1

Drago Ban, Damir arko Miroslav Maeri Zvonko ulig, Marijan Petrini
Fakultet elektrotehnike i raunarstva Konar- KET d.d Konar Institut za Elektrotehniku d.d.
Zagreb miroslav.madercic@koncar-ket.hr petrinic@koncar-institut.hr
drago.ban@fer.hr
damir.zarko@fer.hr Branko Tomii, Josip tudir
Konar-GIM d.d
btomicic@koncar-gim.hr
jstudir@koncar-gim.hr



GENERATORI ZA VJETROELEKTRANE, TRENDOVI U PRIMJENI I
HRVATSKA PROIZVODNJA

SAETAK

U referatu se daje saeti prikaz u svijetu poznatih dostignua u podruju gradnje i primjene
elektrinih generatora za vjetroelektrane. Na temelju literature i drugih tehnikih podataka se usporeuju
razliite primjenjivane izvedbe generatora: asinkroni, sinkroni s klasinom uzbudom, sinkroni s trajnim
magnetima i dvostrano napajani asinkroni generator. Ukratko se prikazuje osnovna koncepcija i neki
odabrani detalji iz projekta i izvedbe prvog vjetroagregata razvijenog i izgraenog u Hrvatskoj. Generator
je trofazni sinkroni sporohodni, za direktan spoj s turbinom, snage 1000 kVA. Na temelju iskustava
steenih izvedbom ovog prvog vlastitog projekta i realizacije cijelog vjetroagregata razmatraju se i
drugaije izvedbe te trae optimalna rjeenja za nove gradnje.

Kljune rijei: vjetroagregat, sinkroni generator, dvostrano hranjeni generator, generator s
trajnim magnetima, multiplikator



GENERATOR TECHNOLOGY FOR WIND TURBINES, TRENDS AND
PRODUCTION IN CROATIA


SUMMARY

In the paper a detailed overview of achievements known in the world in the area of construction
and application of various electric generators for wind turbines is given. Using the available literature and
other technical data a comparison is made between the following commonly used types of generator:
induction, synchronous with classical excitation, synchronous permanent-magnet and doubly-fed
induction generator. A basic concept and some selected details from the design and construction of the
first wind generator developed and built in Croatia are given. The generator is three-phase, low speed,
designated for direct-drive, power rating 1000 kVA. Based on experience acquired by carrying out the first
domestic project involving the construction of the entire wind turbine unit in which the turbine and the
generator with excitation and other systems are the key equipment, the other types of generator are also
considered and the optimal solutions are sought for future constructions.

Key words: wind power plant, synchronous generator, doubly-fed induction generator,
permanent magnet generator, gearbox




8. savjetovanje HRO CIGR
Cavtat, 4. - 8. studenoga 2007.
HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA
ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR
A1-10
2
1. UVOD

Razvitak, gradnju i eksploataciju vjetroelektrana u zadnjih desetak godina na globalnoj razini prati
neoekivani bum. U svijetu su ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju elektrine energije iz vjetra do
konca 2006. god. dostigli veliinu od 74223 MW dok je samo u 2006. god. izgraeno novih kapaciteta za
15197 MW. Oekivani porast izgradnje novih kapaciteta je oko 32% godinje [1]. Iako je samo oko 1 %
ukupne svjetske proizvodnje elektrine energije ostvareno iz vjetroelektrana 2005. god. [13], taj sektor
postaje znaajan segment na svjetskom energetskom tritu.
Do konca 2006. god. u Europi je instalirano oko 48 000 MW snage vjetroelektrana, a godinji je
rast bio oko 19% [1]. Broj aktivnih proizvoaa vjetroturbina u svijetu prelazi 30, a primat imaju europski
proizvoai. Zemlje s najveim instaliranim kapacitetima su Njemaka, panjolska, SAD, Indija i Danska.
U 13 zemalja svijeta instalirani kapaciteti vjetroagregata prelaze 1000 MW [13].
Na tritu je velika konjunktura i manjak kapaciteta za proizvodnju. Znanstvenim i strunim
istraivanjima se bavi veliki broj specijalista irom svijeta. Istrauju se mogunosti to efikasnijeg
iskoritavanja vjetropotencijala na dozvoljenim lokacijama, gradnjom to veih i efikasnijih turbina, to
boljih generatora i sustava povezivanja vjetroelektrana u energetski sustav, razvojem sustava regulacije i
voenja vjetroelektrana, smanjenjem utjecaja na okoli i jo mnogi drugi zadaci. Rezultat napretka u
razvoju i gradnji vjetroagregata se vidi iz injenice da je 1980. god. izgraen agregat snage 30 kW, a
2005. agregati gigantske snage 5000 kW. Tijek razvoja kroz poveanje snaga i poveanje proizvedene
energije po vjetroagregatu u minulih 25 godina je ilustriran na slici 1.
U minulih 25 godina poveana je proizvodnja energije u vjetroelektranama oko 500 puta [3, 13].





Godina 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005.
Nazivna snaga 30 kW 80 kW 250 kW 600 kW 1.500 kW 5.000 kW
Promjer rotora 15 m 20 m 30 m 46 m 70 m 115 m
Visina osi vrtnje 30 m 40 m 50 m 78 m 100 m 120 m
Godinja
proizvodnja
35.000
kWh
95.000
kWh
400.000
kWh
1.250.000
kWh
3.500.000
kWh
17.000.000
kWh

Slika 1. poveanje snaga i dimenzija vjetroagregata u periodu 1980. - 2005.


