1.

KO JE POSTAVIO TEORETSKE OSNOVE NESTACIONARNOG STRUJANJA U RAVNI

PODZEMNE VODE?
2.
KAKO GLASI PARCIJALNA DIFERENCIJALNA JEDNAINA NESTACIONARNOG
STRUJANJA U RAVNI
3.
PODZEMNE VODE?
4.
TA JE POTENCIJAL U DATOJ TAKI TOKA?
5.
NAPII FORMULU POTENCIJALA U NEKOJ TAKI FILTRACIONOG TOKA.
6.
BRZINA FILTRACIJE U NEKOJ TAKI TOKA KROZ VODOPROPUSNU STIJENU
ODREUJE SE IZ IZRAZA
7.
STVARNA BRZINA KRETANJA VODE KROZ VODOPROPUSNU STIJENU ODREUJE
SE IZ IZRAZA
8.
DEFINII TA SU POVRINE ISTIH POTENCIJALA
9.
TA SE NAZIVA POTENCIJALOM BRZINE FILTRACIJE?
10.
TA JE HIDRAULIKI PAD ILI GRADIJENT
11.
OD EGA ZAVISI VELIINA KOEFICIJENTA FILTRACIJE?
12.
DEFINII JEDINICU KOEFICIJENTA PROPUSTLJIVOSTI
13.
NAPII OBRAZAC KOJIM JE ODREENA VEZA IZMEU KOEFICIJENTA
FILTRACIJE I KOEFICIJENTA PROPUSTLJIVOSTI.
14.
IME SE KARAKTERIE STACIONARNA FILTRACIJA?
15.
OPII TURBULENTNU FILTRACIJU
16.
OPII LAMINARNU FILTRACIJU
17.
PRAVAC KRETANJA PODZEMNIH VODA SE ODREUJE PO KARTAMA SA
18.
Formula za izraunavanje minimalne brzine proticanja vode kroz kanale glasi:
19.
Za kanale u hodnicima jama koliina vode koju prihvata kanal je:
20.
Na pk koliina vode koju prihvata kanal je:
21.
Nacrtaj trapezni popreni presjek kanala (=60) i napii sve formule za izraunavanje
parametra takvog kanala
22.
1 mm visine padavina odgovara koliini od ____________m3
23.
Napii Bazin-ovu formulu za brzinu proticanja kroz kanal i formulu za izraunavanje pada
kanala
24.
Napii formulu za izraunavanje hidraulikog radijusa propusta
25.
Napii formulu za potreban kapacitet pumpi kada nema dotoka podzemnih voda i kada je
poznat dotok podzemnih voda
26.
nacrtati sliku stabilnog pumpnog postrojenja i oznaiti sve dijelove postrojenja
27.
Propisi u rudarstvu, zahtijevaju da se broj pumpi izabire tako da
28.
Za jednostrujne centrifugalne pumpe specifini broj obrtaja se dobija na osnovu formule
29.
Koje su uobiajene brzine kretanja tenosti kroz usisnu cijev
30.
4.Karakteristika cjevovoda je data jednainom
31.
Usisna visina pumpe, izraena u (m V.S.) se odreuje prema formuli
32.
Specifini broj obrtaja pumpe predstavlja onaj broj obrtaja koji bi imala pumpa pri
33.
Koje su uobiajene brzine kretanja tenosti kroz potisnu cijev
34.
Konstanta cjevovoda je data jednainom
35.
Potrebna snaga pogonskog motora pumpi:
36.
Za sluaj primjene jedne pumpe na jednom cjevovodu, ako je prenik potisnog cjevovoda
usvojen kao i prenik potisne prirubnice pumpe, vri se provjera brzine preko formule:
1. Propisi u rudarstvu, zahtijevaju da se broj pumpi izabere tako da
2. Za jednostrujne centrifugalne pumpe specifini broj obrtaja se dobija na osnovu formule
3. Koje su uobiajene brzine kretanja tenosti kroz usisnu cijev
4.Karakteristika cjevovoda je data jednainom
5. Usisna visina pumpe, izraena u (m V.S.) se odreuje prema formuli
1. Specifini broj obrtaja pumpe predstavlja onaj broj obrtaja koji bi imala pumpa pri
2. Koje su uobiajene brzine kretanja tenosti kroz potisnu cijev
3. Konstanta cjevovoda je data jednainom
4. Potrebna snaga pogonskog motora pumpi:
5. Za sluaj primjene jedne pumpe na jednom cjevovodu, ako je prenik potisnog cjevovoda usvojen kao i prenik potisne
prirubnice pumpe, vri se provjera brzine preko formule:
1. KO JE POSTAVIO TEORETSKE OSNOVE NESTACIONARNOG STRUJANJA U RAVNI PODZEMNE VODE?

2.

TA JE POTENCIJAL U DATOJ TAKI TOKA?

3.
4.

