PREDMET: Zatvaranje i rekultivacija

rudnika

TEMA: Rekultivacija kamenoloma Greben

Kakanj, za dio eksploatacionog polja
(stanje od 2001. godine do zavretka
eksploatacije)

Tuzla, april, 2016.

1. OPIS PROJEKTA REKULTIVACIJE

Podruje na kome se odvija povrinska eksploatacija

laporovito-krenjake sirovine i koje obuhvata
projekat rekultivacije zahvata ukupnu povrinu od
8,5 ha.

U toku izrade projekta rekultivacije koritene su

podloge dobijene od naruioca projekta Tvornice
cementa Kakanj, te drugi dostupni podaci i
informacije u vezi sa lokalitetom, kao i terenska
opaanja, kao i karakteristini snimci preuzeti iz
dobijenih podloga - projektne dokumentacije.
rnica cementa Kakanj kao potroa mineralne sirovine i naruioc projekta rekultivacije povrinskog kopa kamenoloma Greben k
 1.1. LOKACIJA KAMENOLOMA

Kamenolom Greben lociran je

sjeverno od naselja Kakanj. Cestovna
udaljenost kamenoloma od Tvornice
cementa, kao korisnika krenjake
sirovine iznosi 3.5 km.

Put je asfaltni i ini dio putne

komunikacije Kaknja, koja se vee na
magistralnu saobraajnicu Zenica
Sarajevo.
Satelitski snimak ireg podruja sa ucrtanim cestovnim komunikacijama od Kamenoloma Greben do Tvornice cementa u naselju
 1.2. PRIRODNI USLOVI

Najznaajnije prirodne karakteristike

lokaliteta sa aspekta uspjene
rekultivacije odnose se na:
klimu,
hidroloke i inenjersko-geoloke
karakteristike,
reljef,
matini supstrat,
zemljite i fitocenozu ireg podruja.
 INENJERSKO-GEOLOKE KARAKTERISTIKE

Geoloka graa lokaliteta Greben je prilino

sloena obzirom da je u geolokom profilu,
debljine 70-75 m, kao krovina ugljenog sloja
miocenske starosti nalazi est slojeva laporovito-
krenjakih materijala. Njihova pojedinana
monost je izmeu 5 i 20 m.

U povrinskom dijelu je laporovita serija koju ini

gornji sloj debljine 8 m, formiran od ute do
smee gline sa konkrecijama laporovitog
krenjaka i laporca i siva laporovita glina.
Slika 3. Otvoreni dio kamenoloma sa krenjako-laporovitim slojevima
Neke degradirane povrine ovog lokaliteta su naseljene pionirskim
vrstama zeljastih i drvenastih biljaka (podbjel, v. preslica, iak,
breza, vrba) to je dobar pokazatelj potencijala ovih materijala.
-Naravno, spontani procesi razvoja biljaka teku sporo, bez kontrole i
odreenog pravca i naina koritenja ovih povrina.

Slika 4. Spontana bioprodukcija na neureenom odlagalitu

2. REMEDIJACIJA EKSPLOATACIONOG PROSTORA

2.1. STANJE TEHNORELJEFA PO IZVEDBENOM RUDARSKOM

PROJEKTU
Stanja izvedenih rudarskih radova iz prethodnog perioda I
projektnih rjeenja datih Dopunskim rudarskim projektom
eksploatacije lapora na povrinskom kopu kamenolomu
Greben, iz 2004. godine prikazani su na slici 5.

Izmjena se sastoji u tome to se etae u okviru niske i visoke

komponente, visine od 20 m, obrauju bagerom kao meuetae,
visine 5 do 7 metara, ime se u okviru zavrne konture svaka od
etaa zavrava stepenasto sa dvije do tri etane kosine (zavisno
od visine etae) nagiba 60o sa dvije meuetane berme irine do 7
m.
Ovako formirane etane kosine, u zavrnoj konturi,
su pogodnije za izvoenje tehnike rekultivacije, to
u cjelokupnom procesu rekultivacije ima pozitivne
efekte i to:
ublaene kosine,
bolje uklapanje u postojei reljef terena,
viestruka namjena rekultivisanog prostora i
umanjeni negativni vizuelni efekti eksploatacije i
raznovrsnije mogunosti bioloke rekultivacije.
Slika 5. Projektovana zavrna kontura PK Greben
Na slici 6. (popreni profil 2) vidi se projektovana zavrna
kosina nakon izvedene tehnike rekultivacije, odnosno iskop
niske komponente i zasipanje meuetaa visoke komponente.

