INTRASTAT 2013.

ESTO POSTAVLJANA PITANJA

2

Sadraj

Openito o izvjetavanju za Intrastat ....................................................................................................... 3
Vrste obrazaca ........................................................................................................................................ 4
Razdoblje izvjetavanja ........................................................................................................................... 5
Prag ukljuivanja ..................................................................................................................................... 6
Sumiranje stavki ...................................................................................................................................... 6
ifra/Naziv/Opis robe ............................................................................................................................... 7
Zemlje namjene/isporuke i podrijetla/zemlja partner ............................................................................... 8
Statistika/Fakturna vrijednost & Incoterms .......................................................................................... 10
Srednji teaj HNB-a ............................................................................................................................... 15
Mjesto isporuke ..................................................................................................................................... 15
Vrsta prometa ........................................................................................................................................ 16
Koliina robe .......................................................................................................................................... 17
Naknadne isporuke ................................................................................................................................ 18
Tereenja - odobrenja/Rabati - popusti ................................................................................................. 18
Specifine robe i specifina kretanja robe ............................................................................................. 19
Industrijska postrojenja .......................................................................................................................... 19
Sukcesivne poiljke ............................................................................................................................... 19
Isporuka robe na plovila i zrakoplove .................................................................................................... 19
Otpad ..................................................................................................................................................... 20
Softveri i licence .................................................................................................................................... 21
Ambalaa ............................................................................................................................................... 22
Reklamni materijal ................................................................................................................................. 22
Gratis poiljke ........................................................................................................................................ 22
Posebni trgovinski tokovi - primjeri ........................................................................................................ 25
Roba u provozu (tranzitu) ...................................................................................................................... 25
Isporuka robe s posredovanjem komisionara ........................................................................................ 25
Triangularna trgovina ............................................................................................................................. 26
Robna razmjena s treim zemljama ...................................................................................................... 29
Poslovi oplemenjivanja .......................................................................................................................... 30
Popravak ................................................................................................................................................ 35
Povrat i zamjena robe ............................................................................................................................ 36
Najam .................................................................................................................................................... 36










3

Openito o izvjetavanju za Intrastat


1.Tko je u poduzeu odgovorna osoba za Intrastat istraivanje?

Odgovorna osoba za Intrastat istraivanje u poduzeu je osoba koja odgovara za tonost i
pravovremenu dostavu Intrastat obrasca, odnosno osoba protiv koje e se pokrenuti prekrajni
postupak u sluaju netonog i/ili nepravovremenog dostavljanja Intrastat obrasca.

2. Na koji nain poduzee izvjetava za Intrastat?

Poduzee moe izvjetavati samostalno ili preko deklaranta kojeg ovlasti za izvjetavanje.
Iako poduzee izvjetava preko deklaranta ono je odgovorno za pravodobnost i tonost
izvjetavanja.

3. Hoe li se izvjetavati i preko papirnih obrazaca?

U primjeni e biti samo elektroniki obrazac, odnosno bit e omogueno samo elektroniko
izvjetavanje.

4. Upisuju li se na Intrastat obrascu podaci o deklarantu koji izvjetava za poduzee, ali nije
ovlaten za taj tok za koji se izvjetava?

Ne, jer u tom sluaju poduzee izvjetava samostalno za Intrastat za navedeni tok, a ne preko
deklaranta.

5. Molim Vas ako mi moete potvrditi da li osoba koja nema poloen struni ispit za carinskog
zastupnika moe biti ovlatena osoba u tvrtki koja e biti odgovorna za slanje ovih izvjea?
Osoba odgovorna za popunjavanje i dostavu Intrastat obrasca ne mora imati poloen ispit za
carinskog zastupnika.
6.Primili smo obavijest o obvezi izvjetavanja za Intrastat. U obrascu za prijavu nije mi jasno
tko je deklarant? Da li mi moete pomoi i objasniti tko je deklarant?
Odreeni poslovni subjekt odnosno izvjetajna jedinica moe odluiti hoe li izvjetavati
samostalno ili e za izvjetavanje ovlastiti deklaranta. U Intrastat sustavu pod deklarantom se
smatra pravna osoba koja u ime izvjetajne jedinice dostavlja Intrastat obrasce. Za potrebe
Intrastat istraivanja to mogu biti pediterske tvrtke ili drugi poslovni subjekti. Iako izvjetajna
jedinica izvjetava preko deklaranta, ona je odgovorna za pravodobnost i tonost izvjetavanja.
Potrebno je napomenuti da je odluka na izvjetajnoj jedinici, obveza ne postoji.
7. Ukoliko izvjetajna jedinica zaboravi da je ve poslala obrazac za odreeno izvjetajno
razdoblje te ga poalje ponovno, hoe li se takav obrazac prihvatiti u sustav?

Ne, obrazac e se odbaciti kao nevaei jer je za odreeno izvjetajno razdoblje, odreeni tok
robe i odreenu izvjetajnu jedinicu omoguen prihvat samo jednog izvornog obrasca.



4

Vrste obrazaca


1. to treba napraviti ukoliko izvjetajna jedinica primijeti nakon nekog vremena da je
nenamjerno napravila pogreku u podacima?

Nakon to izvjetajna jedinica primijeti pogreku treba odmah poslati nadomjesni obrazac
Carinskoj upravi, a najkasnije do zakljuivanja izvjetajne godine, odnosno do travnja sljedee
godine. Ukoliko Carinska uprava prije uoi pogreku, javit e izvjetajnoj jedinici da poalje
nadomjesni obrazac.

2. Kad se alje nadomjesni obrazac mora li se poslati obrazac sa svim stavkama iz izvornog
obrasca ili se alje samo stavka koja je bila pogrena?

Nadomjesni obrazac alje se sa svim stavkama iz izvornog obrasca.

3. to se podrazumijeva pod brisanjem prethodno dostavljenog obrasca?

B obrazac brie prethodno dostavljen obrazac za odreenu IJ, odreeni tok robe i odreeno
izvjetajno razdoblje. IJ koristi ovu vrstu obrasca u sluaju da je poslala potpuno pogrene
podatke (npr. u sluaju da je poslala obrazac za otpreme, a zapravo se podaci u tom obrascu
odnose na primitke robe). Nakon dostavljanja B obrasca Intrastat sustav smatra da
izvjetajna jedinica nije niti poslala izvjetaj za odreeno izvjetajno razdoblje i odreeni tok
robe.

4. Moe li se izvorni obrazac poslati i nakon isteka roka za podnoenje obrasca, odnosno 18-og
u mjesecu?

Moe, ali se smatra da izvjetaj nije poslan na vrijeme te ovisno o vremenskom razdoblju
zakanjenja slat e se opomene i/ili poduzimat mjere propisane Zakonom o slubenoj
statistici.

5. Mogu li na istom obrascu biti oba toka?

Ne, za svaki tok potrebno je podnijeti poseban obrazac.

6. Koji obrazac se alje ako izvorni obrazac ima greku i nije prihvaen u sustav?

Ponovo se alje ispravljeni izvorni obrazac, jer ga sustav zbog utvrene greke prvi puta nije
prihvatio.

7. to napraviti ako se tek nakon nekoliko mjeseci pronae neki raun, odnosno ako se shvati
da neka roba nije prijavljena u Intrastat?

Poslat e se nadomjesni obrazac sa svim podacima za razdoblje u kojem je roba primljena ili
otpremljena prema naknadno pronaenom raunu.

8. Koliko vrsta obrazaca (izvornih, nadomjesnih, obrazaca za brisanje prethodno dostavljenog
obrasca, praznih) moe imati jedno izvjetajno razdoblje?

Za svako izvjetajno razdoblje, tj. mjesec i tok robe moe se poslati jedan izvorni obrazac ili
prazan obrazac, ovisno o tome je li IJ ostvarila promet ili ne u tom razdoblju. Ako su u
izvornom obrascu utvrene pogreke nakon zaprimanja u Intrastat sustav, tada se alje
5

nadomjesni obrazac, ponovno sa svim stavkama i ispravljenim grekama. Ukoliko IJ eli za
pojedino izvjetajno razdoblje i tok robe obrisati sve dostavljene obrasce, tada alje obrazac
za brisanje prethodno dostavljenog obrasca, nakon kojeg se smatra da IJ nije dostavila
nikakve podatke. Nakon poslanog obrasca za brisanje prethodno dostavljenog obrasca
ponovno se moe poslati izvorni ili prazan obrazac, tako da broj obrazaca nije ogranien, ali
se mora paziti na redoslijed slanja (npr. za odreeno izvjetajno razdoblje i tok robe IJ nikako
ne moe poslati nadomjesni ili obrazac za brisanje prethodno dostavljenog obrasca kao prvi).


9. Mora li se prilikom kreiranja nadomjesnog obrasca napraviti obrazac za brisanje izvornog (za
isto razdoblje) pa tek tada nadomjesni obrazac?

Prilikom kreiranja nadomjesnog obrasca nije prethodno potrebno slati obrazac za brisanje
prethodno dostavljenog obrasca.


10. U sluaju da ve postoji nadomjesni obrazac, a potrebna je izmjena dostavljenih podataka,
mora li se prvo napraviti obrazac za brisanje prethodnog nadomjesnog obrasca?

Ako u aplikaciji ve postoji nadomjesni obrazac, nakon njega se ponovno moe poslati
nadomjesni, bez prethodnog brisanja.


Razdoblje izvjetavanja


1. Koji datum se uzima kao referentni za izvjetavanje za Intrastat?
Razdoblje izvjetavanja je kalendarski mjesec u kojem se odvijaju primici ili otpreme, tj.
mjesec u kojem roba fiziki ulazi ili naputa statistiki teritorij RH.

2. Ako je faktura za robu izdana na kraju mjeseca, a roba isporuena poetkom slijedeeg
mjeseca, kada se vri prijava za Intrastat?
U mjesecu isporuke, tj. stvarne otpreme ili primitka robe. Intrastat ne prati tok plaanja, ve
fiziko kretanje (tok) robe.

3. Roba je utovarena i fakturirana u panjolskoj 27. Kolovoza. U nae skladite pristigla i
zaprimljena 2. rujna. Dan ulaska na statistiki teritorij RH je nepoznat. Za koje razdoblje
izvjetavamo navedeni primitak , za kolovoz ili rujan?

Za rujan.






6

Prag ukljuivanja


1. Da li emo na kraju svake godine dobiti informaciju jesmo li duni idue godine dostavljati
obrazac?

Duni ste izvjetavati sve do primitka obavijesti o prestanku obveze izvjetavanja.


2. Ako sam Vas dobro shvatio tvrtke koje prijeu prag tijekom godine, a nisu obveznici od
poetka godine, ne trebaju se sami prijaviti da su preli prag za odreeni tok nego postaju
obveznici izvjetavanja tek nakon slubene Obavijesti Carinske uprave?

Pitanje postavljam za svoje stranke za koje smo prijavljeni kao deklaranti a koji su obveznici
samo za jedan tok ali imaju i promet u drugom toku (a u razdoblju koje je promatrano za
sadanje ukljuivanje (od 01.07.2013) promet nije bio preko praga ukljuivanja).


Vae stranke koje su odreene kao obveznici izvjetavanja podataka u 2013. godini i o tome
zaprimile Obavijest o obvezi izvjetavanja za Intrastat, dune su izvjetavati za onaj tok/tokove
koji su navedeni u Obavijesti.
Poduzea koja prijeu prag izvjetavanja u 2013. godini za tok za koji nemaju obavezu
izvjetavanja, ne trebaju izvjetavati za taj tok u 2013. godini. Ukoliko ele dobrovoljno
izvjetavati mogu, ali dok ne dobiju slubenu Obavijest o obvezi izvjetavanja za Intrastat, nisu
u obavezi izvjetavanja.



Sumiranje stavki


1. Treba li u Intrastat obrazac posebno upisivati svaku poiljku ili se mogu zbrojiti pojedine
poiljke?
Pojedinani izvjetaji za isti tok, a koji se odnose na istu ifru proizvoda mogu se sumirati pod
uvjetom da su svi opisni podaci isti (zemlja namjene ili zemlja isporuke, uvjeti isporuke - prvo i
drugo potpolje, vrsta poslova - prvo i drugo potpolje, vrsta prometa, zemlja podrijetla za
primitke). Sumiranje se vri na nain da se zbroje vrijednosti istog tipa podataka (neto masa,
koliina u jedinici mjere, fakturna vrijednost i statistika vrijednost) svakog pojedinanog
izvjetaja. Stavke s istim podacima mogu se sumirati, ali to nije nuno. Odluka o tome je na
Vama.


2. Moe li se sumirati roba koja ima istu ifru KN-a, ali ima razliiti trgovaki naziv robe?
Moe ukoliko su zadovoljeni i ostali preduvjeti za sumiranje: ista vrsta posla, zemlja
isporuke/namjene, zemlja podrijetla, uvjeti isporuke i vrsta prometa.