U skladu s trendovima u Europi i obavezama europskih drava za proizvodnju dijela elektrine
energije iz obnovljivih izvora Hrvatska se ukljuila u koritenje vjetropotencijala, kupnjom i instaliranjem
vjetroagregata sa svjetskog trita i to: na otoku Pagu 7 vjetroagregata svaki snage po 850 kW i u blizini
ibenika 14 agregata snage po 800 kW. Prema studiji koju je za potrebe HEP-a izradio Institut Hrvoje
Poar procijenjeni mogui kapaciteti u Hrvatskoj iznose oko 400 MW. Razvoj prvog vlastitog prototipa
vjetroagregata se radi u skupini hrvatskih firmi okupljenih oko drutava Grupe(Koncerna) Konar. Svrha
ovog rada je dati jedan saeti pregled razvoja i stanja na svjetskom tritu te predstaviti osnovne
znaajke iz razvoja domaeg prototipa.

3
1.1 Osnovne relacije u svezi sa snagom vjetra

Energiju i snagu vjetra mogue je prikazati poznatim izrazom za kinetiku energiju gibajueg
zraka
( )
2 2
1 1
2 2
E mv P S v v = = (1)

gdje je E energija, P snaga, m (kg/m
3
) masa gibajueg zraka, (kg/m
3
)

gustoa zraka, v (m/s) brzina
gibanja zrane mase (vjetra) i S (m
2
)

povrina koju vrtnjom opisuje turbina. Primjenom vjetrene turbine
moe se iskoristiti samo dio ukupne energije vjetra to se rauna s koeficijentom iskoritenja C
p
koji ovisi
o aerodinamikim svojstvima turbine i orijentaciji turbine u odnosu na smjer vjetra. Teoretski maksimum
za C
p
iznosi 0,593 (Betz-ov zakon). Uzimajui u obzir napisano u (1) snaga vjetrene turbine se moe
prikazati izrazom

3
1
2
p
P C S v = (2)

Snaga vjetra proporcionalna je treoj potenciji njegove brzine prema emu treba regulirati turbinu. U
idealno dizajniranoj turbini moglo bi se prema teoriji njem. znanstvenika Betza od energije vjetra preuzeti
najvie 59,3 % energije [4]. U praktinim izvedbama se postiu koeficijenti iskoritenja u granicama od
0,25 - 0,45. Za optimalni C
p
treba prema stalno promjenljivim brzinama vjetra podeavati brzinu vrtnje
turbine da bude proporcionalna s vjetrom. U tehnikim proraunima rauna se C
p
za konkretnu turbinu

u
ovisnosti o koeficijentu koji je omjer obodne brzine [m/s] vrha lopatice turbine (engl. tip speed) i brzine
gibanja vjetra [m/s] te o kutu zakreta lopatica turbine u odnosu na smjer vjetra. Sada se izraz za snagu
turbine moe napisati u obliku

( ) ( )
3 2 3
1 1
, ,
2 2
p p
E C S v C r v = = (3)

Za turbine kojima se brzina vrtnje ne regulira koeficijent je konstantan, a za neregulirane promjenljiv.
Praktiki su svi instalirani vjetroagregati bazirani na tri vrste vjetrenih turbina:
1. nepromjenljiva brzina vrtnje (fixed speed),
2. djelomino promjenljiva brzina (semi variable speed),
3. promjenljiva brzina (regulated speed).
Principna karakteristika promjene snage vjetrene turbine u ovisnosti o brzini vjetra je prikazana na slici 2.
Prema toj karakteristici se bira generator i sustav regulacije snage u promjenljivim uvjetima brzine vjetra.
Nazivna snaga turbine i generatora se postie u podruju promjena brzine vjetra od v
n
do v
max
. Za brzine
vjetra od brzine ukljuenja v
u
(eng. cut in speed) do nazivne brzine v
n
optimira se snaga agregata
podeavanjem aerodinamikog profila lopatica, tako da se dobije to vie snage. Od nazivne brzine v
n
do
brzine iskljuenja v
max
(eng. cut out) mora se regulacijom turbine ograniavati snagu na nazivnu snagu
agregata i druge elektroopreme. Primjenjuju se razliite tehnike optimiranja i ogranienja snage
vjetroagregata (engleski nazivi: stall control, activ stall control, pitch control). Detaljno u [4] i [6].

Slika 2. tipina statika karakteristika snage vjetroturbine pri upravljanju metodom "active stall"

2. IZVEDBE GENERATORA ZA VJETROAGREGATE

S obzirom da su brzine vrtnje vjetrene turbine prirodno niske, priblino u rasponu od 5-30 o/min, bez
obzira kako se reguliraju, izbor vrste generatora ovisi o tome da li se koristi multiplikator brzine i kakav je
4
prikljuak na mreu. U suvremenim izvedbama se koriste generatori izmjenine struje, asinkroni i sinkroni
u vie varijanti koje su opisane u nastavku. Istosmjerni generatori koriste se za snage reda nekoliko kW.
Za turbine fiksne brzine koriste se obino asinkroni generatori, kavezni i klizno-kolutni i direktno se
spajaju na mreu (bez elektrikog pretvaraa frekvencije). Neophodan je multiplikator brzine vrtnje
kojemu je prijenosni omjer toliko veliki da se moe izabrati 4 ili 6 polni asinkroni generator. Po svojim
svojstvima asinkroni generator s mnogo polova (2p>20) je praktiki neprihvatljiv za primjenu zbog loeg
faktora snage cos (0,6 ili jo manje bez kompenzacije) i zbog toga relativno slabih energetskih
pokazatelja. U nastavku su neto detaljnije opisane izvedbe pogonskih nizova (engl. drive-train), koji su
znaajni u primjeni i koji su u trendu za nove elektrane.

