HLJK - Boje

2008-2
HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:
HRVATSKA LJEKARNI ^KA KOMORA
Za nakladnika:
Mate Portolan, mr. pharm.
Urednik:
dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.
Lektura:
Tomislav Salopek
Adresa uredni{tva:
Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017
e-mail: hljkhljk.hr; http: /www.hljk.hr
Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h
@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041
Slog i tisak:
Denona d.o.o., Zagreb
Naklada:
2 800
ISSN:
ISSN 1846-1794
GODI[TE III. KOLOVOZ 2008. BROJ 2.
Sadràj
uvodnik
67
U sredi{tu medijske pozornosti 67
~lanci
71
Smjernice za izmjenu Zakona o ljekarni{tvu 71
Ecorys studija izvje{}e PGEU-a 80
Liberalizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [4] 84
Rad na specijalizacijama èlje i ostvarenja 87
izvje{}a
89
Pregled poslovanja HZZO-a u 2007. 89
Rad Vije}a komore od travnja do lipnja 2008. 95
Druga sjednica Glavne skup{tine HLJK-a 101
zakonodavstvo
107
Pravilnik o specijalisti~kom usavr{avanju magistara farmacije 107
jezik
111
Iskazivanje boje 111
muzeologija
117
Stalni postav ljekarni{tva u Pregradi 117
obavijesti
123
Ispravak ^lanka 3. iz Popisa kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja
kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike 123
Upitnik HLJK-a 123
Obnova odobrenja za samostalni rad 123
Godi{nji plan specijalizacija za magistre farmacije 125
Promjena prezimena 125
Sponzoriranje 37. Europskog simpozija klini~ke farmacije 125
iz ureda
127
Hrvatska matica lijekova 127
Prodaja OTC-a i dijetetskih pripravaka putem interneta 127
Specijalizirane prodavaonice 128
Hrvatska farmakopeja 128
Uvjet za ljekarni~ko deùrstvo 128
[ifra ljekarnika 128
podsjetnik
Sv. Kuzma i Damjan
67
uvodnik
U sredi{tu
medijske
pozornosti
Ovaj broj Biltena sti}i }e do vas
pot kraj ljeta, kada }e za ve}inu zavr{iti go-
di{nji odmori i kada se ponovno susre }e-
mo s radnim obvezama i problemima koje
smo nakratko zaboravili. U ovom }emo se
uvodniku podsjetiti na razdoblje iza sebe i
na brojna doga|anja u struci te na aktivno-
sti Komore, ali i na probleme koji nas o~e-
kuju do kraja godine. U izvje{}ima i ~lanci-
ma upoznat }emo vas s aktivnostima koje
je provodila Komora, kao i s bitnijim doga-
|a njima, a glavna je tema ovoga uvodnika
raznovrsna medijska aktivnost Komore, jer
se ljekarni{tvo nedavno na{lo u uzburka-
nom medijskom prostoru.
Ljeto i godi{nji odmori dovest }e na hrvat-
sku obalu i na otoke brojne doma}e i stra-
ne turiste. U mnogim malim mjestima u
vrije me turisti~ke sezone broj }e se ljudi
dese terostruko pove}ati. Mediji javljaju o
problemima organiziranja i funkcioniranja
zdravstvene za{tite, o nedostatnom broju
lije~ni~kih timova i turisti~kih ambulanti, ali
i o nedostatku deùrnih ljekarni. Turisti po
lijekove moraju putovati trajektima i bro-
dovima, zapravo gubiti vrijeme predvi|eno
za odmor. U ljetnim mjesecima u ljekarna-
ma na moru nedostaju ljekarnici zbog pove-
}anog obujma posla. Rezultat je toga i
~inje nica da za djelatnike ljekarne, u vrije-
me turisti~ke sezone, nema godi{njih od-
mora. Naàlost, problemi se umnoàvaju i
zbog ~injenice da pojedine ljekarne nemaju
ljekarnike, {to ozbiljno ugroàva zdravlje i
sigurnost na{ih bolesnika, a ugroàva se i
razina poslovnosti prema drugim korisnici-
ma ljekarni~kih usluga.
U nekim je europskim zemljama ovaj pro-
blem rije{en otvaranjem turisti~kih ljekarni
ili depoa, koji su otvoreni jedino za vrijeme
turisti~ke sezone, dakako, samo na podru ~ji-
ma koja nemaju osiguranu dostupnost ljekar-
ni~ke usluge. Prednost u otvaranju takvih
turisti~kih ljekarni/depoa imaju one ljekarne
na koje se privremene ljekarne mo gu pos-
lo vno osloniti, dakle na one koje redovito
obavljaju ljekarni~ku djelatno st na takvom
podru~ju.
1
Turisti~ke se ljekarne ne mogu
otvarati u mjestima koja imaju javne ljekarne
i osiguranu dostupnost ljekarni~ke usluge.
1
S takvim na~inom privremenog otvaranja ljekarni valja
biti oprezan znaju}i za zlouporabe i nedostatan nadzor
nad radom ljekarni koji je u nadle`nosti MZ-a. Primje-
rice, negativan su primjer otoci Bra~ i Pag, gdje privat-
ne ljekarni~ke ustanove u vlasni{tvu nefarmaceuta otva-
raju ljekarne u malim mjestima u kojima nemaju zapo-
slenog ljekarnika ili ih nema dovoljno, a Ministarstvo
zdravstva, unato~ upozorenjima i prijavama Komore,
odgovara da je sve po zakonu.
BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : 2008 - 2
68
U tjekove organiziranja deùrstava pos to-
je}ih ljekarni u turisti~kim mjestima, odno-
sno u otvaranje turisti~kih ljekarni/depoa
moraju se uklju~iti ùpanije i op}ine koje
financijski ili materijalno pruàju potporu
takvim projektima.
Ljekarni~ka djelatnost u posljednje vrijeme
u~estalije nego prije izaziva pozornost me-
dija i javnosti. Rezultat je toga da su pred
Komoru postavljene nove obveze, po~ev{i
od pra}enja svih doga|anja i napisa do pra-
vodobnih reagiranja, plasiranja stru~nih od-
govora i sudjelovanja u intervjuima. Pre ma
Zakonu o pravu na pristup informacijama,
Komora, koja ima i javne ovlasti, obvezna je
omogu}iti i osigurati ostvarivanje prava na
pristup informacijama putem otvorenosti i
javnosti djelovanja. U skla du sa zaklju~cima
Vije}a komore, uz po mo} na{ih partnera,
odlu~ili smo potpisa ti ugovor o suradnji s
agencijom za komunikacijsko savjetovanje
u trajanju od {est mjeseci, koja }e nam za
to vrijeme pruàti pot poru u odnosima s
javno{}u i medijima.
Potkraj oùjka 2008. trgova~ki lanac dm
(prema: Drogerie markt)
2
objavio je otvara-
nje specijaliziranog odjela za prodaju lijeko-
va unutar jedne svoje prodavaonice i naja-
vio {irenje prodaje bezreceptnih lijekova u
cijeloj Hrvatskoj. Nekoliko velikih trgova~kih
lanaca pridruìlo se u zamisli dmu i orga-
nizirano je djelovalo u vlastitu korist, tj.
lobiralo u Ministarstvu zdravstva, traè}i
ukidanje odredbe o obveznom zapo{ lja-
vanju magistra farmacije u specijaliziranim
prodavaonicama, {to bi im omogu}ilo pro-
daju bezreceptnih lijekova.
Komora je odgovorila sazivanjem tiskovne
konferencije za medije o temi Sigurnost pa ci-
jenta i prodaja lijekova izvan ljekarni i upo-
zorila javnost na opasnosti koje nosi prodaja
lijekova bez stru~nog nadzora i savjeta ljekar-
nika. Tom smo prigodom upozorili javnost i
na problem ljekarni~ke nak na de za izdavanje
lijekova na recept HZZO-a, koja je u Hrvat-
skoj najnià u Euro pi. Pove}anje ljekarni~ke
usluge sa sada{njih 9,3 na 15 % dràvi ne bi
smio biti veliki izdatak u tro{kovima zdrav-
stvene za{tite, jer je rije~ o iznosu od pri bli`-
no 200 milijuna kuna, a ta bi svota ljekar-
ni{tvu omogu}ila ve}u neovisnost o pri ho-
dima dobavlja~a. Smanji va njem veledroge-
rijske marè na lijekove, koja iznosi 8,5 %, i
usmjeravanjem te razli ke u ljekar ni~ku uslu-
gu osiguralo bi se stabilnije poslovanje ljekar-
ni kao zdravstvenih subjekata.
O~ekivano, predstavnici ljekarni~kih lanaca
nude/imaju u svoju korist bolja trgova~ka
rje{enja. Zalaù se za pove}anje prihoda
ljekarnama, i to pro{irenjem vrsta trgova~kih
proizvoda u ljekarnama, pove}anjem njiho-
va udjela u prodaji, u odnosu na izdavanje
lijekova na recept, napla}ivanjem naknade
za popunjavanje izloga ili polica i o~itim
pretvaranjem lijeka u obi~nu robu. Ovo su,
dakako, rje{enja onih koji su vo|eni samo
èljom za profitom u slu`bi interesa vlas-
nika, koji ulaù milijune kuna u kupnju lje-
karni, a s nakanom povrata uloènog nov-
ca u najkra}emu mogu}em roku. Za takve
2
Vidjeti tako|er ~lanak Liberalizacijska kretanja u europ-
skom ljekarni{tvu [4 ] u ovom broju Biltena.
III : 2008 - 2 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE
69
je neva`no {to se time ljekarne pretvaraju
u trgovine, a ljekarnici postaju samo poslu{-
nici bez stru~nih sloboda, u slu`bi ostvari-
vanja profita, pri ~emu se sigurnost pa-
cijenta/bolesnika (bolesnikova sigurnost)
3

u potpunosti zanemaruje.
Ispravnost u javnosti iznesenih stajali{ta
Komore potvr|uje i ~injenica da }e prob-
lem bolesnikove sigurnosti biti odlu~uju}i
pri dono{enju kona~ne odluke u postupci-
ma koji se vode pred Europskim sudom
pravde vezano za propise o regulaciji lje-
kar ni{tva u zemljama EU. To su nam neda-
vno potvrdili i kolege iz Misije stru~njaka
Europske komisije za procjenu stanja u pet
reguliranih profesija iz podru~ja zdravstva
koji su 8. srpnja 2008. bili u slu`benom
posjetu Komori.
U ovom su razdoblju mediji javljali i o dva-
ma slu~ajevima koji nas upozoravaju na
va`nost pridràvanja stru~nih i zakonskih
propisa u ljekarni{tvu. Naime, novinari su
tajno snimili i na portalu Sutra.hr objavili
snimku na kojoj u jednoj zagreba~koj
ljekarni jedan ljekarnik kani izdati lijek ime-
na Reduktil bez recepta. Drugi je slu~aj
vezan za izra~un cijene citostatika imena
Yondelis, lijeka za vrlo rijetke bolesti (tzv.
Orphan Medicinal Products
4
) koji nije regi-
striran u Hrvatskoj i moè se nabaviti samo
preko ljekarni ili interventnim uvozom u
skladu s Pravilnikom o posebnim uvjetima
za uvoz gotovog lijeka koji nije registriran
u RH. Cijena lijeka u Europi iznosi oko
5 000 eura po lje~idbenom ciklusu, a u
Hr vatskoj cijena po lje~idbenom ciklusu
iznosi 10 000 eura. Istraùju}i veliku raz-
liku u cijeni lijeka Yondelisa, novinari su
poku{ali krivnju prebaciti na ljekarnu i
ljekarni~ku marù. Reagirala je Komora
pozivaju}i se na Odluku o oblikovanju ma-
loprodajnih cije na lijekova i drugih sredsta-
va koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-
om (dalje u tekstu: Odluka)
5
, a prema kojoj
marà za citostatike i lijekove za rijetke bo-
lesti iznosi 2 %. Dakle, visoka cijena lijeka
u Hrvatskoj je posljedica PDV-a i uvozni~kih
marì i nameta, a ne ljekarni~ke marè.
Opisani slu~aj, kao i neki drugi slu~ajevi,
upozoravaju na va`nost primjene Odluke,
jer se njezinom primjenom {tite interesi ko-
risnika ljekarni~kih usluga i interesi ljekar-
ni, kao i ugled ljekarni~ke djelatnost. Ko-
mora je reagirala na nakanu tvrtke Solvay,
3
Bolesnikova sigurnost Stalno prepoznavanje, analiza
i upravljanje rizicima u odnosu na bolesnika i incident
kako bi skrb za bolesnika u~inila sigurnijom, a {teta za
bolesnika svela na najmanju mjeru. Sigurnost proizlazi
iz me|udjelovanja sastavnica sustava. Pobolj{avanje si-
gurnosti ovisi o spoznaji kako sigurnost proizlazi iz
takvih interakcija (preuzeto iz prijevoda rje~nika: A Pa-
tient Safety Vocabulary, Safety Improvement for patient
in Europe Rje~nik bolesnikove sigurnosti, Pobolj{anje
sigurnosti za bolesnike u Europi, SimPatIE Radni
paket 4, Oùjak 2007. www.esqh.net ).
4
Orphan Medicinal products to su lijekovi namijenjeni
za dijagnozu, prevenciju i lije~enje za ìvot opasnih
stanja ili bolesti od kojih boluje manje od pet osoba na
deset tisu}a osoba u EU.
5
Odluka o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i
drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-m,
pro~i{}eni tekst, objavljena je u : Biblioteka Varia, Sve-
zak/Dodatak [1], Zagreb, 2008., otisnuto kao dodatak
u Bilten HLJK, god. III (2008), broj 1.
70
koja poziva ljekarne da spomenutu odluku
ne primjenjuju pri oblikovanju cijene lijeka
pod nazivom Betaserc, nude}i ljekarnama
pogodnost da lije~nik uputi bolesnika u
njihovu ljekarnu radi kupnje lijeka. I neki
drugi proizvo|a~i lijekova predlaù ljekar-
nama da se ne drè ove na zakonu ute-
meljene Odluke. Komora nema mogu}nosti
sankcionirati tvrtke proizvo|a~a lijekova,
ali }e se, prema odluci Vije}a komore,
stru~ nim nadzorom provjeravati pridràvaju
li se ljekarne re~ene odluke. Ako se utvrdi
nepridràvanje Odluke, opomenut }e se
voditelja ljekarne i traìti da u odre|enom
roku otkloni nepravilnost. Ne ispravi li se
nepravilnost, Komora }e pokrenuti stegov-
ni postupak protiv voditelja ljekarne te
izre}i disciplinsku mjeru prema Pravilniku
o disciplinskom postupku HLJK-a, koja
moè biti od ukora do privremenog ili traj-
nog oduzimanja licence za rad. Komora
nije zdravstvena policija i njezin je zadatak
nadzirati i stru~no usmjeravati ljekarnike,
ali u isto vrijeme i odràvati stegu i red u
ljekarni{tvu.
U nakani da na vrijeme upozorimo na dug
ljekarnama HZZO-a uputili smo dopise
ministru zdravstva, saborskom Odboru za
zdravstvo i na kraju i Vladi RH. Naàlost,
izostao je odgovor mjerodavnih. U o~e ki-
vanju rebalansa dràvnoga prora~una, sre-
dinom lipnja 2008., odràli smo tiskovnu
konferenciju i upozorili medije i javnost na
dugovanje HZZO-a ljekarnama koje iznosi
vi{e od 900 milijuna kuna iznad ugovore-
nog roka pla}anja od 120 dana i ozbiljno
ugroàva redovitu opskrbu lijekovima, kao
i uredno poslovanje ljekarni. Rebalansom
dràvnoga prora~una zdravstvu su do-
dijeljene 1,4 milijarde kuna, od ~ega }e
200 milijuna kuna biti izdvojeno za sma-
njenje duga ljekarnama, {to je premalo za
osiguravanje normalne opskrbe. Ponovno
smo priop}enjem za javnost upozorili na
te àk poloàj mnogih ljekarni, posebno ma-
lih ljekarni i ljekarni~kih ustanova te ljekar-
ni u zakupu. Takvo stanje, zasigurno, po-
goduje ljekarni~kim lancima koji polagano,
ali sigurno preuzimaju ljekarne, a to ubr-
zano vodi stvaranju nepovoljnog monopo-
la u ljekarni{tvu.
O~ekuje nas vru}a jesen u kojoj }e Ko-
mora svim dostupnim sredstvima poku{ati
za{tititi interese ljekarni{tva. Koliko }emo
biti uspje{ni, ovisit }e o potpori cjelokup-
noga ~lanstva u ljekarni{tvu, ali i medija i
javnosti.
Mate Portolan, mr. pharm.

