KOMUNIKOLOGIJA

Što je komunikologija?

 komunikacija se može definirati kao: pružanje informacija razmjena ideja

 komunikologija je znanost koja se bavi istraživanjem komunikacija

Zašto su komunikacije bitne?

• pomažu nam da shvatimo sami sebe

• poboljšavaju percepciju kako nas drugi vide
• objašnjavaju ljudske odnose
• uče nas o kvalitetnijem životu
• pomažu nam ostvariti vlastite ciljeve
• doprinose društvu
• pomažu da uspijemo u poslovnome svijetu
• pomažu da shvatimo različitost ljudi i društva

Proces komunikacija- komunikacijski kanal

Kodiranje i dekodiranje

• proces komunikacije započinje kada izvor odabere riječi, simbole ili slike kako bi
reprezentirale poruku usmjerenu primatelju
• proces dekodiranja započinje kada primatelj izabere riječi, simbole ili slike da shvati poruku

Redoslijed pamćenja poruke

Faktori koji utječu na komunikaciju

• status
• uloga
• kulturološke razlike
• vrsta komunikacijskog kanala
 • duljina poruke
• govor
• buka
• poznati ili nepoznati primatelj
• predrasudi
• jasnoća poruke

Oblici komunikacije

• oralna komunikacija
• pisana komunikacija
• tjelesna komunikacija
• modalna komunikacija

Vrste komunikacije

• verbalna komunikacija (oralna i pisana)

• neverbalna komunikacija

Slušanje

• slušanje je jedno od najvažnijih komunikacijskih komponenti

• najviše se koristimo sluhom
• kao i sve vještine, i slušanje zahtjeva vježbu

Slušanje-definicija

• slušanje je proces primanja, dekodiranja i pošiljanja poruke bilo verbalno ili neverbalno.
(international reading association)
• slušanje je aktivni proces kojizahtjeva pažnju!
• prva komunikacijska vještina koju naučimo je slusanje

Proces slušanja

• proces slušanja se sastoji od :

o analize zvuka
o razvrstavanja zvukova u poznate okvire
o interpretaciju tih okvira
o dekodiranja
o razumijevanja poruke
• slušanje- senzorska percepcija zvuka
• dekodiranje- odreðeno filtriranje poruke (zainteresiranost, dosada…)
• shvaćanje
• sjećanje- prisjećanje- poruka je spremljena u našoj memoriji
• odgovaranje

Problemi u komunikaciji

• problemi u komunikaciji nastaju radilošeg dekodiranja ili preskakanja dijela procesa Slušanja

Zašto je bitno slušati

• ne postoji kvalitetna komunikacija bez aktivnog slušanja

• ako primatelj poruke aktivno sluša pošitalje ce imati kvalitetniju poruku
 • dobar aktivni slušač će dekodirati i nerazumljivu poruku
• prilikom aktivnog slušanja lakše je detektirati predrasude i mišljenja
• slušanje ne znači nužno da smo čuli poruku
o slušati NIJE ISTO KAO I čuti
• čuti nešto je prvi stadij slušanja
• čuti nešto znaći da je nase uho ulovilo neke zvučne valove koje onda prenosi u naš mozak.
• slušanje je aktivni komunikacijski proces

Zablude

• čuti nešto i slušati je isto

• slušanje se popravlja što smo stariji
• što bolje čitam to bolje slušam
• pametniljudi bolje slušaju
• teško je savladati vještinu slušanja

Zašto slušamo?

• da učimo
• da bolje razumijemo
• da dajemo savijete
• da razbijemo dosadu

Vrste aktivnog slušanja

• diskriminativno slušanje- razlikovanje zvukova, jezika…

• slušanje sa razumijevanjem- dodavanje značenja, promatranje i neverbalne komunikacije
tijekom oralne komunikacije
• procjenjivačko slušanje- procjenjivanje i analiza poruke
• slušanje radi ugode- npr. Slušanje glazbe
• pažljivo slušanje- davanje pažnje izgovorenim riječima
• lažno slušanje- čuti ali ne slušati
• selektivno slušanje- odabir odreðenog dijela poruke, ostalo se ignorira
• intuitivno slušanje- slušanje uz korištenje intuicije. Znači isključiti ostale šumeove ili druge
razgovore koji traju istovremeno.
• slušanje uz empatiju- (npr. Psihijatar i pacijent)- emotivna podrška pošiljatelju poruke;
pokušaj skvaćanja što pošiljatelj poruke osijeća.

Barijere u slušanju

• fizičke barijere (npr. Staklo, buka, neugodna situacija…)

• ljudske barijere :
o fiziološke
o psihološke

Fiziološke barijere

• loše zdravlje/bolest- temperatura, bol…

• invaliditet- govor, sluh…
• pomanjkanje koncentracije-ljudski um može shvatiti 500 riječi u minuti. Govornik u prosijeku
izgovori 150 riječi u minuti. Ljudski um ima vremena da mu pažnja odluta.