BRZINA FILTRACIJE U NEKOJ TAKI TOKA KROZ VODOPROPUSNU STIJENU ODREUJE SE IZ IZRAZA
TA SE NAZIVA POTENCIJALOM BRZINE FILTRACIJE?

5.

TA JE HIDRAULIKI PAD ILI GRADIJENT

6.

OD EGA ZAVISI VELIINA KOEFICIJENTA FILTRACIJE?

7. IME SE KARAKTERIE STACIONARNA FILTRACIJA?

8. OPII TURBULENTNU FILTRACIJA
1. Potencijal u filtracionom toku predstavlja
2. Relativni pad ili gradijent potencijala naziva se
3. Veza izmeu koeficijenta filtracije (K) i koeficijenta filtracije (K p) odreena je obrascem:
4. Potencijalom brzine filtracije naziva se
5.Darsijev zakon (linearna zavisnost izmeu brzine filtracije i gradijenta potencijala) glasi
6.Brzina filtracije u nekoj taki toka kroz vodopropusnu stijenu odreuje se iz izraza
9 Odrediti pravac kretanja podzemne vode

55

50
65
1.
2.
3.
4.
5.

Formula za izraunavanje minimalne brzine proticanja vode kroz kanale glasi:

Za kanale u hodnicima jama koliina vode koju prihvata kanal je:
Na pk koliina vode koju prihvata kanal je:
Nacrtaj trapezni popreni presjek kanala (=60) i napii sve formule za izraunavanje parametra
takvog kanala
1 mm visine padavina odgovara koliini od ____________m3

6. Napii Bazin-ovu formulu za brzinu proticanja kroz kanal i formulu za izraunavanje pada kanala
7. Napii formulu za izraunavanje hidraulikog radijusa propusta
8. Napii formulu za potreban kapacitet pumpi kada nema dotoka podzemnih voda i kada je poznat dotok
podzemnih voda
1.

NA KOJI NAIN EMO IZVRITI ODVODNJAVANJE LEITA SA SLIKE

rijeka

2.

NACRTAJ EMATSKI PRIKAZ PLIVAJUEG PUMPNOG POSTROJENJA SA OZNAKAMA

3. Za ocjenu uticaja hidroloko-hidrografskih uticaja neophodno je znati:

4. ZAHTJEVI KOJE TREBA DA ISPUNI PLIVAJUE PUMPNO POSTROJENJE
a) to moe biti posljedica naginjanja postrojenja u radu, to moe biti posljedica havarijskog stanja.

5. NAPISATI UKRATKO PROCEDURU PUTANJA PUMPI U RAD

1. Zato se i kada ugrauju kompenzatori dilatacija na cjevovodima
2. Da li se pumpe sa labilnim karakteristikama smiju paralelno spajati
3.Paralelno se ne smiju vezati aksijalne pumpe
4. Prednosti paralelne veze su:
5. U seriju se veu obrtne pumpe, kada je
6. Nacrtati zajedniku karakteristiku dvije pumpe u paralelnom radu
2.Da li se pumpe sa labilnim karakteristikama smiju paralelno spajati
3.Paralelno se ne smiju vezati aksijalne pumpe
4. Prednosti paralelne veze su:
5. U seriju se veu obrtne pumpe, kada je
6. Nacrtati zajedniku karakteristiku dvije pumpe u serijskoj vezi na zajednikom cjevovodu
1. Primjer (slika ) izrade obodnih kanala
2. Za ta slue etani kanali
3. Na osnovu kojih podataka se vri proraun dimenzija etanih kanala
4. Slika (izgled) centralnog vodosabirnika klasine izvedbe.
5. Stvarna dubina vodosabirnika odreuje se na osnovu formule
6. Prema propisima za povrinsku eksploataciju leita, vodosabirnik mora imati minimalne dimenzije, da primi
koji priliv padavina
7. Kad se izrauju sekundarni vodosabirnici
8. Slika prikaza klasine dispozicija opreme i objekata za odvodnjavanje sistemom prepumpavanja, na dubokom
povrinskom kopu.
9. Na osnovu koje koliine vode se odreuje radna zapremina sekundarnih vodosabirnika
10. Dozvoljene oscilacije nivoa kod sekundarnih vodosabirnika (gornja i donja kritina taka), prate se na
automatskom mjerau nivoa (ilustrovati slikom)
Za uspjeno spreavanje infiltracije povrinskih voda u podzemlje moraju se na osnovu istranih buenja
utvrditi:
2. Metode odvodnjavanja povrinskih kopova, ovisne su o:
3.Podjela metoda odvodnjavanja prema tehnologiji povrinske eksploatacije:
4. Opii metodu formiranja I odvodnjavanja vanjskih odlagalita
5.Na osnovu kojih podataka se dimenzioniu kanali na odlagalitima
6. Za sistem odvodnjavanja povrinskog kopa smatra se da je dobro izabran, ako ispunjava slijedee uslove:
7. Znati nacrtati sliku sa prikazom sistema drenanih bunara sa ugrenim bunarskim pumpama i centralnim
cjevovodima za odvodnjavanje krovinske i podinske vodonosne serije.
8. Za ta slue drenani
9. Savren i nesavren bunar
10. ta su to bunari
11. Nacrtati skicu savrenog bunara sa oznaenim pojedinim dispozicijama
12. Bunari se dijele na
13. Za dimenzioniranje bunara, odreuju se parametri:
14. Filteri moraju da omogue:
15.Ovisno od toga od kakvog su materijala izraeni, filteri se dijele na:
16. Prema tehnolokoj namjeni filteri se dijele na:
17. Duina filtera je funkcija izdanosti bunara, monosti vodonosne serije, i brzine priticanja vode u bunaru, a
odreuje se po formuli:
18. Dozvoljena brzina priliva kroz filter za prnik zrna (do)
19. ta su to usadni filteri
20.Prednosti primjene vodonepropusnih zavjesa u zatiti povrinskih kopova, su slijedee:
21. Nedostaci primjene vodonepropusnih zavjesa u zatiti povrinskih kopova su:
22. Podjela vodonepropusnih zavjesa vri se po njihovom poloaju u odnosu na vodonosni sloj.
23.Prema vrsti zapune, vodonepropusne zavjese se dijele na:
24. Nacrtati sliku savrene vodonepropusne zavjese
25. Izrada glinene vodonepropusne zavjese
26. Nabroj nekoliko metoda izrade vodonepropusnih zavjesa:
27. Tehnologija izrade vodonepropusne zavjese se odvija u tri faze. Navesti postupak izrade kroz te tri faze
1. Navesti obavezne mjere sigurnosti koje se moraju poduzeti prilikom izgradnje i eksploatacije izvoznog okna.
2. Navesti posebne metode otvaranja leita vertikalnim oknom