71
~lanci
Smjernice za
izmjenu Zakona
o ljekarni{tvu
Dana 21. travnja 2008. Komora je
sukladno dogovoru s ministrom zdravstva
dostavila MZ-u Prijedlog smjernica za iz-
radbu novog Zakona o ljekarni{tvu. Radna
grupa koju je imenovalo Vije}e komore ra-
spravljala je o privatizacijskim modelima
ùpanijskih ljekarni, ljekarni u zakupu, o
pro mjenama u organizaciji sada{njega lje-
kar ni~kog sustava, a posebice o promjena-
ma modela osnivanja novih ljekarni. Zak-
lju~ak je radne skupine da osnova modela
organiziranja ljekarni{tva bude obiteljska
ljekarna kao oblik malog podu zetni{tva
isklju~ivo u vlasni{tvu ljekarnika, a da je
ljekarni{tvo organizirano i ure|eno isklju-
~ivo kao zdravstvena djelatnost.
Koncesija
1
kao model kojim se ure|uje
osnivanje i obavljanje ljekarni~ke djelatno-
sti temelji se na Europskom ljekarni~kom
za konodavstvu koje se primjenjuje u ve}ini
zemalja. Valja napomenuti da se model
kon cesije primjenjivao u ljekarni{tvu i na
tlu Hrvatske od davnina pa sve do pribli`no
godine 1947. Povratak na proku{anu prak-
su nije, ~ini se, upitan. Naime, sada je u
Re publici Hrvatskoj upravo u saborskoj
pro ceduri prijedlog novog Zakona o kon-
cesijama kojim }e se nanovo utvrditi cjelo-
viti zakonodavni okvir kojim se regulira
podru~je koncesija, uskla|en s pravnim
napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-
dalmatinske ùpanije, Split; vidjeti i uvodnik:
Ljekarni{tvo zbliìlo vladaju}e i oporbu
1
Koncesija (lat. concessio) u naj{iremu smislu, svako
ustu panje, dopu{tenje, povlastica. U pravu op}enito,
dopusnica za obavljanje neke djelatnosti uvjetovana po-
sebnim odobrenjem. Za razliku od konsensa (dozvole),
koncesija (povlastica) mora unaprje|ivati javni interes, a
interese Republike Hrvatske utvr|uje Hrvatski sabor.
Podjeljuje se posebnim, u pravilu, upravnim aktom, na-
kon ~ega obi~no slijedi sklapanje posebnog ugovora
kojim se utvr|uju njezina obavljanja. Ugovori o konce-
siji upisuju se u jedinstveni registar koncesija, a oni koji
se odnose na nekretnine u zemlji{ne knjige. Povlastice
ili koncesije na rad ljekarne s tzv. realnim pravom bile su
najranije u Hrvatskoj, sve do godine 1860., kada je jo{
bilo malo izu~enih i ispitanih ljekarnik te ih se vrlo
te{ko moglo dobiti. Ljekarne s tzv. osobnim pravom
dopu{tale su se (i progla{avale) ako su bile ustrojene
prije stupanja na snagu Zakona o ljekarni{tvu iz godine
1894. Vlasnici su takvih ljekarna pri prodaji postizali
vrlo visoke cijene. Nakon toga ljekarnicima su se do-
djeljivala tzv. ~ista osobna prava, neprodajna i nepreno-
siva prava vezana za ljekarnika kojemu je to pravo do-
dijeljeno. Dakle, ljekarne se od godine 1894. otvaraju
i vode na temelju posebne povlastice (koncesije), ali se
ve} znatno ograni~uje pravo koncesionara u pogledu
raspolaganja ljekarnom. No, interes ljekarnika vlasnika
sna`no se {titio, jer se nije dopu{talo otvaranje kakve
nove ljekarne bez dovoljnoga broja stanovnika, a u mje-
stu manjem od toga broja (4 000 ìtelja) samo onda
ako je to mjesto udaljeno najmanje 24 km od najbliè
javne ljekarne. U razdoblju nakon Drugoga svjetskog
rata objavljen je Zakon o preispitivanju ljekarni~kih kon-
cesija godine 1946., ~ime po~inje proces podru{ tv lja-
vanja ljekarni. Godine 1947. ustrojena je Uprava apo-
tekarstva pri tada{njem Ministarstvu narodnog zdravlja
u Hrvatskoj, godine 1948. ve} je objavljena uredba o
obveznoj slu`bi farmaceuta u dràvnoj slu`bi, a godine
1949. objavljeni su Zakon o otkupu privatnih apoteka i
Pravilnik o osnivanju, organizaciji i radu apoteka, ~ime
su ljekarne u potpunosti uklju~ene u dràvni sektor. O
drugim podacima vidjeti ~lanak Koncesija u ljekarni{tvu
objavljen u Bilten HLJK, god. III (2008.), broj 1, str.
26-27 [V. G.].
72
ste~evinama EU i kojim }e se zamijeniti
model zakupa.
Izra|ene smjernice za izradbu novog Zako-
na o ljekarni{tvu, koje je izradila i predloìla
HLJK, sadràvaju prijedlog privatizacije
ùpanijskih ljekarni dodjeljiva njem konce-
sije za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti
magistrima farmacije pojedi na ~ no ili skup-
no unutar jedne ili vi{e ljekarni. Predlaè
se otkup opreme prostora i zaliha za nove
koncesionare, kao i za postoje}e ljekarne u
zakupu. Osnivanje novih ljekarni dodjelji-
vanjem koncesije trebalo bi se omogu}iti
samo magistrima farmacije, i to uz ogra ni-
~e nje broja ljekarni u vlasni{tvu. Jedan od
va`nih razloga izradbe takvih smjernica
jest uspostaviti okvir za zaustavljanje {ire-
nja ljekarni~kih lanaca i uspostave mono-
pola u ljekarni{tvu.
Smjernice sadràvaju i prijedloge vezane
za: naslje|ivanje ljekarni, radno vrijeme, lje-
karni~ke radnike, priznavanje inozemnih
kva lifikacija, promjene u djelokrugu rada
ljekarnika i za ostvarivanje stru~nih kompe-
tencija ljekarnika u zdravstvenom sustavu.
Posebna je pozornost posve}ena kaznenim
odredbama i omogu}ivanju jednostavnije
provedbe stegovnog postupka uz ve}e ov-
lasti Komore.
Svoje nezadovoljstvo stajali{tima Komore i
smjernicama izrazili su, dakako, predstav-
nici nekih ljekarni~kih lanaca, koji u smjer-
nicama vide opasnost za razvijanje svojeg
businessa s ljekarnama, kao i neki ravna-
telji ùpanijskih ustanova koji, ne vode}i
ra~una o interesu njihovih ljekarni, pretpo-
stavljaju da }e smjernice ugroziti osobno
njihov sada{nji povoljni poloàj.
Dosada{nja praksa u primjeni Zakona o
ljekarni{tvu pokazala je stanovite nedoslje-
dnosti i nedostatke i stoga je nu`no izmije-
niti i dopuniti ili, {to je najbolje, izraditi
novi Zakon. Zbog tih su razloga u HLJK-u
izra|ene smjernice podijeljene u {esnaest
poglavlja:
1. Koncesija kao model
2. @upanijske ljekarni~ke ustanove
3. Ljekarne u zakupu
4. Osnivanje ljekarni
5. Postoje}e privatne ljekarne i ljekarni~ke
ustanove ograni~avanje ljekarni~kih
lanaca
6. Privatne ljekarne
7. Ljekarni~ke ustanove nad kojima osni-
va~ka prava ima magistar farmacije
8. Ljekarni~ke ustanove nad kojima osni-
va~ka prava imaju doma}e i strane, fi-
zi~ke i pravne osobe
9. Naslje|ivanje obavljanja ljekarni~ke
djelatnosti
10. Op}e odredbe
11. Ljekarni~ka djelatnost
12. Ljekarni~ki radnici
13. Priznavanje inozemnih kvalifikacija
14. Radno vrijeme ljekarni
15. Kaznene odredbe
16. Prijelazne i zavr{ne odredbe
Osnova koja omogu}uje da se sustav
ljekarni{tva obavlja tako da se ljekarniku
dodjeli koncesija jest Zakon o koncesijama
73
(NN, 89/1992.), koji u ~lanku 1. stavku 1.
podstavku 2. omogu}uje da se koncesijom
stje~e pravo obavljanja djelatnosti od inte-
resa za Republiku Hrvatsku, te izgradnja i
uporaba objekata i postrojenja potrebnih
za obavljanje te djelatnosti. Na duljinu
trajanja koncesije, koncesijske naknade,
mo gu}nosti prijenosa koncesije i na sva
druga pitanja vezana uz dodijeljenu konce-
siju primjenjivale bi se odredbe Zakona o
ljekarni{tvu koji bi u budu}nosti ure|ivao
ljekarni~ku djelatnost u sustavu koncesija.
Bilje{ka: Bude li usvojenoi stajali{te da se
djelatnost u sustavu ljekarni{tva, kao javnoj
slu`bi, obavlja isklju~ivo na osnovi povla-
stice (koncesije) koja se dodjeljuje samo
magistru farmacije, tada }e biti potrebno
razrije{iti pitanje daljnjega djelovanja ùpa-
nijskih ljekarni~kih ustanova i obavljanja lje-
karni~ke djelatnosti u sustavu doma zdrav-
lja, ljekarni u zakupu, privatnih ljekarni i
ljekarni~kih ustanova nad kojima osni va~ka
prava ima magistar farmacije i ljekar ni~kih
ustanova nad kojima osniva~ka prava imaju
doma}e i strane pravne i fizi~ke osobe, te
osnivanje novih ljekarni.
Privatizacija ùpanijskih ljekarni~kih usta-
nova jedno je od najva`nijih pitanja veza-
nih za budu}nost organiziranja hrvatskog
ljekarni{tva. U do sada provedenim raspra-
vama predlagano je vi{e modela. Kao mo-
del privatizacije ùpanijskih ljekarni Komo-
ra predlaè privatizaciju djelatnosti mode-
lom zakupa (koncesije) s razradom mogu}-
nosti da zakupci (koncesionari) otkupa
prostor i opremu.
Bilje{ka: Uspostava sustava davanja konce-
sija magistrima farmacije koji su zaposleni-
ci ùpanijskih ljekarni~kih ustanova (i
ljekarni u zakupu) moè se rje{avati prije-
laznim odredbama novog Zakona o ljekar-
ni{tvu koji bi se u tom smislu izmijenio.
Razmi{ljanja struke usmjerena su u pravcu
da bi u tom slu~aju: (1) jednom koncesijom
trebalo obuhvatiti podru~je na kojem dje-
luje jedna ljekarni~ka jedinica (i jedan ili
vi{e depoa, pri ~emu obavljanje djelatnosti
depoa valja vezati uz odre|enu ljekarni~ku
jedinicu, dok je depo tek privremeni
oblik organiziranja ljekarni~ke djelatnosti, i
(2) da bi jedna ljekarni~ka jedinica, do naj-
vi{e ~etiri jedinice (od kojih jedna djeluje
na, uvjetno re~eno, povoljnoj lokaciji, a
druga na, uvjetno re~eno, nepovoljnoj lo-
kaciji to iz razloga {to u okviru ùpanij-
skih ustanova djeluju tzv. profitne i nepro-
fitne ljekarne), kada je u interesu da i de-
mografski ugroèna podru~ja imaju orga-
niziranu ljekarni~ku skrb. Vodilo se ra~una
o vjerojatnoj ~injenici da magistri farma-
cije, koji rade u neprofitnim ljekarna, ne
bi èljeli zaklju~iti ugovor o koncesiji.
Potrebno je omogu}iti radnicima zaposleni-
ma u zajedni~kim slu`bama (administraciji)
osnivanje trgova~kog dru{tva za obavljanje
knjigovodstvenih i ra~unovodstvenih poslo-
va te drugih uslu`nih poslova za potrebe
ljekarni ili trì{ta, uz mogu}nost otkupa
opre me, zakupa ili otkupa prostora. Vi{ak
nezdravstvenih radnika moè se rije{iti na
na~in da se takvim radnicima osiguraju
odre|ena prava putem prijevremenih miro-
74
vina, otpremnina, nakon {to bi do bili poslo-
vno uvjetovani otkaz. @upanijske ustanove
prestale bi s radom nakon {to bi se donijela
odluka o prestanku rada, a na ko ju bi odluku
MZ dalo svoju suglasnost, a tada bi bile bri-
sane iz sudskog registra, da kako, nakon
provedenog postupka likvidacije.
Predloèn je i pojam grupna koncesija, tj.
poseban oblik koncesije za obavljanje ljekar-
ni~ke djelatnosti koja bi se dodjeljivala
ve}emu broju magistara farmacije koji rade
u jednoj ili vi{e ljekarni, galenskom i analiti-
~kom laboratoriju, koji djeluju na kak vom
podru~ju koje je obuhva}eno koncesijom,
s razlogom da se ne razbijaju posto je}e
ve} uvedene u rad ljekarni~ke ustanove ili
ljekarni~ke jedinice, i u tom bi slu~aju odre-
|eni magistri farmacije zaklju~ivali me|u-
sobno svojevrsni orta~ki ugovor.
Bilje{ka: Pravo prvenstva u dobivanju grup-
ne koncesije imali bi oni magistri farmacije
s podru~ja ljekarni~ke djelatnosti zahva}eni
grupnom koncesijom koji su u tom pod ru-
~ju ljekarni~ke djelatnosti, odnosno u tak-
voj ustanovi zaposleni na neodre|eno vrije-
me. Takvu bi koncesiju mogli ishoditi magi-
stri farmacije koji su zaposleni u ùpanij-
skim ustanovama.
Predlaè se da se postupkom dodjele kon-
cesije magistrima farmacije zaposlenima u
ùpanijskoj ustanovi omogu}i otkup opre-
me ljekarni~ke jedinice, za koju se daje kon-
cesija, te predvidi i otkup prostora (nekret-
nine) u kojoj se ljekarna nalazi, ako je ta
nekretnina u vlasni{tvu ùpanijske ljekarne/
ùpanije. Predlaè se da to bude s duìm
rokom pla}anja, na rate i sli~no. Osim to-
ga, predlaè se da se koncesionarima/za-
kup cima omogu}i otkup zaliha lijekova za-
te ~enih u ljekarni, i to s odgodom pla }anja
na 12 mjeseci.
Za ljekarne koje djeluju u prostorima koji su
u zakupu od tre}ih osoba predvi|a se podza-
kup prostora. S tim u vezi predlaè se takva
pravna formulacija koja }e koncesionarima
omogu}iti da nastave zakup pro stora, i to
bez raspisivanja novoga javnog natje~aja od
zakupodavca. Primjerice, koncesionari pre-
ma zakonu u takvom slu~aju dobivaju
poloàj pravnoga sljednika ùpanijske usta-
nove koja je bila zakupnik prostora.
Za ljekarne u zakupu predloèno je primi-
jeniti i provesti postupak pretvorbe zaku pa
u koncesiju s mogu}no{}u otkupa opreme i
prostora u kojem djeluje ljekarna u zaku pu.
Za ljekarne u zakupu primjenjivala bi se
istovjetna pravila s obzirom na: trajanje
kon cesije, mogu}nost da se koncesija do-
djeli svim magistrima farmacije koji su no-
sitelji privatne prakse u ljekarni u zakupu.
Takva bi pravila vrijedila i za sada{nje tzv.
grupne prakse.
Galenski i analiti~ki laboratoriji, kao orga-
nizacijski oblik djelovanja ljekarni~ke dje-
latnosti, trebaju se organizirati isklju~ivo
uz ljekarnu kao temeljni oblik organiziranja
ljekarni~ke djelatnosti. To bi se omogu}ilo
putem grupne koncesije kojom bi se obu-
hvatila ljekarna s galenskim i/ili analiti~kim
laboratorijem. Takvo je stajali{te u skladu s
europskim direktivama i zakonodavstvom
te Zakonom o lijekovima.
75
Bilje{ka: Za galenske i analiti~ke laboratorije
koji djeluju u okviru ùpanijskih ljekar ni~kih
ustanova, kao samostalno organizirane jedi-
nice (npr. Gradska ljekarna Zag reb, Ljekar-
na Splitsko-dalmatinske ùpanije, Ljekarna
Osijek), mogu se rije{iti tako da stanoviti ga-
lenski laboratorij nastavi pre ma Zakonu o
lijekovima (i ostalim stru~ nim propisima)
proizvodnju galenskih pripravaka za potre-
be odre|enih ljekar ni~kih jedinica.
Za postupak osnivanja ljekarni, nakon stu-
panja na snagu novog Zakona o ljekarni{tvu
predlaè se primijeniti koncesijski model,
uz napomenu da se ljekarni~ke ustanove
ne mogu osnivati. Koncesiju bi rje{enjem
dodjeljivala ùpanija, uz prethodnu sugla-
snost Komore, na na~in da razmatra dostav-
ljene zahtjeve za osnivanje ljekarni ili da
objavljuje javne natje~aje za dodjelu kon-
cesija. Postoje}e privatne ljekarne trebale
bi koncesiju za obavljanje djelatnosti dobi-
ti po novom Zakonu o ljekarni{tvu.
Pri utvr|ivanju podru~ja na kojem se moè
dodijeliti koncesija mora se voditi ra~una o:
(1) broju osiguranih osoba na odre|enom
podru~ju, (2) me|usobnoj udaljenosti izme-
|u ljekarni, (3) ostalim posebnostima pod-
ru~ja na kojemu se osniva ljekarna (npr.
podru~je od posebne dràvne skrbi, brd-
sko-planinsko podru~je). Mreù ljekar ni~kih
koncesija donosi Hrvatska ljekarni~ka ko-
mora. Koncesionar magistar farmacije moè
traìti dozvolu za prese ljenje ljekarne samo
na podru~ju na kojemu je tada postoje}a
ljekarna uz ispunjavanje osnovnih i poseb-
nih uvjeta kojima se regulira preseljenje.
Bilje{ka: Odredbe iz Pravilnika o uvjetima
za odre|ivanje podru~ja na kojima }e se
os nivati ljekarne osiguravaju ljekarni~ku
dos tupnost pa se takve odredbe trebaju
prenijeti u Zakon. Va`no je regulirati pod-
ru ~ja na kojima }e se osnivati ljekarni~ki
depoi, no osnutkom ljekarne na takvom
pod ru~ju gdje je osnovan depo, depo se
mora zatvoriti.
U postupku osnivanja ljekarne magistar
farmacije treba ponudu za koncesiju do-
staviti ùpaniji. Ponuda za koncesiju {alje
se na osobni zahtjev ili u smislu postupka
na javni natje~aj. Magistar farmacije, kao
podnosilac ponude, treba udovoljiti slje-
de}im uvjetima: (1) najmanje dvije godine
radnog iskustva u ljekarni~koj djelatnosti,
(2) da dosada{nju ljekarni~ku djelatnost
obavlja sukladno postoje}im propisima, i
(3) da ga zbog nepropisnoga ljekar ni~kog
rada nisu ka`njavala mjerodavna inspek-
cijska tijela i Hrvatska ljekarni~ka komora.
Uz ponudu za dobivanje koncesije ponu-
ditelj/podnositelj prilaè dokaze o ispunja-
vanju gore navedenih uvjeta. Novim Zako-
nom o lijekovima trebalo bi strogo one-
mogu}iti da pravne i fizi~ke osobe, koje ne
obavljaju ljekarni~ku djelatnost, posluju
pod imenom ljekarna.
2
Tako|er, bilo bi po-
2
S obzirom na postoje}u praksu da pojedine prodavao-
nice posluju pod nazivima biljna ljekarna, poljopri-
vredna ljekarna i sli~no potrebno je Zakonom izri~ito
propisati takvu zabranu. Zlouporaba imena ljekarna
dovodi u zabludu pu~anstvo, jer o~ekuje da }e u tim
prodavaonicama dobiti ljekarni~ku uslugu, a to nije
slu~aj. Dosada{nja nastojanja da se to sprije~i nisu po-
stigla pozitivan rezultat pa se o~ekuje da }e nova
zakonska zabrana kona~no rije{iti ovaj problem.
76
trebno za{tititi znak ljekarni~ke djelatnosti,
zeleni kri`, propisuju}i njegove dimenzije i
obavijesnu funkciju.
Bilje{ka: Postupak javnog natje~aja ili
rje{avanje osobnih zahtjeve za dobivanje
koncesije provodi Povjerenstvo koje se tre-
ba sastojati od pet ~lanova koje imenuje
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
(MZ), odnosno ùpanija. Predlaè se da
dva ~lana Povjerenstva budu predstavnici
HLJK-a, dva ~lana predstavnici ùpanije i
jedan ~lan predstavnik MZ-a. Povjerenstvo
daje prijedlog ùpaniji o izboru najpovolj-
nije ponude ili o prihva}anju osobnog
zahtjeva za koncesiju.
Jedan magistar farmacije moè imati najvi{e
14 koncesije za obavljanje ljekarni~ke
djelatnosti na podru~ju iste ùpanije. Osim
toga, jednu koncesiju moè imati vi{e ma-
gistara farmacije. Ako ljekarnik koncesio-
nar zbog opravdanih razloga ne moè vo-
diti ljekarnu, imenuje ovla{tenu osobu za
vo|enje ljekarne
3
do najvi{e na 5 godina.
Bilje{ka: Ako se bude dopustilo da jedan
koncesionar moè osnovati vi{e ljekarni, u
svakoj ljekarni koju ne vodi koncesionar
vlasnik obvezno imenuje voditelja, odno-
sno upravitelja ljekarne.
Zakonom }e biti potrebno utvrditi uvjete
za naslje|ivanje koncesije, odnosno urediti
naslje|ivanje obavljanja ljekarni~ke djelat-
nosti. Ako zakoniti nasljednik ili dijete pre-
minuloga vlasnika ljekarne ispunjava uvjete
za vo|enje ljekarne, ono moè preuzeti
obavljanje ljekarni~ke djelatnosti do isteka
koncesije, bez javnog natje~aja. Ako zako-
niti nasljednik ne ispunjava te uvjete, on
moè imati vlasni{tvo ljekarne jo{ pet go-
dina, uz uvjet da imenuje voditelja/upravi-
telja ljekarne koji je magistar farmacije i koji
udovoljava zakonskim uvjetima za vo|enje
ljekarne. Djeca mogu zadràti vlasni{tvo
ljekarne do 23. godine ìvota uz uvjet da
imenuju voditelja/upravitelja. Me|utim,
ako su vlasnici ljekarne studenti farmacije,
ljekarnu vodi upravitelj ljekarne dok stu-
dent farmacije ne stekne diplomu, a naj-
duè do 30. godine studentova ìvota.
4

3
Uz ljekarnika vlasnika, ovla{tena osoba za vo|enje
ljekarne poznata je kao pravni pojam jo{ od 11. travnja
1894. po izlasku Zakona o ljekarni{tvu. Ta je osoba
upravitelj ljekarne (tako|er: nadstojnik, providnik ili pro-
vizor). Upravitelj ljekarne je ljekarni~ko zvanje koje daje
pravo na samostalni ljekarni~ki rad i pravo da vodi
ljekarnu na ra~un vlasnika te ima pri vo|enju ljekarne
odgovornost za sve radnje i ra~une ljekarne. Prijenos
ljekarenja s ljekarnika vlasnika na upravitelja ljekarne
moglo se izvesti samo ako je pro{lo pet godina od dana
kada je vlasnik ljekarne dobio koncesiju. Ako ljekarnik
zbog dugotrajne bolesti ili zbog starosti i nemo}i nije
mogao sm upravljati ljekarnom, bio je duàn odobre-
njem ùpanijske oblasti, odnosno gradskoga poglavar-
stva namjestiti upravitelja ljekarne. Udovica pokojnog
ljekarnika, koja nije farmaceutske struke, mogla je na-
mje stiti upravitelja ljekarne. To pravo nije moglo biti
prenosivo na drugu nestru~nu osobu. Upravitelj ljekar-
ne moè zamijeniti vlasnika i bez petogodi{njega stru~-
nog rada, ali tijekom vremena ne vi{e od {est tjedana,
kako je to bilo odre|eno jo{ 20. srpnja 1909. [V. G.].
4
Prema Zakonu od 18. prosinca 1906., ako javna
ljekarnica, kojoj se radnja vodi na osnovu koncesije,
pravnim poslovima me|u ìvim ili ba{tinstvom prije|e
na drugoga, mora taj posti}i novu koncesiju, ako èli
voditi radnju ljekarne. Ako takva ljekarnica poslije smrti
imaoca koncesije ba{tinstvom prije|e na njegovu udo-
77
Hrvatska ljekarni~ka komora smatra da je
novim Zakonom o ljekarni{tvu u dijelu
op}ih odredbi potrebno regulirati pojedine
izraze iz podru~ja ljekarni~ke djelatnosti s
njihovim zna~enjima: magistar farmacije,
farmaceutski tehni~ar, ljekarna, bolni~ka lje-
karna, vlasnik ljekarne, vlasnik ljekar ni~kog
depoa.
5

Ljekarni~ke ustanove nad kojima
osniva~ka prava imaju magistar
farmacije, doma}e i strane, zi~ke i
pravne osobe
Budu}i da je stajali{te HLJK-a da se ljekar-
ni~ka djelatnost obavlja putem sustava
koncesija, kao i da se zadrì postoje}e sta-
nje vezano uz ljekarni~ke ustanove koje su
osnovali magistri farmacije, te doma}e i
stra ne pravne i fizi~ke osobe, predlaè se
da u prijelaznom razdoblju:
ustanove u|u u sustav koncesija na na-
~in da se koncesija dodijeli zdravstve-
noj ustanovi ljekarni (kao pravnoj oso-
bi) jer je to omogu}eno ^lankom 1.
Zakona o koncesijama
da se koncesija ugovori za vrijeme na
koje }e se koncesija dodjeljivati magi-
strima farmacije
da se zabrani otvaranje novih lje-
karni~kih jedinica u sustavu ustanove
da se, u slu~aju prestanka rada neke od
ljekarni~kih jedinica u sustavu ustano-
ve, rje{enjem o prestanku rada koje do-
nosi MZ, koncesija moè na podru~ju
na kojem je djelovala ta jedinica dati
magistru farmacije, i to na na~in kako
to bude propisano u Zakonu o ljekar-
ni{tvu
da se zabrani postupak spajanja usta-
nova, pripajanja ustanova, podjela usta-
nova, prodaje ili prijenosa (bez nakna-
de) osniva~kih prava nad ustanovama
prijenos koncesije dopu{ten je samo za
pojedina~nu ljekarnu sukladno novom
Zakonu.
Ljekarni~ka djelatnost i veterinarski
lijekovi
U smjernicama je bilo potrebno utvrditi i
opisati (definirati) ljekarni~ku djelatnost na
na~in da se izri~ito navede kako ljekarni~ka
djelatnost osigurava pravilnu primjenu lije-
ka, pod ~ime se razumijevaju kontrola do-
ze, opravdanost uporabe lijeka, savjetova-
nje u vezi s propisivanjem i izdavanjem
lije ka te uputa o pravilnom uzimanju lijeka.
Na taj se na~in ujedno isti~e i nagla{ava
vicu ili zakonite mu potomke, moè se radnja ljekarnice
voditi dalje na osnovu stare koncesije na ra~un udovice,
dokle je udovica, na ra~un potomaka, dok ne postanu
punoljetni. Ako je koji od potomaka, na koje ba{tinom
prelazi ljekarnica, farmaceut, moè se radnja ljekarnice
voditi dalje na osnovu stare koncesije, dokle taj poto-
mak ne ste~e sposobnost za samostalnu radnju javne
ljekarnice, no najdalje dokle ne dosegne tridesetu godi-
nu ìvota [V. G.].
5
Ostali temeljni izrazi iz ljekarni{tva jesu: biljne droge,
biljni lijek, biljni pripravci, djelatna tvar, farmakopeja,
galenski pripravak, generi~ki lijek, gotov lijek, homeo-
patski proizvod, izvorni lijek, lijek, magistralni pripra-
vak, nuspojava, pomo}na tvar, promet lijeka, sirovina,
tvar, unutarnje pakiranje lijeka, uputa o lijeku, vanjsko
pakiranje lijeka i tako redom [V. G.].
78
djelatnost magistra farmacije kao nezaobi-
laznoga zdravstvenog radnika u postupku
lije~enja.
Promjenom Zakona o lijekovima trebalo bi
omogu}iti da se u ljekarnama izdaju ne
samo veterinarski lijekovi nego i humani
lijekovi na veterinarski recept za lije~enje
ku}nih ìvotinja. Novi bi Zakon trebao
u~vrstiti ~injenicu da su magistri farmacije
jedini {kolovani za izdavanje i ~uvanje lije-
kova te za izradbu galenskih i magistralnih
pripravaka, kako za humanu, tako i za ve-
terinarsku upotrebu. U humanoj medicini
strogo je razdvojen propisiva~ lijekova od
onoga koji lijek izdaje. To bi na~elo trebalo
primijeniti i u veterini kako bi se izbjegla
zlouporaba lijekova. Novim bi Zakonom
tre balo otkloniti pojavu da se, zbog ne mo-
gu}nosti izdavanja lijekova na veterinarski
recept, lijekovi za humanu uporabu izdaju
suprotno propisima u veterinarskim ljekar-
nama i veterinarskim ambulantama.
6

Pojam ljekarni~ki radnici potrebno je po-
novno i precizno odrediti, uklju~uju}i i to
koje uvjete takvi radnici moraju zadovoljiti
za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti. Nakon
diplome na FBF-u magistri farmacije tre-
baju obavljati pripravni~ki sta`, i to samo u
ljekarni koja ispunjava sljede}e uvjete, tj.
da: (1) magistar farmacije mentor, mora
biti zaposlen u ljekarni u kojoj rade jo{ naj-
manje dva magistra farmacije, i (2) magi-
star farmacije mora imati dodatna znanja
sukladno propisima HLJK-a i najmanje 5
godina staà u ljekarni{tvu.
7

Sukladno europskoj praksi valja utvrditi i
minimalno radno vrijeme za ljekarne (po-
~etak i zavr{etak rada), a ovisno o potreba-
ma stanovni{tva na odre|enom pod ru~ju,
na temelju prijedloga vlasnika/osniva ~a,
koji prijedlog treba potvrditi mjerodavno
ùpanijsko tijelo.
8

Kona~no, opseg rada farmaceutskog teh-
ni~ara treba isto tako regulirati novim
Zakonom o ljekarni{tvu.
9