2.1 Konstantna brzina vrtnje i asinkroni kavezni generator

Izmeu rotora turbine i asinkronog generatora je multiplikator (obino trostupanjski velikog
prijenosnog omjera i do 1:100) tako odabran da se moe upotrijebiti 4-polni ili 6-polni trofazni asinkroni
kavezni generator. Takav generator je vrlo jednostavan, moe se uzeti iz kataloga standardnih asinkronih
strojeva. Prikljuuje se direktno na mreu 50 ili 60 Hz uz primjenu ureaja kojim se smanjuju veliine
struje kratkog spoja (obino soft-start ureaj) pri prikljuku na mreu. Optereenje generatora je
ogranieno aerodinamikom izvedbom lopatica turbine tzv. "stall principle", a brzina cijelog pogonskog
niza turbina + multiplikator + generator se vrlo malo mijenja oko nazivne brzine generatora. Klizanje
generatora iznosi oko (1-2)% tako da gubici u rotoru generatora budu u snoljivim granicama.
Vjetroagregat ne moe raditi bez prikljuka na energetsku mreu iz koje uzima jalovu snagu za
magnetiziranje. U primjeni je esta varijanta kaveznog asinkronog motora s promjenljivim brojem polova,
obino za dvije brzine vrtnje prema slici 3. Tvrtka Mitsubishi primjenjuje takve tehnologije u svim svojim
agregatima snage 1000 kW.

Slika 3. vjetroagregat s asinkronim strojem i turbinom konstantne brzine vrtnje

Turbina je konstruirana za dvije fiksne brzine vrtnje optimirane tako da se dobije najvie energije iz vjetra
i da se smanji buka u promjenljivim uvjetima.

2.2 Turbina promjenljive brzine sa sinkronim ili dvostrano napajanim asinkronim generatorom

Klasini sinkroni generatori izvedeni za konstantnu sinkronu brzinu vrtnje koju diktira pogonski
stroj imaju na rotoru istosmjernu uzbudnu struju. Takvi su agregati (generator + pogonski stroj) openito
glavni izvori elektrine energije u elektranama, za sustave 50 ili 60 Hz. Ako je zbog bolje energetske
iskoristivosti agregata ili drugog razloga potrebno za vrijeme pogona regulirati brzinu vrtnje turbine i
sinkronog generatora, a taj generator prikljuiti u energetski sustav fiksne frekvencije, to se moe ostvariti
na dva naina:
1. Upotrebom frekvencijskog pretvaraa smjetenog izmeu namota sinkronog generatora i energetske
mree fiksne frekvencije, prema ilustraciji na slici 4. Snaga pretvaraa jednaka je snazi generatora.
Potrebna je uzbudna struja u rotorskom namotu i sustav regulacije napona ili trajni magneti.
5

Slika 4. vjetroagregat sa sinkronim strojem i turbinom promjenljive brzine vrtnje

2. Izmjeninom uzbudnom strujom u rotorskom namotu iz frekvencijskog pretvaraa (ciklokonverter ili
dvosmjerni statiki frekvencijski pretvara) prikljuenog na istu mreu kao i statorski namot, sve prema
ilustraciji na sl. 5. Uobiajeni je naziv za ovakav agregat dvostrano napajani (hranjeni) asinkroni stroj
(engl. Doubly-fed Induction Generator). Stator generatora je spojen na mreu 50 Hz. Rotor generatora
je spojen na mreu preko frekvencijskog pretvaraa i prilagodnog transformatora. Zbog velikog
znaaja za primjenu u vjetroelektranama i hidroelektranama opisat emo detaljnije ovaj pogonski niz
(engl. drive train).
U izvedbama za vjetroelektrane izmeu turbine i generatora je multiplikator, kojim se postie da
brzina vrtnje generatora bude 1000 ili 1500 o/min ( 6 polni ili 4-polni stroj 50Hz). Konstrukcijski gledano
dvostrano napajani asinkroni stroj je poznata izvedba asinkronog kolutnog stroja kojemu na stator i rotor
narinemo napone razliite frekvencije. Klasini sinkroni stroj jer takoer dvostrano napajani stroj ali mu je
frekvencija rotorskih struja uvijek jednaka nuli (istosmjerna uzbuda).
~
= ~
=
s Pg
f
1
f
2
P
g
n
Multiplikator
asinkroni
generator
P
ref.
Q
ref.
f1
Zakret
lopatica
M
R
E

A
f
1
Pmeh
Pt
pretvara

Slika 5. dvostrano napajani generator (DFIG) vjetroagregata promjenljive brzine vrtnje

Izvedba prema slici 5. je daleko povoljnija od izvedbe prema slici 4. zbog veliine i cijene
frekvencijskog pretvaraa, viih harmonikih lanova u mrei koje generira pretvara, upravljivosti,
potrebnog prostora za smjetaj, stabilnosti energetskog sustava, mogunosti generiranja jalove energije.
Kao daljnja prednost ove izvedbe pred drugim izvedbama agregata istiu se mogunosti poveanja
iskoristivosti primarnih pogonskih strojeva u promjenljivim reimima rada, npr. pumpa-turbina kod
reverzibilnih hidroagregata snage i do nekoliko stotina MW [14], vjetrene turbine snage do 6 MW.
Metoda izmjenine uzbude rotorskog namota, odnosno dodatnog napona u rotoru promjenljive
frekvencije se zasniva na znanju da za elektromehaniku pretvorbu energije magnetska polja stvorena
statorskim i rotorskim strujama moraju biti u prostoru meusobno nepokretna tj. moraju se vrtjeti
jednakom brzinom. U rotorskom namotu koji ima 2p
2
polova i prikljuenom na trofazni napon frekvencije
f
2
stvara se okretno magnetsko polje koje se vrti brzinom n
2
= f
2
/p
2
u odnosu na rotor, kojeg turbina vrti
brzinom n. U tim uvjetima e se okretno polje rotora vrtjeti prema statorskom namotu koji ima 2p
1
polova
brzinom