7

ifra/Naziv/Opis robe


1. U uputi objavljenoj na web stranici DZS-a stoji da polje ifra proizvoda mora sadravati 8
znamenaka. Meutim, od 01.07.2013. e se primjenjivati tzv. TARIC code-ovi koji po EU
standardima sadre 10 znamenaka. Dodatno, nai IT konzultanti iz vedske i Slovake koji su
odgovorni za Intrastat izvjeivanje u svojim (EU) dravama navode da je EU standard 10
znamenaka i da se u njihovim Intrastat reportima mora navoditi 10-znamenkasti broj.

Za potrebe izvjetavanja za Intrastat ifra robe odreuje se kao 8-znamenkasta tarifna oznaka
robe prema Kombiniranoj nomenklaturi kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 638/2004
Europskog parlamenta i Vijea od 31. oujka 2004. o statistici Zajednice koja se odnosi na
trgovinu robama izmeu zemalja lanica i kojom se ukida Uredba Vijea (EEZ) br. 3330/91
(OJ L 102, 7.04.2004) osnovna Uredba za Intrastat, lanak 9. stavak 1d.
Prema navedenome, na Intrastat obrascu ifra robe se popunjava na 8 znamenki. Ukoliko u
Vaoj aplikaciji imate 10-znamenkastu ifru proizvoda, za potrebe Intrastata potrebno je
izdvojiti 8 znamenki.
TARIC e se koristiti za potrebe izvjetavanja robne razmjene RH s treim zemljama, odnosno
koristit e se u Extrastatu prilikom popunjavanja jedinstvenih carinskih deklaracija.

2. U naem sistemu uneseni su artikli po nazivu (pr. OK.RITTER SP.JA/JO 100g), to e rei
da imaju odreene skraenice.
Da li bi to kao takvo moglo proi u Intrastat izvjetaj ili bi trebalo pisati okolada sa punjenjem?

U polje opis robe bi trebalo upisati uobiajeni trgovaki naziv robe, moe sadravati i
skraenice ako su one dovoljno razumljive da se moe prepoznati o kojoj vrsti robe se radi, ali
ne moe sadravati posebne znakove (- / ! # $ % & i dr.).
3. U ifrarniku pod nazivom Kombinirana nomenklatura 2013. nisu navedene jedinice mjere (u
kojima se treba izvjetavati) uz sve tarifne brojeve. Moete molim vas aurirati tablicu
dostupnu na vaim stranicama.
Stupac jedinica mjere u ifrarniku Kombinirana nomenklatura odnosi se na dodatnu jedinicu
mjere koja je razliita od kilograma. Kilogram se koristi pri popunjavanju polja Neto masa.
Potrebno je napomenuti da jedinica mjere u Kombiniranoj nomenklaturi nije propisana za svaki
tarifni broj. Sve one ifre robe u navedenom ifrarniku koje imaju prazan stupac Jedinica
mjere, nemaju propisanu jedinicu mjere, odnosno njihova jedinica je kg i ona se ne upisuje.
4. U strukturi podataka za Intrastat je carinska tarifa robe navedena kao polje dugako 8 byte-
ova. Navedeno polje korespondira s Kombiniranom nomenklaturom carinske tarife.
S druge strane, mi iz inozemstva dobivamo raune u elektronskom obliku (xml ovi i tekstualne
datoteke), gdje je carinski tarifni broj robe dugaak 9 byte-ova i u skladu je sa Harmoniziranim
sustavom carinske tarife (HS). Takve podatke upisujemo u nau bazu podataka o artiklima.
Stoga nas interesira:
- da li postoji jednoznana poveznica izmeu sustava Kombinirane nomenklature carinske
tarife i Harmoniziranog sustava carinske tarife (HS)? Ako postoji, molim vas da me
uputite na nju (naa pretpostavka je da se zanemare sve znamenke iza 8-og byte-a
carinskog tarifnog broja) .
- ako ne postoji, da li to znai da za jedan artikl moramo imati podatke o oba tarifna sustava?
8

Za potrebe izvjetavanja za Intrastat koristi se 8-znamenkasta tarifna oznaka robe prema
Kombiniranoj nomenklaturi. Izmeu Kombinirane nomenklature i Harmoniziranog sustava
postoji povezanost. Kombinirana nomenklatura se bazira na Harmoniziranom sustavu,
odnosno tarifne oznake na razini 6 znamenki su iz HS-a. Daljnja razrada do 9-znamenkaste ili
10-znamenkaste razine dostupna je u zemljama lanicama koje prikupljaju podatke za
nacionalne interese.

Zemlje namjene/isporuke i podrijetla/zemlja partner


1. Molim Vas pojanjenje rubrike zemlja namjene/ isporuke.
Da li se to odnosi na sljedee:

a) Uvoz: uvozimo robu iz Austrije dakle u tu rubriku bi trebali upisati Austrija?
b) Izvoz: izvozimo robu iz RH u Austriju takoer bi trebali upisati u rubriku Austrija?

Zemlja lanica namjene (u sluaju otpreme) je zemlja lanica krajnjeg odredita robe, poznata
u vrijeme otpreme ili zemlja u koju se otprema roba.

Zemlja lanica isporuke (u sluaju primitaka) je zemlja iz koje je roba isporuena u zemlju
primitka, bez ikakvih zaustavljanja te komercijalnih i ostalih poslova kojima bi se promijenio
pravni status robe u posrednoj zemlji. U sluaju da je zemlja lanica isporuke nepoznata,
uzima se zemlja lanica gdje je roba nabavljena, tj. gdje je faktura izdana.

U Vaem sluaju,
a) Uvoz: uvozimo robu iz Austrije dakle u tu rubriku bi trebali upisati Austrija? Ovdje je
Austrija zemlja isporuke.
b) Izvoz: izvozimo robu iz RH u Austriju takoer bi trebali upisati u rubriku Austrija? Ovdje
treba upisati Austrija za zemlju namjene.


2. Imamo dvije situacije kada nabavljamo i prodajemo robu u/iz Europske unije kao npr.

1) Situacija br. 1 PRIMITAK: Nabavljamo PVC ruke za PET iz Austrije, fizika isporuka
izvrava se iz Austrije u Hrvatsku, poduzee iz Austrije ispostavlja raun Karlovakoj pivovari.
Pitanje: Da li se mjestom namjene/ isporuke smatra Austrija?

Zemlja isporuke Austrija.

2) Situacija br.2 OTPREMA: Prodajemo pivo poduzeu u Austriji, fizika isporuka izvrava se iz
Hrvatske u Njemaku, Karlovaka pivovara ispostavlja raun Austrijskom poduzeu.
Pitanje: Da li se mjestom namjene/ isporuke smatra Njemaka?
Zemlja namjene je Njemaka.
3. Polje 16 zemlja podrijetla da li se kod ulaza robe iz EU navodi zemlja podrijetla drave
lanice EU koja je robu isporuila ili zemlja podrijetla koja je robu proizvela?
Uvijek se navodi zemlja podrijetla koja je robu proizvela.

9

4. Ako se uvozi brodom proizvod porijeklom iz vie zemalja (nije poznata koliina po zemlji)
koju dravu porijekla navesti?

Zemlja podrijetla je zemlja u kojoj je roba u cijelosti proizvedena ili potjee iz te zemlje. Ako je
roba proizvedena u dvije ili vie razliitih zemalja, smatra se da je njezino podrijetlo iz one
zemlje u kojoj je obavljena posljednja bitna promjena ili preinaka te robe.

5. Zemlja podrijetla svi dobavljai na raunima ne stavljaju informaciju o zemlji podrijetla
robe. Da li je u takvim sluajevima u redu staviti kao zemlju podrijetla robe zemlju dobavljaa
koji nam raun ispostavlja? Jer drugaijih informacija nemamo.

Da, u takvim sluajevima moe se staviti zemlju otpreme kao zemlju podrijetla .

6. Polje 12 pojanjenje ifri prekomorskih zemalja kada i pod kojim uvjetima navode se ifre
puina ili prekomorske zemlje kada se Intrastat izvjeivanje odnosi samo na robnu
razmjenu sa zemljama EU?
ifra zemlje puina koristi se kod transakcija koje ukljuuju postrojenja na otvorenom moru
(naftne platforme, vjetroelektrane, prekooceanski kabeli).
Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. za provedbu Uredbe (EZ) br.
471/2009 Europskog parlamenta i Vijea o statistici Zajednice koja se odnosi na vanjsku
trgovinu sa zemljama nelanicama, za auriranje nomenklature zemalja i teritorija (OJ L 328,
28.11.2012)

7. U naoj tvrtki je u tijeku prilagodba poslovnog sustava SAP za izvjetavanje u Intrastat te
vas molimo za dodatna pojanjenja na navedeno pitanje:

- Obveza evidentiranja isporuka stranim Aviokompanijama na Avioservisima naa
tvrtka u svom informatikom poslovnom sustavu SAP ne biljei nazive kupaca pa je
pitanje da li se i takve otpreme moraju biljeiti u Intrastat izvjeivanju? Naime, naa
tvrtka prodaje kupcu AIR BP koji je ustvari kartiarska kua i nemamo saznanja tko je
pravi primatelj.

Ako se radi o isporuci stranoj firmi koja ima PDV broj u Republici Hrvatskoj (registrirana je za
PDV), Vaa tvrtka nije duna izvjetavati, ve ta strana tvrtka izvjetava otpremu.









10

Statistika/Fakturna vrijednost & Incoterms


1. Prilikom izraunavanja statistike vrijednosti kod pariteta CPT od fakturne vrijednosti se
oduzimaju trokovi prijevoza u RH i dodaju trokovi osiguranja u inozemstvu.
Poto mi ne dobivamo raun za prijevoz robe, kako da to izraunamo?
Ako trokovi prijevoza i/ili osiguranja nisu poznati, mogu se procijeniti na temelju trokova koji
se obino plaaju za takve usluge.
Ukoliko je mjesto otpreme ili primitka blizu hrvatske granice (50-100 km), kod izrauna
statistike vrijednosti trokovi prijevoza i osiguranja nastali od mjesta otpreme ili primitka u RH
do hrvatske granice mogu se zanemariti.

2. Prilikom izraunavanja statistike vrijednosti kod pariteta DAP (na fakturi je iskazana cijena
prijevoza, ali u cijelosti - nije razdijeljeno na prijevoz u inozemstvu i prijevoz u RH) od fakturne
vrijednosti se oduzimaju trokovi prijevoza u RH i trokovi osiguranja u RH.
Kako da to izraunamo poto je iskazana cijena prijevoza u cijelosti?
Kada vam je poznat troak prijevoza u cijelosti moe se izraunati troak prijevoza do
hrvatske granice tako da se:
- ustanovi ukupna udaljenost od mjesta isporuke do mjesta odredita u km te udaljenost od
mjesta odredita do hrvatske granice
- na temelju omjera ukupne udaljenosti i udaljenosti do hrvatske granice, izrauna se i udio
trokova u ukupnom troku prijevoza.
Npr . ukupna udaljenost je 100 km, udaljenost od granice do mjesta odredita je 10 km.
Ukupan troak prijevoza je 3000 kn, troak od odredita do granice je 300 kn.

3. Da li u statistiku vrijednost robe za primitke ulazi (ili se oduzima) ovisno o paritetu samo
vrijednost prijevoza i osiguranja? Naime, uvoznik smo gotovih proizvoda od povezanih
poduzea iz EU (nema postupaka oplemenjivanja), i ujedno smo duni plaati licencu na pravo
koritenja robne marke koja nije u fakturnoj vrijednosti ve u mjesenoj fakturi. Trenutano
prilikom svakog uvoza carinsku osnovicu uveavamo za odgovarajui postotak tj. iznos
licence pa ta vrijednost ulazi u statistiku vrijednost.
Kod izvjetavanja za Intrastat u statistiku vrijednost ne ulazi iznos za licencu, a naroito kada
je zasebno iskazan.
4. Kako odrediti statistiki vrijednost robe kod prodaje robe ako je paritet EXW naa tvornica
(plus prijevoz, plus osiguranje do granice RH)?
Statistika vrijednost robe se u navedenom sluaju odreuje tako da se fakturnoj vrijednosti
dodaju trokovi prijevoza i osiguranja nastali od mjesta isporuke do granice RH.