6
Zbog pomanjkanja veterinarskih ljekarni i postavljenih
te{ko ispunjivih uvjeta za ljekarne, opskrbu veterinar-
skim lijekovima obavljaju veterinari. Pri tome je upitno
pod kakvim se uvjetima lijekovi ~uvaju. Na podru~ju
Hrvatske danas ima pribli`no 1 000 ljekarni, te je vrlo
dobra dostupnost pu~anstvu, za razliku od veterinar-
skih ljekarni. Pogotovo je problem dostupnosti veteri-
narskih lijekova i njihovo ~uvanje na otocima i na
podru~jima od posebne dràvne skrbi.
7
Uvjeti za obavljanje studentske prakse [vidjeti ~lanak:
[to su rekli bolonjci?, objavljen u Biltenu HLJK, god.
III (2008), broj 1, str. 55.-60.] propisat }e se poseb-
nim pravilnikom (prema preporuci Ministarstva znano-
sti i {porta, i to za sta` koji }e student provoditi u do-
diplomskom studiju).
8
Primjerice, radno je vrijeme za ljekarne u Sloveniji
naj manje 40 sati tjedno, a u Portugalu najmanje 55 sati
tjedno.
9
S tim u vezi bit }e potrebno razmotriti i mogu}nost
osnivanja razreda farmaceutskih tehni~ara u JLJK u
kojem bi bili obvezno u~lanjeni svi farmaceutski teh-
ni~ari koji obavljaju ljekarni~ku djelatnost sukladno op-
segu rada odre|enom novoure|enim Zakonom, a radi
u~vr{}ivanja sustava ljekarni~ke djelatnosti i mogu}nosti
organiziranja i pra}enja stru~nog usavr{avanja farma-
ceutskih tehni~ara.
79
Priznavanje inozemnih kvalikacija
Da bi strani dràvljanin na podru~ju Repu-
blike Hrvatske obavljao ljekarni~ku djelat-
nost
10
, potrebno je da nadle`no ministar-
stvo utvrdi uvjete za stru~njake koji dolaze
iz koje od zemalja ~lanica EU (A), ali i
uvjete za stru~njake koji ne dolaze iz ze-
malja izvan EU (B).
Uvjeti za stru~njake pod A:
da ima priznanje o ste~enoj kvalifika-
ciji, koje je izdalo izdanu mjerodavno
tijelo
da poznaje hrvatski jezik
da je ljekarni~ku djelatnost obavljao u
dràvi iz koje dolazi
da ima dràvljanstvo RH ili EU
da u zemlji primateljici od HLJK-a isho-
di odobrenje za samostalan rad.
Uvjeti za stru~njake pod B:
da posjeduje rje{enje mjerodavnog tije-
la tijela koje utvr|uje je li ste~ena kvali-
fikacija za magistra farmacije na razni
kvalifikacije ste~ene u dràvama ~lani-
cama EU
da ima dokaz o izvrsnom poznavanju
hrvatskog jezika
da je ljekarni~ku djelatnost obavljao u
dràvi iz koje dolazi
da je poloìo ispit pred nadle`nim mi-
nistarstvom (zakonski dio)
da u zemlji primateljici od HLJK-a isho-
di odobrenje za samostalan rad.
Nadle`no ministarstvo moè u odre|enim
slu~ajevima zatraìti od mjerodavnih tijela
dràve doma}ina, bez obzira na to je li ri je~
o dràvama ~lanicama EU ili nije, nakna dne
dokaze o kvalifikaciji. Ove bi se smjernice
trebale primjenjivati ulaskom RH u EU.
Kaznene, te prijelazne i zavr{ne
odredbe
Izmjenom Zakona trebalo bi pojednostav-
niti dono{enje sankcija u slu~ajevima o~i-
toga kr{enja postoje}ih propisa. Poglavito
se ovdje mislilo na rezultate provo|enja
stru~nog nadzora, iz kojih je o~ito da u
smjeni ili uop}e u ljekarni ne radi magistar
farmacije.
11
Razumljivo je da treba propi-
sati i mjere koje se primjenjuju prema pre-
kr{itelju svake pravne odredbe Zakona.
Postoje}e ustanove po zate~enome stanju
dobivaju koncesiju za broj ljekarni koje ima-
ju na dan stupanja na snagu novoga Zako-
na o ljekarni{tvu.
Odgovor na prijedlog smjernica
Odgovor na prijedlog smjernica HLJK-a sti-
gao je u HLJK nakon desetak dana od pre-
daje smjernica u MZ. Odgovor je poslao
predsjednika saborskog Odbora za zdrav-
stvo prof. dr. sc. Andrija Hebrang:
10
Uvjeti za pravo na samostalni rad isti su za sve ljekar-
nike: vlasnika ljekarne, zakupnika, upravitelja ljekarne i
ljekarnika namje{tenika, a mo`da bi se u ljekarni~kom
sustavu trebali predvidjeti i magistar defectarius, magi-
star laboratorius i magistar receptarius [V. G.]
11
Do sada se prema postoje}im aktima Komore mora
provoditi stegovni postupak.
80
Zahvaljujemo na korisnom i dobrom prije-
dlogu izmjena i dopuna Zakona o ljekar-
ni{tvu. Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi kao i dràvna uprava u cjelini, a i ja
osobno nastojimo o~uvati visoku razinu
stru~nosti hrvatske ljekarni~ke djelatnosti i
dostupnost usluga svim na{im gra |anima,
uz istodobno omogu}avanje nancijskog
poslovanja ljekarni.
Va{ prijedlog, koji ide u pravcu za{tite hr-
vatskog ljekarni{tva i hrvatskih pacijenata,
potpuno se uklapa u koncepciju ljekarni~ke
djelatnosti za koju se zalaè ovaj Odbor
kao i ja osobno, te }emo ga u okviru pred-
stoje}ih izmjena Zakona o ljekarni{tvu u
cijelosti podràti.

Ecorys
1
studija
izvje{}e PGEU
Po~etkom godine 2008. objavljena
je ekonomska studija ECORYS o cjelokup-
nome farmaceutskom sektoru, nazvana pre-
ma nizozemskom institutu koji ju je izra-
dio. Tu je studiju za potrebe Europskog
su da pravde naru~ila Europska komisija, i
to njezina Op}a uprava za unutarnje trì{te
(DG Internal Market), kako bi se mogla
donijeti kona~na odluka o liberalizaciji eu-
ropskog ljekarni{tva. Cilj je ove studije pro-
cijeniti primjenu razli~itih pravila za ljekar-
ne u raznim zemljama EU i njihov utjecaj
na kvalitetu ljekarni~kih usluga, ali i utvrdi-
ti kako razli~ita zakonska regulacija utje~e
na funkcioniranje tzv. unutarnjeg trì{ta.
Studija se bavila radom i djelovanjem jav-
nih ljekarnika u EU-25 provode}i istra ì-
vanja od studenoga 2005. do lipnja 2007.
Iako je to ekonomska studija i nema mno-
go veze s nekom zdravstvenom studijom i
zdravstvenim pokazateljima, PGEU ipak
procjenjuje da }e ona znatno utjecati na
sudbinu cjelokupnoga europskog ljekar-
ni{tva. PGEU je dostavio studiju svim ~la-
nicama, zajedno i s onim stajali{tima u
1
ECORYS nizozemski institut za istraìvanja ECORYS
Nederland BV u suradnji s Niels Philipsen (METRO
University of Maastricht)
dalmatinske ùpanije, Split; prema podacima
PGEU, Internal memo, Ecorys report od 1.
velja~e 2008.
81
kojima se upozorava na nedostatke takve
studije {to se ti~e farmaceutske regulative i
njezina u~inku na ljekarni{tvo. Cilj je PGEU
promid`ba ljekarnika kao klju~nih sudio-
nika u sustavu zdravstvene skrbi diljem Eu-
rope, te sigurnost da stajkali{ta farmaceuta
o ljekarni~koj djelatnosti budu uklju~ena u
dono{enje pojedinih odluka u EU.
Utjecaj regulacije na produktivnost
neto~an prikaz reguliranih zemalja
kao (da su) deregulirane
U zaklju~ku studije navodi se da postoji
jaka, i to negativna povezanost izme|u kri-
terija za osnivanje ljekarni i produktivno-
sti,
2
te da ograni~enja pri osnivanju ljekarni
stvaraju dràvi dodatne dru{tvene tro{kove.
Ove se tvrdnje temelje na analizi podataka
iz dviju skupina po pet zemalja ~lanica EU,
jedne skupine s reguliranim i druge s dere-
guliranim ljekarni~kim sustavom. Zemlje s
dereguliranim sustavom imaju bolju pro-
duktivnost u usporedbi sa zemljama s re-
guliranim sustavom. U skupini deregulira-
nih zemalja najve}a je produktivnost zapa-
èna u Slova~koj, Danskoj i Njema~koj.
PGEU upozorava na stanoviti problem
istraìvanja jer su upravo Njema~ka i Dan-
ska dobro poznati primjeri zemalja, i to
Njema~ka s tako reguliranim ljekarni~kim
sustavima u kojima je vlasni{tvo ljekarni
ograni~eno samo na ljekarnike, a u Dan-
skoj postoje ograni~enja i u uvjetima osni-
vanja ljekarni.
Studija ECORYS izvje{tava da nema poda-
taka o ograni~enjima u Danskoj te i dalje
smatra da je ona zemlja s dereguliranim
ljekarni{tvom te predlaè ukidanje regula-
cije u EU. Pozivanje na Dansku kao na de-
regulirani ljekarni~ki sustav umanjuje, da-
kako, vrijednost zaklju~aka studije ECORYS
na temelju izno{enja neto~nih podataka.
Statisti~ka vrijednost rezultata
U zaklju~cima se studije, na temelju sta-
tisti~ki obra|enih podatka, govori o zna-
~ajnoj povezanosti
3
izme|u kvalitete/kak-
vo}e usluge, produktivnosti te kriterija za
vlasni{tvo i osnivanje ljekarne. Navodi se
da je deregulacija ljekarni{tva u javnom in-
teresu, a zaklju~ci se zasnivaju na analiza-
ma podatka u skladu s uobi~ajenim statis-
ti~kim provjerama.
PGEU upozorava da studija sve ~itatelje
navodi na pogrje{ne zaklju~ke, jer ve}ina
statisti~ara smatra kako rezultati ove stu-
dije nisu statisti~ki zna~ajni.
4
Naime, PGEU
2
produktivnost ili proizvodnost u ekonomskoj se studiji
odnosi na u~inkovitost rada izraènu u kakvom proizvo-
du, kakvu u~inku
3
Vjerojatno se odnosi na korelaciju [HRN ISO 3534-1],
suodnos, me|uovisnost, tj. na odnos (obi~no na stu-
panj linearnog odnosa) izme|u dviju ili nekoliko
slu~ajnih varijabla unutar razdiobe dviju ili vi{e slu~ajnih
varijabla [V. G.]
4
Kad se rezultat provjere naziva statisti~ki zna~ajnim,
to zna~i da je rezultat izvan podru~ja vrijednosti koje su
vjerojatno samo posljedica slu~ajnih djelovanja. Naime,
zna~ajan rezultat (na odabranoj razini zna~ajnosti) jest
takav rezultat statisti~ke provjere koji dovodi do od-
bijanja ni{ti~ne hipoteze. Ako se hipoteza ne odbija,
rezultat nije zna~ajan [V. G.].
82
je angaìrao me|unarodno priznatu eko-
nomsku savjetodavnu tvrtku Nera Econo-
mic Consulting koja je analizirala rezultate
ECORYS studije. Stru~njaci upozoravaju
da ne postoji povezanost izme|u statisti~ki
obra|ivanih podataka i zaklju~aka studije
ECORYS te da kori{teni statisti~ki postupci
obradbe podataka nisu u skladu s op}e pri-
hva}enim standardima statisti~ke struke.
Na~in odre|ivanja produktivnosti u
studiji
U ECORYS studiji ljekarne su obra|ivane
kao da su tvornice. Produktivnost se izra-
~unala/ustanovila kao odnos izme|u ukup-
no izdanih lijekova, radne snage koja je
izdala te lijekove i broja ljekarni. Produktiv-
nost je ve}a ako je manje ljekarnika u lje-
karni i ta ve}a produktivnost pove}ava eko-
nomski napredak dràve. Studija ECORYS
navodi da manje produktivni ljekarnici
stvaraju dràvi ve}e dru{tvene tro{kove.
Kako se vidi iz crteà, najve}u produktiv-
nost postoji u Danskoj, Njema~koj, Slo va-
~koj i [vedskoj.
U spomenutoj se studiji ni jednom ne spo-
minju bolesnici u smislu njihovih potreba i
njihove koristi. Ipak, ve}ina ljudi vjeruje da
je cilj pruànja zdravstvenih usluga pomo}
bolesnicima, a ne stvaranje ekonomske do-
biti.
Definiranje produktivnosti na takav na~in
vo di prema smanjivanju vremena koje }e
lje karnik provesti s bolesnikom/pacijentom,
lo{ijem obavljanju savjetovanja bolesnika,
te uop}e prema smanjenu uloge ljekarnika
kao zdravstvenog stru~njaka i savjetodav-
ca. Sve se ovo doga|a, naàlost, u vrijeme
kada vlade europskih zemalja ipak sve vi{e
shva}aju va`nost ljekarnika i njegovu ulo-
gu, odnosno doprinos ljekarnika u zdrav-
stvenom sustavu.
Iskustva Slova~ke, koja je primjer za visoku
produktivnost ljekarnika u studiji ECORYS,
unato~ tomu, govore o smanjivanju broj-
nosti i time o nedovoljnom broju ljekarnika
u ljekarnama, o vidljivom smanjivanju kva-
litete ljekarni~ke usluge, kao i o umanje-
nom vremenu koje ljekarnik provodi s pa-
cijentom. Autori ECORYS studije bili su,
83
~ini se, toga svjesni pa studija ECORYS pri-
znaje da postoji problem u ovakvom tuma-
~enju rezultata, jer varijable, odnosno pro-
mje njive veli~ine neke funkcije, koje su isko-
ri{tene za istraìvanje, daleko su od ideal-
nih uvjeta istraìvanja.
Denicija kvalitete ljekarni~ke usluge
ECORYS studija navodi da kvaliteta usluge
u ljekarnama ovisi o raznovrsnosti ponude
ljekarni~kih usluga. Medikacijske pogre{ke,
tvrdi se, najbolji su pokazatelj kvalitete lje-
kar ni~kih usluga, ali se navodi da takvi po-
daci nisu bili na raspolaganju. Stoga ~etiri
ljekarni~ke usluge izabrane u ECORYS stu-
diji, koje pridonose kvaliteti i raznovrsnosti
ljekarni~kih usluga, jesu:
on line naru~ivanje
ku}na dostava lijekova
savjetovanje i
pakiranje lijekova.
Studija ne opisuje zna~enje nijedne od na-
ve denih usluga, {to je poseban problem.
Primjerice, on line naru~ivanje lijekova mo-
è zna~iti dobivanje recepta e-mailom, ali i
odràvanje veze s ljekarnikom putem e-
-maila. Nadalje, savjetovanje moè zna~iti
davanje osnovnog savjeta bolesniku, a mo-
è zna~iti i potpuno savjetovanje (engl.
medication use review) o na~inu primjene i
uzimanja kojega lijeka.
ECORYS priznaje da je mnoge svoje poda-
tke prikupljao sa ùtih stranica za ljekar-
nike s weba, {to zna~i da su obra|ene
samo ljekarne koje imaju svoju web strani-
cu. Oni ovaj postupak smatraju valjanim
zato {to se ista metodologija rabila u svim
zemljama ~lanicama. Problem je {to se u
nekim zemljama on line naru~ivanje ne
provodi pa se ne moè tvrditi da je u cije-
losti istraìvanje valjano i provedeno na
znanstveni na~in.
Izvje{}e nalazi malo pozitivnih poveznica
izme|u kvalitete ljekarni~ke usluge i regu-
lacije, te se ovaj izvje{taj ne moè smatrati
pravim istraìvanjem kakvo}e davanja ljekar-
ni~kih usluga.
84
Alternativna istraìvanja
Europska komisija pokre}e nove sudske
postupke protiv zemalja Europske unije.
Re~eno je da je Europski sud pravde
naru~io ekonomsku studiju o ljekarni{tvu
nazvanu ECORYS studijom, koja je nedav-
no zavr{ena i objavljena. Pretpostavlja se
da }e ta studija imati utjecaja na sudbinu
cjelokupnoga europskog ljekarni{tva. Alter-
nativno, u godini 2005. PGEU je zapo~eo
vlastito istraìvanje o u~inkovitosti regula-
cija u ljekarni{tvu koje je naru~ilo od Au-
strijskoga zdravstvenog instituta (OBIG).
5

Valja napomenuti da OBIG uìva visok
ugled u polju istraìvanja zdravstvenog su-
stava i ~esto ga Europska komisija izabire
da provodi zdravstvena istraìvanja.
Studija OBIG usporedila je regulirane i de-
regulirane sustave na osnovi vi{e izabranih
kriterija. Zaklju~ak je studije da smanji-
vanje regulacija u ljekarni{tvu ne dovodi do
o~ekivanih rezultata, a stvara i neèljene
u~inke. OBIG studija zaklju~uje da se u re-
guliranim sustavima postiù jednaki ili bolji
rezultati u vi{e vrijednosnih na~ela u uspo-
redbi (kriterija), a u odnosu na deregulira-
ne sustave, uklju~uju}i dostupnost, stru~-
nost i neovisnost ljekarnika, stabilnost cije-
na lijekova, rast ljekarni~ke mreè, rast
potro{nje lijekova, brzinu dobivanja lijeko-
va u ljekarnama i tako redom.

5
Vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 1, str. 31-
37.
Liberalizacijska
kretanja u
europskom
ljekarni{tvu [4]
1
U zemljama EU nastavljaju se libe-
ralizacijski procesi u ljekarni{tvu. Svakoga
mjeseca PGEU izvje{tava svoje ~lanice o
promjenama u ljekarni~kim sustavima te o
aktivnostima koje poduzimaju ljekarni~ke i
neke druge organizacije. U ovome broju
Bil tena navodimo neke neobjavljene pro-
mje ne u na~inu razdiobe (distribucije) lije-
kova, u liberalizaciji prometa bezreceptnih
lijekova u nekim zemljama EU, zatim pro-
mjene u smanjivanju ljekarni~kih naknada,
odnosno promjene usmjerene iz sustava
marè u sustav ljekarni~ke usluge.
Austrija
Direktor lanca drogerija
2
, i nama poznatog
pod kraticom dm (kratica od Drogerie
markt) nedavno je objavio plan prema koje-
1
Prvi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2-3,
str. 75-78; drugi dio, vidjeti: Bilten HLJK, god II
(2007), broj 4, str. 167-171; tre}i dio, vidjeti: Bilten
HLJK, god III (2008), broj 1, str. 9-18.
dalmatinske ùpanije, Split; prema podacima
PGEU, Inernal Memo, Liberalisation trends of the
Pharmacy System in Europe od 6. svibnja 2008.
2
drogerija prodavaonica, u pravilu, kozmeti~kih, hi-
gijenskih i kemijskih potrep{tina
85
vanjem interesa ljekarni~kih lanaca, te stra-
tegijom proizvo|a~a i dobavlja~a o ukla-
njanju malih ljekarni s trì{ta.
Bugarski se ljekarnici ne slaù s promjena-
ma Zakona o ljekarni{tvu, koje promjene,
na prijedlog Ureda za za{titu trì{nog na-
dmetanja, priprema bugarska vlada, tvrde}i
pri tome da gospodarstveni interesi imaju
prednost pred pravima i sigurnosti bole-
snika.
Francuska
U travnju 2008. Leclerc, francuski lanac
supermarketa, pokrenuo je javnu kampanju
o njihovu pravu na prodaju bezreceptnih
lijekova. Reagirale su ljekarni~ke udruge i
farmaceutski fakulteti te pokrenuli sudski
postupak i zatraìli prekid javne kampanje
kojoj je jedini cilj ocrniti ljekarnike. Sud je
presudio u korist Leclerca, jer smatra da
nije bilo sukoba interesa i nepo{tenog vo-
|enja kampanje te da vlasnici ljekarni nisu
bili ocrnjivani.
Zanimljivo je da je u isto vrijeme francuski
ministar zdravstva odlu~io da se bezrecep-
tni lijekovi mogu prodavati samo u lje kar-
nama. Ministarstvo zdravstva objavilo je
listu bezreceptnih lijekova koji se mogu
pro davati u ljekarnama, i to ispred recep-
ture na otvorenim policama u obliku samo-
posluìvanja.
Italija
Od lipnja 2008. lanac trgovina Coop
zapo~eo je s prodajom svojega generi~kog
mu }e se do godine 2010. svi bezreceptni
lijekovi prodavati u dm-u. Tako|er, u budu}-
nosti najavljuje izdavanje i receptnih lijeko-
va te zapo{ljavanje lije~nika u njihovim dro-
gerijama.
Najavljena je izmjena austrijskog Zakona o
ljekarni{tvu uzrokovana potrebom uskla|i-
va nja zakona s direktivom o priznavanju
stru~nih kvalifikacija. U povodu izmjene
Za kona o ljekarni{tvu, predsjednik je Au-
strijske lije~ni~ke komore predloìo da se
svim lije~nicima op}e prakse u Austriji do-
pusti izdavanje lijekova.
Bugarska
Po~etkom godine 2007. bugarski je parla-
ment prihvatio novi Zakon o lijekovima
kojim je regulirano osnivanje i vlasni{tvo
nad ljekarnama. Zakonom je uvedeno pra-
vilo jedan ljekarnik jedna ljekarna te
utvr|eno jednogodi{nje prijelazno razdo-
blje u kojem se postoje}i ljekarni~ki lanci
moraju uskladiti s odredbama novoga za-
kona. Zabranjeno je udruìvanje ljekarni s
proizvo|a~ima i dobavlja~ima te uspostava
vodoravnog (horizontalnog) i okomitog
(ver tikalnog) povezivanja ljekarni u jednu
cjelinu. Na poticaj bugarske udruge vla-
snika ljekarni Ured za za{titu trì{nog na-
tjecanja preporu~uje ukidanje navedenih
zakonskih ograni~enja, smatraju}i da nisu
nu`ne za za{titu javnoga zdravlja i sigur-
nost bolesnika. Ured za za{titu trì{nog
natjecanja upozorava na mogu}nost pora-
sta cijena lijekova i smanjenja dostupnosti
lijekova uzrokovano nastankom i ostvari-
86
lijeka koji ima istu djelatnu tvar kao i Baye-
rov Aspirin. Cijena je jednog pakiranja 2
eura, {to je 50 % jeftinije od drugih lijeko-
va istoga sastava. Coop planira u godini
2009. staviti na trì{te jo{ jedan lijek s pa-
racetamolom i devet vitaminskih pripra-
vaka. Uz to, Coop, po uzoru na francuski
trgova~ki lanac Leclerc, provodi nasilnu i
nasrtljivu javnu kampanju u kojoj od ta-
lijanskog Parlamenta traì da provede libe-
ralizaciju prodaje bezreceptnih lijekova.
Irska
U oùjku 2008. Irsko zdravstveno osigu-
ranje, HSE (akronim od: Health Service
Executive) smanjio je ljekarni~ku naknadu
za izdavanje lijekova sa 17,66 na 8 %. Irski
ljekarnici uz potporu Irskoga farmaceu-
tskog dru{tva pokrenuli su tu`bu na Viso-
kom sudu koji je presudio protiv odluke
HSE-a.
Vi{e od 1 000 irskih ljekarni (od ukupno
1 394) objavilo je nakanu da od 1. svibnja
2008. obustave opskrbu lijekovima, jer je
HSE jednostrano prekr{io ugovor sklopljen
s ljekarnicima i mijenjao uvjete bez pretho-
dnog dogovora te smanjio ljekarni~ku nak-
nadu. Potkraj travnja 2008. odràn je
zajedni~ki sastanak HSE-a i ljekarnika uz
prisutnost Vlade, na kojemu je zaklju~eno
da HSE ne}e smanjivati ljekarni~ke nakna-
de, te }e s Irskim farmaceutskim dru{tvom,
koje HSE i irska vlada prihva}aju kao pred-
stavnika irskih ljekarnika, raspraviti o svim
stavkama ljekarni~kih ugovora i utvrditi
postoje}e probleme.
Ma|arska
Ma|arska je vlada odustala od nakane
osnivanja i upu}ivanja mobilnih ljekarni u
podru~ja gdje se bolesnicima ne pruà
odgovaraju}a ljekarni~ka skrb. Nakana je
bila zaposliti ljekarnike i farmaceutske teh-
ni~are koji bi u blizini lokalnih zdravstvenih
ustanova izdavali lijekove i prodavali OTC
proizvode.
[vedska
Promjenama u {vedskome ljekarni~kom su-
stavu èle se na razini vlade pove}ati u~in-
kovitost i dostupnost ljekarni~kih usluga,
smanjiti cijene lijekova te osigurati sigurnu
i pravilnu uporabu lijekova. Vije}e za
pra}enje {vedskog ljekarni~kog trì{ta
(engl. Committee of inquiry for the Swee-
den Pharmacy Market) predloìlo je Parla-
mentu promjene. Nastoji se da ne bude
ograni~enja u posjedovanju broja ljekarni.
No, vlasnici ljekarni ne}e mo}i biti proizvo-
|a ~i lijekova, nositelji odobrenja za sta-
vljanje lijekova u promet) te propisiva~i lije-
kova. Promijenit }e se i sustav ljekarni~ke
naknade koji }e biti neovisan o cijeni lijeka.
Uz dogovoreni iznos ljekarni~ke usluge po
svakom lijeku ljekarne }e dobivati i utvr|eni
iznos naknade po svakoj ljekarni.
Dopustila bi se prodaja odre|enih OTC
lijekova izvan ljekarni na prijedlog Agencije
za lijekove. Lijekovi, koji bi se prodavali izvan
ljekarni, moraju zadovoljiti sljede}e uvjete:
da uporaba lijeka nije uvjetovana po-
stavljanjem lije~ni~ke dijagnoze
87
da se lijek bez recepta prodaje u Eu-
ropskom ekonomskom podru~ju (EEA)
da su djelovanjem lijeka ozbiljne nus-
pojave rijetkost
da veli~ina pakiranja ne dovodi u opa-
snost mogu}e predoziranje
da se lijek moè bezbri`no prodavati
bez ljekarni~kog savjeta i
da postoji iskustvo u zemljama EEA o
prodaji lijeka izvan ljekarni.
Specijalizirane prodavaonice za prodaju
lijekova nadzirat }e Agencija za lijekove, a
lijekovi }e na policama biti odvojeni od
ostale trgova~ke robe.
Rad na specijali-
zacijama èlje i
ostvarenja
Mnoge }e, zasigurno, razveseliti
vijest da je u Narodnim novinama broj 73.
od 26. lipnja 2008. objavljen novi Pravil-
nik o specijalisti~kom usavr{avanju magi-
stara farmacije (dalje u tekstu: Pravilnik)
koji stupa na snagu 4. srpnja 2008. Spe-
cijalizacije opisane u Pravilniku rezultat su
vi{emjese~ne relativno uspje{ne suradnje
FBF-a, HFD-a i HLJK-a.
napisali: Danijela Huml i Mate Portolan /
HLJK
1
Vidjeti tako|er ~lanak Pravilnik o specijalisti~kom
usavr{avanju magistara farmacije u ovom broju Biltena.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi no-
vim je Pravilnikom magistrima farmacije,
uz ve} postoje}e specijalizacije iz ispiti-
vanja i kontrole lijekova i iz farmaceutske
tehnologije, odobrilo dvije nove specijali-
zacije. To su klini~ka farmacija bolni~ko
ljekarni{tvo i klini~ka farmacija javno
ljekarni{tvo.
1
Sve se specijalizacije sastoje
od teorijskog i prakti~nog dijela programa,
a taj se program nalazi u prilogu Pravilnika.
Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sve u~ili-
{ta u Zagrebu nositelj je teorijskog dijela
programa. Prakti~ni }e se dio programa
provoditi u zdravstvenim ustanovama i kod
magistara farmacije privatne prakse, iznim-
no kod proizvo|a~a lijekova ili drugih sro-
dnih organizacija
Po~etkom godine 2007. na zajedni~kom
sastanku predstavnika FBF-a, HFD-a i
HLJK-a dogovoreno je da FBF izradi i or-
ganizira provedbu teorijskog dijela specija-
lizacija, a HFD i HLJK }e izraditi prakti~ni
dio specijalizacija za podru~ja triju specija-
lizacija: Farmaceutska tehnologija, Ispi-
tivanje i kontrola lijekova i Klini~ka far-
macija. Nakon tog je dogovora Vije}e
komore imenovalo radnu grupu za izradbu
specijalisti~kih programa za magistre far-
macije u sastavu: Maja Ljubi} Berna{ek,
mr. pharm. spec., Marija Vargec, mr.
pharm. spec., Jasminka Krznar, mr. pharm.
spec., dr. sc. Vesna Vrca, mr. pharm. spec.,
dr. sc. Planinka Jak{i}, mr. pharm. spec.,
Anica Job, mr. pharm., i Neven Mil~i}, mr.
pharm. spec.
88
Prijedlozi prakti~nog dijela spomenutih
triju specijalizacije, koje je izradila radna
grupa, prihva}eni su na sjednici Vije}a ko-
more odrànoj 18. rujna 2007. Na prije-
dlog Povjerenstva za stru~na i stale{ka pi-
tanja prihva}en je i prijedlog za specijaliza-
ciju iz ljekarni~ke skrbi prijeko potreban
javnoj ljekarni~koj djelatnosti, a koji je
sadràvao teorijski i prakti~an dio progra-
ma specijalizacije pod nazivom Ljekarni~ka
skrb.
Farmaceutsko-biokemijski fakultet o~itovao
se o ovim prijedlozima koje je prethodno
usvojilo Vije}e komore, te iznio svoje mi{-
lje nje. Naime, FBF je smatrao da se pro-
gram specijalizacije Klini~ka farmacija i
program specijalizacije Ljekarni~ka skrb
preklapaju, odnosno da imaju iste ciljeve i
da imaju vrlo sli~an plan i program usavr-
{avanja. Fakultet smatra neprihvatljivim da
se najve}i dio teorijske nastave za specija-
lizaciju Ljekarni~ka skrb provodi na koje-
mu drugom zdravstvenom fakultetu kako
je to s razlogom predvi|eno Planom i pro-
gramom specijalizacije Ljekarni~ka skrb.
Ponajprije zbog kratkih rokova i te{ko}a u
pregovaranju predloèno je privremeno
kom promisno rje{enje te uskla|ivanje
plana i programa dviju specijalizacija u je-
dinstvenu specijalizaciju koja bi, struku i
fakultet stavila u ravnopravan poloàj pre-
ma ostalim sudionicima zdravstvene skr-
bi.
Nakon naknadnih usugla{avanja izme|u
FBF-a, s jedne, i HFD-a zajedno s HLJK-
om, s druge strane, prihva}eno je rje{enje
s dvjema novim, ali srodnim specijalizacija-
ma Klini~ka farmacija bolni~ko ljekar ni-
{tvo i Klini~ka farmacija javno ljekar-
ni{tvo.
Dogovoreno je da }e se nastaviti raditi na
pripremi i organiziranju novih specijaliza-
cija u skladu s potrebama i razvojem
ljekarni~ke djelatnosti
2
.
înjenica da specijalizaciju Javno ljekar-
ni{tvo imaju ljekarnici u ê{koj, Danskoj,
Finskoj, Francuskoj, Njema~koj, Ma|arskoj,
Nizozemskoj, Norve{koj, Slova ~koj, Slo-
veniji, [vicarskoj i u Velikoj Britaniji,
3
dakle
unutar uglednih zemalja Europske zajedni-
ce s ukupno 269 820 000 stanovnika tih
zemalja, govori da svojom vizijom stru~nog
rada u javnom ljekarni{tvu hrvatsko ljekar-
ni{tvo ide putem europskog, kamo i stolje-
}ima pripadamo.
2
K tomu bih dodao: s posebnim naglaskom na razvoj spe-
cijalizacije iz podru~ja ljekarni~ke skrbi za potrebe
usavr{avanja i uzdizanja farmaceutskih kadrova u hrvatsko-
me javnom ljekarni{tvu [V. G.]
3
Vidjeti ~lanak Specijalizacije za magistre farmacije na
podru~ju Europske unije objavljen u Bilten HLJK, god. III
(2008), broj 1, str. 51.-52.
89
izvje{}a
Pregled
poslovanja
HZZO-a u 2007.
Ljekarnici iz poslovanja HZZO-a
mogu dobiti uvid u financijsko pona{anje
dràve prema zdravstvenom sustavu.
1
Na
poslovanje HZZO-a utje~u gospodarska
kretanja u zemlji. Pove}anjem broja aktiv-
nih radnika pove}avaju se izvorni prihodi
od doprinosa koji su u godini 2007. ve}i
10,76 %. Rebalansom dràvnoga prora~u-
na u godini 2007. osigurana su dodatna
sred stva u iznosu od 1,2 milijarde kuna za
lijekove na recept. Potro{nja lijekova na
recept u 2007. ostvarena je na razini
potro{nje u godini 2006., premda je plani-
rano smanjenje potro{nje od 500 do 600
milijuna kuna. Osim sanacije starih dugo-
va, HZZO je na kraju 2007. iskazao do-
spjele, a nepodmirene obveze za lijekove
na recept u iznosu od 500 milijuna kuna.
Negativan trend potplaniranja sredstava za
lijekove na recept nastavlja se i u godini
2008., tako da se dugovanje ljekarnama
stalno pove}ava i potkraj lipnja 2008. Iz-
nosilo je vi{e od 900 milijuna kuna.
Vrijednost je boda za ljekarni{tvo u godini
2007. iznosila 6,74 kune, a ta se vrijednost
primjenjivala boda od 1. sije~nja 2007.
Pravo na zdravstvenu za{titu u godini
2007. prosje~no je ostvarilo 4 361 008
osoba. Broj aktivnih radnika pove}an je za
41 976 osoba ili 2,79 %, a u strukturi
ukupnih osiguranika to ~ini 35,49 % svih
osiguranih osoba, od ~ega je zahva}eno
45,02% èna aktivnih osiguranika.
Cjelokupni prihodi osnovnoga zdravstve-
nog osiguranja u godini 2007. u uspored-
bi s godinom 2006. pove}ani su 13,77 %,
cjelokupni prihodi u dopunskom osigu-
ranju smanjeni su 1,47 %, a cjelokupni
prihodi osnovnog i dopunskog zdravstve-
nog osiguranja u godini 2007. ve}i su
13,29 % od istih prihoda u godini 2006.
priredio: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-
dalmatinske ùpanije, Split
1

