Ugledni njemaki psihijatar za djecu MICHAEL WINTEH!

"" uz#urka$ je duh$%e s%$jim

#estseler$m &'a(t$ nam djeca p$staju tirani) * Na $sn$%u primjera iz s%$je prakse
Winterh$++ u knjizi zakljuuje kak$ je p$gu#an m$derni $#iaj da djecu smatram$ malim
$draslima i prih%atam$ ih ka$ partnere tra,e-i i u%a,a%aju-i njih$%e sta%$%e $d najranije
d$#i. prije neg$ je dijete u$p(te zrel$ za $z#iljn$ d$n$(enje $dluka/ d$kt$r Winterh$++
$#ja(nja%a k$je gre(ke $drasli naje(-e ine s djec$m i kak$ ih m$,em$ iz#je-i*
!d p$etka de%edesetih g$dina pr$tekl$g %ijeka d$(l$ je d$ iz%jesn$g za$kreta u $dg$ju
djece u raz%ijenim zapadnim zemljama p$put Njemake* Trend se #rz$ p$e$ (iriti
s%ijet$m* 0rema sa%remen$m sh%atanju. djeca su mali $drasli. $s$#e ije sta%$%e u
p$tpun$sti tre#a p$(t$%ati* 1 njima $ s%emu tre#a $t%$ren$ razg$%arati. sh%atati ih ka$
partnere. u%a,a%ati njih$%$ mi(ljenje i u d$n$(enju $dluka se ra%nati prema njih$%im
,eljama* 2eliki pr$ti%nik $%ak%$g %i3enja $dg$ja je njemaki psihijatar za djecu Michael
Winterh$++ ija je knjiga 'a(t$ nam djeca p$staju tirani izaz%ala #urne reakcije u
njeg$%$j. ali i u nekim drugim zemljama* U #r$jnim de#atama $%aj d$kt$r je $ptu,i%an
da je star$m$dan. k$nzer%ati%an i nazadan. a u razg$%$ru $n $#ja(nja%a s%$je $sn$%ne
teze i g$%$ri $ iskust%ima iz prakse na k$jima je zasn$%a$ s%$je p$mal$ +atalistike
t%rdnje da partnerskim $dn$s$m upr$pa(ta%am$ n$%e generacije*
45!L15I 6A1 !7 89 MINUTA
Na p$etku razg$%$ra d$kt$r Winterh$++ ukazuje na pr$mjene k$je je u$i$ u pr$tekle
d%adeset i d%ije g$dine k$lik$ ima specijalistiku praksu u :$nnu i radi ka$ djeiji
psihijatar i psih$terapeut; Iz m$g iskust%a i iskust%a m$jih k$lega i prijatelja. ljudi iz
pr$s%jete. p$stal$ mi je jasn$ da se danas djeca su$a%aju sa nekim te(k$-ama pun$
e(-e neg$ prije d%adesetak g$dina* 1%e e(-e mi se $#ra-aju r$ditelji ili nasta%nici sa
t%rdnjama da se djeca %rl$ te(k$ k$ncentri(u na nasta%u. te(k$ je zadr,ati njih$%u
pa,nju i disciplinu. s%aki sitni zahtje% p$put naprimjer p$kazi%anja teka sa zada-$m im
se m$ra p$na%ljati p$ %i(e puta* 0$st$jale su ak inicijati%e da se (k$lski as skrati na
d%adeset i pet minuta. jer je djeci nem$gu-e du,e zadr,ati pa,nju<= 7$k je $samdesetih
g$dina tek mali pr$cenat djece ima$ te(k$-e u sa%lada%anju gradi%a i napred$%anju.