Psihološke barijere
 • nesigurnost/nevjera- u govornikove sposobnosti
• anksioznost- vlastita “prtljaga” smeta u slušanju
• osobni stav/bahatost
• nestrpljivost
• emocionalna blokada- vlastita percepcija neke ideje nas sprječava da slušamo ili slušamo
djelomično jer imamo “sliku” poruke od prije u glavi.

Kako biti aktivni slušač?

• usmjerite pažnju na osobu koja govori/ komunicira

• budite fokusirani na poruku
• dozvolite da govornik završi prije nego pošaljete povratnu poruku.
• dozvolite si da poslušate do kraja
• probajte otkriti ono najbitnije u poruci
• postavljajte pitanja ako nešto nije jasno
• obavezno pošaljite povratnu informaciju (komentar, pitanje, observaciju…)

Komunikacijski stilovi

• na naš dominantniji prirodni komunikacijski stil utječu i naše osobine ličnosti, (ne)bliska
okolina i situacija u kojoj se nalazimo. Također, skloni smo izvježbati određeni komunikacijski
stil koji ćemo primjenjivati u situacijama za koje smo procijenili da taj stil najbolje prolazi

Asertivni komunikacijski stil

Karakteristike asertivnog stila:

• postizanje ciljeva bez povreðivanja drugih

• jasno izražavanje stavova
• preuzimanje odgovornost za vlastite postupke i riječi

Neverbalni znakovi:

• glas – umjerena brzina i glasnoća

• položaj – otvoren položaj ruku/dlanova, uspravno držanje, poštivanje privatnog prostora
sugovornika
• izraz lica – umjeren kontakt očima
Kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:

• cijene tu osobu i poštuju njeno mišljenje i tražit će ga i u budućnosti

• osjećaju se uvaženo i poštovano

Agresivni komunikacijski stil

Karakteristike agresivnog stila:

• naglo i neprijateljsko ponašanje

• žele postići ciljeve na račun drugih
• neuvažavanje sugovornika
• eksplozivni su i nepredvidivi

neverbalni znakovi:

• glas – ubrzan govor, glasno pričaju

• položaj – u iskoraku, nagnuti prema sugovorniku “osjećaj superiornosti”
• gestikulacije – veliki zamah rukama, upiranje prstom, brzi i oštri pokreti rukama, stiskanje
šake

kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:

• povlače se ili se zauzimaju za sebe

• poniženo, ljutito i nesigurno
• nemaju povjerenja

Pasivni komunikacijski stil

Karakteristike pasivnog stila:

• često se ispričavaju, opravdavaju (osjećaju se kao da nameću svoje mišljenje kada traže ono
što zapravo žele)
• izbjegavaju bilo kakav sukob ili raspravu
• s teškoćom preuzimaju odgovornost i ne izražavaju vlastite stavove
• umanjuju vlastiti uspjeh

Neverbalni znakovi:

• glas – tih, drhtav glas ili kratke rečenice, suzdržanost

• izraz lica: izbjegavaju kontakt očima
• gestikulacije, položaj tijela: trljanje dlanova, spuštena ramena, dodirivanje lica

Kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:

• ako nemaju iskrene namjere, znaju iskoristiti ovakve osobe

• mnogi se prestanu truditi pomoći osobi da se zauzme za sebe jer često nailaze na njihov otpor

Pasivno-agresivni komunikacijski stil

Karakteristike pasivno-agresivnog stila:

• indirektno agresivne
 • sarkastične i cinične
• nepouzdane
• govore drugima iza leđa

Neverbalni znakovi:

• glas – pretjerano i lažno umiljat, podsmjehuju se

• prostorna pozicija – često previše bliski, ulaze u prostor druge osobe jer imaju cilj svidjeti se i
dobiti korisne informacije za sebe
• mogu biti i distancirane imati kiseli osmijeh i izbjegavati kontakt očima

Kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:

• zbunjeno
• nepovjerljivo, nelagodno

Govor

• na oralnu komunikaciju utječu :

o ton
o jasnoća govora
o brzina govora
o volumen

Prednosti i mane oralne komunikacije

PREDNOSTI:

• poruka se brzo prenosi

• brza povratna informacija
• govor tijela pomaže

MANE:

• brzina povratne informacije

• brzina dekodiranja poruke

Razine komunikacije

unutarnja/intrapersonalna komunikacija :

• komunikacija koja se odvija u našoj glavi (što ću obući? Sto mislim o ovome?)

interpersonalna komunikacija:

• odvija se između dvije osobe

• može se odvijati i između više osoba ako nije formalna

komunikacija unutar manje grupe:

• formalna ili neformalna

• unutar tima
• grupna interakcija

jedan naspram grupa:

 • profesori i studenti
• motivacijski govornici

masovna komunikacija:

• elektronička ili pisana komunikacija namijenjena masama

• kanali poruka su film, televizija, radio, blogovi, novine, portali, časopisi…

Barijere u komunikaciji

• fizička barijera
• percepcijska barijera
• emocionalna barijera
• kulturološka barijera
• jezična barijera
• spolna barijera
• unutarnja/intrapersonalna barijera

Kako prijeći barijere?