2 2 2 o
n n f p = + (4)

Frekvencija induciranih napona u statorskom namotu zbog rotorskog okretnog polja e biti


1 2 1 2
( ) f n n p np f = + = + (5)
6

jer za pretvorbu energije uvijek mora biti p
1
= p
2
= p. Ako se mijenja smjer vrtnje rotorskog polja biti e


1 2
( ) n f f p = (6)

Budui da je u ovakvim primjenama uvijek fiksna statorska (mrena) frekvencija, regulira se frekvenciju u
rotoru i brzinu vrtnje turbine. Ako se npr. rotor 4 polnog trofaznog generatora vrti brzinom n = 27,5 o/s, a
frekvencija mree je 50 Hz rotor treba biti uzbuen strujom frekvencije f
2
= 5 Hz da bi se mogla pretvarati
mehanika energija u elektriku. Odnosi brzina vrtnje rotora n, frekvencije u rotoru f
2
i statorske
frekvencije f
1
su ilustrirani na slici 6. Budui da je f
1
zadano mreom, podeavamo frekvenciju uzbudnih
struja rotora prema promjenljivoj brzini vrtnje turbine. Regulacijom brzine vrtnje turbine ili pumpe mogu se
ostvariti najbolje energetske iskoristivosti turbine ili pumpe u konkretnim uvjetima npr. brzine vjetra ili
visine vode u akumulacijskom jezeru reverzibilne hidroelektrane.



Slika 6. odnosi frekvencija i brzine vrtnje
dvostrano hranjenog asinkronog stroja
Navedenim sustavom reguliranja brzine vrtnje moe
se dobivati i induktivna i kapacitivna snaga frekvencije
jednake frekvenciji energetskog sustava. Dvostrano
napajani asinkroni generator ima veliku primjenu u
vjetroagregatima [4,14, 6 ] i to zbog vjetra koji ima
nepredvidivo promjenljive brzine, zbog ega je
povoljno imati mogunost regulacije brzine turbine.
Agregati se izvode za frekvencije u rotoru koje su u
grubo (4-10) puta manje od statorskih to omoguava
da pretvarai frekvencije imaju snagu oko 35 %
nazivne snage generatora.
Energetske odnose u vjetroagregatu, (za pojednosta-
vljeno razmatranje u kojemu emo zanemariti gubitke
pretvorbe u generatoru) razmotrimo prema oznakama na slici 5. Mehanika snaga turbine na izlazu iz
multiplikatora P
meh
pretvara se posredstvom okretnog magnetskog polja u elektrinu snagu P
g
koju
generator daje u mreu i snagu klizanja u rotoru P
r
= - s P
g
. To se moe prikazati izrazom


g meh g
P P s P = + (7)

Klizanje rotora, oznaka s, je definirano kao razlika brzine vrtnje okretnog statorskog polja i brzine rotora
s = (n
s
n)/ n
s
i ono je u generatorskom nainu rada stroja uvijek negativno. Rotorska elektrina snaga P
r

asinkronog stroja

je uvijek odreena predznakom i veliinom klizanja s. Za generatorski rad bit e
predznak snage P
r
pozitivan (u mreu), a kako je klizanje s pozitivno za motorski rad, bit e snaga
motorskog rada P
r
negativnog predznaka ( iz mree). Za uobiajeni dijapazon regulacije brzine turbine,
od 70 - 110 % nazivne, i sinkronu brzinu generatora oko 90% nazivne brzine turbine klizanje je u
granicama izmeu 23%, a potrebna snaga pretvaraa u rotorskom iznosi grubo oko 30 % ukupne snage
koja se elektromehaniki pretvara u stroju.
Tehnologije s vjetroagregatima promjenljive brzine vrtnje postaju dominantne, a naroito za velike snage
(1-5 MW) vjetrenih turbina. Prema [3] bilo je ve 2002. god. 47 % svih vjetroagregata izvedeno s
dvostrano hranjenim asinkronim strojem. Frekvencijski pretvarai imaju snagu oko 35% snage
generatora.

2.3 Turbina promjenljive brzine vrtnje i sinkroni generator

Za razliku od asinkronog generatora mogue je koristiti sinkroni generator za vrlo male brzine
vrtnje turbine (5-30 o/min). Sinkroni generator s velikim brojem polova (60 ili vie) u izvedbi s klasinom
uzbudom ili trajnim magnetima se moe direktno spojiti na turbinu bez multiplikatora (engl. direct-drive), a
prikljuak na mreu e preko frekvencijskog pretvaraa. Snaga frekvencijskog pretvaraa jednaka je snazi
generatora. Zbog velikog broja polova i male brzine vrtnje generator mora razvijati veliki moment vrtnje,
njegove su dimenzije i masa relativno velike, presudno utjeu na izvedbu i dimenzije gondole elektrane.
Izvedba jednog takvog generatora prikazana je na slici 7. Radi se o potpuno novim, ne klasinim
izvedbama generatora za koje je bio potreban poseban istraivako razvojni rad.
7