danas prema p$dacima iz $sn$%nih (k$la sk$r$ p$l$%ina djece ima neki $#lik smetnji i
te(k$-a u nasta%i* M$je je mi(ljenje da je dana(nje stanje rezultat $dg$ja u k$jem su
djeca sh%a-ena ka$ ra%n$pra%na sa r$diteljima. pred njih je p$sta%ljen$ d$n$(enje
$dluka k$jima dijete nije d$rasl$. $ptere-ena su sadr,ajima neprimjerenim za njih$%u
d$# i rezultat su dez$rijentisana* azma,ena i nezrela djeca ija se psiha ne trenira na
adek%atan nain i k$ji sutra ne-e #iti spremni d$ $dg$%$re zahtje%ima k$je dru(t%$ pred
njih p$sta%lja. t%rdi d$kt$r Winterh$++*
!n u s%$j$j knjizi 'a(t$ nam djeca p$staju tirani >u Hr%atsk$j pre%edena ka$ 'a(t$ nam
djeca p$staju nasilnici; 2ratim$ djeci njih$%$ djetinjst%$? na%$di primjer kak$ %remen$m
$padaju i +izike i intelektualne sp$s$#n$sti djece. jer se $d njih manje zahtje%a. ide se
linij$m manjeg $tp$ra. kriteriji se sni,a%aju; U raz%ijenim zemljama djece se ra3a s%e
manje. prema njima se. tr,i(n$ reen$. $dn$si ka$ prema de+icitarn$j r$#i. a rezultat
tet$(enja je med%je3a usluga k$ja se t$j djeci ini* M$j prijatelj radi u $sn$%n$j (k$li u
ij$j #lizini se nalazi #$taniki %rt* Trideset g$dina s%ake g$dine pr%ai-i su i(li pje(ke u
jednu p$sjetu t$m %rtu udaljen$m $d (k$le $k$ jedan kil$metar* Neda%n$ je ta p$sjeta
ukinuta jer su se i djeca i r$ditelji ,alili da je t$ pre%elik +iziki nap$r za mali(ane<
Nasta%nici i upra%a (k$le su p$d pritisk$m p$klekli. iak$ je taj argument lud$st< 0a djeca
t$g uzrasta tre#aju #iti u stanju pre-i tu razdaljinu. t$ je za njih k$risn$* 2i danas imate
situaciju da djeca imaju pr$#leme u raz%$ju z#$g pre%i(e sjedenja. a r$ditelji ih $nda
sta%e u aut$ i $d%ezu na terapiju gdje %je,#aju i slu(aju $ %a,n$sti kretanja. pa se $pet
aut$m %rate ku-i* T$ je p$tpuni apsurd<
Winterh$++ istie da $n sam nije pedag$g i da njeg$%a pr$+esija nije $dg$j djece. ali da je
na $sn$%u te(k$-a k$je se s%e e(-e ja%ljaju k$d djece k$ja mu d$laze ka$ pacijenti
u%idi$ neke pr$mjene u dru(t%u k$je smatra %rl$ (tetnim* Iak$ sam nije pedag$g. na(
sag$%$rnik je nak$n $#ja%lji%anja knjige s%e e(-e p$zi%an u emisije $ $dg$ju i
$#raz$%anju. njeg$%a knjiga je u pr$teklih g$dinu dana d$,i%jela izdanja u etrnaest
zemalja s%ijeta. a u @apanu ju je ak nadlen$ ministarst%$ predl$,il$ ka$ neza$#ilazn$
(ti%$< 0remda Winterh$++ ne g$%$ri pre%i(e p$h%aln$ ni $ m$dernim r$diteljima. ni $
#akama i djed$%ima i drugim $draslima k$ji utiu na sazrije%anje djeteta. njeg$%a knjiga
je #ila 1piegel$% #estseler i jedna je $d najp$pularnijih strunih knjiga u Njemak$j*
:!1NA TE:A 0EI10ITATI TEN7!2E 1A 'A0A7A
0$lice knji,ara prepla%ljene su prirunicima $ r$diteljst%u. a na( sag$%$rnik $#ja(nja%a
kak$ njeg$%a knjiga ne spada u taj ,anr i kak$ $n sam tak%e knjige smatra