• fokusirati se na primaoca poruke

• koristiti više tehnika komuniciranja
• slanje jasne poruke
• vješto izlaganje poruke
• biti svjesan svog trenutnog stanja (emotivnog, vještina…)
• dozvoljavanje povratne informacije

Uspješna komunikacija

• biti kratak
• pristojan
• korištenje osobnih zamjenica
• interesantan
• biti pozitivan
• paziti na izgovor
• paziti na neverbalnu komunikaciju

Pisana komunikacija

• uključuje pisane riječi, grafove, dijagrame, slike…

• mogu biti u obliku eseja, seminara, poruka, pisama…
• prenose se kanalima: interneta(email, društvene mreže…), faxa…
• najstariji zabilježeni oblik komunikacije

Povijest pisanja

znanstvenici dijele povijest pisanja u tri kategorije koje nazivaju “informacijsko komunikacijska
revolucija” :

• prvi korak – slike na zidovima pećina

• drugi korak- pisanje na papirusu, papiru, glini
• treći korak- transfer informacija kroz elektroničke kanale

Razlike između oralne i pisane komunikacije

 • statično vs. dinamično
• preciznost
• brzina i promišljenost
• privlačnost poruke
• povratna informacija
• čitanje neverbalne komunikacije
• mogućnost ispravka
• mogućnost povlačenja poruke

Što je važno kada pišete?

• poznajte svoju publiku

• neka poruka bude jednostavna
• neka poruka ne bude duga
• ako se radi o velikom tekstu , obavezno je napisati sažetak na početku i zaključak na kraju
• statističke informacije trebaju biti prezentirane na razumljiv način

Prednosti pisane komunikacije

• trajna je
• mogućnost spremanja informacija na dulji period
• lakoća distribucije
• svi primatelji dobivaju istu poruku

Nedostaci pisane komunikacije

• skupa je
• spora povratna poruka
• oduzima dosta vremena
• prikuplja se previše papira ili npr. E-mailova
• prilikom korištenja pisane komunikacije bitno je :
• fokusirati se na format
• bitno je dobro strukturirati poruku
• tekst se treba jednostavno čitati, biti povezan i “tečan” te biti potkrijepljen istinskim
emocijama.

Stilovi pisanja

postoje tri komunikacijska stila pisanja:

• kolokvijalan
• formalan
• opušten

kolokvijalan stil pisanja:

• neformalan, konverzacijski stil pisanja.

• često se koristi slengom, dialektom a može sadžavati i psovke

formalan stil pisanja:

• poslovno jedini prihvatljivi oblik pisanja.

 • obično je sofisticiraniji, ima pravilnu gramatiku, može biti dulji, fokusira se na specifičnu temu.

opušteni stil pisanja:

• prilikom “opuštenog” pisanja koriste se svakodnevne riječi, izrazi koji se koriste u krugu
obitelji.

3 elementa pisane poruke

Postoje tri glavna elementa u pisanoj komunikaciji

• struktura (način na koji je prezentirana pisana poruka)

• stil(način na koji je pisana poruka)
• sadržaj (o čemu se radi u poruci)

Predrasude u komunikaciji

• predrasude su unaprijed stvorena vjerovanja, mišljenja ili osude naspram osoba, situacija ili
predmeta.
• predrasude su najčešće usmjerene spram ljudi drugačije rase, socijalnog statusa, spola,
etnološkog porijekla, godina ili vjere.

Diskriminacija i stereotipi

• predrasude i stereotipi mogu dovesti do diskriminacije.

• stereotipi: općenito mišljenje o nečemu , ne treba biti negativno.
• stereotipna vjerovanja su ona koja su široko prihvaćena i koja imaju tendenciju da pretjerano
simplificiraju ili iskrive činjenice
• diskriminacija: negativno ponašanje spram osoba ili situacija

Diskriminacija

djelovanje po predrasudi:

• rasizam- diskriminacija naspram rasa

• sexizam- diskriminacija naspram spola
• ageizam- diskriminacija naspram odreðene starosne skupine

Vrste predrasuda

Spoznajne predrasude :

• Odnosi se na poruke koje ljudi smatraju istinitima.

Afektivne predrasude:

• Odnose se na poruke koje ljudi vole ili ne vole.

Konativne predrasude:

• Odnose se na ponašanje ljudi.

“stara” diskriminacija:

• otvoreno pokazivanje diskriminacije

• govori mržnje
• stvaranje osjećaja koji s vremenom postaju stvarni

“moderna” diskriminacija:

• mišljenje da diskriminacija ne postoji

• prikriveni osjećaji
• često bez javnih djelovanja

Da li predrasude nestaju?