Slika 6. Izgled zavrne kosine nakon izvedene tehnike rekultivacije

Slika 7. Tehnoloka ema formiranja zavrne kosine
u toku eksploatacije

Slika 8. Tehnoloka ema formiranja zavrne kosine tehnikom rekultivacijom

 2.2. TEHNORELJEF PO ZAHTJEVU BIOLOKE REKULTIVACIJE

Tehnika rekultivacija predstavlja prvu fazu

ukupne rekultivacije, odnosno tehniko ureenje
oteenih zemljinih povrina, kako bi se
pripremile za prvobitnu ili novu namjenu.

Tehnika rekultivacija na kamenolomu Greben,

sastoji se od ublaavanja zavrnih kosina,
planiranja odloenih i namjenski dovezenih
masa lokalnog zemljita u cilju poboljanja
kvaliteta povrina za rekultivaciju, a izvodi se po
odreenom rasporedu tehnolokih procesa.
 Ovako obavljenom tehnikom rekultivacijom
izvrena je priprema za bioloku rekultivaciju,
koja predstavlja drugu fazu rekultivacije
oteenih zemljita po zavrenoj eksploataciji na
kamenolomu Greben kod Kaknja.

Obraun masa koje se moraju iskopati i

premjestiti na kosinu nie etae, tokom
oblikovanja nove zavrne kosine prve etae,
izvren je metodom poprenih profila i prikazan
je u tabeli 1.
 ISKOP m3m NASIP m3rm
PROFI
L
BROJ P Ps L Q Q P Ps L Q Q
m2 m2 m m3 m3m m2 m2 m m3 m3rm

1-1 62 48 20 960 960 36 36 40 1440 1440

2-2 72 60 50 3000 3960 45 40 50 2000 3440

3-3 60 66 30 3300 7260 72 59 50 2950 6390

4-4 36 48 30 1440 8700 72 72 10 720 7110

1014
5-5 60 48 30 3000 72 72 10 720 7830
0
1314 1143
6-6 60 60 50 3000 72 72 50 3600
0 0
1314 1503
7-7 60 60 50 3000 72 72 50 3600
0 0
1314 1863
8-8 60 60 50 3000 72 72 50 3600
0 0
2094 2079
9-9 - 60 30 1800 72 72 30 2160
0 0
2335
10-10 - - 55 64 40 2560
0
2995
- 132 50 6600
0
11-11 - 210
3205
- 210 10 2100
0
UKUP 2094 3205
NO 0 0
 2.2.1. ANGAOVANA OPREMA NA TEHNIKOJ REKULTIVACIJI

Na tehnikoj rekultivaciji po tehnolokim procesima

e se angaovati sljedea oprema kako je to
prikazano na tabeli 2.
TEHNOLOKI PROCES TEHNOLOKA ANGAOVANA OPREMA
OPERACIJA
- Ublaavanjekosinapr
veetae - iskop - bager
(niskakomponenta)
- Ublaavanjekosinedr
ugeetae - nasipanje planiranje - buldozer
(visokakomponenta)
- planiranjeprethodno
odloenihkopanihma - buldozer
terijala
- Zaravnavanje
- kopanje humusnog
dnakratera - bageriliutovariva
materijala
kamenoloma
- transport
zapadnidiosazastiran
humusnog - kamion-damper
jemhumusnimtlom
materijala
do visine 0.5 m.
- razastiranje
humusnog - buldozer
materijala
- Zaravnavanje - planiranje - bulldozer
dnakratera
kamenolomasaripov - Ripovanje - buldozer s riperom
anjem istonidio.
 2.3. IZBOR NAINA REKULTIVACIJE

2.3.1. DIREKTNA I INDIREKTNA REKULTIVACIJA

U praksi se najee koriste dva naina rekultivacije
tehnogenih zemljita nastalih kao posljedica
rudarskih radova i to:
Direktna rekultivacija
Indirektna rekultivacija.
 Direktni nain rekultivacije je sjetva i/ili sadnja bez
nastiranja plodnog sloja zemljita na oteene povrine,
koje su prethodno tehniki pripremljene za rekultivaciju.
To se primjenjuje na supstratima povoljnih fizikih i
hemijskih svojstava, koji mogu obezbijediti minimalne
uslove za rast i razvoj biljaka uz ostale neophodne mjere.