Sadràj je ~lanka temeljen na Izvje{}u o financijskom
poslovanju HZZO-a u razdoblju sije~anj prosinac
2007., koje je isprave objavio HZZO, a o ~emu je bilo
govora i u ~lanku Prora~un za lijekove na recept
HZZO-a u 2008. objavljenom u Bilten HLJK, god. III
(2008), broj 1, str. 29-30. Stariji srodni podaci mogu
se na}i u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 2-3, str. 91-
96.
Nepodmirene obveze za lijekove
90
Prihodi primitci 2007.
R. Pokazatelji I. XII. 2006. I. XII. 2007. Indeks Struktura
2007.
PRIHODI PRIMITCI
1. Prihodi od doprinosa osnovno
zdravstveno osiguranje
15.832.457.498 17.056.328.810 107,73 89,10 %
2. Ostali prihodi osnovno zdrav-
stveno osiguranje
535.559.122 1.565.695.645 292,35 8,18 %
3. Cjelokupni prihodi osnovno
zdravstveno osiguranje
16.368.016.620 18.622.024.455 113,77 97,28 %
4. Dopunsko zdravstveno osiguranje 529.014.092 521.225.594 98,53 2,72 %
5. Cjelokupni prihod zdravstvenog
osiguranja
16.897.030.712 19.143.250.049 113,29 100,00 %
Rashodi izdaci
Ukupni su izdaci poslovanja HZZO-a,
prema knjigovodstvenim podacima iz Bi-
lance, u iznosu od 18.410.737.189,00
kn i pove}ani su 5,88 % u usporedbi s go-
dinom 2006. Najve}i dio sredstava u okvi-
ru ukupnih izdataka utro{en je na zdrav-
stvenu za{titu s udjelom od 83,28 %, za
naknade je utro{eno 13,31 %, a za ostale
rashode 3,28 %.
Prikazani su u tablici pokazatelji najva`nijih
stavki izdataka za zdravstveno osiguranje
iz financijskog poslovanja HZZO-a u
razdoblju I.-XII. 2007.
R. Pokazatelji I. XII. 2006. I. XII. 2007. Indeks Struktura
2007.
RASHODI - IZDACI
1. Primarna zdravstvena za{tita 2.764.519.472 2.908.063.348 105,19 16,19 %
2. Lijekovi na recept 2.935.636.914 3.144.929.162 107,13 17,51 %
3. Bolni~ka zdravstvena za{tita 6.909.001.162 7.309.686.781 105,80 40,71 %
4. Specijalna konzilijarna zdravstvena
za{tita
533.315.330 604.040.651 113,26 3,36 %
5. Posebno skupi lijekovi 139.254.486 342.267.305 245,79 1,91 %
6. Ortopedski ure|aji i pomagala 478.162.171 467.010.073 97,67 2,60 %
7. Ostali izdaci 268.923.228 325.534.970 121,05 1,82 %
Ukupna zdravstvena za{tita 14.028.812.763 15.101.532.290 107,65 84,10 %
Cjelokupni rashodi i izdaci 16.826.853.218 17.956.808.319 106,73 100,00
91
Izdaci za lijekove* na recept, uz izdatke
bolni~ke zdravstvene za{tite, najve}i su
izda tak za zdravstvenu za{titu. Udjel izda-
taka za lijekove na recept u izdacima za
zdravstvenu za{titu ne{to je manji u godini
2007. i iznosi 20,51 % u odnosu na
2006., kada je bio 22,31 %. U ukupnim
izdacima HZZO-a za 2007. udjel lijekova
na recept iznosi 17,51 % i ne{to je manji u
usporedbi s podacima za godinu 2006.,
kada je bio 18,68 %.
Izdaci za lijekove na recept vrijednosno su
u godini 2007. smanjeni 3,29 % u odnosu
prema godini 2006. Iskazani podaci za or-
topedska pomagala pokazuju da su u godi-
ni 2007. bili vrijednosno smanjeni 2,33 %
u usporedbi s godinom 2006.
Lijekovi na recept - naturalni
pokazatelji
Naturalni pokazatelji - iskazani u broju iz-
da nih recepata pokazuju da je za osigu-
ranike HZZO-a u 2007. izdano 39 844
995 recepata, dakle 10,17 % vi{e nego u
godini 2006., kada je izdano 36 167 528
recepata.
2

Prosje~no je po osiguraniku u godini 2007.
na razini Republike Hrvatske izdano 9,14
recepata, dok je u godini 2006. izdano
prosje~no 8,30 recepata.
Broj izdanih recepata 39.844.995
Prosje~ni broj recepata po
broju osiguranih osoba ukupno 9,14
Prosje~no ukupni izdatak po receptu
po broju osiguranih osoba 721,15 kn
Prosje~ni izdatak po izdanom
receptu 78,93 kn
2

vidjeti podatke u Bilten HLJK, god. II (2007), broj
2-3, str. 91.-96.
*

vidjeti tablicu na str. 90.
92
Potro{nja lijekova prema prosje~nome bro-
ju recepata po osiguraniku u godinama od
1998. do 2007. u stalnom je porastu.
Uspo redbom broja izdanih recepata po
podru~nim uredima u godini 2007. u od-
no su na 2006. uo~ava se razli~ito pove-
}anje s obzirom na prosje~no pove }anje
izdanih recepata na razini Republike Hrvat-
ske. Najve}e je relativno pove}anje izdanih
recepata tijekom godine 2007. zabilje èno
u PU âkovec, slijedi PU Pazin, PU Sisak,
te PU Zagreb, {to je u koli~inskome smislu
vidljivo u tablici.
Potvrde za ortopedska pomagala -
naturalni pokazatelji
Tijekom godine 2007. ovjereno je 729 917
potvrda, 8,65 % manje nego u godini
2006., kada je izdano 793 065 potvrda.
Posljedica je to novog na~ina ovjere potvr-
da zbog primjene novog Pravilnika o orto-
pedskim ure|ajima i pomagalima od 1.
svibnja 2006.
Broj recepata
Podru~ni ured
[PU]
I.-XII. 2006. I.-XII.
2007.
Indeks
2007./2006.
Prosje~ni br. recepata u
2007. po osiguraniku
0 1 2 3 4
Bjelovar 1.119.281 1.217.928 108,81 9,80
âkovec 857.673 1.041.285 121,41 9,43
Dubrovnik 984.405 1.054.810 107,15 8,29
Gospi} 376.769 421.247 111,81 8,20
Karlovac 1.244.079 1.340.318 107,74 10,02
Koprivnica 1.052.018 1.140.944 108,45 9,72
Krapina 1.263.239 1.403.233 111,08 10,48
Osijek 2.689.999 2.920.405 108,57 9,32
Pazin 1.658.177 1.890.391 114,00 8,95
Poèga 670.707 713.874 106,44 8,87
Rijeka 2.598.063 2.899.592 111,61 9,49
Sisak 1.499.450 1.700.289 113,39 9,39
Slavonski Brod 1.315.708 1.416.076 107,63 8,46
Split 3.583.644 3.740.662 104,38 7,99
[ibenik 993.448 1.091.504 109,87 9,87
Vara`din 1.551.383 1.697.998 109,45 9,65
Vinkovci 1.465.807 1.608.107 109,71 8,68
Virovitica 839.731 896.603 106,77 10,16
Zadar 1.382.323 1.482.027 107,21 8,89
Zagreb 9.021.624 10.167.702 112,70 9,17
Ukupno 36.167.528 39.844.995 110,17 9,14
93
Pregled izdataka za lijekove po kategorijama osiguranika
Kategorija osiguranika Broj ~lano-
va
Izdaci za lijeko-
ve na Rp.
Lijek. na
Rp. po
osiguran.
Ukupni izdaci
z. z.
Ukup.
izdaci po
osiguran.
1. Aktivni osiguranici 1.547.523
^lanovi obitelji pod 1. 852.574
Ukupno 2.400.097 798.956.546 332,89 7.326.464.620 3.052,57
2. Umirovljenici 1.023.903
Ukupno 1.205.530 1.849.827.528 1534,45 6.929.187.569 5.747,84
3. Poljoprivrednici 57.906
Ukupno 76.972 67.179.082 872,77 287.462.047 3.734.63
4. Nezaposlene osobe 388.286
Ukupno 513.968 237.335.537 461,77 1.296.528.016 2.522,59
Analiziraju li se prosje~ni godi{nji izdaci
po kategorijama osiguranika, tada je vidlji-
vo da su najve}i prosje~ni izdaci iskazani
za umirovljenike. Tako su u godini 2004.
iznosili 4 789 kn, a u godini 2007. iznose
5 748 kn. Isto tako, usporedbom prosje~-
no ga mjese~nog izdatka za zdravstvenu
za{titu i naknade po kategorijama u godini
2007. vidljivo je da su prosje~ni izdaci
najvi{i po umirovljeniku s ~lanovima obi-
telji. No, najve}i porast prosje~noga mje-
se~ noga izdatka u godini 2007. u odnosu
na 2006. iskazan je kod nezaposlenih (in-
deks 119,32).
Najve}i dio izdataka za lijekove na recepte
koji su u godini 2007. iznosili 3 144 929
162 kn iskazan je kod umirovljenika s ~la-
novima obitelji 1 849 827 528 kn, {to je
58,82 % ukupnih izdataka za lijekove, a to
je i razumljivo s obzirom na populaciju bo-
lesnika s ve}im potrebama.
Financijski rezultat
Prema iskazanim knjigovodstvenofinan-
cijskim pokazateljima, HZZO je u godini
2007. ostvario ukupan prihod u iznosu od
19 143 250 049 kn, dok su rashodi bili
18 410 737 189 kn. Ostvaren je vi{ak
prihoda i primitaka u ukupnom iznosu od
732 512 860 kn. Vi{ak prihoda i primi-
taka proiza{ao je iz na~ina iskazivanja po-
slovnih doga|aja. U prihodima su iskazani
svi napla}eni prihodi, a u rashodima
izdacima nisu iskazane nedospjele obveze,
koje se iskazuju kao rashodi budu}eg
razdoblja, a u godini 2007. oni iznose
2 710 212 194 kn.
Cjelokupne obveze HZZO-a na dan 31.
prosinca 2007. iskazane su u iznosu od 3
608 855. 30 kn. Od ukupnih obveza do-
spjele obveze iznose 755 778 213 kn ili
20,94 %, a nedospjele obveze iznose
94
2 853 077 517 kn ili 79,06 %. Glavninu
dospjelih obveza ~ine obveze za zdrav-
stvenu za{titu u iznosu od 592 734 465
kn.
S obzirom na stanje obveza 1. sije~nja
2007., kada su ukupne obveze iznosile
4 231 426 214 kn, na kraju godine 2007.
ukupne su obveze smanjene za 712 570
484 kn, jer su rebalansom prora~una u go-
dini 2007. osigurana dopunska sredstva,
~ime su podmirene dospjele obveze za
lijekove na recept, {to je utjecalo i na
smanjenje dospjelih obveza na kraju godi-
ne 2007. Me|utim, zbog nedovoljno pla-
niranih sredstava u prora~unu za lijekove
na recepte, unato~ svim poduzetim radnja-
ma tijekom godine, najve}e su dospjele
obveze upravo za lijekove na recept (500
milijuna kuna).
Zaklju~ak
Potro{nja lijekova na recept u godini 2007.
ostvarena je na razini potro{nje u 2006.,
iako je bilo o~ekivano smanjenje od 500
do 600 milijuna kuna. Premda su rebalan-
som prora~una osigurane dodatne 1,2 mi-
lijarde kuna za lijekove na recept, HZZO
na kraju godine 2007. iskazuje nepodmi-
rene obveze za lijekove na recept u iznosu
od 500 milijuna kuna.
Na poslovanje ljekarni u godini 2007.
znatno je utjecalo pove}anje broja izdanih
recepata, a usporedbi s godinom 2006.
ostvaren je rast od 10 %. Pove}ani broj re-
cepata rezultirao je ve}om ljekarni~kom
uslu gom koja za godinu 2007. iznosi
9,3 %. Provedene analize poslovanja lje-
karni upu}uju na to da bi prosje~na mar à
kod lijekova na recept trebala iznositi naj-
manje 15 %.
Poslovanje ljekarne kao zdravstvene usta-
nove specifi~no je u odnosu na poslovanje
ostalih zdravstvenih ustanova. Ljekarne
vode knjige prema knjigovodstvu profitnih
organizacija tako da obra~unavaju prihode
i rashode po na~elu nastanka doga|aja, a
ne na temelju napla}ene realizacije. Ljekar-
ne su obveznici obra~una i pla}anja PDV-a
i, za razliku od ostalih zdravstvenih usta-
nova, obveznice su poreza na dobit.
Postoje}i sustav financiranja jednim dije-
lom pogoduje, a drugim dijelom ne pogo-
duje poslovanju ljekarni.
Ljekarne su jedina grupacija zdravstvenih
ustanova kod kojih HZZO pla}a ukupno
izvr{eni rad. Ostalim zdravstvenim ustano-
vama HZZO pla}a, u okviru utvr|enih
prora~una (limita), a to zna~i da, u slu~aju
njihova prekora~enja, sve pruène usluge
ne}e biti pla}ene.
Potplaniranje rashoda za lijekove nastavlja
se i u godini 2008. tako da ponovno
moèmo o~ekivati produènje rokova
pla}anja i oteàne uvjete te te{ko izdrìva
pogor{avanja nametnutih rezultata poslo-
vanja.