• predrasude su postale prikrivenije

• opće mišljenje se mijenja
• više informacija i samostalnog stvaranja osjećaja
• predrasude i diskrimanacija postaju suptilni
• većina naših stavova dolazi ”od doma”
• roditelji imaju važnu ulogu
• socijalni status
• prijatelji

Djeca i predrasude

• djeca od treće godine života postavljaju razna pitanja svojim roditeljima, ostalim članovima
obitelji i odgojiteljima. Ukoliko su odgovori na ta pitanja odraz predrasuda, dijete će veću
predškolskoj dobi prihvatiti te stavove pune stereotipa i predrasuda. istraživanja su pokazala
da djeca promatraju svoje roditelje kao modele i žele biti što sličniji njima - djevojčice
majkama, dječaci očevima. Promatrajući svoje modele, djeca su izložena stereotipima. Kada
se dijete izloži stereotipima, može doći do ponašanja u skladu s predrasudama.
• predrasude kod djece je teško mijenjati jer su one duboko ukorijenjene u svijesti djece, ali
ipak postoje neki postupci koji mogu pomoći. Stručnjaci sugeriraju širenje obrazovanja,
demokratski odgoj, donošenje zakonskih propisa, promjenu percepcije, odgoj tolerancije i
drugo.
• npr: dječacima se daju autići i palice, djevojčicama lutke. Djevojčice se pohvaljuje jer su slatke
i poslušne, dječake kad se učlane u sportski klub. Dječaci se kažnjavaju zbog plakanja,
djevojčice se tješi. Tako tijekom vremena, djeca uče klase ponašanja koje se smatraju
odgovarajućima za njihov spol

Utjecaj bajki na predrasude

• jednodimenzionalno tumačenje muških i ženskih likova

• od djevojčice očekuje (princeze) da bude lijepa, kako bi s vremenom našla primjerenog,
dobrostojećeg muža (princa)
• „problem nije u tome što nas djeca uvijek ne slušaju. Problem je u tome što nas uvijek
gledaju.“ Robert Fulghum.
Neverbalna komunikacija

• neverbalna komunikacija je komunikacija bez riječi

• dr. Albert mehrabian je proveo brojna istraživanja o neverbalnoj komunikaciji sa djecom , te
su ta istraživanja pokazala da djeca vrtičke dobi dekodiraju poruke čak 95% neverbalnim
oblikom

Neverbalna komunikacija obuhvaća

• mimika lica
• geste
• držanje
• pogled
• dodir
• osobni prostor
• miris
• odijeća/izgled
• upotreba vremena
• zvučni simboli- mrmljanje, kašljanje…
• lokomotorni- hod…

Izvori neverbalne komunikacije

• biološki neverbalniznakovi- nenamjerna komunikacija

• socijalniznakovi- geste, držanje tijela, statičkiznakovi, norme ponašanja- namjerna
komunikacija

Oblici neverbalne komunikacije

• paralingvistički neverbalni oblici

• ekstralingvistički neverbalni oblici

Paralingvistički komunikacijski oblik

• paraligvistički oblici neverbalne komunikacije su svi elementi vokalizacije koji nisu uključeni u
fonološki opis govora.
• prate verbalnu komunikaciju
• odnose se na : melodiju, ritam , ton, intenzitet, pauzu, šutnju, intonaciju
• odnose se i na sve popratne zvukove koje nisu riječi kao na primjer : smjeh, štucanje, gutanje,
šapat…

Ekstralingvistički neverbalni oblici

• “jezik tijela”, “govor tijela”, ”tjelesni signali”

• velika skupina znakova koja se dijeli na dinamične i statičke znakove
• dinamički znakovi:
o pokret mišića raznih dijelova tijela
o pokretanje cijelog tijela
• statični znakovi:
o fizička blizina
o raspored prostora
o teritorijalno ponašanje
Fizička blizina/udaljenost

• Edward Hall kategorizira 4 kategorije udaljenosti:

o intimna -15-45cm
o osobna- 45-120cm
o socijalna-1,2m-3,5m
o javni prostor- udaljenost veća od 3,5m

Ostale kategorije Ekstralingvističkih znakova

• tjelesni dodir (rukovanje, tapšanje…)

• izgled (način odjevanja…)
• miris
• mimika

UMIJEĆE SLUŠANJA

aktivno slušanje

Imamo 2 uha I jedna usta, da bi mogli slušati duplo više nego govoriti

L = Look interested

I = Involve yourself by responding

S = Stay on target

T = Test your understanding

E = Evaluate the message

N = Neutralize your feelings

• Slušanje je jedno od najvažnijih komunikacijskih komponenti

• Najviše se koristimo sluhom
• Kao I sve vještine, I slušanje zahtjeva vježbu

Slušanje-definicija

• Slušanje je proces primanja, dekodiranja I pošiljanja poruke bilo verbalno ili neverbalno.
(International Reading Association)
• Slušanje je aktivni proces koji zahtjeva pažnju!

