Slobodni i saobraajni profil

Popreni profil puta

1
PUTEVI I ELJEZNIKE
PRUGE

IV predavanje
Mr Katarina Mirkovi
Slobodni i saobraajni profil

svi putevi moraju obezbijediti uslove za saobraaj
transportnih vozila sa najveim gabaritnim dimenzijama
(2,5x4,0m), ove mjere definisane su Meunarodnom
konvencijom o drumskom saobraaju

saobraajni profil: prostor u kome se mogu nai fizike
konture mjerodavnog vozila u kretanju, ogranien je zbirnom
irinom svih kolovoznih traka i visinom mjerodavnog vozila
uveanom za mogunost dinamikih oscilacija

slobodan profil: saobraajni profil uvean po irini i visini
zbog moguih promjena statikog gabarita vozila ili
promjena stanja kolovoza


2
Mr Katarina Mirkovi
3

4
saobraajni i slobodni profili kod autoputeva, dvotranih puteva u slobodnom
prostoru i dvotranih puteva u tunelu









Popreni profil puta
Popreni profil je prva, polazna projekcija u
projektovanju puteva.
U ovoj projekciji jasno su uoljivi sadraj i dimenzije
funkcionalnih elemenata, konkretizuju se postavke
saobraajnog programa.
Iz porenog profila se sagledavaju konture budueg
putnog prostora i ostale projekcije puta (situacionog i
nivelacionog plana).
Popreni profil je jedina projekcija puta koja je saglediva i
shvatljiva iz pozicije vozaa.
Rjeenja primijenjena u poprenom profilu direktno utiu
na eksploatacione i investicione trokove.


5
Elementi poprenog profila

Popreni profil puta predstavlja zbir razliitih elemenata i
detalja koji direktno ili posredno slue obavljanju
saobraajne funkcije. Te elemente dijelimo na:
A. elemente u osnovnoj ravni kolovoza i
B. elementi koji oblikuju donji stroj putne konstrukcije (trup
puta)

Vrsta, broj i dimenzije elemenata poprenog profila, kao i
uslovi primjene, zavise od:
ranga puta,
eksploatacionih parametara i
prostorne pozicije popreog profila


6
A. Kolovozni elementi

U kolovozne elemente spadaju:
1. kolovozne trake (kolovoz) i
2. pratei elementi kolovoza koji obezbjeuju uslove za
odvijanje saobraaja
Svi pomenuti elementi u priblino istoj ravni sa varijacijama
poprenog nagiba.


7
ematski prikaz karakteristinih kolovoznih elemenata za dvotrane puteve i autoputeve
1. kolovozne trake se dijele na sledei nain:

za kontinualnu vonju t
s

za tekui saobraaj za spora vozila t
sp

za usporenje-ubrzanje t
d,a

za prestrojavanje t
m

ivine trake t
i
kolovozne trake

za zaustavljanje t
z

za mirujui saobraaj
za parkiranje t
p


8

Trake za kontinualnu vonju t
s
- t
S
ine osnovni element kolovoznog dijela profila.
- Slue iskljuivo za protoni saobraaj
- Njihov broj zavisi od vrste puta, saobraajnog optereenja i eljenog nivoa
usluge.
- Minimalan broj traka za kontinualnu vonju: 2x1 za puteve sa dvosmjernim
saobraajem i 2x2 za autoputeve.
- Normalna irina traka orjentaciono, iznosi: t
S
= 250 + Vr
- 250 statika irina mjerodavnog vozila [cm]
- Vr potreben zatitni razmak [cm/km/h]
- Najvea irina vozne trake iznosi 3,75m, a najmanja 2,75m.
- Ove irine vae za dionice u pravcu i krivinama R 200m. Za otrije krivine
izvodi se dodatno proirenje.
- Vozne trake su zdruene u jedinstvenu kolovoznu plou koja se nalazi u
poprenom nagibu ka ivici kolovoza.
- Na dionicama u pravcu, popreni nagib kolovoza iznosi 2-2,5% (efikasno
odvodnjavanje)
- U krivinama, popr.nagib preuzima savladavanje jednog dijela centrifugalne
sile, tako da se njegova vrijednost moe podii na i
P
= 7 (9)%


9
Trake za sporu vonju t
sp
- Dodatne vozne trake koje se grade na dionicama sa veim usponom.
- Namijenjene su za kretanje teretnih vozila i izrauju se na putevima vieg
ranga (autoputevi i putevi I i II saobraajnog razreda) kako bi se odrao
planirani nivo usluge.
- Potreba za uvoenjem dodatne trake za spora vozila javlja se na mjestima
gdje trajna brzina teretnih vozila pada ispod 50km/h.
- Normalna irina traka za sporu vonju iznosi t
sp
= 3,50m.
- Nalazi se uz desnu ivicu protonog dijela kolovoza i od ostalih kolovoznih
traka odvojena je standardnim horizontalnim objeljeavanjem.