5. Molimo miljenje vezano uz ukljuivanje dodatnih trokova u statistiku vrijednost roba
prilikom izrade izvjetaja za Intrastat.
U Metodolokom priruniku navedeno je da se prilikom primitaka odreenih roba, fakturnoj
vrijednosti dodaju ili oduzimaju u cijelosti ili djelomino trokovi prijevoza, utovara i osiguranja
do hrvatske granice s obzirom na uvjete isporuke.
Molimo pojanjenje kako postupiti ukoliko se kod primitka robe, za istu pojave i trokovi vezani
za inenjering, razvoj i sl.
11

Budui da u agregiranim podacima Extrastata, u statistiku vrijednost proizvoda ulaze i usluge
projektiranja, razvoja, trokovi provizija, ambalae, pakiranja i drugo prema l.32. Carinskog
zakona zajednice, da li se metodologija prikupljanja podataka u Intrastatu razlikuje od
metodologije za Extrastat, odnosno kako treba postupati u gore navedenom sluaju.
- U sluaju da se uz ostale trokove pojave i trokovi za inenjering, razvoj i projektiranje, oni se
ukljuuju u statistiku vrijednost ukoliko su iskazani u cijeni proizvoda ili su pak neophodni za
izradu dotinog proizvoda. Ukoliko su pak ti trokovi posebno iskazani i/ili nisu
iskljuivo vezani samo za izradu tog proizvoda ne iskazuju se u statistikoj vrijednosti.
- Trokovi pakiranja ulaze u statistiku vrijednost proizvoda.
- Trokovi ambalae tretiraju se isto kao i u Extrastatu:
ambalau kao sastavni dio proizvoda kojim se trguje nije potrebno posebno izvjetavati za
Intrastat (iskazuje se u cijeni proizvoda pa ulazi u statistiku vrijednost)
kada se oekuje da se ambalaa vrati poiljatelju smatra se privremenom isporukom i ne
izvjetava se za Intrastat (nije ukljuena u statistiku vrijednost proizvoda)
ukoliko se ambalaom trguje kao obinom robom izvjetava se za Intrastat

6. Kod izrauna statistike vrijednosti: roba koja nam doe DHL expressom, znai avionom,
sleti u Zagreb. Da li se za takve poiljke uzima Zagreb kao granini prijelaz? Npr. za robu iz
Norveke, Bergena - da li se onda za izraun uzima omjer : ukupna udaljenost Bergen - Rijeka
te udaljenost Zagreb - Rijeka ?
Ovisi o uvjetima isporuke ukoliko cijena ukljuuje i prijevoz do Rijeke onda moete od ukupnih
trokova Bergen-Rijeka oduzeti troak prijevoza od Zagreba do Rijeke. Ukoliko fakturna
vrijednost ne ukljuuje trokove prijevoza dodajete joj trokove prijevoza od Bergena do
Zagreba.

7. Imamo pitanje vezano za statistiku vrijednost dobara primljenih i otpremljenih iz/u
Europsku uniju. S obzirom da koristimo informatiki sustav koji ima rjeenje da se statistika
vrijednost rauna u obliku postotak uveanja fakturne vrijednosti. Postotak uveanja za
fakturnu vrijednost funkcionira na nain da se postotak od npr. 30% pomnoi sa fakturnom
vrijednosti da bi se dobila statistika vrijednost. Postotak se izraunava na temelju ukupne
vrijednost mjesenih zavisnih trokova (transporta i osiguranja). Zamolili bi Vas za miljenje da
li je gore navedena mogunost izrauna statistike vrijednosti prihvatljiva od strane Dravnog
zavoda za statistiku.

Statistika vrijednost ne znai uvijek uveanje fakturne vrijednosti za dodatne trokove
prijevoza i osiguranja. Neki puta se oni oduzimaju od fakturne vrijednosti dok je u nekim
sluajevima fakturna vrijednost jednaka statistikoj, ovisno radi li se o otpremi ili primitku te o
dogovorenim uvjetima isporuke za pojedinu transakciju.

Ukoliko biste uveavali fakturnu vrijednost istim faktorom neovisno o toku robe i uvjetima
isporuke (paritetu), za neke transakcije neispravno i neopravdano biste uveavali statistiku
vrijednost, a time i svoju robnu razmjenu s EU. Isto tako nastale bi velike razlike u
dostavljenim podacima za Intrastat i podacima o stjecanjima i isporukama izvjetavanim na
PDV obrascu.

U sluaju da se roba izvozi ili uvozi stalno u ili iz iste zemlje lanice s istim paritetom, tada bi
se mogao izraunati prosjean troak prijevoza, osiguranja i ostalih zavisnih trokova te njihov
omjer prema fakturnoj vrijednosti. Na taj nain dobili biste faktor za koji bi trebalo uveati ili
umanjiti fakturnu vrijednost da bi se izraunala statistika vrijednost.

12

8. Imamo paritet EXW Stuttgart i na dobavlja ne zna da e ta roba ii za Kanadu, to bi
znailo da se ovdje radi, zbog njihovog neznanja, o isporuci unutar EU. Mi emo, vjerojatno,
isto tako imati kupce gdje emo robu isporuivati na paritetu DAP TERMINAL i neemo znati
kuda ta roba ide dalje. Mi nae kupce ne otkrivamo proizvoaima, tako da esto ne znaju tok
robe, isti sluaj je i obrnuto, dakle nai kupci nam ne otkrivaju krajnjeg kupca. Dakle, da li je
greka dobavljaa ako u izvjetaj o otpremi stavi ovakav postupak u izvjetaj?
Poslovni subjekt u zemlji lanici izvjetavanja izvjetavat e transakcije prema saznanjima
kojima raspolae. Prema tome Va dobavlja u Stuttgartu izvjetavat e za Intrastat
nadlenom statistikom uredu otpremu robe u RH. Isto tako Vaa firma e izvjetavati za
Intrastat otpremu robe iz RH prema zemlji kupca. Statistiki uredi zemalja lanica obavljat e
usporedbe prikupljenih podataka od strane izvjetajnih jedinica meusobno, kao i usporedbe
navedenih podataka s podacima Porezne uprave te na taj nain pokuati konstatirati i
protumaiti nastale razlike u podacima.
9. Ako se trokovi prijevoza ne plaaju dobavljau na istom raunu na kojem je navedena roba
nego ih plaamo drugom prijevozniku, da li ti zavisni trokovi ulaze u Intrastat obrazac i
uveavaju nabavnu vrijednost robe?
Da.
10. Da li u stat. vrijednost ulaze jo neki dodatni trokovi osim trokova prijevoza, osiguranja,
utovara i istovara?
Ne.

11. Kolika je fakturna vrijednost, a kolika statistika ukoliko je faktura robe s iznosom od 1000
eura, a trokovi prijevoza su uraunati u taj iznos i iznose 200 eura? Rije je o paritetu DAP i
otpremi robe.

Fakturna vrijednost je 1000 .
Statistika vrijednost kod otpreme robe iz RH na paritetu DAP izraunava se tako da se od
fakturne vrijednosti odbiju trokovi prijevoza u inozemstvu (od hrv. granice do mjesta isporuke)
i dodaju trokovi osiguranja u RH. Ukoliko su trokovi prijevoza iskazani kao ukupan troak ili
nisu poznati uope, obavlja se procjena trokova. Udio trokova u RH moete odrediti okvirno
u omjeru udaljenosti u km i ukupnog troka prijevoza.

Troak prijevoza i osiguranja u RH mogu se zanemariti ukoliko je mjesto u RH (iz kojeg se
isporuuje roba) udaljeno 50 do 100 km do hrvatske granice. U tim sluajevima oduzeli bi se
samo trokovi prijevoza u inozemstvu.
Ukoliko su vrijednosti navedene transakcije stvarne, a nisu dane kao primjer, statistiku
vrijednost u ovom sluaju moete iskazati s 800 .

12. Imamo nedoumice vezano za statistiku i fakturnu vrijednost vezano za Intrastat pa Vas
molimo za pomo.
Naime, veinu sirovina primamo na paritetu DAP LUANI, gdje mi u fakturi ne pie posebno
troak transporta. to je u tom sluaju fakturna vrijednost, a to statistika?
Takoer, na nekim raunima imam isti paritet DAP LUANI + izdvojeni troak transporta na
istom raunu, no ne pie koliki su trokovi do hrv. granice, a koliki od granice do tvornice. to
je u tom sluaju fakturna vrijednost, a to statistika?
13

Kod pariteta DAP Luani u prvom sluaju fakturna vrijednost je ona iskazana na fakturi, a
statistika vrijednost se izraunava na nain da se od fakturne vrijednosti oduzmu trokovi
prijevoza u RH, a dodaju joj se trokovi osiguranja u inozemstvu.

U drugom sluaju, fakturna vrijednost je opet ona iskazana na fakturi koja sad ukljuuje i
troak prijevoza, a statistika vrijednost se izraunava kao i u prvom sluaju.
Troak prijevoza u RH moe se zanemariti ukoliko je dogovoreno mjesto isporuke u RH
udaljeno 50 do 100 km do hrvatske granice.

Ukoliko su trokovi prijevoza iskazani kao ukupan troak ili nisu poznati uope, obavlja se
procjena trokova. Udio trokova u RH moete odrediti okvirno u omjeru udaljenosti u km i
ukupnog troka prijevoza. U sluaju da troak prijevoza nije iskazan na fakturi, informaciju o
troku prijevoza moete pronai na web stranicama prijevoznika ili peditera, a takoer i
udaljenost mjesta izraenu u km.

13. Ukljuuje li se kod pariteta EXW troak garancije, prijevoza, osiguranja samo do granice?

Da, trokovi osiguranja i vozarine ukljuuju se samo do hrvatske granice (isto kao i do sada na
JCD-u).

14. Vezano uz pristupanje EU te obavezu izvjetavanja za Intrastat, molila bih vas za
pojanjenje:
- Statistika vrijednost s obzirom da smo mi poduzee koje se praktiki nalazi na samoj
granici s Republikom Slovenijom (Hum na Sutli), moje je pitanje da li u Intrastat izvjetaju kao
statistiku vrijednost (SV) moemo koristiti fakturnu vrijednost (FV), dakle 100% za sve
paritete?

To znai da se u tom sluaju trokovi prijevoza od mjesta u RH (Hum na Sutli) do hrvatske
granice mogu zanemariti kod preraunavanja fakturne u statistiku vrijednost s obzirom na
uvjete isporuke (Incoterms). Fakturna vrijednost bit e jednaka statistikoj vrijednosti samo
kada se fakturnoj vrijednosti dodaju ili oduzimaju trokovi prijevoza (i osiguranja) od hrvatske
granice do mjesta isporuke u RH (<100 km).
Za primjer navodimo neke sluajeve, SV=FV kod otprema za paritete: EXW Hum na Sutli,
FCA Hum na Sutli, DAF Hum na Sutli (granica zemlje izvoznika).
to se primitaka tie, SV=FV vrijedi za paritet CIP Hum na Sutli.

- Zamolila bih Vas za pojanjenje uz paritete koje koristimo u sluaju nae organizacije
transporta, dakle za DAP, DDP, CPT i FOB?

to se tie otpreme, statistika vrijednost se rauna na sljedei nain za navedene paritete:

DAP od fakturne vrijednosti oduzimaju se trokovi prijevoza u inozemstvu i dodaju joj se
trokovi osiguranja u RH
DDP od fakturne vrijednosti oduzimaju se trokovi prijevoza u inozemstvu i dodaju joj se
trokovi osiguranja u RH
CPT od fakturne vrijednosti oduzimaju se trokovi prijevoza u inozemstvu i dodaju joj se
trokovi osiguranja u RH
FOB fakturna vrijednost jednaka je statistikoj vrijednosti (koristi se samo za pomorski i
rijeni prijevoz)

14

to se tie primitaka, statistika vrijednost se rauna kako slijedi:
DAP od fakturne vrijednosti oduzimaju se trokovi prijevoza u RH i dodaju joj se trokovi
osiguranja u inozemstvu
DDP od fakturne vrijednosti oduzimaju se trokovi prijevoza u RH i dodaju joj se trokovi
osiguranja u inozemstvu
CPT od fakturne vrijednosti oduzimaju se trokovi prijevoza u RH i dodaju joj se trokovi
osiguranja u inozemstvu
FOB fakturnoj vrijednosti se dodaju trokovi prijevoza u inozemstvu i trokovi osiguranja u
inozemstvu (koristi se samo za pomorski i rijeni prijevoz)
Trokove prijevoza i osiguranja u RH neete dodavati ili oduzimati ukoliko je mjesto isporuke
uz Incoterms, Hum na Sutli (udaljeno do 100 km od granice RH).
Pojednostavljeni izraun statistike vrijednosti prema uvjetima isporuke bit e auriran i
objavljen u Uputama za izvjetajne jedinice za Intrastat 2013. u Prilogu 11.

15. Molim da mi odgovorite na sljedea pitanja:

1) Kako formirati statistiku vrijednost u sluajevima kada roba (teret) uope nije osigurana
nego ima samo klasino CMR osiguranje, te da li je osiguranje robe (tereta) uope obavezno
ili nije?

2) Da li se klasino CMR osiguranje moe smatrati osiguranjem robe o kojem se govori kod
izraunavanja statistike vrijednosti, s obzirom da se isto prikazuje iskljuivo u raunima
prijevoznika kao dio troka prijevoza?