Proces slušanja

Proces slušanja se sastoji od :

• Analize zvuka
• Razvrstavanja zvukova u poznate okvire
• Interpretaciju tih okvira
• Dekodiranja
• Razumijevanja poruke

Problemi u komunikaciji
 • Problemi u komunikaciji nastaju radi lošeg dekodiranja ili preskakanja dijela procesa slušanja

Slušanje je prvo

Slušanje ne znači nužno da smo čuli poruku

Prva komunikacijska vještina koju naučimo je slusanje

1. SLUŠANJE
2. PRIČANJE
3. ČITANJE
4. PISANJE

Slušanje

• Čuti nešto je prvi stadij slušanja

• Čuti nešto znaći da je nase uho ulovilo neke zvučne valove koje onda prenosi u naš mozak.
• Slušanje je aktivni komunikacijski proces

Zablude

• Čuti nešto I slušati je isto

• Slušanje se popravlja što smo stariji
• Što bolje čitam to bolje slušam
• Pametni ljudi bolje slušaju
• Teško je savladati vještinu slušanja

Zašto slušamo?

• Da učimo
• Da bolje razumijemo
• Da dajemo savijete
• Da razbijemo dosadu
• Temeljem istraživanja je dokazano da dnevno :
o 32,7% vremena provedemo slušajući
o 25,8% pričajući
o 22,6% pišući

Zašto je bitno slušati

• Ne postoji kvalitetna komunikacija bez aktivnog slušanja

• Ako primatelj poruke aktivno sluša pošitalje ce imati kvalitetniju poruku
• Dobar aktivni slušač će dekodirati I nerazumljivu poruku
• Prilikom aktivnog slušanja lakše je detektirati predrasude I mišljenja

Procesi aktivnog slušanja

• Slušanje
• Dekodiranje
• Shvaćanje
• Prisjećanje
• Odgovaranje
• Slušanje- senzorska percepcija zvuka
• Dekodiranje- određeno filtriranje poruke (zainteresiranost, dosada…)
 • Shvaćanje
• Sjećanje- prisjećanje- poruka je spremljena u našoj memoriji
• Odgovaranje

Vrste aktivnog slušanja

• Diskriminativno slušanje- razlikovanje zvukova, jezika…

• Slušanje sa razumijevanjem- dodavanje značenja,promatranje i neverbalne komunikacije
tijekom oralne komunikacije
• Procjenjivačko slušanje- procjenjivanje i analiza poruke
• Slušanje radi ugode- npr. slušanje glazbe
• Pažljivo slušanje- Davanje pažnje izgovorenim riječima
• Lažno slušanje- čuti ali ne slušati
• Selektivno slušanje- odabir određenog dijela poruke, ostalo se ignorira
• Intuitivno slušanje- slušanje uz korištenje intuicije. Znači isključiti ostale šumove ili druge
razgovore koji traju istovremeno.
• Slušanje uz empatiju- (npr. Psihijatar I pacijent)- emotivna podrška
• pošiljatelju poruke; pokušaj skvaćanja što pošiljatelj poruke osijeća.
• U prosijeku studenti provedu:
o 53% vremena slušajući
o 14% vremena pišući
o 16% vremena pričajući
o 17% vremena čitajući

Barijere u slušanju

• Fizičke barijere (npr. staklo, buka, neugodna situacija…)

• Ljudske barijere :
o Fiziološke
o Psihološke

Fiziološke barijere

• Loše zdravlje/bolest- temperatura, bol…

• Invaliditet- govor, sluh…
• Pomanjkanje koncentracije- ljudski um može shvatiti 500 riječi u minuti. Govornik u prosijeku
izgovori 150 riječi u minuti. Ljudski um ima vremena da mu pažnja odluta.

Psihološke barijere

• Nesigurnost/nevjera- u govornikove sposobnosti

• Anksioznost- vlastita “prtljaga” smeta u slušanju
• Osobni stav/bahatost
• Nestrpljivost
• Emocionalna blokada- vlastita percepcija neke ideje nas sprječava da slušamo ili slušamo
djelomično jer imamo “sliku” poruke od prije u glavi.

Kako biti aktivni slušač

• Usmjerite pažnju na osobu koja govori/ komunicira

• Budite fokusirani na poruku
• Dozvolite da govornik završi prije nego pošaljete povratnu poruku.
 • Dozvolite si da poslušate do kraja
• Probajte otkriti ono najbitnije u poruci
• Postavljajte pitanja ako nešto nije jasno
• Obavezno pošaljite povratnu informaciju (komentar, pitanje, observaciju…)

Gledajte govornika u oči

Budite pažljivi ali opušteni

Probajte si predočiti što govornik govori

Ne prekidajte

Pričekajte da govornik napravi pauzu da bi postavili pitanja

Pitajte pitanja koja će vam pojasniti nejasnoće

Obratite pozornost na “neizgovoreno”- na neverbalnu komunikaciju

Interpretacija

• Postavljajte pitanja koja vam omogućavaju saznavanje više detalja.