Slika 7. sinkroni stroj sa klasinom uzbudom za "direct-drive" pogon

Razvijene su i primjenjuju se tehnologije s permanentnim magnetima i s klasinom uzbudom na
rotoru. U brojnim znanstvenim lancima se mogu proitati detalji. Ova izvedba agregata je usko povezana
s izvedbom frekvencijskog pretvaraa kroz koji mora proi ukupna snaga generatora. Razvoj i primjene
"direct drive" generatora su neodvojivi od razvoja primjene i cijene frekvencijskog pretvaraa. Prema
dostupnim informacijama poveava se broj kompanija koje grade generatore s trajnim magnetima i to za
"direct-drive" sustav i za pogon preko multiplikatora s jednim ili tri stupnja prijenosa. U odnosu na
generatore s uzbudnom strujom na rotoru generatori s trajnim magnetima za istu snagu imaju bolju
korisnost (vei ), manje su dimenzije rotora, jednostavniji je rashladni krug generatora, jednostavnije je
odravanje, nema posebnog uzbudnog sustava. Sve vie kompanija radi ili razvija prototipne generatore
s trajnim magnetima (Siemens, ABB, WinwinD, Mitsubishi, KD Blansko,...).









2.4 Usporedba razliitih izvedbi

U tablici I. je usporedba osnovnih svojstava, relativnih prednosti i nedostataka za est izvedbi
najee primjenjivanih agregata u vjetroelektranama.

Tablica I. usporedba razliitih tehnologija generatora za vjetroagregate
Generator Prednosti Nedostaci
Asinkroni kavezni
jedno ili dvobrzinski generator
(2p=4 ili 6)


- jednostavnost izrade
- jednostavno odravanje
- priguenje pulzacija momenta turbine
- niska nabavna cijena
- izravni spoj na mreu
- potrebna jalova energija
- potreban soft start ureaj za
prvo prikljuenje na mreu
- primjenjivo samo za fiksne
brzine turbine
- upotreba multiplikatora
- neupotrebljivo za mnogo
polova (>20)
Asinkroni klizno-kolutni dvostrano
hranjeni generator


- bitno smanjena snaga i cijena pretvaraa
- mogunost regulacije brzine vrtnje(tipino
20-25%) za optimalno koritenja energije
- jalova snaga za magnetiziranje stroja iz
pretvaraa
- mogu podsinkroni i nadsinkroni rad
- klizni koluti i etkice, troenje,
odravanje
- sloeno upravljanje
agregatom
- izravni spoj na mreu otean

8
Sinkroni generator s uzbudnom
strujom na rotoru

- jednostavno upravljanje jalovom snagom
- iroko podruje brzina vrtnje
- jednostavan za upravljanje
- potreban pretvara za
ukupnu snagu
- potreban uzbudni sustav
- klizni koluti i etkice, troenje
i odravanje

DIREKTAN
POGON
- jednostavnija izvedba cijelog
vjetroagregata jer nema multiplikatora koji
se smatra kompliciranim za izradu i
odravanje,
- vea korisnost agregata
- velike dimenzije i masa,
problemi izrade, transporta i
montae generatora
S MULTIPLIKATOROM

- male dimenzije i masa generatora
- standardni generator
- visoka cijena, gubici ( 2-3) %
i problemi odravanja
multiplikatora
Sinkroni generator s trajnim
magnetima

- jednostavan rotor bez potronih dijelova i
uzbudnog namota
- nema gubitaka u rotoru, vea korisnost
agregata
- visoka cijena trajnih magneta
- mogunost razmagnetiziranja
- nema regulacije struje
uzbude

DIREKTAN
POGON
- jednostavnija izvedba cijelog
vjetroagregata jer nema multiplikatora koji
se smatra vrlo kompliciranim za izradu i
odravanje, vea korisnost agregata
- velike dimenzije i masa,
problemi izrade, transporta i
montae
S MULTIPLIKATOROM

- male dimenzije i masa generatora,
- standardni generator
- visoka cijena, gubici ( 2-3) % i
problemi odravanja
multiplikatora



2.6 Generatorski sustavi najpoznatijih proizvoaa turbina i elektroopreme za vjetroagregate

U tablici II. je dat kratki prikaz generatorskih sustava najpoznatijih svjetskih proizvoaa. Odabrani su
sustavi koji imaju nazivne snage vee od 100 kW.