Trake za usporenje t
d
i ubrzanje t
a
- Javljaju se kao dodatni element kolovoza u zoni denivelisanih raskrsnica.
- Slue za prilagoavanje brzine izlivanja ili ulivanja u glavni saobraajni tok
(umanjuju negativne efekte manevra izliv i uliv)
- Normalna irina ovih traka iznosi td,a = 3,50m.
- Nalazi se uz desnu ivicu protonog dijela kolovoza , na duini potrebnoj za
prilagoavanje brzine.
- Vizuelno razdvajanje od susjedne vozne trake viri se isprekidanom ivinom
linijom.


10
Trake za prestrojavanje t
m

- Ulaze u sastav kolovoza u zoni povrinskih raskrsnica.
- Slue za prestrojavanje (skljanjanje sa kontinualne trake) onih vozila
koja na raskrsnici ibavljaju manevar skretanja.
- Normalna irina ovih traka iznosi t
m
= 3,50m.
- Vizuelno razdvajanje od susjedne vozne trake viri se isprekidanom
ivinom linijom ili kolovozom u drugoj boji (bolje ali skuplje rjeenje).
Ivine trake t
i
i ivine linije t
- Sastavni dio puteva vieg ranga (autoputeva i puteva I i II saobraajnog
razreda)
- Slue za vizuelno oivienje protonog dijela kolovoza.
- Nalaze se u osnovnoj kolovoznoj ravni uz ivice voznih traka.
- Da bi bili to uoljiviji, ovi ivini elementi se razlikuju po boji od voznih
traka
- Grade sa kao samostalan konstruktivni element uglavnom od betona ili
kao kolovozno proirenje koje je na ivici vozne trake razgranieno
kontinualnom bojenom linijom.


11
- Preme poloaju u profilu razlikuju se dvije vrste ivinih elemenata:
- Ivina traka t
i
- Ivina linija t
- Ivina traka t
i
gradi se na granici protonog dijela kolovoza i prateih elemenata
kolovoza (bankine, rigoli, srednja razdjelna traka)
- Normalna irina t
i
= 0,20-0,50m (zavisi od ranga puta)
- Ivina linija t razdvaja vozne trake od trake namijenjene mirujuem saobraaju.
- Normalna irina t =0,20m

Zaustavna traka t
z
- Kontinualna saobraajna traka koja prati protoni dio kolovoza .
- Obavezan element autoputeva a po potrebi i magistralnih puteva sa dvije trake po
smjeru.
- Namijenjena je za zaustavljanje i privremeno stacioniranje (kvar ili neka druga
opravdana potreba)
- Zaustavna traka doprinosi ostvarenju planirane protonosti i smanjenju
mogunosti udesa.
- PGDS >12.000voz/dan => primjena zaustavne trake
- Normalna irina zaustavne trake t
z
= 2,50m (mintz = 1,50m tuneli, dugaki
mostovi) i poprenog je nagiba i
p
= 2,5%
- t
z
imaju laku kolovoznu konstrukciju i po pravilu su i drugaije boje.
12
Trake za parkiranje t
p
- Predstavljaju mjestimina proirenja kolovoza namijenjena za poduno
parkiranje vozila ili autobuska stajalita
- Primjenjuju se na putevima III-Vrazreda saobraajnog optereenja
- Za puteve vieg ranga izvode se kao samostalne kolovozne povrine.
- Normalna irina trake za parkiranje iznosi t
p
= 2,50m
13
14
karakteristine kolovozne trake na autoputu
2. Pratei elementi kolovoza:
obavljaju pomone funkcije koje doprinose bezbijednosti
saobraaja i stabilnosti putne konstrukcije.