#esmislenima; 0r$teklih g$dina d$(l$ je d$ pr$+esi$nalizacije r$diteljst%a. staln$ se daju
neki sa%jeti $ t$me i na tak%im knjigama se d$#r$ zara3uje*
!ne su sam$ $draz p$reme-en$g $dn$sa r$ditelja prema djeci i njih$%$g
nesam$p$uzdanja; umjest$ da p$nekad %jeruju intuiciji i da sami zauzimaju zre$ sta#ilan
$dn$s prema s%$m djetetu. r$ditelji se p$na(aju ka$ da je dijete njih$% sasta%ni di$
prema k$jem se $ni ne m$gu p$na(ati kritiki* 'at$ ne m$gu ni rije(iti pr$#lem s
djetet$m kad iskrsne. neg$ im tre#a p$m$- sa strane* @a nemam am#iciju da ik$me
dajem sa%jete kak$ -e $dgajati s%$je dijete. t$ i nije namjera m$je knjige* @a sam sam$
,eli$ da up$z$rim na p$reme-aje k$je sm$ p$eli smatrati n$rmalnim i ,elja mi je da
nagnam r$ditelje sam$ da pr$pitaju s%$j $dn$s prema s%$m djetetu i razmisle ima li u
njemu pat$l$gije. te m$,e li se tu (ta pr$mijeniti*
U zapadnim zemljama su $%a sh%atanja $ partnerskim $dn$sima uzela pre%i(e maha i
negati%ni su aspekt m$dern$g dru(t%a* Materijaln$ #lag$stanje d$n$si $tu3enje.
drugaije $dn$se unutar p$r$dice. drugaije $dn$se me3u ljudima* Iak$ su neki pr$#lemi
s%uda slini. razumijem i da :$sna i Herceg$%ina ka$ zemlja u tranziciji nije sas%im
zagli#ila u $%e pr$#leme m$dern$g zapadn$g dru(t%a* Upra%$ zat$ je k$risn$ razmisliti $
pr$mjenama k$je se de(a%aju. $s%ijestiti kak$ se $dn$s prema djeci mijenja i ne us%ajati
$ne na%ike i trend$%e sa 'apada k$ji nisu p$ziti%ni ili k$je #arem %rijedi najprije d$#r$
preispitati*
'a razliku $d %e-ine aut$ra sa%remene strune literature $ djeci. Winterh$++ se ne li#i da
k$risti p$mal$ star$m$dnu sintagmu djeiji #ez$#razluk i da nj$me $#ja(nja%a djeije
p$na(anje >p$put npr* s%ak$dne%nih zahtje%a pet$g$di(njaka da mu se ne(t$ kupi u
supermarketu i neutje(n$g plaa ak$ kup$%ina iz$stane ili $d#ijanje p$spremanja s$#e
k$d starije djece?* !%aj izraz k$ji je danas g$t$%$ iza(a$ iz up$tre#e. i djeije l$(e
p$na(anje. prema Winterh$++u nisu p$sljedica nikak%e pr$mi(ljene strategije niti $dluke
djeteta da kinji r$ditelja. kak$ r$ditelji est$ p$gre(n$ smatraju i d$,i%lja%aju %rl$ lin$*
Tak%$ p$na(anje je sam$ $draz djeije nezrel$sti k$ja je prir$dna za djeiji uzrast a
pra%ilan $dg$j %$di ka t$me
da se ka$ $drasle zrele $s$#e tak$ ne p$na(am$ i da znam$ suspregnuti i kanalisati
s%$ju agresiju. ljutnju. raz$arenje***
Michael Winterh$++ i sam je $tac d%$je djece* !n $t%$ren$ g$%$ri $ izaz$%ima k$je $dg$j
djece d$n$si. ali se ne sla,e sa t%rdnj$m da $n r$diteljst%$ predsta%lja ka$ %e$ma te,ak i
nap$ran p$sa$* I sam sam $tac i smatram da je prelijepa st%ar $dgajati dijete. pratiti ga
kr$z ,i%$t. p$magati mu da $draste u zrelu $s$#u* U t$me nalazim %elik$ zad$%$ljst%$< U
ist$ %rijeme r$diteljima skre-em pa,nju na t$ da je k$ncept partnersk$g $dn$sa za#luda.
