Professional Documents
Culture Documents
ELEMENTI
AUTOBUSKE STANICE
STANI^NI
PRETPROSTOR
PUTNI^KA
ZGRADA
AUTOBUSKI
PROSTOR
1.
2.
3.
STANI^NI
PRETPROSTOR
PUTNI^KA
ZGRADA
AUTOBUSKI
PROSTOR
STANI^NI
PRETPROSTOR
STAJALITA
JGPP-a
TAXI
STAJALI[TA
PE[A^KE
STAZE
PARKING ZA
AUTOMOBILE
PUTNI^KA ZGRADA
OSNOVNI SADR@AJ
PRATE]I SADR@AJ
INFORMACIJE
UGOSTITELJSTVO
PRODAJA KARATA
TRGOVINA
HOL
USLUGE
TOALET
ZABAVA
GARDEROBA
HIGIJENA
AUTOBUSKI
PROSTOR
PERONI ZA
DOLAZAK
PERONI ZA
ODLAZAK
PARKING ZA
AUTOBUSE
z an
= 1+
q
Razlog dolaska
na parking
Ispra}aj putnika
Do~ek putnika
Kupovina karata
Poslovno
Neizja{njeno
Procenat
korisnika
44,11
29,91
11,90
9,59
5,45
Vreme zadr`avanja
na parkingu
do 1 min
od 1 do 15 min
od 15 do 30 min
od 30 do 45 min
od 45min do 1 h
od 1 h do 2 h
preko 2 h
Procenat
korisnika
36
30
16
5
4
6
3
p =
Qm d
(voz / h)
Qm k1 h
i =
(kor / min)
60
Qm = q + q0 merodavni broj korisnika,
k1 procenat korisnika koji tra`e informacije,
h procenat korisnika koji tra`e {alterske informacije,
koeficijent jednovremenih polazaka autobusa.
pk
q
=
(kor / min)
60
IZRA^UNAVANJE DIMENZIJA
HOLA - ^EKAONICE
Prilikom izra~unavanja dimenzija hola autobuske stanice neophodno je
da se njegov prostor podeli na nekoliko povr{ina i to: prostor za
sedenje, kretanje izme|u sadr`aja, za formiranje redova ispred {altera.
Osnovni parametar za izra~unavanje dimenzije hola je jednovremeni
broj ljudi u merodavnom periodu koji se izra~unava preko slede}eg
izraza:
q0 p 0
(kor / jednovrem)
K C = an z 1 +
q
g = q g b p (kor / min)
q merodavni broj putnika (put / h),
g procenat putnika koji koristi garderobu,
bp broj prtljaga po putniku.
Qm w
t =
(kor / min)
60
Qm merodavni broj korisnika (kor / h),
w procenat korisnika koji koristi toalet.
pd
q
(
bus
/
min)
=
'
60 z
'
q
E=
( perona)
60 z
vreme ranijeg dolazaka autobusa na peron (min),
koificijent iskori{}enja perona.
pBUS
q ' r
=
(bus / h)
'
z
[ALTERI ZA INFORMACIJE
[alter za informacije mo`e biti zaseban ili u sklopu {altera za prodaju
karata, {to zavisi od veli~ine autobuske stanice. [alter za informacije
sastoji se od dva dela, deo za sme{taj radnika i deo prostora u holu za
formiranje reda ~ekanja.
Da bi se obezbedila normalna komunikacija i odgovaraju}i konfor, pri
pru`anju usluge, minimalna {irina {altera za informacije mora iznositi 1
m, dok du`ina prostora za ~ekanje, po jednom korisniku iznosi 0,5 m.
^EKAONICA
Prilikom dimenzionisanja ~ekaonice neophodno je obezbediti tri zasebna
dela, odnosno prostora i to: prostor za formiranje reda ~ekanja ispred
{aaltera, prostor za sedenje i prostor za kretanje.
Dimenzionisanje prostora za formiranje redova uskla|uje
kapacitetima {altera i minimalno navedenim dimenzijama.
se
sa
GARDEROBA
Dimenzionisanje garderobe uslovljeno je procentom korisnika koji koriste
garderobu autobuske stanice, odnosno od izra~unatog kapaciteta.
Pri dimenzionisanju garderobe treba posebno voditi ra~una da je broj
redova za slaganje prtljaga po visini ograni~en na maksimalno ~etiri, i da
je nepododo da visina pulta za preuzimanje prtljaga bude 0,45 m.