• Ne postavljajte pitanja koja samo potvrđuju vaše mišljenje.
• Ne donosite zaključke prije nego govornik završi izlaganje.
• Obratite pažnju na izbor riječi.
• Neka se pitanja odnose samo na temu.
• Pratite da li neverbalna komunikacija odgovara verbalnoj komunikaciji.
• Održavajte konverzaciju, ne monolog.
• Parafrazirajte što je rečeno I potvrdite točnost.
• Probajte odvojiti mišljenja od činjenica.

Interpretacija

• Identificirajte glavnu temu.

Odgovor

• Budite iskreni.
• Postavite pod pitanja.
• Pokažite empatiju
• Demonstrirajte govor tijela
• Tražite odgovor na vaše pitanje ili komentar

PISANA KOMUNIKACIJA

• Uključuje pisane riječi, grafove, dijagrame, slike…

• Mogu biti u obliku eseja, seminara, poruka, pisama…
• Prenose se kanalima: interneta(email, društvene mreže…), faxa

Razlike između oralne I pisane komunikacije

• Statično vs. dinamično

• Preciznost
• Brzina I promišljenost
 • Privlačnost poruke
• Povratna informacija
• Čitanje neverbalne komunikacije
• Mogućnost ispravka
• Mogućnost povlačenja poruke

Što je važno kada pišete?

• Poznajte svoju publiku

• Neka poruka bude jednostavna
• Neka poruka ne bude duga
• Ako se radi o velikom tekstu , obavezno je napisati sažetak na početku I zaključak na kraju
• Statističke informacije trebaju biti prezentirane na razumljiv način

Pisana komunikacija

• Jedan od najstarijih oblika komunikacije

Povijest pisanja

• Znanstvenici dijele povijest pisanja u tri kategorije koje nazivaju “Informacijsko

komunikacijska revolucija” :
o Prvi korak – slike na zidovima pećina
o Drugi korak- pisanje na papirusu, papiru, glini
o Treći korak- transfer informacija kroz elektroničke kanale

Prednosti pisane komunikacije

• Trajna je
• Mogućnost spremanja informacija na dulji period
• Lakoća distribucije
• Svi primatelji dobivaju istu poruku

Nedostaci pisane komunikacije

• Skupa je
• Spora povratna poruka
• Oduzima dosta vremena
• Prikuplja se previše papira ili npr. E-mailova
• Prilikom korištenja pisane komunikacije bitno je :
• Fokusirati se na format
• Bitno je dobro strukturirati poruku
• Tekst se treba jednostavno čitati, biti povezan I “tečan” te biti potkrijepljen istinskim
emocijama.
o Ako se pošiljatelj poruke ne “osijeti” tekst će biti dosadan te stoga može dovesti do
pogreške u shvaćanju poruke.

Smjernice prilikom pisanja

• Tekst treba biti prilagođen publici I poruci

• Ne koristiti skračenice I sleng
• Gramatika je bitna.
• Treba biti kreativno
 • Treba izbjegavati previše stručnih riječi
• Pisanje se treba prilagoditi mediju kroz koji se odašilje

Stilovi pisanja

• Postoje tri komunikacijska stila pisanja:

o Kolokvijalan
o Formalan
o Opušten

Kolokvijalan stil pisanja

• Neformalan, konverzacijski stil pisanja.

• Često se koristi slengom, dialektom a može sadžavati I psovke

Formalan stil pisanja

• Poslovno jedini prihvatljivi oblik pisanja.

• Obično je sofisticiraniji, ima pravilnu gramatiku, može biti dulji, fokusira se na specifičnu
temu.

Opušteni stil pisanja

• Prilikom “opuštenog” pisanja koriste se svakodnevne riječi, izrazi koji se koriste u krugu
obitelji.

Stil pisanja ovisi o primateljima poruke te da li se odnosi na internu ili eksternu komunikaciju

Proces pisanja u tri koraka

Postoje tri glavna elementa u pisanoj komunikaciji

• Struktura (način na koji je prezentirana pisana poruka)

• Stil (način na koji je pisana poruka)
• Sadržaj (o čemu se radi u poruci)
 PREDRASUDE

DEFINICIJE

- Predrasude su unaprijed stvorena vjerovanja, mišljenja ili osude naspram osoba, situacija ili
predmeta.
- Predrasude su najčešće usmjerene spram ljudi drugačije rase, socijalnog statusa, spola,
etnološkog porijekla, godina ili vjere..
- Predrasude također znači vjerovanje bez znanja činjenica i dokaza
- Sociolozi su objasnili predrasude kao adaptabilno ponašanje, koje nam pomaže da preživimo
kada nemamo dovoljno informacija o određenoj situaciji.

DISKRIMINACIJA I STEREOTIPI

- Predrasude i stereotipi mogu dovesti do diskriminacije.

- Stereotipi: općenito mišljenje o nečemu , ne treba biti negativno.
- Diskriminacija: negativno ponašanje spram osoba ili situacija

DISKRIMINACIJA

- Rasizam- diskriminacija naspram rasa

- Sexizam- diskriminacija naspram spola
- Ageizam- diskriminacija naspram određene starosne skupine

VRSTE PREDRASUDA

- Spoznajne predrasude :

odnosi se na poruke koje ljudi smatraju istinitima.

