Mostar, 2006. god.
2. Oma Bilten, Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za
neizravno oporezivanje, Banja Luka, 2014. god.

ZAKONI
1. Zakon o troarinama u BIH 2009. god.
2. Zakon o Upravi za neizravno oporezivanje 2005.god.

INTERNET IZVORI

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Troarine, (25.02.2014.)

2. http://www.uino.gov.ba/h/, (25.02.2014.)

3. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/Akcize.html, (25.02.2014.)

4. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/PDV/Odluke_akcize.html, (25.02.2014.)

5. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/PDV/Zakon_o_akcizama.html, (25.02.2014.)

6. http://www.uino.gov.ba/h/Porezi/PDV/Pravilnici_akcize.html , (25.02.2014.)

7. http://www.oma.uino.gov.ba/(25.02.2014.)