3) Hoe li Dravni Zavod za statistiku prilikom naknadnih kontrola zahtijevati od Izvjetajnih
jedinica dokazivanje osiguranja i to e poduzeti prema onim Izvjetajnim jedinicama koje, bez
obzira na zadatosti iz pariteta, nee imati niti klasino CMR osiguranje niti osiguranje tereta?

1) DZS nije institucija koja odreuje da li je osiguranje robe obvezno ili nije, niti moe obavezati
izvjetajne jedinice za Intrastat da osiguravaju robu koju primaju ili otpremaju unutar EU-a.
Prema Metodologiji Eurostata u statistiku vrijednost potrebno je ovisno o dogovorenom
paritetu Incotermsa, trokove prijevoza i osiguranja oduzeti ili dodati fakturnoj vrijednosti robe.
Ukoliko roba nije osigurana ili trokovi osiguranja nisu iskazani na fakturi dobavljaa, moraju
se procijeniti.
2) Klasino CMR osiguranje ne moe se smatrati osiguranjem robe za izraun statistike
vrijednosti za Intrastat.
3) U aplikacijama za Intrastat sustav u Odjelu za Intrastat CURH i u DZS-u predviene su
kontrole fakturne i statistike vrijednosti. Ukoliko e te vrijednosti odstupati CURH e
kontaktirati izvjetajnu jedinicu radi provjere navedenih vrijednosti. Isto tako predviene su
posjete izvjetajnim jedinicama od strane djelatnika Odjela za Intrastat CURH u svrhu kontrole
izvjetavanja podataka za Intrastat. Prema Zakonu o slubenoj statistici Ministarstvo financija-
CURH moe u sluaju nepravilnosti pokrenuti prekrajni postupak i odrediti novanu kaznu
izvjetajnim jedinicama.


15

Srednji teaj HNB-a


1. Po kojem se teaju evidentiraju podaci na Intrastat obrascu, polje 19?
Primjenjuje se slubena teajna lista HNB-a. Srednji teaj prve vaee teajne liste za
odreeni mjesec, odnosno mjesec za koji se izvjetava, primjenjuje se za preraun valuta u
kune i nalazi se na internetskim stranicama HNB-a.
Ukoliko u Vaem sustavu koristite dnevni srednji teaj, moete ga koristiti i za izvjetavanje za
Intrastat.

2. Kojeg datuma i pod kojim nazivom e biti objavljena teajna lista koju emo koristiti za
izvjetavanje za srpanj 2013.?
Koristi se teajna lista HNB br 125. utvrena 28. lipnja 2013., a primjenjuje se od 29. lipnja
2013. (vaea 30. lipnja i 1. srpnja, slijedea lista objavljuje se 1. srpnja 2013. s primjenom od
2.7. 2013.)

Mjesto isporuke


1. Da li je rubrika uvjeti isporuke tj. mjesto isporuke neophodna te molim pojanjenje iste?

Uvjeti isporuke odreuju obveze ugovornih strana te se na temelju istih izraunava statistika
vrijednost robe koja se uvozi i izvozi. Mjesto isporuke (mjesto na kojem obveze i rizici prelaze
sa dobavljaa na kupca) vezano je uz uvjete isporuke INCOTERMS te je takoer vano
prilikom izrauna statistike vrijednosti odnosno pri izraunu trokova prijevoza i osiguranja. U
skladu s navedenim, uvjeti isporuke su neizostavna stavka izvjetavanja za Intrastat.

2. Molim da mi detaljno objasnite uvjete isporuke - oznake 1, 2 i 3.

Mjesto isporuke odnosi se na sljedee tri podjele:

1. Teritorij RH oznaava sve isporuke koje se obavljaju na podruju Republike Hrvatske
(kod primitaka npr. CIF Rijeka, DAP Zagreb itd.;
kod isporuka EXW Kutina, FCA Slavonski Brod itd., kao i za dogovoreno mjesto isporuke na
hrvatskoj granici),
2. Teritorij druge zemlje lanice oznaava sve isporuke koje se obavljaju na teritoriju jedne
od zemalja lanica (osim Hrvatske),
3. Teritorij izvan EU - izvan EU koristi se kod isporuka robe s/na offshore postrojenja i kada
se roba Zajednice (koja je pod carinskim nadzorom) nalazi u dravi nelanici (carinskom
skladitu) te se od tamo prodaje u dravu lanicu (npr. tranzit robe Zajednice preko drave
nelanice gdje se skladiti). Naravno da roba ne smije biti putena u slobodan promet u dravi
nelanici (mora zadrati status robe Zajednice).

3. Imamo dvije situacije kada nabavljamo i prodajemo robu u/iz Europske unije kao npr.

1) Situacija br. 1 PRIMITAK: Nabavljamo PVC ruke za PET iz Austrije, fizika isporuka
izvrava se iz Austrije u Hrvatsku, poduzee iz Austrije ispostavlja raun Karlovakoj pivovari.

Pitanje: Da li je ifra mjesta isporuke 1 teritorij RH ili 2-teritorij druge zemlje lanice?

16

2) Situacija br.2 OTPREMA: Prodajemo pivo poduzeu u Austriji, fizika isporuka izvrava se iz
Hrvatske u Njemaku, Karlovaka pivovara ispostavlja raun Austrijskom poduzeu.
Pitanje: Da li je ifra mjesta isporuke 2-teritorij druge zemlje lanice?
Mjesto isporuke odnosi na dogovoreno mjesto isporuke prema Incotermsu, u kojem rizici i
trokovi prelaze s dobavljaa na kupca. Odgovor na Vae pitanje bi bio:
1) mjesto isporuke 2.
2) mjesto isporuke 1.

Vrsta prometa


1. Roba koja dolazi putem kurirske slube avionom u Zagreb do Rijeke e doi najee
nekakvim kombijem, znai cestovnim prijevozom: da li je to onda vrsta prometa 4 zrani
promet ili 3 cestovni promet ili 5 potanska poiljka?
Radi se o zranom prometu.

2. Kako se izvjetava jedna otprema s vie vrsta prometa?
Ukoliko se radi o jednoj otpremi s vie vrsta prometa, upisuje se ona vrsta prometa na
hrvatskoj granici, odnosno, prijevozno sredstvo za koje se pretpostavlja da e roba njime
napustiti statistiko podruje zemlje lanice otpreme.

3. Da li se transportne kue poput DHL, UPS, TNT, FedEx- smatraju potanskim prometom, ili
treba kao vrstu prometa oznaiti cestovno odn. avionski - ovisno o vrsti usluge navedenih
prijevoznika?
Kada se prijevoz organizira od strane dravnih potanskih operatera ovlatenih za pruanje
potanskih usluga u skladu s Universal Postal Union Convention upisala bi se ifra prometa
5.
Prijevoz robe koji se organizira putem komercijalnih kurirskih slubi, npr. DHL-om, izvjetava
se kao otprema/primitak sa ifrom vrste prometa kojom je prijevoz obavljen, jedino u sluaju
da se ne zna vrsta prometa, upisuje se ifra 5.

4. Zanima nas vrsta prometa za plin, koji dolazi cjevovodom iz Maarske?
Radi se o vrsti prometa fiksne prometne instalacije (cjevovodi, kabeli pod visokim naponom),
ifra vrste prometa 7.




17

Koliina robe


1. Procjena neto mase po stavkama (kao i u JCD-u prema vrijednosti?)

Ukoliko neto masa po pojedinim stavkama nije poznata, potrebno ju je procijeniti. Procjena
neto mase prema vrijednosti nije dozvoljena. Od dobavljaa moete zahtijevati neto masu za
svaki proizvod posebno, a ukoliko se radi o vaim proizvodima savjetujemo Vam da si radi
lakeg pregleda izradite listu proizvoda s odgovarajuim neto masama.

2. Molim Vas detaljnije pojanjenje (potvrdu donjeg primjera) neto mase u sluaju lijekova.
U sluaju kutijice s tabletama koje se dodatno nalaze u aluminijskom blisteru i ima ih
30; neto masa bi bila ukupna masa tih 30 tableta?
Blister, uputa i kutija se ne raunaju u neto masu?

Tono je da je neto masa u sluaju lijekova ukupna neto masa tableta. U neto masu se ne
ubrajaju aluminijski blister, upute i kutija.

3. Neto masa neto masa u Intrastatu se izraava u kg na tri decimale, ali ponekad neka roba
ima manju koliinu od 0,001 kg. Da li je za tu robu mogue staviti kao koliinu 0,000kg ili se
zaokruuje na najmanju moguu (0,001kg)?

Koliina za takvu robu se zaokruuje na najmanju moguu, odnosno 0,001 kg.

4. to sa robom ija jedinica mjere nije kg, ve m (metri tekstil na rolama)? Treba li od
dobavljaa inzistirati da navede i kilau svake robe?

Podatak o neto masi je obvezan. Ako dobavlja eli navesti taj podatak, svakako je bolje za
izvj. jed., inae se procjenjuje.

5. Ako za odreenu tarifu ne postoji koliina u jedinici mjere u nomenklaturi da li se ispunjava
teina primljene/otpremljene robe u kg? (Da li za svaku stavku mora biti teina u kg?)
Neto masa se upisuje za svaku stavku odnosno proizvod (osim za el. e.), a koliina u JM za
one proizvode za koje je propisana.








18

Naknadne isporuke


1. Da li se izvjetava gratis naknada manjka u koliini za ranije isporuenu poiljku koja je
plaena ili e biti plaena u cijelosti i ako da , da li sa " Vrsta posla 30"?

- Ukoliko biste saznali za manjak robe prije izvjetavanja za Intrastat i znali da ete naknadno
dobiti nadomjesnu poiljku, mogli biste izvijestiti ukupnu koliinu i vrijednost robe (stvarno
primljenu + naknadno isporuenu).
- U sluaju kada biste ve izvijestili za Intrastat ugovorenu koliinu i vrijednost, a ne stvarno
primljenu, a za manjak saznali naknadno, ne biste trebali izvjetavati naknadno pristiglu robu i
ispravljati ve prijavljenu koliinu.
- Kada biste ve izvijestili primljenu (manju) koliinu i vrijednost te naknadno dobili ostalu
koliinu robe, izvjetavali bi primitak te robe s istom vrstom posla kao i za prvu isporuku.

2. Ako dobavlja alje robu bez plaanja koja je nedostajala u glavnoj isporuci, a koja je
uvezena pod vrstom posla 11, u koju vrstu posla se razvrstava ta transakcija?

Isporuka te robe izvjetava se s vrstom posla 11. U sluaju da je za prvu poiljku prijavljen
primitak robe s ukupnom koliinom i vrijednou, nije potrebno izvjetavati za naknadnu
isporuku.

Tereenja - odobrenja/Rabati - popusti


1. Ukoliko dobijemo kreditno odobrenje za vraenu robu , da li se to kreditno odobrenje treba
ukljuiti u Instrastat obrazac odnosno poslati nadomjesni obrazac za primitke?

U sluaju kada su vrijednosne razlike i/ili razlike u koliini isporuene robe poznate izvjetajnoj
jedinici ve u trenutku izvjetavanja i mogu se povezati sa pojedinom isporukom odreene
robe trebaju se svakako uzeti u obzir kod izvjetavanja vrijednosti i koliine za Intrastat.
U sluaju da se ve izvijestilo za Intrastat primitak ili otpremu robe, a naknadno se ustanovila
razlika u koliini ili vrijednosti za odreenu isporuke robe, nadomjesnim obrascem treba
prilagoditi (izmijeniti) ve iskazane podatke o vrijednosti i/ili koliini primljene ili isporuene
robe.
Rabati, popusti i kreditne note odobreni naknadno za cjelokupni ugovor ili za sve obavljene
transakcije (koje se ne mogu odrediti po pojedinim isporukama) ne trebaju se izvjetavati za
Intrastat.
Popusti vezani za naine plaanja, plaanje prije roka ili dogovoreni ugovorom izmeu
dobavljaa i kupca se ne izvjetavaju za Intrastat.


19

Specifine robe i specifina kretanja robe


Industrijska postrojenja

1. Kako e se izvjetavati za primitke i otpreme industrijskih postrojenja?
Ukoliko izvjetajna jedinica ima otpremu ili primitak industrijskog postrojenja (prema definiciji iz
Uputa za izvjetajne jedinice za Intrastat) omogueno joj je pojednostavljeno izvjetavanje. Za
nova postrojenja pojednostavljeno izvjetavanje omoguuje se ukoliko njihova vrijednost
prelazi 3 milijuna eura. Ogranienje se ne odnosi na rabljena industrijska postrojenja. Radi
dobivanja odobrenja za pojednostavljeno izvjetavanje izvjetajna jedinica mora kontaktirati
Dravni zavod za statistiku.