Pratei elementi kolovoza:
Razdjelna traka (pojas) je dio planuma koji fiziki razdvaja
paralelne kolovoze.
Bankina je zemljana ili stabilizovana traka koja se nalazi
izmeu ivice kolovoza i kosine nasipa.
Rigol predstavljaju dio sistema za odvodnjavanje koji je
direktno povezan za kolovoznu konstrukciju.
Berma je zaravan izmeu rigole i kosine usjeka. Slui za:
zatitu rigole od erodiranog materijala, postavljanje
saobraajne signalizacije, otvaranje preglednosti puta u
krivinama.


15
razdjelni pojas Rp ili razdjelna traka Rt
razdvajanje smjerova vonje
smjetanje saobraajno-tehnike i eksploatacione
opreme puta

16
bankina, ivini element putnog profila u nasipu
- bona stabilnost kolovozne konstrukcije
- psihika sigurnost vozaa
- postavljanje putne opreme
- privremeno deponovanje materijala za opravku
- uklanjanje vozila u kvaru


17
rigol, konstruktivni detalj putnog profila u usjeku
- prihvatanje povrinskih voda i njihovo
kanalisanje
berma, zaravan izmeu rigola i kosine usjeka
- zatita rigola od erodiranog materijala
- postavljanje saobraajne signalizacije
- otvaranje preglednosti u krivinama
18
19
B. Geometrijski elementi trupa puta
utiu na oblik i dimenzije poprenog profila
formirajui spoljne konture putne konstrukcije
zavise od spoljnih uticaja: prirodni nagibi padina, vrsta
i kvalitet zemljanog materijala, hidroloki uslovi, obim
investicionih sredstava

Elementi trupa puta su:
kosine usjeka i nasipa
zatitni elementi trupa puta

20
Kosine
- Ngibi kosina nasipa i usjeka treba da budu to blai, radi
uklapanja u okolinu
- poeljni nagibi sa likovnog stanovita 1:n 1:2 do 1:1.5
- zaobljenje, radi vizuelnog efekta i iz konstruktivnih razloga
- ozelenjavanje na kosinama do 1:1.5

21
Zatitni elementi
(zemljani kanali i posebno ureene kinete)
- zatita trupa od povrinskih voda (noica nasipa sa vie
strane padine)
- ravniarski i breuljkasti tereni: usjek sa obostranim
zemljanim kanalima segmentnog oblika (preuzimaju
kompletnu funkciju odvodnjavanja i dreniranja) i postie se
vizuelno otvaranje usjeka


22
Dimenzionisanje poprenog profila
Geometrijsko dimenzionisanje kolovoznog profila vri se
u prvoj fazi projektnih istraivanja (faza generalnog
projekta) kada se ve nazire situaciono i nivelaciono
razvijanje trase.
U ovoj fazi se elementi saobraajnog programa (Qmjer,
NUP, Vo i dr.) dovode u realnu vezu sa Qmax i iz tog
odnosa se donose zakljuci o potrebnoj strukturi i
dimenzijama kolovoznog profila.
I korak: odluka o rangu puta (autoput ili dvotrani put)
II korak: pravilan izbor tipskog poprenog profila i
utvruje se veliina rezervi u propusnoj moi puta

23
STANDARDNI POPRENI PROFIL
sinteza uticaja: rang puta, eksploatacioni pokazatelji i
konkretni terenski uslovi;
standardizacija elemenata koji ine kolovozni profil,
pratei elementi rjeavaju se u skladu sa lokalnim
uslovima

- tipski popreni profil (jedinstven pristup
projektovanju magistralne i regionalne putne mree)
- normalni popreni profil (standardni geometrijski i
konstruktivni obrazac)

24
normalni popreni profil - tipsko rjeenje u standardnim
prirodnim i saobraajnim uslovima

- irine pojedinih elemenata
- relativni nivelacioni odnosi primjenjenih elemenata
- nagibi i oblikovanje kosina
- granice angaovanja putnog zemljita
- konstruktivna rjeenja donjeg i gornjeg stroja sa
karakteristinim detaljima
- sistem odvodnjavanja sa potrebnim detaljima
- vrsta i poloaj elemenata saobraajno tehnike
opreme
- detalji etapne gradnje

25
26
Normalni popreni profili u pravcu: nasip, zasjek i usjek (vjebe: R1:50)
27
BANKINA
BERMA
RIGOLA
KANAL SPOLJANJE
ODVODNJE VODE

IVINA TRAKA
Karakteristini detalji (vjebe R1:25,10)

Tri projekcije kroz koje projektant sagledava put:

1. Popreni profil (presjek) puta
2. Uzduni profil (presjek) puta
3. Situacioni plan pogled na trasu odozgo



28