jer p$drazumije%a ra%n$pra%n$st. a s djetet$m nism$ ra%n$pra%ni* !n$ tre#a na(e
znanje. iskust%$ i zrel$st* 1a partner$m si na ra%n$j n$zi. a s djetet$m nisi* 0a zamislite
sam$ da %am tre#a punih d%anaest g$dina da #iste nauili dijete da se sam$staln$ i
red$%n$ tu(ira< I mn$(t%$ drugih st%ari djeci staln$ m$rate p$na%ljati izn$%a i tra,iti $d
njih da ih urade ne zat$ (t$ razumiju i u%a,a%aju ne$ph$dn$st t$g p$sla neg$ zat$ (t$
ste %i tak$ rekli jer ka$ zreliji u%i3ate (ta je p$tre#n$ za dijete* 7ijete sam$ ne u%i3a
%e-inu st%ari niti je u stanju razumjeti p$sljedice s%$jih p$stupaka* !n$ (t$ uradi. $n$
uradi za s%$je r$ditelje. zat$ (t$ ih %$li i ,eli njih$%$ $d$#ra%anje* Tre#aju pr$-i g$dine i
g$dine d$k dijete radnje k$je mu se name-u ne sh%ati d$ kraja. ali je d$tad nauil$ da ih
$#a%lja. stekl$ radne i higijenske na%ike. $sn$%nu disciplinu. nauil$ se p$na(ati me3u
drugim ljudima*
$ditelji k$ji misle da s%e m$raju djeci $#jasniti p$gre(n$ $ekuju da djeca s%a ta
$#ja(njenja zaista i razumiju* 7$kt$r Winterh$++ ka$ est primjer r$diteljske za#lude
na%$di u%jerenje da se sl$#$d$umna. li#eralna i $t%$rena djeca $dgajaju tak$ (t$ im se
$d najranijih dana daje m$gu-n$st da sami $dluuju $ s%emu. $d $dje-e. hrane. iz#$ra
igraaka. akti%n$sti***
!n ka,e; 1reta$ sam u praksi tinejd,ere k$jima su r$ditelji $d malena prepu(tali $dluke
misle-i da tak$ p$dstiu njih$%u sam$staln$st* 2rl$ est$ su ta djeca #ila sam$
dez$rjentisana* 7a #i p$stali $t%$rene lin$sti. djeca najprije m$raju sazreti. a za pra%ilan
psihiki raz%$j p$tre#n$ im je da ih r$ditelji usmjera%aju* $ditelji u $k%iru partnersk$g
$dn$sa grije(e. jer $ekuju da su djeca zrelija neg$ (t$ zapra%$ jesu. pa im na ple-a
sta%ljaju su%i(n$ $ptere-enje* 0red njima %$de #rane raspra%e i s%a3e. upu-uju ih u
s%$je em$ti%ne pr$#leme. ne p$(te3uju djecu $d za njih prete(kih st%ari ka$ (t$ su
#$lest ili smrt* 7jeci jedn$sta%n$ uskra-uju pra%$ da #udu djeca* ezultat su djeca k$ja
nikada zapra%$ ne $drastu A razma,ena mlade,. agresi%na. sa l$(im radnim na%ikama.