Sukcesivne poiljke

1. Ako je pod jednom narudbom sukcesivna isporuka, s tim da je za svaku isporuku izdana
faktura, da li se za izvjetavanje treba ekati zadnja isporuka?
Da, ukoliko se radi o sukcesivnoj isporuci razdoblje izvjetavanja je mjesec u kojem je
dostavljena ili primljena posljednja poiljka.
Ukoliko je ugovorena ukupna koliina robe, a otprema se obavlja u nekoliko isporuka, ne radi
se o sukcesivnoj isporuci, stoga se izvjetava svaka isporuka a izvjetajno razdoblje je
mjesec u kojem je roba primljena/isporuena.
Isporuka robe na plovila i zrakoplove

1. U uputama za Intrastat postoje posebne ifre robe za robu isporuenu na plovila i
zrakoplove:
- 9930 24 00: roba iz poglavlja 1 do 24 KN-a
- 9930 27 00: roba iz poglavlja 27 KN-a
- 9930 99 00: roba drugdje razvrstana,

- Da li to znai da kada JET A-1 isporuujemo direktno zrakoplovima na avioservisima
koristimo ifru robe 9930 27 00, a kod isporuke istog proizvoda JET A-1 kupcu autocisternom
unosimo ifru robe 2710 19 21?

Da.

- Ili, na primjer, kada isporuujemo proizvod Eurodizel BS brodovima za pogon ifra robe je
9930 27 00, a kod isporuke Eurdizela BS na benzinske postaje ifra robe je 2710 19 43?

Da. Ukoliko se radi o otpremi robe koja je isporuena na teritoriju RH, na plovila i zrakoplove
koji pripadaju drugoj zemlji lanici, upotrebljavaju se posebne ifre.


20

Otpad

1. Bavimo se djelatnou gospodarenja otpadom. Sukladno izvoznim dozvolama izdanim od
strane Ministarstva za zatitu okolia i prirode tijekom godine izvozim otpad na zbrinjavanje ili
oporabu (recikliranje). Budui da deklarantska kua koju smo angairali za izvjetavanje u
Intrastat nije sigurna koje sve vrste otpreme otpada treba navoditi u Izvjetaju, molimo Vas za
pomo.

Otpad izvozimo:
- na zbrinjavanje ili oporabu (recikliranje) - plaamo zbrinjavanje ili oporabu otpada
(dobivamo fakture iz inozemstva) i plaamo prijevoz otpada do postrojenja za oporabu
ili zbrinjavanje (dobivamo fakture iz inozemstva od stranog prijevoznika ili dobivamo
fakture iz tuzemstva od domaeg prijevoznika)

Zbrinjavanje otpadnog materijala koji se alje u drugu zemlju lanicu izvjetava se za Intrastat.
Vrsta posla je 99, izvjetava se stvarna neto masa te vrijednost robe 1 kn.

- na oporabu (recikliranje) - prodajemo otpad (mi aljemo fakture) i plaamo prijevoz
otpada do postrojenja za oporabu (otpad prevozimo naim kamionima)

Ova transakcija se izvjetava za Intrastat s vrstom posla 11. Izvjetava se stvarna vrijednost
robe i neto masa.

U nastavku i drugi sluajevi postupanja s otpadom:

Kupnja / prodaja vrijednog otpada. To je trgovinska transakcija izmeu dva entiteta koja se
smatra kao transakcija kupnje/prodaje za porezne svrhe. U statistici vanjske trgovine ovo se
mora deklarirati kao normalna kupnja (vrsta posla 11). Primjer: Kupnja/prodaja eljeznog
otpada (KN 7204 10 00).
Oplemenjivanje vrijednog otpada. U tom sluaju vlasnik vrijednog otpada naloi procesoru da
izdvoji vrijedne materijale iz otpada i da naknadno vrati oporavljene materijale. Za Intrastat se
to mora prijaviti kao oplemenjivanje (vrsta posla 41/51). Primjer: Oplemenjivanje manjkavih
katalizatora (KN 8421 39 60).
Zbrinjavanje otpada. Poduzee izvozi otpad na zbrinjavanje uz naknadu, odnosno, poduzee
plaa uslugu zbrinjavanja izvezenog otpada. U ovom sluaju, nema razlike sadri li otpad
vrijedne materijale koji se potencijalno mogu obnoviti. Za Intrastat se to izvjetava s vrstom
posla 99, stvarnom teinom i vrijednosti 1. Primjer: Zbrinjavanje tekueg kemijskog otpada
(KN 3825 69 00).

2. Molim pojanjenje sljedee situacije za obvezu izvjetavanja za Intrastat:
Radi se o besplatnom primitku materijala iz EU radi oplemenjivanja i otprema gotovog
proizvoda naruiocu u EU.
Kod isporuke oplemenjene robe fakturira se rad i eventualno ugraeni domai materijal, dok se
za potrebe Intrastata, fakturna i statistika vrijednost kod otpreme nakon oplemenjivanja
prikazuje na bruto osnovi (vrijednost uvoznog materijala+vrijednost ugraenog domaeg
materijala+vrijednost domaeg rada).
Nakon izrade u proizvodnji nastaju neupotrebljivi otpaci-izresci i odresci iz metala koji ostaju u
HR i zavravaju kod sakupljaa te vrste otpadaka.
21

Da li i njihovu vrijednost ukljuivati u bruto vrijednost kao da je sve ugraeno, jer se isti ne
mogu za drugo iskoristiti , a oni sada imaju vrijednost kao otpaci, a ne vrijednost kao ulazni
materijal.
Da, potrebno ih je ukljuiti u bruto vrijednost proizvoda..

Softveri i licence


1. Da li se podnosi izvjetaj za sistemski, aplikativni standardni softver?

Da.
2. Da li se podnosi izvjetaj softver po narudbi?
Ne.
3. Uvoznik smo 35 mm filmskih traka, betacam kazeta, usb stickova, DVD-ova i Blue-Ray-ova
na kojima je usnimljen sadraj: film, forpan, intervuji i slino. U skripti stoji da se roba kao
nosa informacija (DVD), ukljuujui software ne izvjeava za Intrastat pa vas molim
pojanjenje da li se to odnosi na robu koju mi uvozimo (35 mm filmska traka, betacam kazeta,
usb stick, DVD i Blu-Ray) ili ipak ne.

Roba koju Vi uvozite ne odnosi se na navedeno te takvu robu izvjetavate za Intrastat.

4. Bavimo se prodajom radijske, telekomunikacijske opreme koja esto ima softver to je
softver za specifine primjene uz uvezenu opremu (nije izraen za specifine potrebe nae
tvrtke, nego se isporuuje brojnim korisnicima iste opreme). Da li takav SW ulazi u Intrastat?
Ako da, da li ga prijavljujemo i kada se alje na CD-u i mail-om?

Navedeni SW ulazi u Intrastat, prijavljuje se kada se alje na CD-u; mail-om ne.

5. Izvjetavaju li se za Intrastat otpreme i primici softvera-a i licenci za softver?

Ukoliko se radi o isporuci raunala opremljenog softverom i licencom, u tom sluaju mora se
prijaviti ukupna vrijednost hardvera, softvera i licence.
Meutim, ukoliko se radi samo o prodaji licence, tada se ona ne prijavljuje u Intrastat jer se
radi samo o usluzi. Ukoliko se radi o otpremi posebno izraenog softvera za odreenog
kupca, otpreme i primici se ne izvjetavaju za Intrastat.
Kod otpreme i primitaka standardnih gotovih softvera vrijednost licence iskazuje se u cijeni
cijelog proizvoda.




22

Ambalaa


1. Povrat ambalae (paleta na kojima je dola roba). Napomena: palete se ne navode u
fakturama; do sada smo ih vraali uz proforma raun gratis. Da li je to privremeni izvoz?

Ako se ambalaa vraa poiljatelju, ne izvjetava se.
Reklamni materijal


1. Ako smo primili izlobeni primjerak koji nema nikakvu funkciju i ne moe se koristiti, te na
stranoj fakturi nije iskazana vrijednost robe, ve samo prijevoz, da li se mora izvjetavati?

Ne. Transakcije vezane uz komercijalne uzorke i reklamne materijale kojima svrha nije
komercijalna transakcija, nego priprema i/ili podrka buduih trgovinskih transakcija, iskljuuju
se iz Intrastata.

2. Komercijalni uzorci ili reklamni materijal koji se plaa da li se prijavljuje u Intrastat?

Ako se plaa, onda se izvjetavaju.

3. U RH se tiska asopis za austrijskog kupca. Kupac eli u taj asopis ubaciti reklamne letke te
ih alje gratis bez plaanja protuvrijednosti. Nakon ubacivanja letaka, asopis se otprema u
Austriju. Izvjetava li se doprema letaka u RH?

Ne.

Gratis poiljke


1. Molim Vas pojanjenje da li treba izvjetavati za Intrastat gratis poiljke. Uvozimo Barcaffe
(kava) iz Slovenije i dobijemo gratis poiljku Barcaffe alica ili metalnih stalaka, koji slue za
reklamu proizvoda i dijele se besplatno.

S obzirom da se takve gratis poiljke smatraju kao reklamni materijal koji nije predmetom
komercijalnih poslova, ne morate ih izvjetavati za Intrastat.

2. S obzirom da u skripti stoji da Intrastat obuhvaa besplatne poiljke, a s druge strane da
se roba besplatno nabavljena/isporuena kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal ne
ukljuuje u izvjetaj, zamolila bih da nam za konkretne sluajeve u nastavku javite da li iste
izvjetavamo ili ne kako bismo ispravno izvjetavali:

a) besplatno, sukladno ugovoru, dobivamo 35 mm traku filma ili hard drive sa snimljenim
filmom koji slue za prikazivanje u kinu i time ostvarujemo dobit. Moramo li prijavljivati
u tom sluaju navedenu robu bez obzira to se alje bez naplate?
Da, takvu robu izvjetavate za Intrastat.
23

b) besplatno, sukladno ugovoru, dobivamo reklamne materijale: postere, kartonske stalke,
majice, kape. koliina zna biti i oko 350 kom za neki film. Moramo li prijavljivati
navedenu robu bez obzira to je gratis ili se ipak tretira kao reklamni materijal te ne
ulazi u izvjetaj?

Ne, takvu robu ne izvjetavate za Intrastat.

c) besplatno, sukladno ugovoru, dobivamo 35 mm traku s forpanima koji slue za
prikazivanje u kinu u marketinke svrhe. Moramo li prijavljivati u tom sluaju navedenu
robu?

Ne, takvu robu ne izvjetavate za Intrastat.

d) besplatno i nekad na posudbu , sukladno ugovoru, dobivamo betacam kazetu/hard
drive na kojima se nalazi film. Pripremom sadraja koji se nalazi na navedenoj robi
ostvarujemo dobit. Moramo li prijavljivati u tom sluaju navedenu robu bez obzira to
se alje bez naplate?

Ne, takvu robu ne izvjetavate za Intrastat.

e) besplatno i nekad na posudbu , sukladno ugovoru, dobivamo betacam kazetu/hard
drive na kojima se nalazi forpan, emisije o filmovima, televizijski spotovi i slino.
Pripremom saraja koji se nalazi na navedenoj robi ne ostvarujemo dobit nego se takav
materijal koristi iskljuivo u marketinke svrhe. Moramo li prijavljivati u tom sluaju
navedenu robu bez obzira to se alje bez naplate?

Ne, takvu robu ne izvjetavate za Intrastat.

3. Molimo da nam potvrdite da li se za navedene sluajeve mora vriti prijavljivanje preko
Intrastata, tj. tko mora isto vriti:

Gratis poiljke lijekova za klinika ispitivanja novih molekula lijekova na grupama oboljelih
pacijenata diljem zdravstvenih ustanova RH, stiu svakodnevno.

Ministarstvo zdravlja izdaje Rjeenje za provoenje odreenog klinikog ispitivanja,
podnosiocu zahtjeva, jednoj od tkzv. Ugovornih organizacija za provoenje klinikih ispitivanja
u RH.Te su tvrtke nosioci odreenog klinikog ispitivanja u RH, i do sada su uvoz lijekova i
medicinskih proizvoda za njih vrili odabrani uvoznici. Ulaskom u EU, carinjenja vie nema.

- Da li se poiljke tih lijekova moraju i dalje pratiti, tj. prijavljivati preko Intrastat-a?
Gratis poiljke lijekova za klinika istraivanja ne izvjetavaju se za Intrastat ukoliko
zadovoljavaju dolje navedena tri uvjeta:
1. ne radi se o oplemenjivanju ili oplemenjivanje nije bilo planirano niti provedeno
2. oekivano trajanje privremenog koritenja je manje od 2 godine
3. otprema/primitak ne deklarira se kao isporuka/stjecanje za potrebe PDV-a.

4. Izvjetavaju li se za Intrastat besplatne poiljke kao donacije odnosno humanitarne poiljke?

Da. Izvjetava se za robu isporuenu besplatno (npr. donacije), ukoliko to nisu besplatni
komercijalni uzorci ili reklamni materijal i ostale robe izuzete od izvjetavanja.