3. Od kojih materijala se izrauju barani zidovi, ili vodonepropusne barae

4. Prema tehnikim propisima, koeficijent sigurnosti nosivosti stijene na koju se oslanja baraa mora biti =?
odnosno, dozvoljeno naprezanje na pritisak stijene: pd
5. Gdje se koriste cilindrine zidane barae
6. Gdje se koriste betonske barae
7. Glavni vodosabirnici u rudnicima, moraju prema propisima imati minimalne dimenzije, da prime koji dotok
vode pod predpostavkom da pumpe nisu u radu.
8. Cijev je dobro odabrana, ako joj je stvarni radni pritisak prema dozvoljenom u odnosu.
9. Slika ispumpavanja vode u jednom zahvatu (opis, objanjenje, koja geodetska visina i koje pumpe, usisna
visina)
10. Slika prepumpavanje vode na dva horizonta (opis, objanjenje, koja geodetska visina, kapaciteti, usisna
visina)
11. Slika neovisnog pumpanja sa vie horizonata (opis, objanjenje)
12. Slika odvodnjavanja jama sa velikim dotocima (opis, objanjenje)
13. Lokacija vodosabirnika i pumpnih komora
14.Popreni presjek vodosabirnika
15. Talonici (gdje se postavljaju i brzina vode u taloniku)
16. Meusobno rastojanja pumpnih agregata u pumpnim komorama
1.Za odvodnjavanju u rudarstvu, koriste se obrtne pumpe:
2. Kretanje tenosti kroz pumpu, kod klasinih centrifugalnih pumpi je
3. Kretanje tenosti kroz pumpu, kod klasinih aksijalnih pumpi je
4. Zbog ega se za odvodnjavanje u rudarstvu preporuuju dvostrujne centrifugalne pumpe, sa brojem obrtaja:
nm=1450 min-1
5. Visokotlane pumpe sa dobavnim visinama i preko 200m, kada se koriste za velike dobavne visine, te sa
brojem obrtaja 2900 min-1 imaju obavezno
6. Pri pojavi kavitacije:
7. Hidraulini udar je pojava koja nastupa
8. Kavitacija nastaje:
9. Prirast pritiska kod hidraulikog udara rauna se po formuli
10. Vrijeme zatvaranja zasuna se rauna iz formule:
nacrtati sliku stabilnog pumpnog postrojenja i oznaiti sve dijelove postrojenja
1.Gdje se koriste cilindrine zidane barae
2. Gdje se koriste betonske barae
3.Glavni vodosabirnici u rudnicima, moraju prema propisima imati minimalne dimenzije, da prime koji dotok
vode pod predpostavkom da pumpe nisu u radu.
4. Povei slike sa vidovima pumpanja
a)ispumpavanje vode u jednom zahvatu (1); (2); (3)
b)odvodnjavanje jama sa velikim dotocima (1); (2); (3)
c)prepumpavanje vode na dva horizonta (1); (2); (3)

1)

3)

2)