Tablica II. svjetski poznati proizvoai vjetroagregata i njihovi sustavi

Proizvoa
Koncepcija/
dizajn *
Podruja
snaga [kW]
Generator
ABB (SE)** RB/PC
100 500
500 5000
600 4000
kavezni jedno i dvobrzinski asinkroni
sinkroni, klasini i s trajnim magnetima
dvostrano hranjeni asinkroni
Bonus/(DK)
Siemens Wind Power
KB/CS
KB/AS
600
1000 2300
kavezni asinkroni
kavezni asinkroni
KD Blansko (CZ) RB/PC 1000 3000
sinkroni s trajnim magnetima - 1 stup.
multiplikator
DeWind (GB/DE) RB/PC 600 2000 dvostrano hranjeni asinkroni
Ecotechnia (ES)
KB/CS
RB/PC
750 3000 dvostrano hranjeni asinkroni
Enercon (DE) RB/PC 300 4500 sinkroni "direct drive"
GE Wind Energy
(US/DE)
KB/CS
RB/PC
600
1500 3600
2500 (novo)
kavezni asinkroni
dvostrano hranjeni asinkroni
sinkroni s trajnim magnetima i multiplikator
Jeumont (FR) RB/PC 750 1500 sinkroni "direct drive"
Made (ES)
KB/CS
RB/PC
RB/PC
660-1320
800
2000
kavezni asinkroni , dvobrzinski (2p=4 , 2p=6)
sinkroni 2p = 4 i multiplikator
sinkroni "brushless" 2p=4
9
Mitshubishi (JP) KB/CS
250 1000
2000
kavezni asinkroni dvobrzinski
sinkroni s trajnim magnetima "direct drive"
NEG micon/Vestas
(DK)
KB/CS
KB/AS
RB/PC
600 1500
1500 2000
2750 - 4200
kavezni asinkroni
kavezni asinkroni
dvostrano hranjeni asinkroni
Nordex (DK) RB/PC 1300 2500 dvostrano hranjeni asinkroni
Repower Systems (DE)
KB/CS
RB/AS+PC
RB/PC
600 750
1050
1500 5000
kavezni asinkroni
kavezni asinkroni
dvostrano hranjeni asinkroni
Siemens (DE)
RB/PC
RB/PC
3600
400 2300
3000
dvostrano hranjeni asinkroni
kavezni asinkroni (multiplikator 1:119) 2p=4
kavezni asinkroni dvobrzinski 2p=4 i 2p=6
sinkroni s trajnim magnetima "direct drive"
i s multiplikatorom
Turbowinds (BE) KB/AS 400 600 kavezni asinkroni dvobrzinski 2p=4 i 2p = 6
Vestas (DK)
RB/PC
DRB/OS
660 2750
850 3000
asinkroni dvostrano hranjeni
kavezni asinkroni dvobrzinski "opti-slip"
Winwind (FI) RB/PC 1000 3000 sinkroni s trajnim magnetima
Zephyros (NL) RB/PC 1500 - 2000 sinkroni sa trajnim magnetima
Konar (HR) (Prototip) RB/PC 1000 sinkroni klasini, "direct drive"(u fazi ispitivanja)

* Koncepcija / dizajn turbine
KB/CS konstantna brzina, ("classic stall") - fiksni
kut zakreta lopatica
KB/GP konstantna brzina/ kombinacija sa
zakretanjem lopatica
KB/AS konstantna brzina, ("active stall")
negativni kut zakreta lopatica, (3-5)
DRP/OS djelomino regulirana brzina, "pitch
controll" + "OptiSlip" , regulacija 10 %
RB/PC promjenjiva brzina, zakret lopatica ("pitch
controll", kombinirano sa "classic stall" )
RB/AS+PC konstantna brzina + zakretanje
lopatica

**samo elektrooprema za vjetroagregate

IZVOR: www.ArchiExpo.com - Wind Turbines All the Manufacturers


3. VJETROAGREGAT HRVATSKE PROIZVODNJE

Nakon detaljnih analiza recentnih svjetskih tehnikih rjeenja u gradnji vjetroelektrana i trendova
razvoja istih u svijetu, odlueno je 2004. god. u Konaru da se pone razvoj i gradnja prve vjetroelektrane
u Hrvatskoj. Pri tome su uzeti u obzir rezultati ispitivanja vjetropotencijala na lokacijama u Hrvatskoj i
mogunosti hrvatske industrije da izradi to vie opreme za vjetroelektrane.
Angairanjem brojnih hrvatskih tvrtki i znanstveno-istraivakih institucija (Grupa Konar, uro
akovi, Institut "Hrvoje Poar", hrvatska brodogradilita, graevinske tvrtke, transportne tvrtke i drugi )
dovren je poetkom 2007. prototip. U tijeku pisanja ovog rada provodila su se ispitivanja u tvornici
Konar GIM. Planirano je putanje u pogon u lipnju i srpnju 2007. god. na lokaciji Pometeno Brdo blizu
Splita. Osnovni tehniki podaci izgraenog vjetroagregata su dani u tablici III.

Tablica III. tehniki podaci prototipnog vjetroagregata KO VA 57/1

Tipska oznaka KO VA 57/1
Promjer rotora turbine 57,4 m
Regulacija snage zakretanjem lopatica (pitch controll)
Nazivna snaga turbine 1000 kW
Brzina turbine 10 30 o/min
Visina glavine na tornju 60 m
Visina tornja 59 m
Masa gondole 62 t
Masa tornja 82 t
Ukupna masa 144 t

10
U vjetroagregatu je ugraen trofazni sinkroni generator u potpunosti razvijen i izraen u Konar
GIM. Radi se o potpuno novoj konstrukciji i tehnologiji gradnje jer je po prvi put graen generator za tako
specifinu svrhu, 60 polova, snaga 1000 kVA, frekvencija 5 14,5 Hz, prikljuak na mreu preko
frekvencijskog pretvaraa. Detaljniji tehniki podaci generatora Konar GIM su dani u tablici IV., a dvije
fotografije iz procesa zavretka gradnje na slikama 9. i 10.
Generator ima vanjski promjer paketa statora 4200 mm. Ova dimenzija presudno utjee na
koncepciju izbora pogonskog niza vjetroagregata i izbora vrste generatora. Zbog transportnih problema u
pojedinim zemljama zahtijeva se da ovaj promjer ne bude vei od 4 m. Budui da se radi o prototipu
domaeg generatora za oekivati je da e tijekom ispitivanja biti dragocjenih podataka za koritenje kod
sljedeih izvedbi slinih strojeva.