24

5. Molimo Vas za povratnu informaciju da li dolje navedene stavke treba ukljuiti u Intrastat
izvjetaj:
Gratis isporuke:
- Posudba naih alata u nae EU sestrinske staklane radi proizvodnje (sad je to bio
privremeni izvoz i povrat privremenog izvoza) Ne.
- Posudba alata, koji su vlasnitvu naih kupaca (npr. Republike Srbije) u nae EU
sestrinske staklane radi proizvodnje(sad je to bio privremeni izvoz i povrat privremenog
izvoza) Ne.
- Posudba alata iz EU sestrinskih staklane radi proizvodnje kod nas (sad je to bio
privremeni uvoz i povrat privremenog uvoza) Ne.


Privremeni izvoz evidencijskih markica


1. Izvjetava li se izvoz evidencijskih markica (npr. markice za cigarete) za Intrastat?

Ne, radi se o privremenom izvozu robe kraem od 2 godine koji se iskljuuje iz izvjetavanja
za Intrastat.


Uvoz alata


1. Da li je potrebno izvjetavati uvoz alata (privremeno do 2 godine) koji ostaje u vlasnitvu ino
partnera (na proformu), a na kojem se proizvode proizvodi za tog dobavljaa alata koji mu se
naplauju?

Nije potrebno izvjetavati za Intrastat.










25

Posebni trgovinski tokovi - primjeri
Roba u provozu (tranzitu)

1. Imamo informaciju da za Instrastat ne trebaju izvjetavati subjekti koji imaju robu u
tranzitu, to je na sluaj. Naa tvrtka uvozi robu iz Maarske i nakon carinjenja direktno
isporuuje robu klijentima u Hrvatskoj, bez prethodnog uskladitenja robe.

U Vaem sluaju ne radi se o tranzitu. Vi nabavljate i ugovarate primitak robe iz Maarske te
ste kao izvjetajna jedinica za Intrastat obvezni izvijestiti primitak robe iz Maarske. Domaem
kupcu ete fakturirati robu i radi se o domaoj prodaji.


Isporuka robe s posredovanjem komisionara

1. Trenutno imamo novo sklopljene Komisione Ugovore sa brodogradilitem za isporuku
dizalica i amaca za spaavanje sa rokom isporuka gradnji od 45. tjedna 2013. 22. tjedna
2014. Krajnji kupac (broda) je u Turkmenistanu. Dakle, mi isporuujemo opremu
brodogradilitu koja se ugrauje u brod, koji brodogradilite isporuuje u Turkmenistan.
Molimo da nam objasnite kako emo gore navedeni sluaj prijavljivati u Intrastat obrazac i da li
uope treba s obzirom da naa tvrtka isporuuje opremu za spaavanje brodogradilitu.

Vaa tvrtka u ovom sluaju isporuuje robu brodogradilitu, a brodogradilite isporuuje robu
u Turkmenistan koji nije u EU; nema robne razmjene RH s EU pa se ne izvjetava za Intrastat.

2. Imamo Komisioni Ugovor sa brodogradilitem (potpisan 2012. godine) za isporukom opreme
za spaavanje od 7. 10. mjeseca 2013. godine. Krajnji kupac je u Nizozemskoj.
Kako tretirati ovaj sluaj?

Ukoliko brodogradilite ugovara posao s kupcem u Nizozemskoj i isporuuje robu u
Nizozemsku u obvezi je i izvjetavati otpremu robe za Intrastat, Vaa tvrtka prodaje robu
brodogradilitu i nema obvezu izvjetavanja. Kada bi brodogradilite ugovorilo posao s firmom
u Nizozemskoj, a robu isporuilo Vaoj tvrtki, brodogradilite izvjetava za Intrastat otpremu
robe. U sluajevima kada Vaa tvrtka ugovara poslove s firmom i ispostavlja fakturu kupcu u
drugoj zemlji lanici EU-a obveznik je izvjetavanja za Intrastat.






26

Triangularna trgovina

1. Triangularna razmjena/prodaja:
U RH je proizvodnja A, kupac je u Italiji B; krajnji kupac i primatelj robe je Srbija C
a) Tijek robe: A C ne izvjetava se za Intrastat, podnosi se JCD.
b) Tijek dokumenata faktura: A B C i u obrnutom sluaju:
c) roba iz C A, dokumenti: C B A - ne izvjetava se za Intrastat, podnosi se
JCD.

2. Moja firma naruuje robu od dobavljaa iz Slovenije. Dobavlja iz Slovenije tu robu
proizvodi/naruuje u svojoj tvornici/poduzeu u Srbiji. Dakle, roba se uvozi iz Srbije (roba je
srpskog porijekla), ali se u Hrvatskoj carini po slovenskim fakturama i taj uvoz/kupnju plaam
mom dobavljau iz Slovenije. Da li je naa firma obvezna izvjetavati u Intrastat za taj tok robe?

Osnovno pravilo kod izvjetavanja poslova triangularne trgovine je da se u Intrastatu uvijek
prati fiziki tok robe bez obzira na komercijalne transakcije i tok fakture.

S obzirom na to da u Vaem sluaju roba dolazi direktno iz Srbije, ta transakcija se ne
izvjetava za Intrastat. Uvozna deklaracija se podnosi u zemlji lanici u kojoj se roba puta u
slobodan promet.

3. Prodaja robe iz Tunisa poduzeu u RH, izdavanje dokumenata direktno izmeu poduzea iz
Tunisa i poduzea u RH (faktura) s paritetom DAT Zagreb.
Tijek robe: Tunis Italija carinsko skladite tipa D Hrvatska. Da li se primitak robe u
Hrvatskoj izvjetava u Intrastat od strane poduzea u RH?

Ne izvjetava se za Intrastat, podnosi se JCD. Roba nije ocarinjena u Italiji, jo je pod
carinskim nadzorom.

4. Obveznici smo izvjetavanja za INTRASTAT pa Vas molim pomo oko nekoliko nedoumica.
Naem kupcu, koji je iz Rumunjske, fakturiramo otpadno eljezo. Roba se kamionima prevozi
do Luke Split. Tamo se o troku naeg kupca carini i brodom prevozi direktno njegovom kupcu
u Tursku.

d) Da li smo u ovom sluaju obvezni izvjetavati s obzirom da roba iz Hrvatske ide za Tursku?

S obzirom da se roba carini u Hrvatskoj i da direktno odlazi u Tursku, ta transakcija se
prijavljuje na JCD-u i ne izvjetava se za Intrastat.

5. Na komitent prodaje robu kupcu u vicarsku. Krajnja zemlja namjene je SAD, Japan i Kina,
ali se roba prvo fiziki isporuuje u eku na njihovo zbirno skladite odakle dalje odlazi do
krajnjih odredita.
Zanima nas da li e se takvu isporuku nakon ulaska u EU morati izvozno carinit ve kod
otpreme ili e se samo morati provesti kroz INTRASTAT, a izvozno ocariniti u ekoj?

Budui da se roba EU-a otprema iz zemlje lanice (RH) u drugu zemlju lanicu (eku)
izvjetava se za Intrastat.
Carinjenje robe moe se obaviti u ekoj ili bilo kojoj zemlji lanici prije izlaska iz EU-a.

27

6. Prodavatelj robe: Ukrajina A1, kupac robe: Hrvatska B1, korisnik robe: Slovenija C1.
Hrvatsko poduzee B1 kupuje robu od ukrajinskog poduzea A1, korisnik robe je Slovenija.
Hrvatsko poduzee B1 kupuje robu od ukrajinskog poduzea A1 (zemlja otpreme), a korisnik
robe je Slovenija C1.
Gdje se roba carini odnosno ima li izvjetavanja za Intrastat?

Ako se roba carini u RH, podnosi se JCD, poduzee u RH izvjetava za Extrastat uvoz robe iz
Ukrajine.
U skladu s navedenim, budui da je korisnik robe poduzee u Sloveniji, poduzee B1 u RH
izvjetava za Intrastat otpremu robe u Sloveniju.

7. Imamo triangularnu trgovinu na slijedei nain:
Naa tvrtka prodaje robu matinoj tvrtki Italiji, primatelj je tvrtka u Americi. Roba ide cestovnim
transportom iz Hrvatske u Italiju i dalje se roba otprema brodom u Ameriku. Je li naa tvrtka
duna izvjetavati za Intrastat taj tok robe?
Ukoliko Vaa tvrtka prodaje robu (fakturira) firmi u Italiji koja onda izvozno ocarini robu u Italiji i
izvozi u Ameriku, tada se za Intrastat izvjetava otprema robe iz RH u Italiju.
Iz Vaeg upita pretpostavljamo da Vae poduzee pripada grupi poduzea te ete na temelju
toga izvjetavati otpremu u Italiju s vrstom posla 11.
S kojom vrstom posla se izvjetava ta transakcija, ovisi o dva sluaja:
1) Ako se odvija razmjena izmeu dva poduzea koja su lanovi iste grupe poduzea i dolazi
do promjene vlasnitva, tad se transakcije izmeu njih izvjetavaju s VP 11.
2) Za onu robu koja se prijavljuje za PDV kao intra-EU transakcija izmeu dva porezna
subjekta istog poduzea, a prilikom prelaska granice nije dolo do promjene vlasnitva,
vrsta posla se odluuje na temelju transakcija koje slijede nakon toga.

Ako je roba kasnije prodana rezidentu u zemlji lanici primitka, onda se koristi ifra vrste posla
19. Ako se roba vrati u zemlju lanicu otpreme bez promjene vlasnitva (razlog za kretanje bio
povezan samo s logistikim razlozima) ili porezni subjekt u zemlji lanici stjecanja prodaje
robu drugom nerezidentnom subjektu i roba naputa zemlju lanicu, potrebno je koristiti ifru
99.
8. Naa tvrtka prodaje robu tvrtki u Italiji, a tvrtka u Italiji prodaje tu robu tvrtki u Rusiji. Roba
se prevozi iz skladita u Hrvatskoj u Rusiju.
Paritet je Exw Ludbreg. Roba se prevozi zbirnim cestovnim prijevozom, odnosno najprije
otprema u skladite u Nizozemsku (skladite pedicije koja prevozi za partnere Ruse).
Da li naa tvrtka treba izvjetavati za Intrastat, te koji tok robe? Da li mi u Hrvatskoj moemo
izvozno ocarinit robu iz EU? Odnosno ako se izvozno carini u nekoj drugoj dravi, da li naa
tvrtka izvjetava za Intrastat?
Osnovno pravilo kod izvjetavanja je:
Ukoliko podnosite u RH jedinstvenu carinsku deklaraciju (uvoznu ili izvoznu) ne izvjetavate
za Intrastat tu istu transakciju jer bi se duplo evidentirala jedne te ista transakcija.
U sluaju da izvozite robu ali izvoznu deklaraciju podnosite u nekoj drugoj zemlji lanici,
morate izvjetavati za Intrastat kretanje robe (otpremu) u tu zemlju lanicu.

28

Odgovor na Vaa pitanja je slijedei:
1) Roba moe proi izvozno carinjenje u RH (na JCD-u zemlja namjene je Rusija) i roba ide u
Nizozemsku na skladite prije isporuke u Rusiju. U tom sluaju radi se o Extrastatu, izvozu
robe u Rusiju i nema Intrastat izvjetavanja.

2) Roba se transportira u Nizozemsku u slobodnom prometu do skladita u Nizozemskoj i
carinske formalnosti se obavljaju u Nizozemskoj ili nekoj drugoj zemlji lanici. Tada se u RH
izvjetava za Intrastat, otprema robe u zemlju lanicu u kojoj se carini roba jer je do tada roba
nalazi u slobodnom prometu. Radi s o indirektnom izvozu.

to se tie izvoznog carinjenja robe najbolje je da se obratite Carinskoj upravi RH u ijoj je
nadlenosti carinjenje robe.

9. Molimo Vas da nam pojasnite situaciju u svezi uvoza robe koji e se desiti nakon 1. 7. 2013.
Naime, trenutno vrimo usluge carinjenja za vie komitenata koji uvoze robu iz treih zemalja
(bez EU porijekla), posredstvom tvrtke koja ima sjedite u EU.

Zanima nas koji e se carinski postupak primijeniti nakon ulaska RH u EU?

Roba e konkretno stizati i dalje u Luku Koper iz treih zemalja, a slovenska tvrtka koja i sada
isporuuje robu hrvatskim tvrtkama e i dalje istu isporuivati u tranzitu to bi znailo da e
hrvatska tvrtka tu robu morati uvozno cariniti te e za nju to biti Extrastat, osim ukoliko
slovenska tvrtka robu carini u Kopru i u tom sluaju je to za hrvatsku tvrtku Intrastat.