TOALET
Prostor predvi|en za toalet deli se najpre na `ensk i mu{ki deo, stom
razlikom {to se mu{ki deo prostora deli na tri prostora (deo sa kabinama,
pisoarima i predprostor za pranje ruku). @enski prostor deli se na dva
dela, stim {to je prostor sa kabinama ve}ih dimenzija.
Osnovne dimenzije kabine su 1 x 1,4 m, a prostora za pranje ruku 0,9 x
1,0 m.
PERONI
Peroni su mesta na kojima se obavlja kontakt izme|u putnika i autobusa,
kao i autobusa i autobuske stanice. Peroni su veoma va`an element
autobuske stanice, jer njen kapacitet i nivo usluge zavisi upravo od
brojnosti, opremnjenosti i konfiguracije perona.
Svaki peron sastoji se iz dva dela i to putni~ki i autobuski deo perona, sa
napomenom da oni moraju biti fizi~ki odvojeni u cilju za{tite putnika.
Naj~e{}i vid za{tite putnika je denivelisanje, odnosno uzdizanje putni~kog
dela prerona, u odnosu na autobuski deo.
VRSTE PERONA
PRAVOLINIJSK
TESTERASTI
ZUP^ASTI
^E[LJASTI
tip
tip
tip
tip
ZUP^ASTI PERON
Ovakav tip perona omogua}ava poziciju autobusa pod uglom od 900, i
bezbedan prilaz prednjim vratima, dok prilaz zadnjim vratima i prtlja`niku
zahteva silazak putnika na kolovoz, {to nije bezbedno.
Sme{taj ovog tipa perona omogu}ava da se smesti najve}i broj perona
po du`in, ali sa druge strane, najve}i prostor za manevrisanje.
^E[LJASTI PERON
Ovakav tip perona omogua}ava poziciju autobusa istu kao kod zup~astih,
stom razlikom {to je sa svih strana opkoljen pe{a~kim delom, ~ime je
pru`ena maksimalna za{tita putnika.
Sme{taj ovog tipa perona omogu}ava da se smesti najve}i broj perona
po du`in, ali sa druge strane, najve}i prostor za manevrisanje.
Me|utim ovakav razme{taj perona ima jedan veliki nedostatak u tome {to
se stvara konflikt izme|u putnika i autobusa, a pored toga ote`ano je i
snala`enje putnika.
ZAHTEVI PUTNIKA
Zahtevi i potrebe koje putnici imaju prema razme{taju autobuske stanice
izra`avaju se preko osnovnih parametara putni~kog prevoza, kao {to su:
vreme putovanja,
u~estalost,
pouzdanost,
komfor,
vreme pe{a~enja,
presedanje i
cena.
ZAHTEVI PREVOZNIKA
Preduze}a koja vr{e prevoz putnika imaju jedinstvene zahteve poznate od
davnina a to su pre svega:
popuna kapaciteta i
manji tro{kovi pri prevozu.
STANI^NI
PRETPROSTOR
CENTAR
GRADA
PUTNI^KA
ZGRADA
AUTOBISKI
PROSTOR
STANI^NI PRETPTOSTOR
Stani~ni pretprostor, predstavlja prostor ispred autobuske stanice koji
ima cilj da obezbedi prihvat i otpremu korisnika autobuske stanice na
taj na~in {to treba da obezbedi mesta za prilaz Vozilima JGPP-a, TAXI,
putni~kim automobilima i pe{acima.
Elementi stani~nog
principima:
pretprostora
razme{taju
se
prema
slede}im
PUTNI^KA ZGRADA
Osnovu za razme{taj elemenata putni~ke zgrade ~ini tok kretanja
putnika u odlasku i njihova distribucija na osnovne i prate}e elemente.
Elementi stani~nog
principima:
pretprostora
razme{taju
se
prema
slede}im
AUTOBUSKI PROSTOR
Jedan od osnovnih elemenata autobuskog prostora ~ine njegov ulaz i
izlaz, ~ija lokacija zavisi prvenstveno od lokacije i polo`aja autobuske
stanice.
Ulaz i izlaz mogu biti na jednom mestu ili odvojeni, ali je va`no da
njihov polo`aj bude uskla|en da ostalim elemenitima veznim za kretanje
autobusa.
Elementi autobuskog
principima:
pretprostora
razme{taju
se
prema
slede}im