Slika 9. rotor generatora SV 4205 60

Slika 10. glavina na rotoru generatora
SV 420560 montiranom u stator

Tablica IV. tehniki podaci trofaznog sinkronog generatora
Tipska oznaka SV 4205 60
Nazivna snaga 1000 kVA
Nazivni napon i frekvencija 690 V , 14,5 Hz
Nazivna struja 836,7 A
Nazivna brzina vrtnje 29 o/min
Opseg regulacije brzine 10 do 30 o/min
Opseg promjene frekvencije 5 do 14,5 Hz
Regulacija napona 150 760 V
Nazivni faktor snage , cos 0,95
Brzina pobjega 36 o/min
Broj polova 60
Broj faza 3
Klasa izolacije statora i rotora H
Hlaenje zrakom
Sustav uzbude nezavisan/samouzbudni
Nazivni uzbudni napon 170 V
Nazivna uzbudna struja 119 A
0,25 0,5 0,75 1 optereenje P/P
n

Korisnost generatora
93,9 94,9 95,3 95,3 korisnost %
Masa generatora ukupno 27 t

Vjetroelektrane su graene s asinkronim generatorima u vie varijanti i sa sinkronim klasino
uzbuenim generatorima. Konar je za svoj agregat sasvim razumljivo odabrao "direct drive" generator
uzbuen klasino strujom u rotorskom namotu. U nastavku je za ve izgraeni generator napravljena
projektantska varijanta generatora s trajnim magnetima i usporedba kljunih karakteristika.
11


4. GENERATOR S TRAJNIM MAGNETIMA

Kod vjetroelektrana je vrlo bitna jednostavnost konstrukcije i lagano odravanje generatora. Zbog toga se
sinkroni generator s trajnim magnetima pokazuje kao izuzetno dobro rjeenje jer na njemu gotovo da i
nema dijelova koje treba odravati. Iz tih razloga danas mnogi proizvoai ve rade takve generatore
(Siemens, ABB, Mitsubishi, ....). Prikljuak takvog generatora na turbinu i mreu je ilustriran na slici 11.


Slika 11. sinkroni generator s trajnim magnetima, "direct drive" pogon i prikljuak na mreu
Postoje razliiti problemi i nedostatak iskustva u izradi sinkronih strojeva vee snage s trajnim
magnetima i velikim brojem polova (do 100). To su magnetiziranje magneta, problem smjetanja i
uvrenja magneta na rotor, razmagnetiziranje magneta pri visokim temperaturama ili u nekim
nepovoljnim reimima rada generatora. Podaci od kojih se moe krenuti u dizajniranje su slinosti s ve
izraenim strojem s klasinom uzbudom. Poznati podaci su snaga, izlazni napon i frekvencija, ista turbina
i sline dimenzije.

4.1 Primjer optimalnog dizajna generatora s trajnim magnetima
Od razliitih izvedbi generatora s trajnim magnetima analize u [7] su pokazale da je izvedba s magnetima
lunog oblika montiranim na povrini rotora najpovoljnija s gledita cijene stroja za odreenu snagu. Zbog
velikog broja varijabli koje je potrebno varirati tijekom projektiranja i nametnutih ogranienja, optimizacija
se koristi kao automatski, matematiki utemeljen sustav odluivanja pri odabiru dimenzija stroja. Openita
definicija problema optimizacije dizajna generatora glasi: pronai vektor varijabli [ ]
1 2
, ,..., ,
D
D
x x x x x R =
r r

pri emu je
( ) ( )
, 1,...,
G D
i i i
x x x i D = koji mora zadovoljiti m funkcija ogranienja ( ) 0, 1,...,
j
g x j m =
r
i
minimizirati funkciju cilja ( ) f x
r
. Koristi se optimizacijska metoda pod nazivom Diferencijalna evolucija
(DE) [10]. DE vri raunske operacije na populaciji vektora koji u svakoj iteraciji mutiraju i konvergiraju ka
rjeenjima koja zadovoljavaju funkcije ogranienja te minimiziraju funkciju cilja. U tablici V je definiran
problem optimalnog dizajna generatora za vjetroelektranu istih nazivnih podataka 1 MVA, 690 V, 29 o/min
kao i generator opisan u poglavlju 3 . Model generatora je analitiki baziran na proraunu polja u zranom
rasporu pomou konformnog preslikavanja [11]. Generator je prikljuen na aktivni ispravlja kojim se
struja armature postavlja u fazu s induciranim naponom. Time se postie traena snaga uz minimalnu
struju. Podaci optimiranog generatora su u tablici VI., a presjek na slici 12.

Tablica V. definicija problema optimalnog dizajna generatora s trajnim magnetima
Varijable
generatora
(x)
1. D
v
/D
v0
: Omjer vanjskog promjera statora i maksimalno dozvoljenog vanjskog
promjera (D
v0
= 4 m)
2. D/D
v
: omjer promjera provrta i vanjskog promjera statora
3. l
a
/l
a0
: omjer duljine paketa i maksimalno dozvoljene duljine paketa (l
a0
= 0.6 m)
4. h
u
/[(Dv-D)/2]: omjer visine utora statora i razlike izmeu vanjskog i unutarnjeg
radijusa statora
5. Br : podaci trajnog magneta
6. Qs : broj utora
7. p : broj pari polova
8. b
z
/
u
: omjer irine zuba i utorskog koraka na provrtu
9. lm/ : omjer debljine magneta i irine zranog raspora
10.
p
: dio polnog koraka prekriven magnetom

12
Funkcije
ogranienja
g(x)
1. Bz 1,7 T : maksimalna indukcija u zubu statora
2. Bj 1,2 T : maksimalna indukcija u jarmu statora
3. P 1 MW : minimalna izlazna elektrina snaga
4. A 60000 A/m : maksimalni strujni oblog
5. J 4 A/mm
2
: maksimalna gustoa struje
7.
1
0,7
1max
: ogranienje osnovnog harmonika protjecanja armature zbog zatite
magneta od demagnetizacije (
1max
- protjecanje armature na koljenu krivulje
magnetiziranja)
8. 0.95 : minimalna korisnost
9. M/M0.025 : maksimalni pulzacijski moment (2.5% srednje vrijednosti momenta)
Funkcija
cilja f(x)
V/V
0
: omjer volumena aktivnog dijela generatora i maksimalno dozvoljenog volumena
(V
0
=D
2
v0
/4l
ao
)

