Jezine djelatnosti

Jezine djelatnosti/
aktivnosti/vjetine su:
sluanje, govorenje, itanje ,
pisanje, prevoenje
Sluanje
Sposobnost primanja/receptivna
sposobnost koja omoguuje usvajanje
fonetsko-fonolokoga sustava jezika
Jezini razvoj poinje sa sluanjem
Dijete u govornu praksu ulazi sluajui
Sluanje je prva u nizu jezinih djelatnosti
Kasnije se povezuje s drugim jezinim
djelatnostima, posebno s govorenjem,
itanjem i pisanjem;
Govorni sluh
Govorni sluh preduvjet je jezine djelatnosti sluanja
3 sastavnice govornoga sluha:
fiziki sluh: sposobnost ovjeka da prima i registrira
auditivne poticaje pri komunikaciji;
fonemski sluh: mogunost proizvodnje i razlikovanja
glasova(fonema) odreenoga jezika; nije isti kod svih
govornika , vidljivo pri uenju stranih jezika;
melodijski sluh:sposobnost usvajanja i razlikovanja
melodijsko-ritmikih obiljeja jezika intonacije;
Intonaciju odreuje vie razliitih elemenata:
ritam govora, tempo, intenzitet, naglaavanje,
dizanje i sputanje glasa;
Intonacijska obiljeja jezika i sposobnost
njihova usvajanja vaan su element uenja
materinskoga i drugih jezika.
Neophodno je uvesti vjebe sluanja u
nastavu izraavanja!
Govorenje
Sluanje prethodi govornoj realizaciji
jezika.
Obje se jezine djelatnosti mogu razvijati i
paralelno.
Govor je osnovna jezina djelatnost
uspostavljanja i ostvarivanja jezine
komunikacije.
Preduvjeti: 2 osobe i govorni in;
Sastavnice govorenja:
Govorni in obuhvaa:
sadraj govorenja (o emu se govori),
izraz govorenja(izbor jezinih jedinica pomou
kojih se govor ostvaruje)
znaenje govora (to sadraj znai ili moe
znaiti)
namjeru govornika(zato se govori)
kontekst govora (komunikacijska situacija ili
okruenje u okviru kojih se govor ostvaruje)
Osnovna funkcija govornog ina:
verbalno sporazumijevanje, odnosno
ostvarenje govora kao usmene jezine
djelatnosti izmeu najmanje 2 govornika.
Ima vie kriterija za podjelu govornih
inova(Rosandi,D.,Rosandi,I.):
funkcionalni kriterij uloga govornog ina
kriterij odnosa meu sugovornicima

Oblici govornih inova
Dijaloki govorni oblik (razgovor:
svakodnevni, privatni,poslovni, intervju,
jezine igre; vanjski i unutarnji (sam sa
sobom),
Monoloki govorni oblik (opisivanje,
pripovijedanje, raspravljanje, tumaenje ,
upuivanje;
Poliloki govorni oblik:sudjeluje vie
ljudi.
Govorenje u nastavi izraavanja
U nastavi Hrvatskoga jezika govorenje se
sustavno provodi kroz govorne vjebe.
Tipovi govornih vjebi:
gramatike (fonetsko-fonoloke,
morfoloke, sintaktike),ortoepske ili
pravogovorne (artikulacijske,
akcentuacijske, intonacijske), leksike i
stilsko-kompozicijske vjebe
Pisanje
Pisanje je sloena produktivna jezina
djelatnost koja zahtijeva poznavanje
slovnog sustava i usvajanje gramatiko-
pravopisnih pravila i normi nekoga jezika.
Pisanjem se alju pisane poruke.
Prije pisanja ovjek sluno ili vidno prima
jezini sadraj
Pisanje se temelji na znakovnom
biljeenju (znakovi su slova)
Poetno itanje i pisanje
Povezanost poetnog itanja i pisanja se
temelji na :
razvijanju dviju kljunih vjetina:
vjetini prepoznavanja (grafikih znakova-
slova) te vjetini zamjene (deifriranje glasova
pomou slova i slova pomou glasova).
Pisanje je jezina djelatnost koja se mora uiti.
Govor je ea, laka i bra djelatnost nego
djelatnost pisanja.

3 faze u razvoju ope pismenosti
Prva se odnosi na usvajanje velikih i malih
tiskanih i pisanih te na savladavanje tehnike
pisanja;
Druga na uenje pravopisnih (ortografskih)
pravila i zakonitosti pisanog jezika;
Trea na razvoj stvaralakoga pisanja.
Svrha provoenja djelatnosti pisanja:
Ostvaraj to vie razine pismenosti, to
obuhvaa tehniku i vjetinu pisanja, ali i
stvaralako pisanje.
Pismene vjebe
Grafomotorike vjebe
Vjebe prepisivanja rijei i reenica
Vjebe preoblike i ralambe
Diktati
Pravopisno-gramatike vjebe
Odgovori na pitanja
Dopune reenica
Krai opisi, pripovijedanja
Sastavci
Pismene vjebe su sastavni dio nastave jezinoga
izraavanja.