nespremna da zap$ne sam$stalan ,i%$t* ezultat su pri%reda i drut%$ k$ji -e. ak$
nasta%im$ sa $%im l$(im trend$m. sutra za%isiti $d p$jedinaca nesp$s$#nih da
sam$staln$ $pstanu*
0!1MATATI 7I@ETE 5A! A2N!0A2N!B 0ATNEA
$ditelji na $%aj nain djecu precjenjuju i nan$se im (tetu* Naprimjer. di%e se sna,n$j
lin$sti s%$g tr$g$di(njeg djeteta k$je zna (ta h$-e. a dijete zapra%$ sam$ ima narcistiki
ispad. jer j$( ne p$ima da njeg$%a m$- nad s%ijet$m ima granice i da drugi ljudi imaju
drugaije ,elje i p$tre#e* 0ri t$me se lin$st +$rmira tek $d $sme g$dine* Tak$3er.
r$ditelji $ekuju da %rl$ mala djeca d$n$se $dluke >p$nekad znaajne? iak$ djeca j$(
nisu zrela za pr$ces $dlui%anja jer nemaju ni d$%$ljn$ iskust%a ni d$%$ljn$ znanja $
s%im $pcijama k$je m$gu iza#rati i $ p$sljedicama s%$g iz#$ra*
0!@ICIATI 12!@E CEL@E I !6E5I2AN@E NA 7I@ETE
6est$ p$reme-aj k$d r$ditelja da dijete zamijene sa samim s$#$m* 5upuju djetetu $n$
(t$ su $ni u djetinjst%u ,eljeli imati. upisuju dijete na +akultet k$ji su $ni ,eljeli studirati i
sl* !%$ ne rade sam$ r$ditelji neg$ est$ i drugi $drasli iz djetet$%$g $kru,enja*
7!CI2L@A2ATI 7I@ETE 5A! 12!@ 1A1TA2NI 7I!
!%a tak$z%ana sim#i$za je %rl$ ra(iren pat$l$(ki $dn$s u k$jem r$ditelj nema kritiki
$dmak prema djetetu. jer ga smatra s%$jim sasta%nim dijel$m. s%$j$m ruk$m naprimjer*
!%ak%i r$ditelji u%ijek nalaze $pra%danje za p$na(anje s%$g djeteta. kritiku d$,i%lja%aju
ka$ da je upu-ena njima lin$. $#a%ljaju s%e umjest$ djeteta. jer $sje-aju da je t$
prir$dn$. ne nalaze naina da djetet$%$ l$(e p$na(anje sami ispra%e neg$ im tre#a
p$m$- sa strane ka$ (t$ #i tre#ala p$m$- da saniram$ p$%redu na s$pst%en$j ruci* 'at$
est$ p$se,u za #esmislenim prirunicima $ r$diteljst%u. da #i im nek$ drugi ukaza$
p$m$- u rje(a%anju pr$#lema*
I15!I4TA2ATI 7I@ETE 7A :I1M! 1E:I 0!0A2L@ALI 1AM!0!U'7AN@E @E 1M!
2!L@ENI
$ditelji. a j$( e(-e djed$%i i #ake p$gre(nim $dg$jem di,u se#i narcistike sp$menike A
$ni ispunja%aju djeci s%e ,elje da #i kupili njih$%u lju#a% i nakl$n$st z#$g k$je -e se
$sje-ati #$lje. pri t$me ne razmiljaju da p$nekad ine st%ari k$je su na (tetu djeteta*
Nara%n$. kad djed$%i i #ake mal$ razmaze dijete. t$ je prir$dn$ i sas%im razumlji%$. ali
tre#a imati na umu da t$ k$d nekih ljudi prelazi granice i $nem$gu-a%a n$rmaln$
sazrije%anje djeteta*
5!I1TITI 7I@ETE 5A! 2ALUTU 'A 0!T5U1UI2AN@E
0$nekad djed$%i i #ake ukidaju s%a pra%ila p$na(anja djetetu da #i im $n$ uz%ratil$
lju#a%. ali idu tak$ dalek$ da p$dri%aju aut$ritet djetet$%ih r$ditelja i $sje-aju se
nadm$-n$ u $dn$su na njih. (t$ tak$3er nije d$#r$ za raz%$j djeteta
'A:LU7A ! 7@E6I@EM :E'!:A'LU5U
7jeca se ne p$na(aju l$(e namjern$ da #i napak$stila r$diteljima ka$ (t$ $ni nekad
misle. %e- zat$ (t$ su nezrela i j$( u%ijek ne umiju kanalisati agresiju. ljutnju.