Tablica VI. rezultati optimiranog dizajna generatora s trajnim magnetima
Nazivna snaga 1 MVA
Podaci magneta
na temp. 120
0
C
VACODYM 669AP
Br=1.05 T, Hc=801 kA/m
Nazivni napon 690 V Broj zavoja po svitku 1
Nazivna frekvencija 15,95 Hz Broj paralelnih grana 1
Nazivna struja 908 A Korak svitka 5
Nazivna brzina vrtnje 29 min
-1
Faktor punjenja utora 0,4

Nazivni faktor snage 0,92 Gustoa struje 3,89 A/mm
2

Broj polova 66 Strujni oblog 60000 A/m
Broj faza 3 Indukcija u zubu statora 1,70 T
Broj utora 333 Indukcija u jarmu statora 1,20 T
Vanjski promjer statora 3463 mm Indukcija u jarmu rotora 1,22 T
Promjer provrta statora 3210 mm Pulzacijski moment 1.2%
Vanjski promjer rotora 3203 mm Korisnost 95,0 %
Unutarnji promjer rotora 3026 mm Masa magneta 1162 kg
Duljina eljeza 459 mm Masa bakra 639 kg
Zrani raspor 3,5 mm Masa eljeza 7947 kg
Debljina magneta 40,5 mm Masa ukupno (aktivni dio) 9748 kg


Slika 12. presjek dijela optimiranog generatora s trajnim magnetima

5. ZAKLJUAK
Provedeno je istraivanje aktualnog stanja i trenda daljeg razvoja i primjene vjetroagregata.
Nastavlja se pravi "bum" u gradnji novih sve veih vjetroagregata irom svijeta.
U vjetroagregatima se koriste asinkroni i sinkroni generatori, ovisno o veliini turbine i nainu
njene regulacije i prikljuku na energetsku mreu. Koriste se pogonski nizovi s multiplikatorom i bez njega
tzv."direct drive" pogoni.
Asinkroni kavezni generatori za snage turbina do oko 1000 kW imaju prednost pri fiksnim
brzinama turbine, asinkroni dvostrano hranjeni imaju prednost pri veim snagama i ogranienom podruju
reguliranja brzine turbine, 20-25% oko nazivne. Asinkroni generator uvijek treba multiplikator.
13
Sinkroni generatori koriste se za turbine s reguliranom brzinom vrtnje za "direct drive" pogone i za
pogone preko multiplikatora. Generatori s trajnim magnetima dobivaju sve vie na znaaju i realno je
oekivati da e oni u novim primjenama istisnuti generatore s klasinom uzbudom.
Vjetroagregat domae, hrvatske proizvodnje je znaajna pojava na tritu Hrvatske.

6. LITERATURA

[1] European Wind Energy Association (EWEA) statistics, www.ewea.org
[2] G. A. M. van Kuik, Are wind turbines growing too fast ?, Proc. European Wind Energy Conference
and Exhibition, Copenhagen 2001, pp. 69-27.
[3] F. Blaabjerg, F. Iov, R. Teodorescu, Z. Chen: Power Electronics in Renewable Energy Systems,
Record of EPE-PEMC 2006, Portoro, Slovenija
[4] H.Poliender,S.W.H. de Han, Maxime R.Dubois, J. G.(Han) Slootweg: Basic Operation Principles and
Electrical Conversion Systems of Wind Turbines, EPE Journal,Vol. 15 no.4 December 2005
[5] H.Poliender, Frank F.A.vander Pijl,G.J. de Vilder, P.Tavner: Comparison of Direct-Drive and Geared
Generator Concept for Wind Turbines, IEEE Transaction on Energy Conversion, Vol. 21, No 3, pp.
725-733, September 2006.
[6] J.G. Slootweg, E. de Vries: Inside wind turbines-Fixed vs. variable speed, Renewable Energy
World,2003, pp30-40
[7] A. Binder, T. Schneider: Permanent magnet synchronous generators for regenerative energy
conversion , Darmstadt university of technology, link: www.ew.e-technik.tu-darmstadt.de/ew.html
[8] European Wind Energy Association (EWEA) statistics, www.ewea.org
[9] Web stranice Siemens, Turbowinds, WinWinD, KD Blansko, ABB,
[10] J. Lampinen, Multi-Constrained Nonlinear Optimization by the Differential Evolution Algorithm, 6th
On-line World Conference on Soft Computing in Industrial Applications (WSC6), Sept. 2001.
[11] D.arko, D.Ban, T.A. Lipo, Analytical Calculation of Magnetic Field Distribution in the Slotted Air Gap
of a Surface Permanent-Magnet Motor Using Complex Relative Air-Gap Permeance, IEEE Trans.
Magn., vol. 42, No 7, pp. 1828-1837, July 2006.
[12] Wind turbines generator systems: Part1-Part21, IEC standards, IEC 61400-1&IEC 61400-21,1988.
[13] Web stranice www:norternpower.com
[14] T. Kuwabara, A. Shibuja, H. Furata: Design and dynamic response characteristics of 400 MW
adjustable speed pump storage unit at Ohkawachi power station, IEEE Transactions, Vol. EC 11,
No. 2, 1996, pp. 376 384.