U prvom sluaju, zanima nas temeljem kojeg ulaznog rauna e se roba cariniti u Hrvatskoj i da
li smo pravilno shvatili mogue postupke?

Ako hrvatska firma kupuje robu koja se isporuuje iz treih zemalja (nelanica EU-a):

1) Roba se moe ocariniti u Sloveniji od strane slovenske firme i nakon toga isporuiti u
Hrvatsku. Izvjetava se za Intrastat s fakturom slovenske firme.
2) Roba koja nema status robe zajednice doprema se u Hrvatsku gdje se i carini. Podnosi se
uvozna JCD, dakle radi se o Extrastatu, nema izvjetavanja za Intrastat.

Vezano za carinjenje i fakturiranje robe, molimo Vas da se obratite Carinskoj i Poreznoj upravi
koje su nadlene institucije za ta podruja.


.








29

Robna razmjena s treim zemljama

1. Imamo ugovore sklopljene direktno s kupcem u Rusiji predviene za isporuku u 2014.
godini.
Prema dosadanjim saznanjima takve isporuke, dakle IZVOZ (zemlja nelanica EU) se i dalje
nastavlja rjeavati putem podnoenja JCD, dakle nemamo obvezu podnoenja Intrastat
obrazaca za otpremu?

Ne radi se o Intrastatu, podnosi se JCD.

2. U koji je obrazac potrebno navoditi otpremu robe krajnjem kupcu direktno (u Kanadu) iz
druge zemlje lanice EU gdje se nalazi na dobavlja/proizvoa. S obzirom da je to otprema i
naem dobavljau te ju on stavlja u svoj obrazac otpreme prema nama, nama roba nikada nije
dola, ali ju zaprimamo kako bi mogli ispostaviti fakturu.
Da li je takav postupak potrebno navoditi; na oba obrasca (primitak, otprema), na jednom od
njih ili niti na jednom?

Karakteristika Intrastata je da prati fiziko kretanje odnosno tok robe, a ne tok plaanja odnosno
fakture. Prema Vaem upitu, Vaa tvrtka ne izvjetava za Intrastat, a isto tako niti Va
dobavlja/proizvoa ne izvjetava za Intrastat.
Naime, kako navodite, roba se direktno isporuuje iz druge zemlje lanice EU-a u Kanadu i za
koju se popunjava jedinstvena carinska deklaracija jer se radi o trgovini s treim zemljama
(Kanada Extrastat), a plaanje se obavlja izmeu Vae tvrtke i dobavljaa.

3. Ako kupujemo robu koja se proizvodi u Pakistanu (platno) od firme koja posluje i registrirana
je u Nizozemskoj, kako emo prikazati tu dopremu ukoliko nam roba dolazi direktno iz
Pakistana, a raun dobivamo iz Nizozemske?
Osnovno pravilo kod izvjetavanja za Intrastat je da se uvijek prati fiziki tok robe bez obzira
na komercijalne transakcije i tok fakture.
U Vaem sluaju, s obzirom da roba dolazi direktno iz Pakistana, tu transakciju neete
izvjetavati za Intrastat jer se radi o robnoj razmjeni s treim zemljama.
4. Imamo nedoumicu oko sadanjeg re-exporta u carinskom smislu pa smo slobodni obratiti
Vam se za pomo. Naime, kamion s robom dolazi iz vicarske i prati ga vicarski EUR1
obrazac a faktura dolazi iz Maarske.
Da li se ovakve isporuke smatraju dijelom za Intrastat izvjetavanje? Obzirom da e to nadalje
ostati regularni uvoz.
Osnovno pravilo kod izvjetavanja za Intrastat je da se uvijek prati fiziki tok robe bez obzira
na komercijalne transakcije i tok fakture.
U Vaem sluaju, s obzirom da roba dolazi direktno iz vicarske, tu transakciju neete
izvjetavati za Intrastat jer se radi o robnoj razmjeni s treim zemljama.






30

Poslovi oplemenjivanja

1. to obuhvaa fakturna vrijednost kod otpreme robe nakon oplemenjivanja?

Kod otpreme (i primitka) robe nakon oplemenjivanja, iskazuje se ukupna vrijednost oplemenjene
robe (vrijednost uvezene/izvezene robe, vrijednost ugraenog materijala i vrijednost usluga).
2. to je to oplemenjivanje tono? Koja je razlika izmeu oplemenjivanja, popravka i servisa?
Oplemenjivanje obuhvaa aktivnosti poduzete radi proizvodnje novog ili znaajno poboljanog
proizvoda.
Pod popravkom se smatra vraanje robe u uobiajenu (prvobitnu) funkciju ili stanje - vrsta robe
se ne mijenja.
3. Ako brodovlasnik alje robu bez plaanja koju se ugrauje na brod, u koju vrstu posla se
razvrstava ta transakcija?

U sluaju da se radi o oplemenjivanju, to jest brod je uvezen radi oplemenjivanja i izvozi se
nakon oplemenjivanja (ne radi se o izgradnji novog broda) navedena transakcija izvjetava se
s vrstom posla 41 (postupci s ciljem oplemenjivanja bez prijenosa vlasnitva; roba za koju se
oekuje da e se vratiti poetnoj zemlji lanici otpreme). Ukoliko vrijednost robe nije
navedena, statistika vrijednost je procijenjena vrijednost robe na fco hrvatska granica. Po
povratku gotove robe nakon oplemenjivanja vrsta posla je 51 (postupci nakon oplemenjivanja
bez prijenosa vlasnitva; roba koja se vraa poetnoj zemlji lanici otpreme). Vrijednost
uvezene robe treba biti ukljuena u statistiku vrijednost gotovog proizvoda

4. Da li postoji obaveza izvjetavanja za INTRASTAT za robu brodovlasnika?
Brodovlasnik ili firma od koje on narui i kojoj plati robu, isporuuje robu koja se ugrauje u
brod u gradnji ili isporuuje ulja i maziva takoer za brod.
Na proforma raunu koji prati poiljku nae brodogradilite je navedeno samo kao odredite,
dok je primatelj brodovlasnik.
Do sada je takva roba ila na unutarnju proizvodnju i razduila se je prilikom izvoza broda.
Napominjem da je brod do isporuke brodovlasniku u naem vlasnitvu
Ukoliko treba to prijaviti zanima me, koja je ifra za tu vrstu posla?

Ukoliko se radi o izgradnji novog broda, roba koja se prima besplatno od strane naruitelja
broda te otprema izgraenog broda izvjetavaju se za Intrastat na slijedei nain:
- Primitak robe iz zemlje lanice iz koje se roba isporuuje direktno od samog naruitelja ili po
nalogu naruitelja (ne mora biti obavezno iz zemlje u kojoj je naruitelj broda) izvjetava se s
vrstom posla 99, ukoliko vrijednost robe nije poznata ona se procjenjuje.
- Otprema novog broda izvjetava se s vrstom posla 11. Za Intrastat izvjetavanje, fakturna
vrijednost broda je ukupna vrijednost broda koja ukljuuje i besplatno dobivenu robu od
naruitelja.
Statistika vrijednost bit e jednaka fakturnoj vrijednosti ukoliko je dogovoreno mjesto
prelaska rizika i trokova s dobavljaa na kupca u Puli (prema paritetu Incotermsa).

5. Zastupnik sam poduzea koje se bavi unutarnjom proizvodnjom brodskih vitala za
Norvekog naruioca. Repromaterijal se nabavlja dijelom iz Norveke, dijelom s domaeg
trita, a dijelom s podruja EU (eka, Slovenija). Obveznici smo izvjetavanja za Intrastat i za
primitak i za otpremu.


31

a) Molim obrazloenje postupka provoenja Intrastata za robu iz EU kao primitak.
b) Nain izvjetavanja za ponovni izvoz robe Norvekom naruitelju u svezi sa dijelom
ugraenog materijala uvezenog iz zemalja EU.
Odgovor:
a) Za Intrastat izvjetavate primitak iz eke i/ili Slovenije s vrstom posla 11
b) to se tie izvjetavanja za ponovni izvoz robe Norvekom naruitelju, dio ugraenog
materijala uvezenog iz zemalja EU tretirate kao i domai materijal to jest materijal nabavljen
na domaem tritu, dodajete ga u bruto vrijednost isporuene robe.

6. Bavimo se proizvodnjom peleta i ivanjem rublja. to se tie ivanja, vrimo uslugu ivanja
za kupca iz Njemake.(LOHN posao).
Kupac iz Njemake poalje svoj materijal iskrojen te dodatke (konac, gumu, rolir) nakon ega
mi za njega vrimo samo uslugu ivanja, te mu vraamo saivene proizvode (gae, potkoulje).
Taj materijal prolazi preko pedicije i carine te se zaduuje na carini, a nakon naeg povrata se
razduuje isto tako na carini.
Na svakoj fakturi koju mu ispostavimo navedeni su artikli, vrijednost materijala koja je
ukljuena u pojedinu fakturu, te obraunata usluga ivanja (on nama plaa SAMO uslugu
ivanja).
Zanima nas da li na INTRASTAT obrascu moramo navesti USLUGU IVANJA I POD KOJOM
IFROM ILI MORAMO NAVESTI UKUPNU VRIJEDNOST SAIVENE ROBE TJ.
MATERIJAL + IVANJE=UKUPNO

Za Intrastat se izvjetava ukupna vrijednost robe (bruto vrijednost), odnosno vrijednost
materijala i usluga ivanja (i za statistiku i za fakturnu vrijednost).
Primitak ete izvjetavati s vrstom posla 41 (roba koja je primljena radi oplemenjivanja i vraa
se poetnoj zemlji lanici otpreme) dok ete otpremu izvjetavati s vrstom posla 51 (roba
otpremljena nakon oplemenjivanja i vraa se poetnoj zemlji lanici otpreme).

7. Roba (poluproizvod) ide na doradu na vlastito skladite u eku i nakon toga se dio prodaje
u zemlje lanice EU, a dio u tree zemlje. Kako se izvjetava?

Hrvatska izvjetava otpremu robe na oplemenjivanje u eku s VP 42. eka izvjetava
primitak robe na oplemenjivanje s VP 42. Nakon oplemenjivanja, eka izvjetava otpremu
robe nakon oplemenjivanja s VP 52, a zemlja lanica u koju ide roba nakon oplemenjivanja
izvjetava primitak robe s VP 11.
e) Ako se nakon oplemenjivanja roba prodaje u treu zemlju, ispunjava se JCD?
Ispunjava se izvozna carinska deklaracija.

8. Koju vrstu posla e trebati primijeniti u Intrastat izvjetavanju, prilikom primitka pomonog
materijala koji e se rabiti kao pomoni materijal u proizvodnom postupku oplemenjivanja,
materijal dolazi sa proforma fakturama (nema prijenosa vlasnitva) od ino partnera, ali ne ini
sastavni dio gotovog proizvoda i samim time se ne nalaze u normativu (npr. rukavice, brusne
ploe, rez. dijelovi...)?

Napomena: Za materijal (sirovinu) koji dolazi na oplemenjivanje i vraa se nakon
oplemenjivanja u zemlju otpreme, a ini sastavni dio proizvoda izvjetavati e se sa 41 51 taj
dio mi je jasan, tako da se ne pobrkaju ova dva pojma prilikom davanja odgovora.
32

Rezervni dijelovi ne smiju se deklarirati kao pomoni materijal, ve kao primitak robe s vrstom
posla 41.
Pomoni materijal nije potrebno izvjetavati za Intrastat ako su zadovoljena tri preduvjeta: ne
radi se o oplemenjivanju, uvezeno je na rok krai od 2 godine i ne prijavljuje se za PDV
stjecanje.

9. Proizvoai smo obue. Osim vlastite proizvodnje djeje obue, proizvodimo i obuu u
sustavu unutarnje proizvodnje za ino partera iz Austrije.
Na seminaru u Varadinu, proli petak na temu Intrastat obraeni su sluajevi triangularne
trgovine, ali na sluaj nije bio predvien u primjerima.

I sluaj:
Repromaterijal dopremamo od ino partnera, a od 1. 7. dio emo nabavljati u Hrvatskoj.
Repromaterijal dopreman iz RH partner e u sustavu kupoprodaje kupovati od tih firmi, ali e
roba fiziki dolaziti direktno od tih firmi u nau firmu, dok e faktura biti naslovljena na ino
firmu.
Repromaterijal e biti koriten za proizvodnji obue u sustavu unutarnje proizvodnje i bit e
isporuen u obliku finalnog proizvoda ino partneru u Austriju.

Pitanja:

Tko je obveznik Intrastata za materijal (doprema)?
Da li moramo taj materijal prikazati na otpremnoj fakturi i kako se prikazuje u Intrastatu?