95
Rad Vije}a
komore u
razdoblju od
travnja do lipnja
2008.
Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore
u spomenutom razdoblju odràlo je dvije
sjednice o kojima donosimo izvje{}a.
4/89 sjednica Vije}a HLJK-a
Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na
svojoj je sjednici od 3. travnja 2008. ras-
pravljalo i donijelo odluke o:
1. izvje{}u predsjednika Komore o radu
izme|u sjednica Vije}a HLJK-a,
2. dono{enju Odluke o vremenskom nor-
mativu (norma-sat) koji je prilog uz
Odluku o maloprodajnim cijenama
lijekova koji nisu predmet ugovaranja s
HZZO-m,
3. imenovanju radne grupe za izradbu
nacrta prijedloga Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o ljekarni{tvu,
4. imenovanju Povjerenstva za odnose s
javno{}u,
5. dono{enju Odluke o uvjetima za men-
tore pri obavljanju studentske prakse,
6. imenovanje sudaca Stegovnog suda I. i
II. stupnja,
7. dono{enju prijedloga Pravilnika o speci-
jalisti~kom usavr{avanju magistara far-
macije,
8. dopuni programa rada HLJK-a za godi-
nu 2008. Ljekarni~ki priru~nik,
9. prijedlogu HFD-a o uklju~ivanju HLJK-a
u obiljeàvanje Dana ljekarni u godini
2008.
1. Mate Portolan je obavijestio ~lanove
Vije}a da je na sastanku predstavnika Ko-
more i Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi (MZ) odrànom 13. velja~e 2008.
dogovoreno da se Vladi RH uputi Prijedlog
za izmjenu Zakona o ljekarni{tvu, kojim bi
se sprije~ila nezakonita prodaja i privatiza-
cija ùpanijskih ljekarni, te zaustavila ko-
mercijalizacija ljekarni{tva i pretvaranje
ljekarni~ke djelatnosti iz zdravstvene u go-
spodarsku djelatnost.
Na zahtjev Komore od 14. velja~e 2008.
odràn je radni sastanak ministra zdravstva
Darka Milinovi}a i predstavnika Komore.
Predstavnici Komore upoznali su ministra s
nizom problema s kojima se susre}e hrvat-
sko ljekarni{tvo i ljekarnici u svojem radu
te koje bi probleme trebalo ùrno sustavno
rje{avati.
Ministar je najavio hitnu intervenciju MZ-a
i kaznene mjere za ljekarne u kojima se
otkriju nezakonitosti. Tako|er je zatraìo
da Komora detaljno obrazloì opravdanost
kriterija udaljenosti kao uvjet za otvaranje
ljekarni.
pripremila: Ana Malovi} / HLJK
96
U velja~i je odràn sastanak s na~elnikom
odjela za medicinski otpad u Ministarstvu
za{tite okoli{a i prostornog ure|enja. Ko-
mora je zatraìla da se za zbrinjavanje far-
maceutskog otpada primijeni model kao i
za opasne lijekove. To zna~i da bi trebalo
izdvajati poseban doprinos koji }e se upla-
}ivati u fond iz kojeg bi se financiralo zbri-
njavanje farmaceutskog otpada.
S agencijom Prospicio d.o.o. iz Zagreba
ugovorena je suradnja za pruànje usluga
komunikacijskog savjetovanja na razdoblje
od 6 mjeseci. S tim u vezi u HLJK-u je 12.
oùjka 2008. odràn sastanak s novinarima
o temi Deregulacija ljekarni{tva i posljedi-
ce za europsko i hrvatsko ljekarni{tvo.
2. Mate Portolan upoznao je ~lanove
Vije}a s prijedlogom Odluke o vremen-
skom normativu za pojedine ljekarni~ke
postupke pri izradbi magistralnih i galen-
skih pripravaka.
1
Vije}e je obvezno utvrditi
normative rada za ljekarne prema norma-
satu temeljem Odluke o na~inu oblikovanja
maloprodajnih cijena lijekova i drugih sred-
stava koji nisu predmet ugovaranja s
HZZO-m.
1
Verona Su~i} je s tim u svezi
predloìla da se izrade posebni normativi
za izradu galenskih pripravaka u ljekarni, a
posebni normativi za izradbu galenskih
pripravaka u galenskom laboratoriju, jer
postoji razlika u postupku i utro{enom vre-
menu, materijalu i farmaceutskim spremni-
cima.
Vije}e Komore odlu~ilo je prihvatiti jedin-
stvene vremenske normative za ljekarne i
galenske laboratorije, te da radna grupa
doradi prijedlog u dijelu galenskih pripra-
vaka koji }e se objaviti u jednom od slje-
de}ih DODATAKA u Biltenu. U radnu su
grupu imenovani: Mate Portolan, Verona
Su~i}, Marija Vargec, Ina Topi} i Maja Lju-
bi} Berna{ek.
3. Budu}i da u godini 2008. postoji obve-
za izmjene i dopune Zakona o ljekarni{tvu,
Vije}e komore imenovalo je radnu grupu
koja bi izradila nacrt prijedloga takvih
izmjena i dopuna Zakona, te ga predstavi-
la ~lanstvu.
U radnu grupu imenovani su ovi ~lanovi:
Mate Portolan, Silvana Jager, Dragica Ra-
din, Slavka Bla{ko, Katica Vugrin~i}-Tomi~i}
i Gordana Boì}, odvjetnica.
4. U Povjerenstvo za odnose s javno{}u
imenovani su: Tihana Govor~inovi}, Nada
Jambrek, Irena Kuhari}, Irena Hanèk i
Sanda Ehrlich Lipej.
5. Prema Odluci Vije}a komore, magistar
farmacije, mentor za obavljanje studentske
prakse studenata Farmaceutsko-biokemij-
skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu (FBF)
mora ispunjavati sljede}e uvjete:
magistar farmacije mora biti zaposlen u
ljekarni u kojoj rade najmanje tri magi-
stra farmacije i
magistar farmacije mora imati zavr{en
te~aj za provoditelja stru~nog nadzora
u ljekarni{tvu ili te~aj na TEMPUS
projektu ili te~aj za mentore u HFD-u
1
vidjeti : Biblioteka Varia, Svezak/Dodatak [1], Zagreb,
2008., otisnuto kao dodatak u Bilten HLJK, god. III
(2008), broj 1.
97
ili pet godina radnog iskustva u ljekar-
ni{tvu/ljekarenju.
2

6. Vije}e komore imenovalo je suce Stego-
vnog suda:
1. Ana Perkovi}, Gradska ljekarna Za-
greb, Zagreb,
2. [tefica Horvati}, Gradska ljekarna
Zagreb, Zagreb,
3. Anita [imi}, Ljekarne Primapharme,
Zagreb,
4. Vlasta Begovi}-Dolini}, Ljekarne
Abel, Zagreb,
5. Nevenka Jel~i}, Karlova~ke ljekarne,
Karlovac,
6. Vesna [oli}, Gradske ljekarne Sisak,
Sisak,
7. Margita Mazzi, Ljekarne Mazzi,
Rijeka,
8. Gordana Daki}-Luki}, DZ Oto~ac,
Oto~ac
Budu}i da Vije}e komore ima obvezu ime-
novati ukupno 16 sudaca Stegovnog suda
komore I. i II. stupnja, a na ovoj sjednici
Vije}a nije predloèn dovoljan broj ~lano-
va, na sljede}oj sjednici Vije}a dopunit }e
se lista sudaca Stegovnog suda.
7. Za ovu sjednicu Vije}a Povjerenstvo za
Pravilnik i programe specijalisti~kih usavr-
{avanja magistara farmacije FBF-a dostavi-
lo je Komori svoje primjedbe i prijedloge
na Pravilnik o specijalisti~kom usavr{avanju
magistara farmacije. Vije}e komore razmo-
trilo je i prihvatilo neke od primjedaba i
prije dloga FBF-a. Sukladno tomu FBF }e
biti nositelj teoretskog/teorijskog programa
specijalizacija.
8. Vije}e komore donijelo je Odluku da se
Program rada Komore za godinu 2008.
dopuni s obvezom izradbe Ljekarni~kog
priru~nika.
9. Maja Jak{evac-Mik{a obavijestila je pri-
sutne o obiljeàvanju Dana ljekarni u godi-
ni 2008. pod nazivom Lijekovi i sigurnost
prometa, te je predloìla Komori suradnju
na navedenom projektu. Vije}e komore pri-
hvatilo je suradnju i imenovalo Danijelu
Huml da u ime Komore sura|uje u obilje-
àvanju Dana ljekarni.
5/90 sjednica Vije}a HLJK-a
Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svo-
joj je sjednici od 5. lipnja 2008. rasprav-
ljalo i donijelo odluke o:
1. izvje{}u predsjednika Komore o radu
izme|u dviju sjednica Vije}a,
2. prijedlogu Godi{njega plana stru~nog
nadzora,
2
Ljekarenje bavljenje ljekarni~kim radom u kojoj jav-
noj ljekarni. Izraz ljekarenje slu`beno je uvedeno jo{
11. travnja 1894. u Zakonu o ljekarni{tvu. Tada, pot-
kraj XIX. stolje}a, ljekarenje se sastoji u pripravljanju
lije kova po propisu farmakopeje, prodaji ispravnih i
dopu{tenih lijekova te lijekova na ispravni lije~ni~ki re-
cept, a ostali su poslovi ljekarnika drànje u zalihi u
farmakopeji propisane lijekove, izdavanje lijekova u
svako doba (danju i no}u), uz uvjet da ljekarnik strogo
~uva, izdaje i s nu`nom pa`njom rukuje otrovnim tvari-
ma, drì urednima prostorije u ljekarni po propisu i
uklanja moèbitne propuste ustanovljene pri godi{njem
pregledu ljekarne [V. G.].
98
3. primjedbama na Pravilnik o minimal-
nim zahtjevima i uvjetima pruànja
medicinske skrbi na brodovima (NN,
14/08.),
4. prijedlogu Pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o radu Povjeren-
stva za davanje mi{ljenja pri osnivanju
ljekarni HLJK-a,
5. imenovanju ~lanova Stegovnog suda I.
i II. stupnja,
6. smjernicama za izradbu Zakona o
ljekarni{tvu,
7. prijedlogu Pravilnika o specijalizacija-
ma u ljekarni{tvu.
1. U MZ-u je 16. travnja 2008. odràn
sastanak predstavnika MZ-a, i to Dubrav-
ke Jadro i Marije Pederin, a sastanku se
priklju~io ministar zdravstva Darko Milino-
vi}, s predstavnicima HLJK-a Mate Portola-
na, Silvane Jager, Dragice Radin, Slavke
Bla{ko i Katice Vugrin~i}-Tomi~i}. Raspra-
vljalo se o izmjeni Zakona o ljekarni{tvu.
HLJK je zatraìo da se hitno dostavi radni ma-
terijal sa smjernicama za izmjenu zakona.
Nakon rasprave zaklju~eno je da novim
Zakonom o ljekarni{tvu treba:
urediti uskla|ivanje s EU direktivama
vezano za automatsko priznavanje
stru~nih kvalifikacija, poslovni nastan i
slobodu kretanja ljudi i robe te pruànja
usluga
ograni~iti {irenje ljekarni~kih lanaca
utvrditi novi model otvaranja ljekarni
prema kojem ljekarne mogu otvarati
samo ljekarnici
utvrditi mjerila za otvaranje novih
ljekarni
privatizirati ùpanijske ljekarne
bolje regulirati sustav nadzora i ka`nja-
vanja nepravilnosti i nezakonitosti
regulirati pripravni~ki sta`.
Radna je grupa izradila radni materijal u
skladu sa smjernicama Glavne skup{tine i
sa zaklju~cima rasprava na sjednicama osta-
lih tijela HLJK-a, te ga je 21. travnja 2008.
uputila u MZ-u.
Dana 19. svibnja 2008. predsjednik Sa-
borskog odbora za zdravstvo prof. dr. sc.
Andrija Hebrang uputio je dopis HLJK-a u
kojem se navodi da se prihva}aju smjernice
i prijedlozi HLJK-a, te da }e oni biti ugra-
|eni u novi Zakon o ljekarni{tvu.
HLJK o~ekuje poziv ministra radi dogovora
o daljnjim aktivnostima vezanima za izrad-
bu novog Zakona o ljekarni{tvu.
U navedenom su razdoblju odràne dvije
sjednice Upravnog vije}a HZZO-a, a na
sjednici HZZO-a odrànoj 27. svibnja
2008. usvojena je Izmjena i dopuna osno-
vne i dopunske liste lijekova.
Dana 19. svibnja 2008. Komora je zatraìla
od MZ-a hitan sastanak o prora~unu za
lijekove na recepte za godinu 2008., te o
ka{njenju u pla}anju HZZO-a. O spome-
nutom zahtjevu za sastanak u MZ-u Ko-
mora je pisano izvijestila saborski Odbor
za zdravstvo.
U okviru pretpristupnoga programa nizo-
zemske vlade pod nazivom Osnaìvanje
99
uloge Nacionalnog ENIC/NARIC ureda, u
suradnji s dràvnim tijelima Kraljevine Ni-
zozemske, organizirano je studijsko puto-
vanje za ~lanove povjerenstva, i to od 26.
do 31. svibnja 2008. na kojemu je sudje-
lovala Katica Vugrin~i}-Tomi~i}.
Predsjednik je, dalje, obavijestio prisutne o
odrànim sastancima Povjerenstava Hrvat-
ske ljekarni~ke komore.
U HLJK-u je 9. travnja 2008. odràna
tiskovna konferencija za novinare o temi
Sigurnost pacijenta i lijekovi izvan ljekar-
ni na kojem je sudjelovalo sedmero novi-
nara (RTL, Ve~ernji list, Otvoreni radio,
Vjesnik, Novi list, Hina, Poslovni dnevnik).
Objavljeno je desetak ~lanaka o toj temi te
prilog na RTL-u.
Portal Index.hr je 20. i 22. svibnja 2008.
objavio dva ~lanka o ljekarni{tvu pod na-
slovima Ljekarni~ka komora {titi profit, a
ne pacijente i Ljekarni~ki monopol ne}e
pro}i u pregovorima s EU, u kojima vrlo
kriti~ki i negativno pi{e o postoje}emu
ljekarni~kom sustavu, te o ulozi Komore
koja {titi interese vlasnika.
^lanci nisu izazvali pozornost ostalih me-
dija, a Index.hr zatraìo je akreditaciju za
svojeg novinara da prisustvuje Glavnoj
skup{tini HLJK-a te je postavio pisani upit
u vezi s angaìranjem agencije za javnu
promociju Prospicia d.o.o.
3

2. Vije}e Komore jednoglasno je prihvatilo
prijedlog Godi{njeg plana stru~nog nad-
zora u ljekarni{tvu, koji je izradilo Povje-
renstvo za stru~ni nadzor. Prema navede-
nom planu, u svakoj }e se ùpaniji tijekom
godine 2008. provesti jedan redovni i dva
izvanredna stru~na nadzora.
3. Lidija Dimitrovski obavijestila je ~lanove
Vije}a da je u Narodnim novinama broj
14/2008. objavljen Pravilnik o minimalnim
zahtjevima i uvjetima pruànja medicinske
skrbi na brodovima, brodicama i jahtama,
koji sadràva niz nelogi~nosti i nejasno}a.
Vije}e Komore je nakon izlaganja Lidije Di-
mitrovski o navedenom pravilniku jedno-
glasno zaklju~ilo da se zatraì hitan sasta-
nak u MZ-u jer pregled brodskih ljekarni
obavlja magistar farmacije, a Hrvatska
ljekarni~ka komora nije imala mogu}nosti
o~itovati se o Pravilniku.
4. Vije}e komore razmotrilo je prijedlog
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravil-
nika o radu, koji je izradilo Povjerenstvo za
davanje mi{ljenja pri osnivanju ljekarni.
Nakon provedene rasprave jednoglasno je
zaklju~eno da prije izmjene Pravilnika Hr-
vatske ljekarni~ke komore treba u MZ-a
zatraìti izmjenu ~lanka 7. Pravilnika o
uvjetima za odre|ivanje podru~ja na kojem
}e se osnivati ljekarne (NN, 26/07.,
118/07.). Naime, izmjena bi se odnosila
na preseljenje ljekarne koja na postoje}oj
lokaciji nema ispunjen propisani uvjet
udaljenosti do najbliè ljekarne. Vije}e ko-
more predlaè da se dopusti preseljenje
3
Novinaru Index.hr odobreno je prisustvovanje sjednici
glavne skup{tine HLJK-a, te je odgovoreno na njegove
upite u vezi s angaìranjem agencije za javnu promociju
Prospicio d.o.o..
100
takve ljekarne, uz napomenu da se po-
stoje}a udaljenost izme|u ljekarni moè
mijenjati najvi{e 10 % od postoje}e zra~ne
udaljenosti izme|u ljekarni i da se ljekarna,
odnosno podru`nica ljekarni~ke ustanove,
seli iz unajmljenog u vlastiti prostor.
5. Prema zaklju~ku s pro{le sjednice Vije}a
od 3. travnja 2008. podru~na vije}a HLJK-
a trebala su predloìti osam sudaca za Ste-
govne sudove I. i II. stupnja. Budu}i da
me|u ~lanovima Hrvatske ljekarni~ke ko-
more nema dovoljno zainteresiranih za na-
vedenu funkciju, na ovu sjednicu Vije}a
dostavljen je samo prijedlog II. Podru~nog
vije}a. Drugo vije}e za suca Stegovnog
suda predlaè Andreju Kneèvi} iz Ljekar-
ne âkovec (ljekarni~ka jedinica Kotori-
ba). Vije}e je jednoglasno prihvatilo prijed-
log.
6. Ana Malovi} ukratko je obrazloìla
smjernice za izradbu Zakona o ljekarni{tvu
koje su bile upu}ene Ministarstvu zdrav-
stva i socijalne skrbi dana 21. travnja
2008. ^lanovi su Vije}a jednoglasno pri-
hvatili iznesene smjernice za izradbu Zako-
na o ljekarni{tvu.
7. Mate Portolan obavijestio je prisutne
~lanove Vije}a da je, prema zaklju~ku s
pro{le sjednice Vije}a komore, organiziran
sastanak s predstavnicima FBF-a kojem je
prisustvovala i predstavnica HFD-a u vezi
sa specijalizacijama u ljekarni{tvu.
Predstavnici FBF-a u raspravi su istaknuli
da specijalizacija iz Ljekarni~ke skrbi nije
trenuta~no prihvatljiva po nazivu i samom
sadràju teoretskog i prakti~nog dijela spe-
cijalizacije. Upozorili su da je prethodno
dogovoreno da FBF izradi i ponudi teo-
retski dio specijalizacija, a HLJK i FBF izra-
dit }e prakti~ni dio. FBF trenuta~no nema
mogu}nosti organizirati teoretski dio za
ljekarni~ku skrb jer nema znanstvenih te-
melja. FBF nudi specijalisti~ke studije
(Razvoj lijekova i Klini~ka farmacija) kao
osnovu za teoretski dio specijalizacija te
mora biti nositelj teoretskog dijela specija-
lizacija.
Predstavnici HLJK-a i HFD-a istaknuli su
da postoji potreba za specijalizacijom iz
javnoga ljekarni{tva za potrebe javnih lje-
karni. Nadalje, istaknuto je da bi po trajanju
sve specijalizacije valjalo izjedna~iti, a za
pojedina podru~ja mogu se angaìrati
stru~ njaci s drugih srodnih ustanova (Me-
dicinski fakultet, [kola narodnog zdravlja
Andrija [tampar).
Prijedlozi su 15. svibnja 2008. hitno do-
stavljeni Ministarstvu zdravstva i socijalne
skrbi.

101
Druga sjednica
Glavne skup{tine
HLJK-a
U Zagrebu je 6. lipnja 2007. u ho-
telu ''Dubrovnik'' odràna 2. sjednica Gla-
vne skup{tine HLJK-a sa sljede}im dnevnim
redom:
1. Otvaranje skup{tine
2. Izbor radnog predsjedni{tva
3. Imenovanje verifikacijskog povjeren-
stva, zapisni~ara i ovjerovitelja zapi-
snika
4. Pozdravne rije~i
5. Predavanje: predsjednik HLJK-a Mate
Portolan, mr. pharm., Promjene u EU i
hrvatskom ljekarni{tvu
6. Izvje{}a predsjednika o radu Komore
7. Izvje{}e Nadzornog odbora
8. Dono{enje zavr{nog ra~una Komore
za godinu 2007.
9. Plan rada Komore za godinu 2008.
10. Dono{enje financijskog plana za go-
dinu 2008.
11. Razli~ito.
Ad. 1. Predsjednik HLJK-a Mate Portolan
otvorio je 2. sjednicu Glavne skup{tine i
pozdravio prisutne zastupnike skup{tine,
~lanove Vije}a i povjerenstava Komore,
~lanove Komore te pozvane goste: dràv-
nog tajnika MZ-a Draèna Jurkovi}a, di-
rektora HZZO-a Ve}eslava Bergmana, ra-
vnatelja ALMP-a Sini{u Tomi}a, predsjed-
nika HFD-a Kre{imira Rukavinu, predsjed-
nika Hrvatske komore medicinskih bio-
kemi~ara Gorana Bulatovi}a i tajnicu Hrva-
tske komore medicinskih sestara Ljiljanu
Lujanec, koji su pozdravili sudionike sjed-
nice Glavne skup{tine. Skup{tini je bio
nazo~an novinar portala Index.hr Jovan
Dragi{i}. Predloèni je dnevni red Skup-
{tina jednoglasno prihvatila.
Ad. 2. i 3. U radno predsjedni{tvo izabrani
su: Mate Portolan, Dragica Radin i Katica
Vugrin~i}-Tomi~i}. Zapisnik je vodila Mari-
na Bru~i}, a za ovjerovitelja zapisnika ime-
novana je Silva Kova~i}-Tukec. Izabrano je
verifikacijsko povjerenstvo u sastavu:
Marija Obadi}, Jadranka Vesel~i} i Sonja
Grbac-Stubli}. Predsjednica verifikacijskog
povjerenstva Sonja Grbac-Stubli} podnije-
la je izvje{}e prema kojemu sjednici prisu-
stvuje 50 zastupnika od ukupno 89 iza-
branih zastupnika, i to:
pripremio: Mate Portolan / Ljekarne Split-
sko-dalmatinske ùpanije, Split
FOTO: Nada Jambrek
102
iz I. PV Zagreb 20 zastupnika od ukupno 40
iz II. PV Vara`dinsko-me|imurskog 5 zastupnika od ukupno 5
iz III. PV podravsko-bilogorskog 2 zastupnika od ukupno 4
iz IV. PV Slavonije i Baranje 7 zastupnika od ukupno 12
iz V. PV Istre i Kvarnera 7 zastupnika od ukupno 10
iz VI. PV Dalmacije 9 zastupnika od ukupno 18
Verifikacijsko je povjerenstvo utvrdilo da je
prisutna natpolovi~na ve}ina od ukupnoga
broja zastupnika pa, prema odredbama
Statuta, Skup{tina moè pravovaljano ra-
diti i odlu~ivati.
Ad. 5. Predavanje Promjene u EU i hrva-
tskom ljekarni{tvu odrào je Mate Porto-
lan. Ova je tema bila posebice zanimljiva
gostima Skup{tine, ponajprije zbog pred-
sto je}ih promjena Zakona o ljekarni{tvu,
ali i zbog trenuta~nih problema u poslo-
vanju hrvatskih ljekarni. Govorilo se u pre-
davanju o liberalizacijskim procesima u EU
ljekarni{tvu, kao i o pokretanju Postupka
povrede protiv zemalja EU zbog zakonskih
propisa u ljekarni{tvu. Prisutni su upoznati
sa zaklju~cima studije ECORYS te sta-
jali{tima PGEU. HLJK je izradila smjernice
za izradbu novog Zakona o ljekar ni{tvu
1
, u
kojima koncesija predo~uje novi model pri-
vatizacije i organizacije ljekar ni {tva, a taj se
model odlikuje ograni~avanjem vlasni{tva i
broja ljekarni u vlasni{tvu isklju ~ivo farma-
ceuta.
2