- Afektivne predrasude:

odnose se na poruke koje ljudi vole ili ne vole.

- Konativne predrasude:

odnose se na ponašanje ljudi.

- Da li se moramo slagati sa predrasudom da bi utjecao na našukomunikaciju?

- Stereotipe automatski prihvaćamo
- Društvo kojim smo okruženi utječe na naše prihvaćanje stereotipa

“Stara” diskriminacija:

- Otvoreno pokazivanje diskriminacije

- Govori mržnje
- Stvaranje osjećaja koji s vremenom postaju stvarni

“Moderna” diskriminacija:

- Mišljenje da diskriminacija ne postoji

- Prikriveni osjećaji
- Često bez javnih djelovanja

DA LI PREDRASUDE NESTAJU?
 - Predrasude su postale prikrivenije
- Opće mišljenje se mijenja
- Više informacija I samostalnog stvaranja osjećaja
- Predrasude I diskrimanacija postaju suptilni
- Većina naših stavova dolazi ”od doma”
- Roditelji imaju važnu ulogu
- Socijalni status
- Prijatelji

SOCIJALNA KATEGORIZACIJA

- ”svi su oni isti”

- Davanje zajedničkih karakteristika grupama koje nisu “naša”
- Mišljenje da su članovi “naše” grupe različiti
- Mi protiv njih
- Studije pokazuju da se ovakva mišljenja formiraju u ranom djetinjstvu
- Često radi nepoznavanja i/ili neznanja
- Položaj u grupi često dovodi do stvaranja mišljenja prema ljudima van grupe.
- Ako se osjećamo ugroženo od nekog van naše grupe često stvaramo negativne osjećaje.

KOJE EMOCIJE STVARAJU PREDRASUDE

- Dobre I loše:
- Dobre- manjak pažnje
- Loše- višak pažnje

KOJE SU POSLJEDICE STEREOTIPA?

- Utjecaj na našu percepciju drugih

- Utjecaj na naše ponašanje
- Utjecaj na ponašanje cijele grupe
- Kako će se dijete ponašati ako mu se svakodnevno govori da je najljepše?
 - Kako će se dijete ponašati ako ga se često opominje?

KAKO SE BORITI PROTIV STEREOTIPA I PREDRASUDA?

- Postoje četiri tehnike.

- Uspostaviti kontakt sa osobom/grupom koja je drukčija
- Ujednačen kontakt sa više različitih grupa
- Učenje/škola
- motivacija
- Gordon Allpot predlaže četiri koraka:
- Ujednačen satus spram grupa
- Suradnja unutar grupe
- Zajednički ciljevi svih grupa
- Pomoć roditelja

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Što je neverbalna komunikacija?

- Komunikacija bez riječi

- Dr. Albert Mehrabian je proveo brojna istraživanja o neverbalnoj komunikaciji sa djecom , te

su ta istraživanja pokazala da djeca vrtičke dobi dekodiraju poruke čak 95% neverbalnim
oblikom
- Neverbalna komunikacija je najmoćniji oblik komunikacije
- Upotpunjuje značenje govora
- Otkriva emocije, predrasude, stereotipe, skrivena značenja kod pošiljatelja I primatelja
poruke
- Često nemamo kontrolu nad tom vrstom komunikacije.
- Podsvjesno ”čitamo” neverbalnu komunikaciju
- Većinom je univerzalna, ali kulturološki I spolno postoje neke razlike

Povijest istraživanja neverbalne komunikacije

- Počinje relativno kasno

- U 20. st. znanstvenici počinju aktivno istraživati pokrete tijela u svrhu komuniciranja
- Autori u staroj Grčkoj I Rimu pišu o nekim aspektima današnje neverbalne komunikacije
(Kvintijanovo djelo Institutio Oratorija)
- Najutjecajnije djelo prije 20. st. je Darvinovo djelo iz 1872.god. “Izražavanje emocija kod
čovijeka i životinja”

Izvori neverbalne komunikacije

- Biološki neverbalni znakovi

- Socijalni znakovi- geste, držanje tijela, statički znakovi, norme ponašanja

Funkcija neverbalne komunikacije

4 osnovne funkcije:

1. Izražavanje emocija
2. Izražavanje odnosa
3. Predstavljanje sebe
4. Pratnja verbalne komunikacije (npr. Povratne informcije)

Dodatne funkcije neverbalne komunikacije

– Naglašavanje verbalne poruke

– Izražavanje stava prema pošiljatelju ili primatelju
– Zamjena za verbalnu poruku
– Ponavljanje verbalne poruke
– Regulacija verbalne poruke
– Suprotstavljanje verbalnoj poruci

Različite karakteristike verbalne i neverbalne komunikacije

Verbalna komunikacija Neverbalna komunikacija

SLOŽENOST Jedna dimenzija Više dimenzija

PROTOK Povremena Kontinuirano

JASNOĆA Lakša interpretacija Teža interpretacija

UTJECAJ – (verbalna ) Ima manje utjecaja kada su verbalne I neverbalne poruke oprečne

(neverbalna) Ima više utjecaja kada su verbalne I neverbalne poruke oprečne

INTENCIONALNOST Većinom namjerna Većinom nenamjerna

Oblici neverbalne komunikacije

- Paralingvistički neverbalni oblici

- Ekstralingvistički neverbalni oblici

- Paraligvistički oblici neverbalne komunikacije su svi elementi vokalizacije koji nisu uključeni u
fonološki opis govora.