Ukoliko smo dobro razumjeli dio repromaterijala Ivanici isporuuje ino partner iz Austrije i dio
materijala dolazi od partnera iz RH (kupljen od strane ino partnera). Vaa tvrtka izrauje i
otprema finalni proizvod ino partneru u Austriju.
Izvjetava se za Intrastat na sljedei nain:

a) Ino partner izvjetava otpremu repromaterijala koji se isporuuje iz Austrije u Vau tvrtku s vrstom
posla 41.
b) Vaa tvrtka izvjetava primitak te robe (iz Austrije) na oplemenjivanje s vrstom posla 41.
c) Primitak robe od partnera iz RH se ne izvjetava za Intrastat
d) Vaa tvrtka izvjetava otpremu robe u Austriju, vrsta posla 51, vrijednost ukljuuje: vrijednost
repromaterijala iz Austrije, vrijednost materijala iz RH, vrijednost usluge (i eventualno ugraenog
materijala od strane Vae tvrtke)
e) Ino partner u Austriji izvjetava primitak robe, ukupnu vrijednost, vrstu posla 51
f) to se tie financijskog dijela to je u nadlenosti Porezne uprave, ali pretpostavljamo da Vaa tvrtka
fakturira svoju uslugu (i eventualno ugraenog materijala od strane Vae tvrtke), druga firma u RH
fakturira ino partneru vrijednost robe koju je isporuila Vaoj tvrtki.


II sluaj:

U istom postupku unutarnje proizvodnje naa firma koristi jedan dio poluproizvoda gornji
dijelovi od domae firme u kooperaciji.
Sada i do 1. 7. carinski obveznik bila je naa firma zbog naeg povlatenog statusa primatelja i
poiljatelja, te se domai kooperant nigdje nije spominjao kao carinski obveznik.
Imali smo zajedniku i ulaznu i izlaznu fakturu tj. glasila je na nau tvrtku.

Od 1. 7. to vie nije nuno jer nema carinskih formalnosti. Materijal e se dostavljati kod
domaeg kooperanta od ino partnera i tu su oni obveznici Intrastat-a za primitak, a gornje
33

dijelove nainjene od tih repromaterijala alju u domaoj kooperaciji, na montiranje u nau
tvrtku, takoer u sustav unutarnje proizvodnje.
S obzirom da se proces odvija u LOHN postupku (unutarnja proizvodnja) ta domaa
kooperacija nije u sustavu PDV-a.

Smatramo da svaka firma sada moe imati svoju izlaznu fakturu gdje e biti iskazan ugraen
materijal i usluga.
Zanima nas da li smo u pravu i pitanje:

Kako to prikazati u Intrastatu, odnosno vezano na gornju konstataciju da li emo mi iskazati
svoj materijal i nau uslugu, a domai kooperant svoj materijal i svoju uslugu?


Ukoliko smo dobro shvatili domai kooperant (druga tvrtka) i Vaa tvrtka zaraunavaju uslugu
ino dobavljau. U tom sluaju izvjetava se za Intrastat prema primjeru u prilogu koji je
prikazan na seminaru:


Poduzee A1 u Hrvatskoj alje robu na oplemenjivanje u Maarsku poduzeu B1 koje ju
naknadno poalje na dodatno oplemenjivanje u poduzee B2 u Maarskoj. Nakon
oplemenjivanja poduzee B2 vraa oplemenjenu robu poduzeu A1 u Hrvatskoj. Poduzea B1
i B2 zaraunavaju uslugu poduzeu A1




Poduzee A1 izvjetava otpremu robe na oplemenjivanje u Maarsku s vrstom posla 41, te
primitak robe nakon oplemenjivanja iz Maarske s vrstom posla 51 (bruto vrijednost)
Poduzee B1 izvjetava primitak robe na oplemenjivanje iz Hrvatske vrsta posla 41, a
poduzee B2 otpremu robe nakon oplemenjivanja u Hrvatsku (bruto vrijednost), vrsta posla 51

Ukoliko pak Vaa tvrtka zaraunava ukupan troak usluge ino dobavljau, a Meiso pak svoju
uslugu naplauje od Ivanice (ili obrnuto), izvjetava se na slijedei nain:

Poduzee B2 je podizvoa poduzea B1 i obavlja poslove oplemenjivanja za raun
poduzea B1. Nakon oplemenjivanja poduzee B2 vraa oplemenjenu robu poduzeu A1 u
Hrvatskoj

34




Poduzee B2 ne izvjetava za Intrastat (nacionalna transakcija izmeu B1 i B2)
Intrastat izvjetavaju poduzee A1 i B1


10. Uvodno elim rei, a kako biste bolje razumjeli moje pitanje, da naa tvrtka ve dugi niz
godina radi Lohn poslove (poslove oplemenjivanja) za austrijskog partnera. Za sada radimo,
carinski gledano unutarnju proizvodnju. Nakon 1.7.13. elimo isti posao i dalje raditi sa istim
partnerom, carinskog posla emo se rijeiti, jer poslujemo samo sa Austrijom, i svu robu
dobivamo iz Austrije i samo od jednog partnera kojemu isto tako kompletnu proizvodnju i
izvozimo (odnosno otpremat emo nakon 1.7.), no dolazi nam novi posao izvjetavanje za
Intrastat, jer smo obveznici izvjetavanja za Intrastat i to i za primitke i za otpremu!

elim jo istaknuti da sam, proitala sve informacije odnosno dokumente vezane za Intrastat
na vaim internet stranicama, te pratila prezentacije koje su bile prezentirane u Varadinu, i bile
su za svaku pohvalu, te sam mislila da znam sve to mi treba o Intrastatu!

Nedoumica i zbunjenost mi se pojavila nakon to sam proli tjedan bila u Austriji i razgovarala
sa naim partnerima na temu Intrastat izvjetavanje!
Naime, na partner iz Austrije (takoer obveznik Intrastat izvjetavanja), mi je rekao kako oni u
Austriji ne izvjetavaju (odnosno ne planiraju izvjetavati) otpremu robe na oplemenjivanje u
HR, niti povratak iste te robe nakon oplemenjivanja.

Sukladno gore navedenom, isto tako sam saznala da naa tvrtka nee vie dobivati robu iz
Austrije sa proforma raunima koji su nam do sada sluili samo u carinske svrhe, budui da
carinskih formalnosti vie nee biti.

Ljubazno Vas molim pojanjenje sa Vae strane, koje gledite je ispravno i to e se od nas
kao izvjetajne jedinice u republici Hrvatskoj zahtijevati to se tie Intrastat izvjetavanja, te
emo mi onda u tom smjeru morati pregovarati sa naim partnerima oko podataka koji nama
trebaju da bi mogli ispravno izvjetavati i to odmah od samo poetka!

Prema zakonodavstvu EU-a (Uredba br. 638/2004 i 222/2009 Europskog parlamenta i Vijea
te provedbena Uredba Komisije br. 1982/2004 i nadopunjujue Uredbe br. 1915/2005,
91/2010 i 96/2010) obvezno je izvjetavanje poslova oplemenjivanja za Intrastat. Izvjetava se
otprema robe na oplemenjivanje kao i primitak robe nakon oplemenjivanja. Prema tome,
neovisno o postupcima Vaeg partnera iz Austrije, za navedeni posao obvezni ste izvjetavati
primitke i otpreme robe, sukladno odranim seminarima za Intrastat te metodolokim
materijalima objavljenim na internetskoj stranici DZS-a. Kako ne biste sami morali procjenjivati
35

vrijednosti robe za primitak, predlaemo Vam da inzistirate od ino-partnera proforma fakturu
(ili neki drugi dokument) s vrijednostima isporuene robe.

Popravak

1. Naa osnovna djelatnost je servisiranje informatike opreme i potroake elektronike te za te
potrebe uvozimo uglavnom rezervne dijelove za popravak ureaja te takoer prema nekim
dobavljaima izvozimo neispravne rezervne dijelove koje zamijenimo unutar jamstvenog roka.
to se tie izvjetavanja za primitke i otpreme robe u svrhu popravka, pravila su slijedea:
Isporuka roba za i nakon popravka, zamjena dijelova koji su ugraeni u okviru popravka te
isporuka zamijenjenih oteenih dijelova od strane servisera ne izvjetavaju se za Intrastat.
Pod robom za i nakon popravka podrazumijeva se neispravna roba koja je poslana serviseru
kako bi se vratila njezina izvorna funkcija. Zamjenski dijelovi ugraeni u okviru popravka su
rezervni dijelovi koji se koriste od strane servisera da bi se popravila neispravna roba. Serviser
moe zajedno sa popravljenom robom poslati natrag i oteene dijelove koje je zamijenio. Svi
ovi proizvodi kada se kreu iz jedne zemlje u drugu ne izvjetavaju se za Intrastat.
Meutim, ako serviser uvozi rezervne dijelove koje kasnije koristi u svrhu popravka ili vraa
neke neispravne rezervne dijelove dobavljau onda se te transakcije ukljuuju u Intrastat.
Kada se oprema koja je predmet odravanja ne isporuuje, ve su samo novi ispravni rezervni
dijelovi dopremljeni u HR i neispravni dijelovi isporueni iz HR, u takvom sluaju uvoz ispravnih
dijelova i izvoz neispravnih treba ukljuiti u izvjetavanje.
Ukoliko se otpremaju neispravni dijelovi na popravak, a prima se zamjenski dio sa drugim
serijskim brojem (ne isporuuje se novi dio), u tom sluaju nije potrebno izvjetavati za Intrastat
jer se ta transakcija svrstava u popravak.

2. Da li je potrebno Intrastat izvjetavanje za robu koja se alje u EU na popravak uz naplatu?

Ne.

3. Ureaj aljemo na popravak/servis, van garantnog roka. Da li smo po povratku duni
izvjetavati u Intrastat, po kojoj vrsti ifre posla i po kojoj fakturnoj vrijednosti?

Ne.

4. Od dobavljaa naruujemo uslugu remonta stroja. Za potrebe remont stroja dobavlja nam je
isporuio rezervne dijelove potrebne za sam popravak stroja. Problemi nastaju kod toga da
navedena isporuka ima od 600-1000 razliitih dijelova (rezervnih dijelova). to napraviti u
takvim situacijama, da li se svaki artikl mora unijeti u Intrastat izvjetaj po razliitim tarifnim
brojevima ili se moe od zatraiti jedan tarifni broj koji bi oznaavao navedeni remont stroja (u
kojem bi se iskazali skupni podaci - fakturna i statistika vrijednost, neto teina, uvjeti
isporuke...)?

Rezervni dijelovi se izvjetavaju svaki zasebno s tarifnim brojem kojem pripadaju.
Pojednostavljeno izvjetavanje odnosno posebne ifre za tu robu nisu predviene u
Kombiniranoj nomenklaturi.
36

Povrat i zamjena robe


1. Izvjetavamo li sljedei predmet:
Reklamacije na prodanu robu kupcu u HR/dobavlja nam daje na kupljenu robu jamstvo na 6
mj.
- neispravnu robu reklamiramo dobavljau kroz tool, dobavlja prihvaa reklamaciju i odmah
alje zamjenu, a neispravnu robu smo duni vratiti u roku 15 kalendarskih dana.

Izvjetavate otpremu robe sa ifrom vrste posla 21 (povrat robe) te primitak sa ifrom vrste
posla 22 (zamjena za vraenu robu).

2. Obveznici smo izvjetavanja za Intrastat samo za primitke.
U sluaju povrata robe dobavljau (neispravna ili neodgovarajua roba) mi ne izvjetavamo
Intrastat jer nismo obveznici izvjetavanja za otpremu.
Nakon povrata :
Ukoliko dobavlja poalje zamjensku robu, da li prijavljujemo vrstu posla 22 zamjena za
vraenu robu?

Da, izvjetavate samo za tok za koji se ste obvezni izvjetavati.
3. Ukoliko dobavlja poalje zamjensku robu gratis i ne trai povrat neispravne robe, da li se to
mora prijaviti kao primitak (vrsta posla 23 zamjena (npr. pod garancijom ) za robu koja se ne
vraa) s obzirom da je vrijednost robe 0 .
Da. Vrijednost robe se mora procijeniti iako je besplatna, to jest nema plaanja dobavljau.


Najam


1. Da li je izvjetajna jedinica obvezna izvjetavati isporuku usluge dugoronog najma
nekretnine (nekretnina u RH) prema fizikoj ili pravnoj osobi iz lanice EU? Dugoroni najam
se sklapa na period dui od 2 godine. U PDV obrascu se iskazuje kao isporuka usluge.

Statistika robne razmjene izmeu zemalja lanica EU-a (Intrastat) prati kretanje robe pod
kojim se podrazumijeva slanje pokretne materijalne imovine od strane ili u ime poreznog
obveznika, za potrebe svog poslovanja, do odredita izvan teritorija drave lanice u kojoj se
nalazi imovina, ali unutar Zajednice. Budui da u Vaem sluaju nema kretanja imovine izvan
teritorija RH, radi se o usluzi i niste duni izvjetavati za Intrastat.