Ad. 6. Izvje{}e predsjednika HLJK-a obu-
hva}a rad tijela Komore, povjerenstava i
Ureda komore za razdoblje od posljednje
Glavne skup{tine, koja je odràna 26. li-
stopada 2007., do 6. lipnja 2008.
3
U zaklju~ku izvje{}a predsjednik je rekao:
Brojne su zada}e i aktivnosti bile pred Ko-
morom u ovom razdoblju. Ve}inu smo ih
uspje{no izvr{ili, a posebno smo zadovolj-
ni zbog interventne Izmjene zakona o
ljekarni{tvu
4
kojom je sprije~ena nezakoni-
1
Vidjeti ~lanak Smjernice za izmjenu Zakona o ljekarni{tvu
objavljen u ovom broju Biltena.
2
Dijelovi predavanja objavljeni su u ovom broju Bilte-
na. Vidjeti ~lanke: Ecorys studija izvje{}e PGEU-a i Libe-
ralizacijska kretanja u europskom ljekarni{tvu [4].
FOTO: Ana Malovi}
3
O radu Komore od srpnja do studenoga 2007.
izvije{teno je u Bilten HLJK, god. II (2007), broj 4, str.
205-213, a o radu Vije}a komore u razdoblju od pro-
sinca 2007. do velja~e 2008. izvije{teno je u Bilten
HLJK, god. III (2008), broj 1, str. 30-33.
4
Vidjeti ~lanke: Ljekarni{tvo zbliìlo vladaju}e i oporbu i
Ljekarni{tvo u saborskim klupama u Bilten HLJK, god. III
(2008), broj 1, str. 3-8 i 37-40.
103
ta privatizacija ùpanijskih ljekarni. S Mini-
starstvom zdravstva dogovorena je izradba
novog Zakona o ljekarni{tvu,
1
a zna~ajno
je i prihva}ene smjernica koje je izradila
Komora. Naàlost, proces prodaje i preuzi-
manja ljekarni se nastavlja, a posebno zabri-
njava to {to sami ljekarnici, te vlasnici ljeka-
rni ili ustanova, prodaju svoje ljekarne.
Aktivnosti koje smo provodili u vezi s izra-
dbom Pravilnika o specijalizacijama s Pro-
gramima specijalizacije pokazale su na bit-
ne razli~itosti pogleda na hrvatsko ljekar ni-
{tvo i njegovu budu}nost, i to u na{im naj-
va`nijim ljekarni~kim ustanovama: FBF-u,
HFD-u i HLJK-u, i upozorile na njih. Ljekar-
ni{tvo je razjedinjeno, nedostaju jas ne stra-
tegije i vizije razvoja, te uloge i mjesta lje-
karnika u zdravstvenom sustavu. U svemu
tome moramo biti svjesni slabosti i pro ble-
ma u svojoj struci, posebice u po dru ~ju za-
postavljanja stru~nog razvoja i obrazovanja
ljekarnika nakon zavr{enoga studija. U
radu i izvr{avanju zada}a i aktivnosti po-
trebno je uklju~iti i {ire ~lanstvo kako bi-
smo potaknuli promjene i unaprijedili lje-
kar ni~ku struku. Hrvatska se priprema za
ulazak u EU i od velike je va`nosti za ljekar-
ni{tvo da prati sve procese kako bi hrvatsko
ljekarni{tvo spremno do~ekalo sve promje-
ne koje nadolaze.
Ad. 7. Izvje{}e Nadzornog odbora. Nada
Jambrek, ~lanica Nadzornog odbora, pod-
nijela je izvje{}e o provedenom nadzoru.
Nadzorni je odbor obavio nadzor nad po-
slovanjem i radom HLJK-a. Obavljen je na-
dzor nad financijskim poslovanjem Komore
za razdoblje od 1. sije~nja do 31. svibnja
2007., nadzor nad zaklju~nim ra~unom
Komore za godinu 2007. i nadzor nad
ostalim poslovanjem Komore.
Financijsko poslovanje Hrvatske ljekarni~ke
komore od 1. sije~nja 2007. do 31. svib-
nja 2008. bilo je uredno i u skladu s pozi-
tivnim propisima. Zaklju~ni ra~un za godi-
nu 2007. sastavljen je u skladu s pozitiv-
nim propisima, a temeljna su financijska
izvje{}a predana ovla{tenim organima u
propisanom roku.
Obavljen je nadzor i nad ostalim poslova-
njem Komore te je utvr|eno sljede}e:
u lipnju 2007. odràna je 7. sjednica
Glavne skup{tine na kojoj nije bila pri-
sutna natpolovi~na ve}ina ~lanova te se
stoga na njoj nisu donosile odluke. U
novom sazivu odràna je prva, konstitui-
raju}a sjednica
zastupnicima skup{tine koji su izabrani
u Vije}e komore prestao je mandat u
skup{tini i na njihovo su mjesto izabra-
ni novi kandidati prema broju glasova
Vije}e komore u novom sazivu odràlo
je 4 sjednice i donosilo odluke u skladu
s pozitivnim propisima
Komora je potkraj godine 2007. prove-
la stru~ni nadzor u 31 ljekarni i ljekar-
ni~koj ustanovi. Izvje{}e o provede-
nom stru~nom nadzoru i prijava nepra-
vilnosti u radu ljekarni dostavljena su
ministru zdravstva
u velja~i 2008. odràn je seminar za
provoditelje stru~nog nadzora
104
u Komoru je s danom 30. svibnja
2008. bilo u~lanjeno 2 730 ~lanova
kojima je izdavano Odobrenje za sa-
mostalan rad
tijekom godine 2007. Komora je izdala
~etiri broja Biltena HLJK, a u svibnju
godine 2008. je iza{ao prvi broj za tu
godinu.
Obavljen je i uvid u rad svih tijela Komore.
Utvr|eno je da su odluke donesene u skla-
du s propisima i op}im aktima Komore te u
okviru ovlasti pojedinog tijela. Glavna
skup{tina jednoglasno je usvojila izvje{}e
Nadzornog odbora.
Ad. 8. Zavr{ni ra~un Komore za godinu
2007. U godini 2007. HLJK je ostvarila
prihode u iznosu od 2.005.896,00 kn,
rashodi iznose 1.601.072,00 kn, a vi{ak
prihoda nad rashodima ostvaren je u izno-
su od 404.824,00 kn koji je knjièn u re-
zervni fond.
Prihodi Komore najve}im se dijelom formi-
raju od uplate ~lanarine i upisnine ~lanova,
a manji dio ~ine ostali prihodi od usluga i
taksi za predavanja, na temelju ugovora s
provoditeljima te~ajeva, te prihodima od
kamata i donacija. Prihodi su iz dràvnoga
prora~una za provedbu stru~noga nadzora
pove}ani i ~ine 10 % ukupnih prihoda.
U strukturi rashoda najve}i postotak zau-
zimaju tro{kovi za zaposlene, a slijede ga
materijalni rashodi (reìje, vanjski tro{kovi
usluga, usluge teku}eg odràvanja) i ne-
materijalni tro{kovi (autorski honorari i
ugovori o djelu, dnevnice i putni tro{kovi u
zemlji i inozemstvu, naknade i reprezenta-
cija).
Predsjednik HLJK-a prikazao je prihode i
rashode za godinu 2007. te zaklju~io da je
Hrvatska ljekarni~ka komora poslovala po-
zitivno. Vi{ak prihoda usmjerit }e se u
razvoj novih stru~nih projekata i zapo{lja va-
nje novih kadrova u Komori. U idu}em
razdoblju u planu je zapo{ljavanje ekono-
mista, osobe zaduène za odnose s jav-
no{}u, a u dogovoru s MZ-om predloìt
105
}e se zapo{ljavanje stru~nog suradnika za-
duènog za stru~ni nadzor. Ve} dulje vrije-
me Komora provodi aktivnosti u vezi s kup-
njom novoga uredskog/poslovnog prostora
veli~ine pribli`no 250 m
2
koji bi zado voljio
potrebe Komore u idu}emu deseto go di{-
njem razdoblju. Zavr{ni je ra~un jednogla-
sno prihva}en.
Ad. 9. Program rada Komore za godinu
2008. Prijedlog Programa rada za godinu
2008. donijelo je Vije}e komore i prema
njemu se provodio rad Komore u dosa-
da{njem razdoblju. Program rada HLJK-a
za godinu 2008. obuhva}a:
prilagodbu akata Komore pozitivnim
propisima prema potrebi
ugovaranje ljekarni~kih usluga s
HZZO-om, te utvr|ivanje i zastupanje
drugih poslovnih interesa ljekarni{tva
rad na reformi sustava zdravstva i zdra-
vstvenog osiguranja u RH (financiranje,
izradba ljekarni~ke mreè, informatiza-
cija i sl.)
edukaciju magistara farmacije i drugih
stru~nih ljekarni~kih djelatnika
izradbu i objavljivanje okvirnih standar-
da za ljekarni~ki rad i indikatora kvali-
tete
me|unarodne aktivnosti Komore
suradnju s FBF-om, HFD-om te s dru-
gim zdravstvenim komorama u RH
izdavanje glasila Bilten HLJK, stru~nih
priru~nika i drugih potrebnih publika-
cija
izradbu godi{njeg izvje{}a ministru
zdravstva o poslovima Komore koje
obavlja kao javne ovlasti
daljnje aktivnosti vezane za izmjene i
dopune Zakona u zdravstvu, s poseb-
nom naznakom na Zakon o ljekar ni-
{tvu
izradbu priru~nika Formulae Magistra-
les Croaticae
sudjelovanje u EU integracijskim pro-
cesima na polju farmacije i na srodnim
podru~jima.
Program je rada HLJK-a za godinu 2008.
jednoglasno prihva}en.
Ad. 10. Financijski plan Komore za godinu
2008. Prijedlogom financijskoga plana
predvi|eni su prihodi u iznosu od
2.060.000,00 kn te rashodi Komore u
istom iznosu. ^lanarina za godinu 2008.
ostaje ista. Predloèni je financijski plan za
godinu 2008. prihva}en jednoglasno.
Ad. 11. U zavr{noj je raspravi predsjednik
Komore upoznao zastupnike Glavne skup-
{tine sa smjernicama za izradbu novog
Zakona o ljekarni{tvu, koje je Komora upu-
tila u MZ-u. Osim toga, zastupnica na
Glavnoj skup{tini Vladimira Andri} upozo-
rila je na potrebu boljeg nadzora nad ra-
dom u ljekarnama, te nadzor nad specijali-
ziranim prodavaonicama.
U vezi s tim glavna tajnica Katica Vugrin~i}-
-Tomi~i} odgovorila je da specijalizirane
prodavaonice ne pripadaju zdravstvenoj
djelatnosti i izvan su nadzora Hrvatske
ljekarni~ke komore, a kontrola nad radom
specijaliziranih prodavaonica u nadle`nosti
je Farmaceutske inspekcije Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi.
106
Predsjednik komore je naglasio da se Ko-
mora zalaè za intenziviranje nadzora nad
ljekarnama. Svaku bi ljekarnu valjalo pre-
gledati barem jednom u pet godina, za {to
je potrebno zaposliti stru~nog suradnika
za takve poslove.
Zastupnica Sonja Grbac-Stubli} zatraìla
je da svi materijali za Glavnu skup{tinu mo-
raju biti dostavljeni zastupnicima na vrije-
me kako bi se oni mogli bolje pripremiti i
postavljati va`na pitanja, a predlaè i ~e{}e
odràvanje sjednica Glavne skup {tine. Za-
stupnica je upozorila na problem provo-
|enja Odluke o primjeni diferencirane
mar` e koju ne provode sve ljekarne.
Nakon rasprave zastupnici Glavne skup{tine
donijeli su nekoliko zaklju~aka.
Pri obavljanju stru~nog nadzora obvez-
no treba provjeriti primjenjuje li ljekar-
na Odluke o oblikovanju maloprodajnih
cijena lijekova te da se u slu~aju nepri-
dràvanja Odluke provede kaznena
mjera nad odgovornom osobom u lje-
karni (opomenom i oduzimanjem Odo-
brenja za samostalan rad).
Novim Zakonom o ljekarni{tvu potreb-
no je obuhvatiti i specijalizirane proda-
vaonice te nadzor nad njihovim ra-
dom.
Zbog nedovoljnoga broja ljekarnika u
Hrvatskoj predloìt }e se Farmaceut-
sko-biokemijskom fakultetu pove}anje
upisnih kvota te uskla|ivanje nastavnih
programa za ljekarnike u skladu s no-
vom ulogom i zadacima ljekarnika i
ljekarna.
U ljekarnama treba omogu}iti izda-
vanje barem veterinarskih bezreceptnih
lijekova.
Predsjednik Komore zaklju~io je 2. sjedni-
cu Glavne skup{tine zahvalom prisutnim
zastupnicima i pozvao sve ~lanove da se
uklju~e u aktivnosti oko izradbe novog
Zakona o ljekarni{tvu.
Ljekarni~ka posuda, porculan iz radionice

u Nymphenburgera, oko 1900.
Natpis: FLOR[ES] CHAMOM[ILLAE].
107
zakonodavstvo
Pravilnik o
specijalisti~kom
usavr{avanju
magistara
farmacije
U NN 73/08. objavljen je Pravilnik
o specijalisti~kom usavr{avanju magistara
farmacije (u daljnjem tekstu: Pravilnik).
1

Kao {to i sam naslov kaè, tim se Pravil-
nikom ure|uje specijalisti~ko usavr{avanje
magistara farmacije, {to je novna u odno-
su na dosada{nji Pravilnik kojim je bilo
ure|eno specijalisti~ko usavr{avanje svih
zdravstvenih radnika koji su imali mo-
gu}nost takvog usavr{avanja.
Odluka ministra u MZ-u da na ovaj na~in
odredi specijalisti~ko usavr{avanje u zdrav-
stvenim djelatnostima zasluùje pohvalu.
Naime, te{ko je jednim pravilnikom utvrditi
propise za sve djelatnosti, obuhvatiti sve
posebnosti pojedine djelatnosti i izraditi
razumljiv i primjenjiv propis. Osim toga,
prigodom same izradbe Pravilnika, sura-
dnja MZ-a s na{om komorom bila je
odli~na, a sve su nejasno}e vezane za pri-
jed log Pravilnika rje{avane tijekom raspra-
ve uz me|usobno po{tovanje suprotnih
stajali{ta i dogovorno usugla{avanje prije-
pornih pitanja.
Pregled Pravilnika
Spomenutim se pravilnikom utvr|uju gra-
ne specijalizacija, trajanje, plan i program
spe cijalizacija za magistre farmacije, mjeri-
la koja moraju ispunjavati zdravstvene usta-
nove te druge pravne i fizi~ke osobe za
pro vo|enje specijalisti~koga staà, na~in
pro vo|enja specijalisti~koga staà, kao i na-
~in polaganja specijalisti~kog ispita za ma-
gistre farmacije.
2

Magistri farmacije (u daljnjem tekstu: spe-
cijalizanti) mogu se stru~no usavr{avati u
okviru sljede}ih specijalizacija:
1. ispitivanje i kontrola lijekova,
2. farmaceutska tehnologija,
3. klini~ka farmacija bolni~ko
ljekarni{tvo,
4. klini~ka farmacija javno ljekarni{tvo.
Provedbu teorijskog dijela programa spe-
cijalizacija organizira Farmaceutsko-bio-
kemijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, a
provodi se na Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu i na drugim
srodnim fakultetima iz podru~ja biomedi-
cinskih znanosti.
Prakti~ni dio programa specijalizacije moè
se provoditi u zdravstvenim ustanovama i
pripremila: Katica Vugrin~i}-Tomi~i} / HLJK
1
Zasebni pravilnici o specijalisti~kom usavr{avanju do-
neseni su jo{ za lije~nike, stomatologe i medicinske
biokemi~are.
2
Vidjeti tako|er ~lanak Rad na specijalizacijama èlje i
ostvarenja objavljen u ovom broju Biltena.
108
kod magistara farmacije privatne prakse,
dok se dio prakti~noga programa specijali-
zacija iz farmaceutske tehnologije te ispiti-
vanja i kontrole lijekova moè provoditi
kod proizvo|a~a lijekova i u drugim srod-
nim ustanovama ili organizacijama.
Odre|eni su uvjeti koje trebaju ispunjavati
provoditelji prakti~nog dijela specijaliza-
cija, a ispunjavaju li ih oni, utvr|uje Minis-
tar stvo zdravstva i socijalne skrbi (u dalj-
njem tekstu: Ministarstvo) te im izdaje odo-
brenje za provo|enje specijalisti~kog usa-
vr{a vanja.
Godi{nji plan specijalizacija (u daljnjem
tekstu: Plan) donosi ministar na prijedlog
zdravstvenih ustanova, Hrvatskog zavoda
za zdravstveno osiguranje i Hrvatske ljekar-
ni~ke komore, koje prijedlog Plana dostav-
ljaju ministru najkasnije do 31. listopada
te ku}e godine za idu}u godinu. Magistar
farmacije privatne prakse, proizvo|a~i lije-
kova, odnosno medicinskih proizvoda, te
ve le drogerije izra|uju i dostavljaju svoj
Plan Hrvatskoj ljekarni~koj komori najka-
snije do 30. rujna teku}e godine za idu}u
godinu.
3

Specijalizacija se moè odobriti magistru
farmacije koji ima odobrenje za samostalan
rad.
Magistar farmacije moè osobno, za vlastite
potrebe, podnijeti prijedlog za odobrenje
specijalizacije Ministarstvu, i to isklju~ivo
izvan Plana pod uvjetom da sm snosi
tro{kove specijalizacije. Ina~e, tro{ kove spe-
cijalizacije snosi podnositelj prijedloga za
odobrenje specijalizacije. Provo |enje spe-
cijalizacije organizira i nadzire glavni men-
tor. Listu glavnih mentora donosi ministar
na prijedlog Hrvatske ljekarni~ke komore.
Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije,
Ministarstvu je potrebno dostaviti pisanu
suglasnost osobe koja je preuzela obvezu
glavnog mentora. Glavnog mentora ime-
nuje ministar rje{enjem o odobrenju spe-
cijalizacije. Pravilnikom su utvr|eni uvjeti
za glavnog mentora i mentora za provo |e-
nje specijalizacije u pojedinim stru~nim
dijelovima programa. Glavni mentor pred la-
è mentore za izvo|enje pojedinih dijelova
programa specijalizacije i dogovara postu-
pak provo|enja programa. Mentor za pro-
vo|enje specijalizacije u pojedinim stru~-
nim dijelovima programa nadzire i vodi rad
specijalizanta sukladno uputama glavnog
mentora. Glavni mentor odgovoran je za
propisano provo|enje plana i programa
specijalisti~koga staà u cijelosti.
Tijekom specijalizacije glavni mentor oba-
vlja provjeru znanja specijalizanta najmanje
dvaput godi{nje, a mentor za provo|enje
specijalizacije u pojedinim stru~nim dijelo-
vima programa obavlja provjeru znanja
specijalizanta nakon odra|ene tematske
cjeline Specijalizacija se provodi prema
programu specijalizacija (u daljnjem tek-
stu: Program).
Specijalizant zapo~inje s obavljanjem spe-
cijalizacije i izvo|enjem Programa najka-
3
Vidjeti tako|er pod obavijesti Godi{nji plan specijaliza-
cija za magistre farmacije objavljen u ovom broju Bilte-
na.
109
snije u roku od mjesec dana ra~unaju}i od
dana kada je podnositelj prijedloga za
odobrenje specijalizacije primio rje{enje o
odobrenju specijalizacije. Glavni je mentor
obvezan izraditi raspored izvo|enja Pro-
grama, dogovoriti boravak specijalizanta u
stru~nim jedinicama te utvrditi datum
po~etka specijalizacije.
Specijalizant obavlja specijalizaciju bez pre-
kida u vremenu od 40 sati tjedno. U tra-
janje specijalizacije ura~unava se i godi{ nji
odmor. Pravilnikom su utvr|ene iznimne
situacije, kada se specijalizacija moè pre-
kinuti, i slu~ajevi, kada pravo na obavljanje
specijalizacije prestaje.
Nakon obavljena Programa specijalizacije
specijalizant polaè specijalisti~ki ispit
a najkasnije u roku od 6 mjeseci od zavr{et-
ka propisanog Programa. Utvr|eni su i po-
stupci ako specijalizant ne pristupi ispitu ili
kada specijalizant prvi put ne poloì ispit.
Magistri farmacije koji su specijalisti~ki sta`
zapo~eli obavljati prije stupanja na snagu
ovoga pravilnika zavr{it }e specijalizaciju
prema planu i programu odre|enima rje {e-
njem o odobrenju specijalizacije, a spe-
cijalisti~ki }e ispit polagati prema odredba-
ma ovog pravilnika. Pravilnik je stupio na
snagu 4. srpnja 2008. Programi pojedinih
specijalizacija dodatak su tom pravilniku i
nije ih potrebno komentirati.
Specijalizacija klini~ke farmacije javno
ljekarni{tvo - nova je specijalizacija koju
skra}eno zovemo specijalizacija ljekarni~ke
skrbi i namijenjena je magistrima u javnim
ljekarnama. O~ekujemo da }e se stru~no
usavr{avanje putem te specijalizacije pre-
poznati kao gotovo nu`no za bolje i kvali-
tetnije obavljanje ljekarni~ke djelatnosti te
da }emo ve} ove jeseni imati i va{e prijave
za specijalizaciju iz klini~ke farmacije jav-
no ljekarni{tvo.
Ljekarni~ka posuda, porculan iz radionice