PARALINGVISTIČKI NEVERBALNI OBLICI

- Prate verbalnu komunikaciju

- Odnose se na : melodiju, ritam , ton, intenzitet, pauzu, šutnju, intonaciju
- Odnose se I na sve popratne zvukove koje nisu riječi kao na primjer : smjeh, štucanje, gutanje,
šapat…

EKSTRALINGVISTIČKI NEVERBALNI OBLICI

- “jezik tijela”, “govor tijela”, ”tjelesni signali”

- Velika skupina znakova koja se dijeli na dinamične I statičke znakove

Dinamički znakovi
 - Pokret mišića raznih dijelova tijela
- Pokretanje cijelog tijela

Dinamički znakovi

- Pokreti lica (mimika lica)

- Pokreti dijelova tijela
- Držanje tijela u cjelini
- Geste

Statični znakovi

- Fizička blizina
- Raspored prostora
- Teritorijalno ponašanje

Fizička blizina/udaljenost

- Edward Hall kategorizira 4 kategorije udaljenosti:

- Intimna -15-45cm
- Osobna- 45-120cm
- Socijalna- 1,2m-3,5m
- Javni prostor- udaljenost veća od 3,5m

Ostale kategorije ekstralingvističkih znakova

– Tjelesni dodir (rukovanje, tapšanje…)

– Izgled (način odjevanja…)
– Miris

Vrste neverbalne komunikacije

– Namjerna komunikacija- pokazivanje prstom, pljesak…

– Nenamjerna komunikacija- crvenilo u licu

Neverbalna komunikacija obuhvaća:

– Mimika lica
– Geste
– Držanje
– Pogled
– Dodir
– Osobni prostor
– Miris
– Odijeća/izgled
– Upotreba vremena
– Zvučni simboli- mrmljanje, kašljanje…
– Lokomotorni- hod…

Mimika

– Mimika lica je univerzalna

– Teško za uočiti
– Traje 0.4 sec
Držanje

– Način na koji se držimo, hodamo, sjedimo može puno reći o nama.

– Npr. Ako ruke držimo prekrižene na prsima to govori da smo zatvoreni, ljuti, da držimo
distancu.

Geste

- Geste uključuju pokrete licem, rukama , glavom ili drugim djelovima tijela

Pozitivne geste

- Otvoreni dlanovi
- Potvrda očima
- Osmijeh
- Čvrsti stisak ruke

NEVERBALNO PONAŠANJE INTERPRETACIJA

Čvrst odlučan hod samopouzdanje

Držanje ruke na bokovima Spremnost, agresija

Drmanje nogom prilikom sjedenja Dosada, trema

Sjedenje, razdvojene noge opušteno

Ruke prekrižene na prsima Nepovjerenje, zatvoreno

Hodanje s rukama u džepu, pognuta ramena Manjak samopouzdanja,

Ruka na obrazu Procjenjivanje, razmisljanje

Dodirivanje nosa ili trljanje nosa Nepovjerenje, odbijanje, laganje

Trljanje očiju Dvojba, nepovjerenje

Stisnuti dlanovi iza leđa Ljutnja, frustracija, isčekivanje

Glava naslonjena na ruke, pogled prema podu dosada

Trljanje ruku Nestrpljivost, isčekivanje

Multimodalna komunikacija

Što je multimodalna komunikacija?

- Sve tehnike komuniciranja

- Spoj više tehnika komuniciranja
- Pošiljanje odnosno primanje poruka iz više modaliteta istovremeno.

Što nije multimodalna komunikacija?

- Odabir samo jednog oblika komunikacije

- Komunikacija= dijeljenje poruka
 - Modalno= način
- Multimodalno=slanje poruke na nekoliko načina

Modaliteti percepcije

- Vizualno- geste, mimika…

- Auditorijalno-glas, ton, govor…
- Taktilno- dodir
- Olfaktrno- miris
- Gustatorno- okus

Zašto je multimodalnost bitna?

- Budućnost čitanja I pisanja je povezana sa napretkom digitalne tehnologije

Mediji multimodalne komunikacije

- Kompjuter – internet, programi, igrice…

- Teksovi na papiru - knjige, stripovi, novine…
- Zvučni i vizualni mediji – film, televizija, CD, radio…