raz$arenje***
'A4T! 7I@ETE NE M!CE :ITI 0ATNE
M$dern$ r$diteljst%$ $#ja(njen$ na primjeru uenja tenisa
0r$#lem sa k$ncept$m partnersk$g r$diteljst%a $#in$ $#ja(nja%am na primjeru $dn$sa
mene i m$g instrukt$ra tenisa* T$ je m$mak d$sta mla3i $d mene i iz%an terena ja mu se
$#ra-am sa ti* 5ad sm$ na terenu. $n je m$j instrukt$r. ja sam uenik* 0$(tujem ga.
slu(am njeg$%e instrukcije. radim $n$ (t$ mi $n ka,e #ez pre%(ie pr$piti%anja*
Ispra%ljam s%$je p$teze u skladu sa njeg$%im uputama. tak$ p$pra%ljam p$teze i
napredujem u igranju tenisa* !n i ja nism$ partneri. na( $dn$s je jasn$ hijerarhijski
napr$st$ zat$ jer partnerst%$ ne #i #il$ pr$dukti%n$* !n ne m$,e meni d$ uned$gled
argument$%an$ $#ja(nja%ati (ta da radim. u%a,a%ati m$je p$tre#e i $sje-aje da ja igram
kak$ je meni %$lja i partnerski mi da%ati sl$#$du da igram p$gre(n$* Tak$ ja nikad ne-u
nita nauiti i ne-u napred$%ati* Njeg$% primjer mi tak$3er ne znai mn$g$. jer p$tez
ne-u usa%r(iti gledaju-i njega. neg$ igraju-i sam* Tak$ i r$ditelji ne m$gu %jen$
$#a%ljati st%ari umjest$ s%$ga djeteta. (tititi ga i tet$(iti. neg$ mu m$raju da%ati
uputst%a. ali ga i $hra#riti da igru preuzme u s%$je ruke. $#ja(nja%a slik$%it$ d$kt$r
Michael Winterh$++*
0r$#lemi djece su l$(a k$ncentracija. agresija. p$reme-aji u prehrani**
U s%$j$j knjizi 'a(t$ nam djeca p$staju tirani Michael Winterh$++ t%rdi da je pr$(l$
%rijeme kad su pr$#lematina djeca naje(-e d$lazila iz dis+unkci$nalnih p$r$dica*
7ana(nja pr$#lematina mlade, je. prema njeg$%im t%rdnjama. iz sta#ilnih p$r$dica. sa
pr$sjenim ili iznadpr$sjenim primanjima. mlade, k$ja je tet$(ena i $ k$j$j se mn$g$
%$dil$ rauna* Njeg$%$ d%adeset$g$di(nje iskust%$ i statistiki p$daci k$jima rasp$la,e
s%jed$e $ sljede-im p$reme-ajima k$ji k$d djece i mladih s%e %i(e uzimaju maha;
smanjena ustrajn$st u radu. $sje-aj $dg$%$rn$sti i tan$sti
izrazit$ agresi%n$ p$na(anje
skl$n$st +izik$m i psihik$m nasilju
A l$(ije m$t$rike i jezike sp$s$#n$sti
A sla#ije $pa,anje
A neadek%atn$ p$na(anje u dru(t%u
A l$(e radne na%ike
A sla#a k$ncentracija
A p$reme-aji u prehrani
A zl$up$tre#a dr$ga. cigareta. alk$h$la
A $%isn$st $ k$mpjuterskim igricama