u Nymphenburgera, oko 1900.
Natpis: PULV[IS] AEROPH[ORUS] LAXANT[S].
110
111
jezik
Iskazivanje boje
Rije~ boja (lat. color) turskoga je
podrijetla. Jedna stara slavenska rije~ za
boju bila je mast, a danas je to zastarjela
rije~. Tako re}i donedavno ta je rije~ bila u
hrvatskom knjièvnom jeziku. I danas jo{,
primjerice, rabimo rije~ mastilo (tinta).
Iskazivanje boje u farmaceutskom/farmako-
pejskom jeziku ~esta je pojava i pojavljuje
se na razli~ite na~ine. Mnoge anorganske i
organske tvari koje se rabe u farmaciji imaju
boju [npr. sumpor je ùt, ìvin(II) jodid je
jarko crven, ìvin(I) jodid je ùt do zelen-
kas toùt, ìvin je oksid naran~astoùt,
bakrov sulfat je plav, kalijev permanganat je
tamno ljubi~ast], neke pri zagrijavanju
ostav ljaju obojeni ostatak [npr. neki pripra-
vci srebra, olova, bizmuta, èljeza], neke
tvari boje plamen [npr. boratna kiselina ze-
leno, kalcijev fosfat naran~astocrveno, ka-
lijev aluminijev sulfat ljubi~asto, litijev kar-
bonat crveno (kao karmin), natrijev klorid
ùto], pojedine tvari otapanjem daju obo-
jene otopine [npr. kalijev permanganat,
ovis no o koncentraciji otopine, daje ljubi ~a-
stu do ruì~astu boju, jod ùtosme|u boju
u vodenoj otopini i ljubi~astu boju u kloro-
formu, fluoresceinnatrij zelenka sto ù tu
opalesciraju}u boju] i tako redom. Boja se
nalazi kao sastavni dio naziva ljekovitog bi-
lja [npr. crni bor (Pinus nigra), crna goru{ica
(Brassica nigra), crna bunika (Hyo scyamus
niger), naprstak ili pustikara crvena (Digi-
talis purpurea), bijeli dud (Morus alba),
lincura ili siri{tara ùta (Gentiana lutea),
bijela goru{ica (Sinapis alba), zeleni kuku-
rijek (Helleborus viridis)], a indikatori u
analitici lijekova mijenjaju u titraciji boju
[npr. metilno crvenilo iz crvene u ùtu bo-
ju, fenolftalein iz bezbojnog u crvenu boju,
lakmus papir, ovisno o kiselosti, postaje
crvene ili modre boje], te analiti~ki reage n-
si u reakciji s analitom daju obojene pro-
izvode kemijske reakcije [npr. {krob s jo-
dom daje plavu tvar, tiourea sa solima biz-
muta ùtu tvar].
Svijet u kojem ìvimo je bezbojan, a osje}aj
boje ima svoje izvori{te u vidljivoj svjetlo-
sti. To je elektromagnetsko zra~enje koje
se nalazi tu oko nas i u svojemu spektru
sadràva sve boje. A boja (s)tvari dojam je
{to ga na oko ostavljaju razli~ita zra~enja
od kojih se sastoji bijela svjetlost.
Za{to neku tvar vidimo, primjerice, kao cr-
veni objekt? Zato {to tu tvar obasjava bije-
la svjetlost, a taj objekt apsorbira sve valne
duljine te svjetlosti, osim crvene, koja se
reflektira u ljudsko oko. A u oku postoje tri
vrste specijaliziranih fotoreceptora: za cr-
venu, zelenu i plavu. Nakon podraàja re-
ceptora nastaje kemijska reakcija, a oba-
vijest se o boji prenosi u mozak. Op}enito
se moè re}i da je boja mogu}i na~in kojim
u na{oj svijesti doìvljavamo svjetlost, dak-
le psihofizi~ki fenomen izazvan svjetlom.
Ona je uvjetovana trima ~initeljima: (1)
spek tarnim sastavom svjetla koje pada na
promatrani predmet, (2) molekulskom napisao: Vladimir Grdini}
112
struk turom tvari od koje se svjetlo odbija,
odnosno tvari koja svjetlo propu{ta, i (3)
kvalitetom osjeta promatra~a. Valja nagla-
siti da gledamo okom, ali vidimo umom.
Boja je u uèmu, strogom smislu, osjet
vida {to ga izaziva nadraàj mre`nice oka
zrakama (vidljivog) svjetla, dakle nadraàj
elektromagnetskim zra~enjem valne duìne
izme|u 380 i 760 nm. Prema toj definiciji
boja nije svojstvo svjetla koje izaziva nadra-
àj, a ni svojstvo predmeta s kojega svjetlo
dolazi u oko, nije dakle svojstvo fizi~koga
svijeta, nego psihi~ki doìvljaj izazvan fizi-
~kim uzrokom i ovisan o fiziolo{kim pro ce-
sima u organizmu, a, osim toga, i o raz li-
~itim psiholo{kim ~imbenicima. S time je u
skladu ~injenica da vidljivo svjetlo istoga
spektarnog sastava moè izazvati razli~ite
doìvljaje boje u razli~itih ljudi, pa i u istog
~ovjeka (npr. uz razli~itu prilago|enost
oka), a isti se predmet prikazuje u razli~itim
bojama ovisno o intenzitetu i spektarnom
sastavu svjetla koji se od predmeta odbija
ili kroz njega prolazi.
Dimenzije bojenog osjeta
Boje mogu biti tople i hladne, o{tre i meke,
zasi}ene i nezasi}ene. Ovisno o doìvljaju,
primjerice, ki{ni dan moè biti sive boje. S
obzirom na osjet, boje mogu biti razli~ite
svjetline, razli~itog tona (tonalnosti) i razli-
~itog zasi}enja. Svjetlina je prema sivoj
boji relativna koli~ina svjetla koju boja pri-
vidno emitira. Bojeni ton ozna~uje vrstu
boje, boju po sebi i predo~uje kroma-
tsku kvalitetu boje. Ljubi~asto je oznaka za
boju kojoj pripada dominantna valna dulji-
na od 395 do 435 nm, plavo i modro od
435 do 490 nm, zeleno od 505 do 545
nm, ùto od 575 do 590 nm, naran~asto
od 595 do 625 nm i crveno od 625 do
685 nm. [to su boje koje se mije{aju vi{e
udaljene jedna od druge na zami{ljenome
bojenom krugu, to jedna drugoj manje
mijenja ton, a pravi je vi{e sivom, manje
so~nom ili, kako se kaè, manje zasi}enom.
To moè i}i do osjeta potpune nezasi}enosti
bojom, do boje bez tonalnosti, do neboje,
do bijele ili sive i crne. Crna je neboja s
nula svjetlinom, a bijela je neboja s naj-
ve}om mogu}om svjetlinom.
Izgled tvari
U farmakopeji izgled tvari, u pravilu,
obuhva}a boju i fizi~ki oblik.
1
Potrebno je
svratiti pozornost na nestru~nu uporabu
opisa bijel, jer je, u usporedbi s doista bije-
lom tvari, vrlo malo farmaceutskih tvari ui-
stinu bijelo. êsto se stoga rabi iskaz bijel i
gotovo bijel. Boja se opisuje prema osnov-
nom dojmu ili kombinaciji takvih dojmova.
Naravno da ima mnogo nijansi i da za svaku
nema odgovaraju}eg izraza, ali barem se
metodom eliminacije isklju~uju ostale,
osnovne ili mije{anjem dobivene boje. Far-
makopeja rabi boje pobliè imenovane pre-
ma nijansama (ùta , crvena , plava ,
zelena , sme|a , crna , bijela ) ili
1
vidjeti: Hrvatsku farmakopeju 2007 s komentarima,
HRF 2007, A.1, Zagreb, 2007.
113
prema uspore|enim bojama (naran~asta ,
ljubi~asta , ruì~asta ne roza
2
, masli-
nasta , kestenasta ). Boje su prema
nijansama tzv. temeljne boje, koje nemaju
poredbene ili referentne pojmove i opisuju
se na apstraktan na~in, bez potrebe da se
upu}uje na ne{to u prirodi. Nasuprot tomu,
uspore|ene boje ili tzv. poluboje duguju
svoje ime nekom cvijetu ili plodu. Ne treba
zaboraviti da je u biljnome svijetu divlji ke-
sten (Aesculus hippocastanum) postojao
prije nego {to je nastala rije~, kestenasto,
naran~a (Citrus aurantium), prije naran~aste
boje, pasja ili divlja ruà (Rosa canina) prije
nego ruì~asta boja, maslina (Olea euro-
pea) prije maslinaste boje, a ljubica mirisna
(Viola odorata) prije nego se po~elo govo-
riti o ljubi~astom. Rabe se i tzv. opisni izra-
zi: siv i bezbojan.
Sloèni izraz za boje tvori se tako da je u
hrvatskom izrazu (kao i u engleskom jezi-
ku) dominantna boja smje{tena u izrazu na
drugo mjesto. Naime, u Farmakopeji se
rabi pravilo da se boje koje nisu izrazite
ozna ~uju sloènim pridjevom, primjerice
zelenoùt ozna~uje ùtu boju tvari s
pri mjesom zelene boje . Za iskazivanje
boja rabe se i pridjevi: svijetlo, blago, uo-
rescentno, opalescentno, intenzivno, mut-
no, duboko, tamno, blijedo. Kombinacija
boja su izrazi koji pripadaju skupini ~istih
sloènica, tj. rije~ima u kojima kao drugi
dio dolazi samostalna rije~, a takvo se slaga-
nje zove ~isto slaganje, npr. zelenoùt (bo-
ja koja ima i zelenu i ùtu), crvenosme|,
plavozelen. Pri takvu se slaganju dvi je
osnove u pravilu povezuju spojnikom o-.
U Farmakopeji se i stanovit broj naziva rea-
gensa dovodi u vezu s iskazom boje. Rabe
se rije~i s dometkom ilo. Takve izvedeni-
ce od pridjeva imaju apstraktno zna~enje.
Ozna~uju boju ozna~enu osnovnim pridje-
vom: bjelilo, crnilo, crvenilo, modrilo, pla-
vetnilo, rumenilo, sivilo, zelenilo, ùtilo.
Me|u farmakopejskim reagensima nalazi-
mo, primjerice, metilno naran~astilo R
(1054800
3
), mije{ana otopina metilnog
2
Roza boja odgovarala bi hrvatskom pridjevu ruì~ast.
No ono {to je sve ~e{}e jest nepravilna uporaba ovoga
pridjeva, npr. u rozoj bo~ici, od roze svile i tako redom.
A pridjev roza je nesklonjiv, indeklinabilan. Dakle, mo-
rao bi kao dodatak imenici ostati uvijek u istom, nepro-
mijenjenom obliku roza, u roza bo~ici. Pojedinci iz
farmaceutske struke katkada upravo pani~no bjeè od
hrvatskoga standardnog jezika, jer se on mora, kako
nepopularno u~iti, a priklanjaju se razgovornom jeziku,
kao da je to jedini idiom koji postoji, a u kojem, kao u
svemu neobveznom, pravila nema, pa svatko govori
kako mu padne napamet.
3
Pri opisu svakog reagensa postoji u Hrvatskoj far-
makopeji, po ugledu na Europsku farmakopeju, i sed-
meroznamenkasti referencijski broj (npr. 1054800).
114
crvenila R (1055101), otopina bromfenol-
nog modrila R (1012801), otopina brom-
fenolnog modrila R1 (1012802), otopina
bromfenolnog modrila R2 (1012803), oto-
pina bromtimolnog modrila R1 (1012901),
otopina fenolnog crvenila R (1063601),
otopina metilnog crvenila R (1055102),
kao i otopina metilnog naran~astila R
(1054802).
Rije~ zelenilo ima uz apstraktno zna~enje i
konkretno zna~enje: zeleno raslinje. Tako-
|er, rije~ zelen ne ozna~uje samo boju
nego i dio biljke koja je sastavni dio naziva
biljnog lijeka, npr. centelina zelen (1498
4
),
dimnja~ina zelen (1869), heljdina zelen
(2184), ki~icina zelen (1301), maruljina
zelen (1835), mravin~eva zelen (1880),
oputinova zelen (1885), pasiflorova zelen
(1459), pelinova zelen (1380), spori{ova
zelen (1854), stolisnikova zelen (1382),
suhi ekstrakt pasiflorove zeleni (1882),
suru~icina zelen (1868), timijanova zelen
(0865), turi~ina zelen (1587), vrbi~ina ze-
len (1537), vrkutina zelen (1387), zelen
crne koprive (1858), zelen europske zlat-
nice (1893), zelen gospine trave (1438),
zelen kokotca (2120), zelen maj~ine du{ice
(1891), zelen maj~inskog vrati}a (1516),
zelen poljske preslice (1825), zelen pur-
purne rudbekije (1823), zelen rosopasa
Taj broj, koji ostaje neizmijenjen za svaki reagens
tijekom moèbitnih revizija popisa, Tajni{tvo Europske
farmakopeje rabi za identifikaciju.
4
Serijski broj farmakopejske monografije, koji ostaje
neizmijenjen za svaku monografiju tijekom moèbitnih
revizija teksta pripadaju}e monografije.
obi~nog (1861), zelen sr~enice (1833),
zlatni~ina zelen (1892). Kod toga dio na-
ziva zelen (lat. herba) ozna~uje ~itav nad-
zemni i osu{eni dio zelene (zeljaste, lat.
herbaceus)
5
biljke.
Jesu li glagoli bijeliti i bijeljeti
istozna~nice?
Premda su na prvi pogled glagoli bijeljeti i
bijeliti, crvenjeti i crveniti, crnjeti i crniti
gotovo isti, njihova se zna~enja pone{to
razlikuju. Glagol bijeljeti zna~i postajati
bijel, a bijeliti u~initi {to bijelim. Na isti
na~in crvenjeti zna~i postojati crven, a cr-
veniti u~initi {to crvenim. Crnjeti zna~i po-
stajati crn, a crniti u~initi {to crnim i tako
redom. Takvih glagolskih parova u hrvat-
skome jeziku nema mnogo, no nisu ni sa-
svim rijetki. Obi~no se povezuju uz neku
boju ili nijansu. Povratni oblici, sa zamjeni-
com se, zna~e biti kakav, primjerice, cr-
venjeti se biti crven, ùtjeti se biti ùt
i tako redom. U prezentu se ti glagoli
oblikom ne razlikuju, no u perfektu imaju
zasebne oblike. Tako moèmo re}i da je
nekomu kosa osijedjela, tj. postala je sije-
dom, ili u {ali da ga je èna, sestra... i tako
redom, osijedila, tj. u~inila ga sijedim. Su-
sjedi (u obli`njem laboratoriju) pozelenjeli
su od ljubomore, ili su kod ku}e mo`da
pozelenili ogradu, tj. u~inili su je zelenom.
5
Zeljast, koji nije gra|en od drvenastih elemenata;
caulis herbaceus, zeljasta stabljika, obi~no zelena i
neodrvenjela stabljika jednogodi{njih, dvogodi{njih bi-
ljaka i trajnica koje nose listove i cvjetove.
115
Razlike nema samo u mu{kom rodu pa je u
oba slu~aja osijedio, pozelenio. Navedimo
jo{ nekoliko primjera. Zid u sobi }emo
obijeliti i nakon ~ega }e se on bijeljeti. U
neugodnoj }emo se situaciji zacrvenjeti,
dok }emo va`no mjesto u laboratorijskom
dnevniku zacrveniti. Da bi smo lak{e
razlikovali ove glagolske parove, moèmo
se posluìti jednim gramati~kim svojstvom
glagola prijelazno{}u. Ako glagol ima
objekt, u~initi {to ili koga kakvim, onda mu
je zavr{etak iti, pocrveniti, bijeliti, crniti
(npr. zid, ku}u, ogradu ili sl.). Neki glagoli
u standardnom jeziku zavr{avaju samo na
jeti pa ne valja govoriti i pisati: viditi, èli-
ti, letiti, boliti, nego vidjeti, èljeti, letjeti,
boljeti.
Zimzeleno i vazdazeleno bilje
Naizgled se ~ini da su izrazi zimzelen (lat.
perhiemans) i vazdazelen (lat. sempervi-
rens) istozna~nice. Iz rje~nika je te{ko na-
slutiti koja je razlika izme|u tih rije~i i
uglavnom se ozna~uju kao istozna~ne. No,
u znanstvenome nazivlju istozna~nost nije
poèljna i stoga bi jednoj od njih trebalo
dati prednost, ako su doista istozna~ne ili
ih pak zna~enjski razlikovati. Na to upu}uje
i botani~ki leksikon po kojemu vazdazelen
je onaj koji je zelen ljeti i zimi, tj. kome
pro{logodi{nji listovi ne otpadaju iz-
bijanjem (razvitkom) novih listova. Vazda-
zelene biljke (lat. plantae sempervirentes)
jesu one biljke koje zadràvaju zeleno li{}e
tijekom cijele godine, tj. biljke kojima li{}e
ne otpada razvojem novih listova. Njihovi
listovi ostaju na stabljici, odnosno na sta-
blu vi{e od jedne godine. Taj je tip biljnoga
pokrova u nas pro{iren na sredozemnom
podru~ju, a istaknute vrste unutar njega
jesu ~esmina ili crnika (Quercus ilex) i ~em-
pres vazdazeleni (Cupressus sempervi-
rens). Zimzelen je onaj koji prezimljuje,
koji ostaje zelen preko zime, do izbijanja
novih listova sljede}e godine, primjerice,
bijela ljubica (Viola alba) i kalina (Ligustrum
vulgare). Iako mo`da za prosje~nog poz-
navatelja biljaka izme|u naziva zimzelene i
vazdazelene biljke nema prevelike razlike,
ipak se u terminolo{kom smislu one raz-
likuju, i zbog toga treba paziti na njihovu
upotrebu, a ne traìti normativne razlike
izme|u njih. Vazdazelene su dakle one bi-
ljke kojima listovi ne otpadaju nekoliko go-
dina, za razliku od biljaka koje ujesen izgu-
be li{}e i tako se pripreme za zimu. Zim-
zelene su pak one biljke koje zimi imaju
zeleno li{}e, ali koje ipak otpada svake go-
dine kada se razviju novi listovi.
Ljekarni~ka boca iz majolike (Castel Durante, XVI. st.).

Natpis: AQ[U]A D FARFARA[E].
Bilje{ka: Podbjelova voda dobiva se pripremom iz biljke podbjel (lat. Tussilago farfara). Pripravak je bio lijek za
bolesti di{nih organa [V.G.].
117
muzeologija
napisala: Iva Vilidìja / kustosica Muzeja gra-
da Pregrade Dr. Zlatko Dragutin Tudjina
1
Farmaceuti imaju pravo na uvid u svoju ba{tinu. Po-
vijesni spomenici znanosti, prakse i kulture, koje nam je
ostavilo ljekarni{tvo, stanovito su svjedo~anstvo i/ili
vijesti koje bez iznimke imaju povijesnu, zapravo me-
morijalnu spomeni~ku vrijednost. Od ovoga se broja u
Bilten HLJK uvodi odjeljak muzeologija, u kojoj }e se
povremeno objavljivati podaci o posjedovanju, priku-
pljanju, znanstvenom obra|ivanju, ~uvanju i izlaganju
muzejskih predmeta s podru~ja farmacije. Svaki je
prethodni broj Biltena HLJK objavio fragmentarno po-
neki muzejski farmaceutski predmet koji se ~uva u
kojem muzeju. Pozivamo ljekarnike da pojedine muzea-
lije i muzejske zbirke, koje se ~uvaju u ljekarnama ili u
Stalni postav
ljekarni{tva u
Pregradi
Pregrada, jedan od najljep{ih gra-
dova u Hrvatskom zagorju, predstavila se
javnosti novom jedinstvenom kulturnom
ponudom, stalnim muzejskim postavom
Mu zeja grada Pregrade ''Dr. Zlatko Dragu-
tin Tudjina''.
1
Muzej se nalazi u sredi{tu
Pregrade, nasuprot Zagorskoj katedrali,
Trg Gospe Kunagorse 3, u obnovljenoj
zgradi iz godine 1908.
Zbirke Numizmatika i Rudarstvo, jedinst-
vene po temi koju obra|uju, otvorene su
22. studenoga 2007.
Ljekarni~ka zbirka Thierry Muzeja grada
Pregrade predstavljena je javnosti 30. oùj-
ka 2008. Autori su koncepta stalnog po-
stava stru~ni suradnik prof. dr. sc. Vladimir
Grdini} i Iva Validìja, kustos Muzeja gra-
da Pregrade. Likovni je postav osmislila
Nikolina Jelavi} Mitrovi}, a nov~ana sred-
stva za projekt osigurao je Grad Pregrada,
s gradona~elnicom mr. sc. Vilmicom Kapac
na ~elu. Predmeti iz ljekarne posu|eni su,
susretljivo{}u i razumijevanjem, od gospo-
dina Milana Cesarca, vlasnika zgrade i
ljekarne.
2

Ljekarni~ka zbirka predo~uje farmaceutsku
djelatnost obitelji Thierry ~ije je ljekarni~ko
djelovanje od izuzetne va`nosti za Hrvat-
sku jer su svojim zaokruènim procesom
proizvodnje lijekova bili prethodnica dana{-
njih velikih farmaceutskih tvrtki i njihovih
proizvodnih pogona. Naime, ljekarnik
drugim stru~nim i znanstvenim ustanovama na podru~ju
Republike Hrvatske, objavljuju putem malih ~lanaka sa
slikovnim prilozima u Biltenu HLJK. Pri oblikovanju tek-
sta, prikaza muzealija (izlo{ci, starine, rijetkosti) i
krajnjem ure|ivanju teksta autori }e imati svekoliku
pomo} uredni{tva ~asopisa i moèbitno posebnih
stru~njaka iz podru~ja povijesti umjetnosti i muzeolo-
gije [V.G.].
2
Posebnu zahvalu upu}ujem profesoru Vladimiru
Grdini}u na stru~noj pomo}i i sugestijama koje mi je
dao pri ostvarenju ljekarni~kog postava.
FOTO: Renata [krinar
118
Adolf pl. Thierry de Chateauvieux ute-
meljio je u gradu Pregradi prvu industrijsku
proizvodnju lijekova u Hrvatskoj. Proizvo-
dnja lijekova temeljila se na stru~nom i
znanstvenom iskustvu ljekarenja tijekom
vi{estoljetnoga djelovanja ljekarnika u Hr-
vatskoj. Veza farmacije sa srodnim znano-
stima, kemijom i botanikom, bila je prirod-
na jer se kemija sna`no otkrivala i razvijala
u ljekarni~kim laboratorijima, a ljekovito je
bilje oduvijek bila ljekarniku osnova za pri-
premanje lijekova. Thierryjevo izvrsno
poznavanje vlastite struke, poduprto {iro-
kim i svestranim znanjima iz kemije i bota-
nike, najvi{e se o~itovala upravo u indu-
strijskoj proizvodnji lijekova i proizvodnji
kemijskih tvari, gdje je, u po~etku, bilo ne-
ko liko malih, ali blistavih pothvata hrvatskih
ljekarnika. Predvodnicu u za~etku indu-
strijske proizvodnje lijekova u Hrvatskoj
nalazimo upravo u Hrvatskom zagorju u
doba Erlicha (1854.-1915.), osniva~a mo-
derne kemoterapije, jo{ potkraj XIX. sto-
lje}a, a prije pronalaska prvog kemotera-
peutika Salvarzana (1907.).
Ljekarnik Adolf pl. Thierry de Chateau-
vieux dobiva 9. studenoga 1892. konce-
sijsku ispravu pod brojem 52 906, tj. do-
pusnicu za rad ljekarne u Pregradi. Thierry
je angaìrao jednog od poznatih zagre-
ba~kih graditelja Gjuru Carneluttija da mu
napravi projekt glavne zgrade i proizvod-
noga kompleksa te je godine 1893. otvo-
rio ljekarnu K Angjelu ~uvaru. Budu}i da
je Hrvatska ve} imala vlastitu Hrvatsko-sla-
vonsku farmakopeju (1888.), stvoreni su
solidni uvjeti za tvorni~ku proizvodnju lije-
kova, prvu farmaceutsko-kemijsku tvrtku u
jugoisto~noj Europi. Adolf pl. Thierry ra-
dio je na recepturi nekoliko lijekova. Naj-
poz natiji su bili Thierryjev balzam i Thie-
rryjeva centifolijska mast, a oba su pripra-
vka poslije za{ti}ena patentnom ispravom
u Londonu. Lijekovi proizvedeni u Pregra-
di bili su prodavani i cijenjeni doslovno u
cijelome civiliziranom svijetu.
Izlo`ba je koncipirana tako da se s pomo}
slike s memoranduma i autenti~nih pred-
meta ukratko predstave sve djelatnosti tvr-
tke Thierry. Uvodni dio izlo`be predo~uje
segmente proizvodnje s memoranduma uz
karakteristi~ne popratne predmete: zgrada
Thierry predstavljena je zbirkom starinskih
originalnih klju~eva, podrum za ~uvanje
bal zama ljekarni~kom posudom BALS:
VIT: HOFFM: i klju~em podruma, proizvo-
dna prostorija kalupom za supozitorije,
trgova~ka poslovnica narud`benicom na
njema~kom jeziku, oficina ljekarne stak-
lenom ljekarni~kom posudom, ljekarni~ki
laboratorij staklenom tikvicom, otprema
kutijom proizvoda Thierry, prijevoz lije-
ko va dvjema tiskarskim matricama za tis-
kanje dokumenata s motivima ko~ije i pa-
robroda, materijalka ljekarni~kom po-
sudom Argentum proteinatum.
Pojedini segmenti proizvodnje koji su bili
popra}eni s dovoljno autenti~nih predmeta
detaljnije su predo~eni kao zasebne cjeline
stalnog postava.
Obitelj Thierry de Chateauvieux
Oficina ljekarne
119
Vizitacije u ljekarni
Ljekarni~ki laboratorij
Prostorija za zalihe materijalka
Trgova~ka poslovnica
Proizvodna prostorija
Otprema
Farmaceutsko komercijalno nakladni{tvo
i dopisivanje
Zgrada i ljekarna K Angjelu ~uvaru.
Obitelj Thierry de Chateauvieux plemi}i su
iz Francuske koji su se zbog nama nepoz-
natih razloga doselili u Hrvatsko zagorje.
Nakon dolaska u Pregradu i osnutka ljekar-
ne K Angjelu ~uvaru Adolf Thierry traì
nostrifikaciju francuskoga plemstva. U
Dràvnom arhivu u Zagrebu na|eni su do-
kumenti kojima je zatraèno priznavanje
plemstva na podru~ju Ugarske. Zahtjev za
priznavanje plemstva predan je godine
1904., a 1910. zahtjev biva odobren te
na podru~ju zemalja Krune Ugarske vla-
stnim sluìti se re~enim plemstvom, ple mi}-
kim pridjevkom te grbom.
Osniva~ ljekarne Adolf Thierry sa suprugom
Josipom imao je osmero djece. Dvoje od
njih su po zanimanju bili ljekarnici, a mla|i
sin Vilim Thierry preuzeo je cjelokupni
ljekarni~ki posao nakon o~eve smrti godine
1920. Obitelj Thierry uspje{no je poslovala
do zavr{etka Drugoga svjetskog rata, kada
im je imovina nacionalizirana. Posljednji na-
sljednik obitelji Thierry, gos po|a Theae
Omerza, preminula je godine 2006. U
ovom smo dijelu postava predstavili foto-
grafiju obiteljskoga prstena s grbom, matri-
120
cu s potpisom osniva~a Adolfa Thierryja,
fotograju iz obiteljskog albuma, te potpis
nasljednika ljekarne, sina Vilima Thierryja.
Ocina ljekarne predstavljena je s pomo}u
nekoliko skupina predmeta. Primjerice,
ljekopis ili farmakopeja [lat. pharmacopoea]
dràvna je knjiga normi, stru~ni zakonik koji
sadràva popise i opise ljekovitih tvari (pri-
rodnih, sintetskih) i pomo}nih ljekovitih sre-
dstava sa zahtjevima o potrebnoj kakvo}i,
propisima njihova ispitivanja, opisom njiho-
va pripravljanja i propisom o postupanju s
popisanim tvarima. Nadalje, lije~ni~kim re-
ceptima, postavljenim na ula zu u oficinu,
ljekarnik zapo~inje svoj stru~ni rad, a recept
mu je podloga za rje{avanje problema o
ispravnom vezanju pojedinih sastojaka
(ljekarni~ki: ingredijencija) u jednu cjelinu,
koja je u farmaceutskoj praksi dobro pozna-
ta kao ljekoviti oblik, paze}i da ne dolazi
me|u propisanim sastojinama do kemijskog
ili fizi~kog suparni{tva, tj. da propisane sa-
stojine u gotovom lijeku sadr àvaju nepro-
mijenjenu svoju prvotnu struk turu. Receptu
dakle lije~nik daje svrsishodan sadràj, a
ljekarnik ispravan ljekovit oblik.
Predmetima na recepturnome stolu pred stav-
ljeni su: osnovni proizvod ljekarne Thi erry-
jevu centifolijsku univerzalnu mast, tarna
vaga i precizna ru~na vaga s utezima te no-
vac s kraja XIX. i po~etka XX. stolje}a kao
platno sredstvo za lijekove. Na zidu ofi cine
izra|ena je moderna replika ljekar ni~kih po-
lica u koju su smje{tene ljekarni~ke posude.
Ljekarni~ki laboratorij osmi{ljen u dva dije-
la: kao radni stol i pregradna stijena koja
121
odjeljuje prostor laboratorija od materijalke
i trgova~ke poslovnice. Radni stol ima ladi-
ce za ~uvanje raznih sprava i utenzilija po-
trebnih za laboratorijski rad. U izlo`benoj
cjelini laboratorija nalazi se naprava za de-
stiliranje i za kuhanje u pari, zajedno s
ormari}em za su{enje, zatim pove}a pre{a,
lijevci, lopatice, staklene tikvice, pipete,
posude za infuduranje i menzure razne
veli~ine, sprave za koliranje teku}ina, pro-
pisana sita (re{eta) i aparat za sterilizaciju.
Jedan od zna~ajnih izloàka koji se tu nala-
ze jest destilator i sprava na vodenu paru.
Destilator se sastoji od bakrenog kotla s
pokositrenim gornjim vanjskim dijelom,
tzv. tubarke s dr{kom, hladnjakom te ~etvr-
taste pe}i od kovanog èljeza.
Destilacija vodenom parom izvodi se u po-
sebnom kotlu, koji je poloèn u drugi ko-
tao, iz kojega se u njega uvode vodene
pare. Destilirana se teku}ina prihva}a u
tzv. orentinsku posudu u kojoj se aro mati-
~na voda osloba|a mogu}eg vi{ka eteri~nog
ulja. Aromati~ne vode i eteri~na ulja rabile
su se kao sastavnice za izradbu nekih
lijekova.
U prostoriji za zalihe materijalki smje{tene
su velike ljekarni~ke posude u kojima su se
dràle u pove}im koli~inama ljekovite dro-
ge osnove za izradbu biljnih lijekova. U
ovaj je segment izlo`benoga prostora
ukom poniran pokoji komad izvornog i
uspje{no restauriranog ljekarni~kog nam-
je{taj ljekarne K Angjelu ~uvaru.
Trgova~ka poslovnica na restauriranom
pisa}em stolu daje na uvid poslovnu knjigu
u koju su upisani kupci koji su naru~ivali
lijekove. Uvidom u knjigu vidi se da se tr-
govalo s cijelom Europom, Afrikom i Ame-
rikom. Tu su izloèna memorandum pi-
sma obitelji Thierry te prijepis dopusnice
za rad iz godine 1893. koju je izdala Ko-
tarska oblast Pregrada. Kao potvrda ozbilj-
noga poslovnog djelovanja obitelji, odno-
sno ljekarne K Angjelu ~uvaru tu je i
Patentna isprava od 2. oùjka 1900.
3

Adolf Thierry je najprije u Londonu regi-
strirao tzv. engleski ~udotvorni balzam i
pregradsku mast 20. listopada 1899., a
potom proizvode za{titio patentom 2.
oùjka 1900. i naposljetku ih godine
1901. u istome gradu prodao za 960 000
kru na. U ispravi se nalazi otisnuta i trgo-
va~ka (za{titna) marka pod nazivom zele-
na opatica za te proizvode.
3
Slika patentne isprave otisnuta je, primjerice, u djelu
V. Grdini}, Ilustrirana povijest hrvatskoga ljekarni{tva.
Ljekarni{tvo na tlu Hrvatske: dokazi, Hrvatsko farmaceu-
tsko dru{tvo, Zagreb, 1997, str. 362.
122
Proizvodna prostorija velikom reproduk ci-
jom fotografije predo~uje zaposlenice u ra-
dnoj prostoriji, a tu su i fotograje iz albuma
proizvoda i reklama obitelji Thierry. Otpre-
ma je segment postava u kojemu su izloèni
izvorni lijekovi iz onoga doba u njihovoj ori-
ginalnoj ambalaì. Ovdje se pri kazuje i znan-
stveno-obrazovni film Ljekar ni{tvo na tlu
Hrvatske. Mistika uzmi~e pred svjet lo{}u
razuma, autora Vladimira Grdini}a.
Reklamiranje lijekova predstavljeno je pose-
bice u izlo`benoj cjelini Farmaceutsko ko-
mer cijalno nakladni{tvo i prepiska. Valja na-
glasiti da je ljekarnik Adolf Thierry naveliko
reklamirao svoje lijekove na svim relevant-
nim jezicima toga doba. Ljekarnici koji nisu
proizvodili lijekove na veliko, niti ih re kla-
mirali, ~esto su se protivili takvom na ~i nu
ljekarni~kog rada, no zahvaljuju}i upra vo
tom smislu za poslovanje obitelj je Thierry
svoje lijekove i te kako uspje{no prodavala
di ljem Europe, Afrike i Amerike. U ovom
seg mentu stalnog postava nalaze se matrice
za reklame i matrice za ambalaù lijekova.
Kao zadnji dio izlo`be prikazana je zgrada
Thierry s proizvodnim dijelom koju su dali
izgraditi u Pregradi. Zgradu s ljekarnom
obitelji Thierry projektirao je poznati zagre-
ba~ki graditelj Gjuro Carnelutti, koji je
izveo radove na niz zna~ajnih gra|evina u
Zagrebu i okolici. Nacrti su izra|eni u lip-
nju 1893., a gradnju je odobrila i uvela
pod brojem 3280/93 Kraljevska kotarska
oblast u Pregradi 29. lipnja 1893.
Gra|evina je izgra|ena u historicisti~kome
stilu, u prizemlju je smje{tena ljekarna K
Angjelu ~uvaru i popratne prostorije, a
dio je prizemlja bio predvi|en za iznajmlji-
vanje. Na katu se nalazio stambeni dio za
obitelj Thierry, bogato opremljen poku}-
stvom i slikama. Zgrada Thierry pokazuje
nam mjerilo gradske stambene zgrade s
kraja XIX. stolje}a te ~ini novi urbani arhi-
tektonski sklop u Pregradi.
Postoje}a ljekarna s originalnim namje{-
tajem nastavila je djelovati te se i danas,
kao dopuna ljekarni~kog postava Thierry
Muzeja grada Pregrade, moè pogledati
na mjestu svojeg nastanka u gradu.
Zbirka Thierry ima vi{estruko zna~enje za
Pregradu i Republiku Hrvatsku. Primjerice,
srednja {kola Pregrada unutar zdravstve-
noga programa ima smjer farmaceutski teh-
ni~ar, pa ovim muzejskim postavom upot-
punjuje {kolski program, a u budu} nosti se
planira i otvaranje Visokoga zdrav stvenog
u~ili{ta. Muzej grada Pregrade sje }a njem
na slavnu farmaceutsku pro{lost ovoga
kraja upotpunjivati }e medicinske obrazov-
ne programe.
Nakon vi{egodi{njeg mirovanja (zadnji
postav ljekarni~kog karaktera ostvaren je u
Povijesnom muzeju Istre godine 2005.)
predstavlja se muzejskoj struci jedna
zna~ajna farmaceutska zbirka za Hrvatsku
te se time, vjerujem, daje snaàn poticaj i
za ostvarivanje dugo èljenoga Hrvatskog
farmaceutskog muzeja.
123
obavijesti
pripremio: Ured HLJK-a
Ispravak ^lanka
3. iz Popisa koz-
meti~kih i dru-
gih sred sta va za
za{titu zdravlja
kojima ljekarne
mogu opskrb-
ljivati korisnike
U dodatku Biltena 2008-1 pod na-
zivom Biblioteka Varia, me|u ostalim,
objavljen je Popis kozmeti~kih i drugih sre-
dstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne
mogu opskrb ljivati korisnike (u daljnjem
tekstu: Popis).
Gre{kom je pod ^lankom 3. na stranici
D1/16 objavljen dijelom manje valjan
tekst, tako da spomenuti ^lanak 3. u Popi-
su treba zamijeniti novim:
^lanak 3.
Hrvatska ljekarni~ka komora (u da lj njem
tekstu: Komora) donosi Popis, a prema po-
trebi moè ga mije njati.
Ljekarne su obvezne uskladiti poslova nje s
promjenom Popisa iz stavka 2. ovog ~lanka
u roku tri mjeseca od dana dono{e nja
promjene Popisa ili dijela Popisa.
Upitnik HLJK-a
Podsje}amo sve kolegice i kolege,
koji nisu poslali ispunjeni Upitnik za ~lano-
ve Hrvatske ljekarni~ke komore, objavljen
u Biltenu 2008-1, da ga ùrno po{alju
isklju ~ivo e-mailom ili pak po{tom, i to na
e-mail adresu hljkhljk.hr, odnosno na
po{ tansku adresu Hrvatska ljekarni~ka ko-
mora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb.
Naàlost, upitnici poslani putem faksa ne-
~itljivi su i stoga neiskoristivi pa vas moli-
mo da Upitnik po{aljete na re~eni na~in.
Elektroni~ku ina~icu Upitnika moète na}i
na na{oj web stranici www.hljk.hr pod ru-
brikom registrirani korisnici izvje{}a i
obavijesti.
Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju i
suradnji.
Obnova
Odobrenja za
samostalni rad
Odobrenje za samostalan rad (dalje
u tekstu: Odobrenje) daje pravo magistru
farmacije na samostalan rad. Magistri far-
macije imaju pravo i obvezu stru~no se
usavr{avati radi odràvanja i unapre|ivanja
pripremio: Ured HLJK-a
124
kvalitete ljekarni~ke djelatnosti. Odobrenje
se obnavlja svakih {est godina.
Uvjeti za obnovu Odobrenja jesu:
skupljenih 30 bodova tijekom stru~nog
usavr{avanja u proteklome licencnom
razdoblju
upla}ene ~lanarine u prethodnome li-
cencnom razdoblju.
Brojnim ~lanovima HLJK-a tijekom godine
2008. istje~e Odobrenje. Stoga sve ~lano-
ve HLJK-a molimo da obrate pozornost na
datum valjanosti svojeg odobrenja i na to
ispunjavaju li uvjete za njegovu obnovu. To
se posebice odnosi na one ~lanove kojima
Odobrenje prestaje vrijediti u studenome
ili prosincu ove godine.
Svaki je ~lan Komore duàn podnijeti pisa-
ni zahtjev na HLJK za obnovu Odobrenja*
prije isteka roka od 6 godina. Zahtjev se
podnosi Komori po{tom na na{u ku}nu
adresu, e-mailom na adresu hljkhljk.hr,
ili faksom na broj 01/46 16 017.

IME I PREZIME PODNOSITELJA ZAHTJEVA HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA
MARTI]EVA 27//III
10 000 ZAGREB
ADRESA:
TELEFON:
MOBITEL:
Predmet: zahtjev za obnovu Odobrenja za samostalni rad
Po{tovani,
Molim da mi sukladno Pravilniku o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostal-
ni rad dopustite obnovu Odobrenja za samostalni rad jer sam ispunila/o sve uvjete propisane
navedenim pravilnikom.
U proteklome licencnom razdoblju ispunila/o sam uvjet od 30 potrebnih bodova sukladno
Pravilniku o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja i provjere stru~nosti, te
uplatila/o sve potrebne ~lanarine.
S po{tovanjem
POTPIS PODNOSITELJICE/A ZAHTJEVA
* Gornji primjer obrasca za pisanje zahtjeva Hrvatskoj
ljekarni~koj komori za obnovu Odobrenja naveden je za
va{u pomo}.
125
Godi{nji plan
specijalizacija za
magistre
farmacije
Sukladno Pravilniku o specijali-
sti~kom usavr{avanju magistara farmacije
(NN, 73/2008.) Hrvatska ljekarni~ka ko-
mora du`na je dostaviti prijedlog godi{njega
plana specijalizacija ministru zdravstva i
socijalne skrbi najkasnije do 31. listopada
teku}e godine za idu}u godinu.
Molimo sve magistre farmacije privatne
prakse, proizvo|a~e lijekova, odnosno me-
dicinskih proizvoda, te veledrogerije, da
nam najkasnije do 30. rujna 2008. dosta-
ve broj magistara farmacije koje planiraju
poslati na specijalizaciju.
Promjena
prezimena
Molimo sve kolegice koje su nedav-
no na bilo koji na~in promijenile prezime
da nam ùrno, radi aùriranja podataka u
Registru ljekarnika, po{tom ili e-mailom do-
stave potvrdu o takvoj promjeni, odnosno
kopiju svojega vjen~anog lista.
Sponzoriranje
37. Europskog
simpozija
klini~ke
farmacije
Simpozij o temi Modeli ljekarni~ke
skrbi i novosti u terapiji odràt }e se u Du-
brovniku od 22. do 24. listopada 2008.
Organizatori su ovog doga|aja Europsko
dru{tvo klini~ke farmacije (European Society
on Clinical Pharmacy), Farmaceutsko-bioke-
mijski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Hrvat-
ska ljekarni~ka komora i Hrvatsko farmaceu-
tsko dru{tvo. Svi koji imaju mo gu}nosti i
interesa da budu sponzori spomenutog
doga|aja pridonijet }e racionalnoj i sigurnoj
uporabi lijekova u svijetu i u nas.
Niè navedena tablica prikazuje koje se mo-
gu}nosti nude sponzorima simpozija (vi-
djeti str. 126).
priredio: Ured HLJK-a priredio: Ured HLJK-a
Zainteresirani sponzori mogu prona}i
prijavnicu za sponzorstvo na web stranici
http://www.escpweb.org/site/cms/
Za vi{e informacija obratiti se organizatoru
simpozija, Atlasu, na sljede}u e-mail adre-
su: escp2008atlas.hr

126
MOGU]-
NOSTI ZA
SPONZORE
Zlatni
sponzor
20.000
Srebrni
sponzor
15.000
Bron~ani
sponzor
10.000
Sponzor
znanstve-
nog mini
simpozija
8.000
Sponzor kul-
turnog
doga|aja na
dobrodo{lici
ili zavr{noj
ve~eri
5.000
Izlo`beni
prostor
3.000
Izlo`beni
stol
1.500
Znanstveni mini
simpozij
x 1 sat
Izlo`beni
prostor
20 m 18 m 15 m 4 m 6 m Izlo`beni
stol
Besplatne
registracije za
simpozij
3 2 1 1 1 1 1
Logo i ime
sponzora na
tiskanim
materijalima
x x x x X x x
Logo i ime
sponzora na
web stranici
x x x x X x x
Logo i ime
sponzora
na plakatu
simpozija
x x x x x x x
Ogla{avanje u
knjizi saètaka
Vanjska
stranica
stra`njih
korica
Unutra{nja
stranica
stra`njih
korica
Cijela
stranica
Pola
stranice
Umetak u
torbe sudionika
x x x
Zahvala
sponzorima i
izlaga~ima u
ESCP
Newsletter
x x x x x x x
Donacija torbi
za sudionike ili
traka za
bedève s ime-
nom sponzora
(prioritet imaju
ve}i sponzori)
x x x x x
127
iz ureda
HRVATSKA MATICA
LIJEKOVA
PITANJE: U Pravilima dobre ljekarni~ke
prakse pod obaveznim stru~nim knjigama
navedena je i Hrvatska matica lijekova, pa
me zanima gdje se ta knjiga moè nabavi-
ti.
ODGOVOR: Stru~na knjiga Hrvatska
matica lijekova tiskana je 1997. i do da-
nas nije dopunjavana. Najopse`nije pogla-
vlje knjige ~ine monografije lijekova koji su
u to vrijeme bili registrirani u Republici Hr-
vatskoj. Ona i danas ima svoje zna~enje,
no mnogo se toga promijenilo glede popi-
sa i broja registriranih lijekova pa je ne
moèmo smatrati obveznom i nu`nom
stru~nom knjigom.
Trenuta~no valjana Pravila dobre ljekarni~ke
prakse Vije}e Komore donijelo je 13.
oùjka 1997. i od tada se nisu mijenjala
niti nadopunjivala pa je i Hrvatska matica
lijekova zbog tog razloga jo{ uvijek na
popisu obveznih knjiga.
S obzirom na to da se u ljekarni{tvu nepre-
stano uvode promjene, bilo je potrebno i
stru~nu literaturu uskladiti s novih zahtje-
vima struke, stoga Hrvatska ljekarni~ka ko-
mora godine 2006. izdaje priru~nik pod
nazivom Stru~ni nadzor na radom ljekarni
i magistara farmacije. Na 46. stranici pri-
ru~nika navodi se koje je stru~ne knjige
ljekarna obvezna imati. To su redom:
1. Farmakopeja
2. Formulae magistrales et reagentia
3. Registar gotovih lijekova
4. Eti~ki kodeks
5. Kartoteka gotovih lijekova
6. Synonyma pharmaceutica
7. Farmakoterapijski priru~nik
8. Lista lijekova HZZO-a.
Ovaj popis stru~ne literature preporuka je
Komore i pri stru~nog nadzoru kontrolira
se ima li ih ljekarna.
Izradbom novih Pravila dobre ljekarni~ke
prakse izradit }e se i novi popis stru~nih
knjiga koje ljekarna treba imati.
Hrvatsku maticu lijekova moète nabaviti u
Medicinskoj nakladi.
PRODAJA OTC-A I
DIJETETSKIH PREPARATA
PUTEM INTERNETA
PITANJE: Je li regulirana i gdje je regulira-
na prodaja OTC-a i dijetetskih preparata
putem Interneta (web prodaja) u Republici
Hrvatskoj?
ODGOVOR: Prema ~lanku 22. Zakona o
ljekarni{tvu (NN, 121/03.) magistar far-
macije ne smije staviti lijek u promet na
malo putem Interneta. Zakona o lijekovima
(NN, 72/07.) u ~lanku 55. odre|uje tko
obavlja promet na malo lijekovima i ne na-
vodi mogu}nost prometa lijekovima putem
Interneta.
Prodaja hrane za posebne prehrambene
potrebe (dijetetske hrane) putem Inter-
128
neta nije zakonski regulirana. Prema ~lanku
55. Pravilnika o hrani za posebne prehram-
bene potrebe (81/04.), dijetetska se hrana
moè prodavati u ljekarnama, specijalizira-
nim prodavaonicama za promet na malo
lijekovima i medicinskim proizvodima ili u
za to specijaliziranim prodajnim jedinica-
ma.
SPECIJALIZIRANE
PRODAVAONICE
PITANJE: Gdje je definirano koje lijekove
mogu u svojoj ponudi imati biljne ljekarne
i specijalizirane prodavaonice?
ODGOVOR: Agencija za lijekove i medi-
cinske proizvode izdaje odobrenje za sta-
vljanje gotovog lijeka u promet sukladno
Zakonu o lijekovima NN (71/07.). U nave-
denom odobrenju, me|u ostalim, odre|eni
su mjesto i na~in izdavanja lijekova. Popis
lijekova koji se izdaju u specijaliziranim
prodavaonicama nalazi se i u Registru
lijekova koji izdaje Udruga poslodavaca u
zdravstvu, Savska 41, Zagreb.
HRVATSKA FARMAKOPEJA
PITANJE: Zanima me je li potrebno, uz
Europsku farmakopeju, u ljekarni imati i
Hrvatsku farmakopeju s obzirom na to da
se ona poziva na Europsku?
ODGOVOR: Ljekarne moraju posjedovati
posljednju vaè}u Farmakopeju, a to je
Hrvatska farmakopeja.
UVJET ZA LJEKARNI^KO
DE@URSTVO
PITANJE: Obavlja li se deùrstvo u ljekarni
tijekom 24 sata ili kao rad po pozivu vezan
za broj stanovnika na teritoriju grada ili
op}ine u kojoj je ljekarna osnovana, u
Zakonu o ljekarni{tvu i u Zakonu o zdrav-
stvenoj za{titi nije precizirano?
ODGOVOR: Ako ljekarni~ko deùrstvo
pla}a Hrvatski zavod za zdravstveno osi-
guranje (HZZO), tada se ono provodi pre-
ma standardima HZZO-a i vezano je za
broj stanovnika na odre|enom podru~ju.
Ako ljekarni~ko deùrstvo pla}a op}ina ili
grad, tada se odnosi samo na doti~no mje-
sto, a uvjeti se tako|er ugovaraju s tim mje-
stom. Rad po pozivu nije predvi|en ugo-
vorima s HZZO-om.
[IFRA LJEKARNIKA
PITANJE: Poloìla sam stru~ni ispit za ma-
gistra farmacije pa me zanima gdje mogu
doznati svoju ljekarni~ku {ifru?
ODGOVOR: [ifru ljekarnika dodjeljuje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rocke-
fellerova 7, Zagreb.
podsjetnik
Sv. Kuzma i
Damjan
Za{tita svetaca nad pojedinim mjestima ili
ljudskom djelatno{}u temelji se na vi{e
oslonaca, a svi se svode na posredovanje i
zagovor izme|u Boga i ljudi. Kuzma i
Damjan, rani kr{}anski mu~enici arapskoga
podrijetla, bili su, prema legendi, bra}a ili
~ak blizanci i svoj su ìvot posvetili pomo}i
bolesnicima. Kult sv. Kuzme i Damjana u
Hrvatskoj vrlo je star. Crkva ovih svetaca
spominje se u najstarijoj povelji hrvatskih
vladara, u darovnici kralja Zvonimira. Za
hrvatsko lije~ni{tvo i ljekarni{tvo posebice
je zanimljiv samostan sv. Kuzme i Damjana
utemeljen godine 918. najprije u Biogradu
na moru, a potom u Tkonu. Metropolitan-
ska knji`nica u Zagrebu ~uva djelo Missale
ss. Cosmae et Damiani iz XIV. stolje}a. Na
drvenim korskim stolcima u splitskoj kate-
drali (XIII. st.) nalaze se reljefi Kuzme i
Damjana.
Ro|eni su vjerojatno u Arabiji oko polovi-
ce tre}ega stolje}a i odgojeni u kr{}anskoj
vjeri. Rani su kr{}anski mu~enici o kojima
se zna malo. Oti{li su u Siriju radi u~enja
rimske znanosti, posebice da bi nau~ili
lije~enje bolesnika. Nastanili su se u Egeji
(Aigai), u tada{njoj rimskoj provinciji u gra-
du Ciliciji (Kilikiji) u Maloj Aziji, gdje su
osnovali svoju bolesni~ku ku}u, posvetiv{i
se lije~enju, ranarni{tvu i apostolskoj dje-
latnosti. Zbog njihove su djelatnosti mnogi
ljudi prihvatili kr{}anstvo. U tom su gradu,
prema najve}em dijelu gr~kih, latinskih i
sirijskih izvora, sveta bra}a pretrpjela
mu~eni{tvo. Poginuli su u vrijeme Diokle-
cijanovih progonstava, vjerojatno godine
303. (prema nekim podacima, 287. ili
278.) u gradu Kiru (Cirhu, Cyrrhus), u sje-
vernoj Siriji. Uvijek se pokazuju zajedno.
Sv. Kuzma, za{titnik lije~nika, obi~no drì
bo~icu za ispitivanje urina. Sv. Damjan,
za{titnik ljekarnika, a i sam je bio lije~nik-
ljekarnik, u ruci obi~no nosi predmete
kojim se predo~uje ljekarni{tvo: kutiju s
ljekovitim mastima, spatulu, tucalo, muàr
i sl. Postali su za{titnici bolesnika, zdrav-
stvenih strukovnih udruga i zdravstvenih
fakulteta. Dan 26. rujan je spomendan sv.
Kuzme i Damjana [V.G.].
Autorska prava
Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se
umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji
na~in reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopu{tenja.
Suradnja
Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na
suradnju u ~asopisu Bilten HLJK,
posebice da svojim prilozima iz ìvota
ljekarni{tva uloìte daljnje napore za
dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e
}e autorstvo biti zabiljeèno u
publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju
na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.
Ogla{avanje
Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je
svrha da posredstvom masovnih medija
pridobijete stanovni{tvo na potro{nju
farmaceutskih robnih marki, te da
poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi,
kao pismene i slikovne obavijesti
namijenjene informiranju svih ljekarnika,
kao i ostalih gra|ana u Republici
Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500
adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi
uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima
utje~ete na vlastite poslovne rezultate i
podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena
HLJK.
ISSN
1846-1794
SLIKA S NASLOVNICE
Dio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog
zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.
LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I PACIJENTA
U sredi{tu medijske pozornosti Smjernice za izmjenu Zakona
o ljekarni{tvu Ecorys studija izvje{}e PGEU-a Liberalizacijska
kretanja u europskom ljekarni{tvu [4] Rad na specijalizacijama
èlje i ostvarenja Pregled poslovanja HZZO-a u 2007. Rad
Vije}a komore od travnja do lipnja 2008. Druga sjednica Glavne
skup{tine HLJK-a Pravilnik o specijalisti~kom usavr{avanju magistara
farmacije Iskazivanje boje Stalni postav ljekarni{tva u Pregradi
Ispravak ^lanka 3. iz Popisa kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu
zdravlja kojima ljekarne mogu opskrbljivati korisnike Upitnik HLJK-a
Obnova odobrenja za samostalni rad Godi{nji plan specijalizacija
za magistre farmacije Promjena prezimena Sponzoriranje 37.
Europskog simpozija klini~ke farmacije Hrvatska matica lijekova
Prodaja OTC-a i dijetetskih pripravaka putem interneta Specijalizirane
prodavaonice Hrvatska farmakopeja Uvjet za ljekarni~ko deùrstvo
[ifra ljekarnika Sv. Kuzma i Damjan
Sadràj

HLJK - Boje

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HLJK - Boje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2008-2

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Mate Portolan, mr. pharm.

III : 2008 - 2 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

III : 2008 - 2 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

Ljekarni~ka posuda, porculan iz radionice

Ljekarni~ka posuda, porculan iz radionice

Ljekarni~ka boca iz majolike (Castel Durante, XVI. st.).

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE III : 2008 - 2

You might also like