Indirektni nain rekultivacije primjenjuje se na svim

supstratima koji imaju lose karakteristike fiziko-
mehanikih svojstava, ili su jako nepovoljnih hemijskih
svojstava.
Na takve supstrate se nanosi sloj plodnog zemljita debljine
30-50 cm (iz pozajmita), a nakon toga se vri sjetva ili
sadnja kultura.
 2.3.2. RAZLIKE IZMEU POVRINSKIH KOPOVA UGLJA I
KAMENOLOMA U POGLEDU REKULTIVACIJE

Kamenolomi su rudarski objekti malih povrina (5-10 ha), sa izmjenjenim reljefom uglavnom
unutar eksploatacionog prostora kamenoloma. Kod tehniko-tehnolokih zahvata na eksploataciji
kamena nisu izraene potrebe za formiranje odlagalita tzv. Jalovinskog materijala ili su takva
odlagalita malih dimenzija, koja se smjetaju unutar otkopnog prostora.

Za razliku od kamenoloma, povrinska eksploatacija uglja zahtjeva velike

povrine za odlaganje jalovinskih ili krovinskih materijala, a ine ih upravo
laporci I laporoviti krenjaci.

Takva odlagalita pokrivaju vie stotina hektara, esto i preko hiljadu hektara,
izvan otkopnog prostora, a samo manji dio tih deponija mogue je smjestiti
unutar povrinskog kopa.

Ovakva vanjska odlagalita pored vremenskih gubitaka na transportu

jalovinskih masa, predstavljaju i velike ekonomske gubitke usljed trokova za
nabavku opreme i mehanizacije za transport, kao i trokovi energije
(elektrina energija ako su u pitanju trakasti transporteri ili pak dizel gorivo
ako je u pitanju kamionski transport otkrivke).
 2.4. IZBOR PRAVCA REKULTIVACIJE I IZBOR KULTURA

Zavrne (etane) kosine; Uvaavajui prirodne faktore, od kojih su matini supstrat i

elementi tehnoreljefa bitni faktori na lokalitetu Greben, planirano je poumljavanje
zavrnih kosina i formiranje mjeovitih uma etinara i liara sa dodatkom manjeg
broja dekorativnih vrsta.

Etana berma (EB) ili ravan, ima irinu 10 m i duinu oko 350 m, a nalazi se izmeu
dvije zavrne kosine na koti 489, to predstavlja vrlo povoljne elemente za formiranje
dvostranog drvoreda.

Cijelom duinom berme, njezinim sredinjim dijelom, irine cca 6 m, predvieno je

zasijavanje trave i formiranje zatravljene staze.

Planum dna kopa (PDK-1), povrine cca 3.3 ha (zapadna strana) predvien je za
nastiranje plodnog sloja zemljita debljine cca 50 cm, sa ciljem da se zasnuju
ratarske kulture.

Ovakva priprema povrine planuma, uz odgovarajue agrotehnike zahvate potrebna

je radi osiguranja neophodnih uslova za uspjenu sjetvu djetelinsko-travne smjee i
podizanje travnjaka.
 Poslije perioda od 4-6 godine, ove travne povrine se mogu preorati i po
potrebi zasnovati neke, ekonomski vrijednije kulture, jer e se formirati
oranini sloj povoljnih produktivnih svojstava.

Planum dna kopa (PDK-2) istona-desna strana planuma, predviena je

za primjenu direktne sadnje oraha u kombinaciji sa sjetvom djetelinsko-
travne smjee na povrinama izmeu redova oraha.

Planum malog odlagalita (PO-3), nakon planiranja povrine e biti

zasijane djetelinsko-travnom smjeom, u kombinaciji sa grupnom sadnjom
lijeske i pojedinanim stablima jarebike i lipe, po obodu planuma.

Kosina malog odlagalita (KO-1), predviena je za sadnju vokarica,

odnosno divljih vrsta jabuke, kruke i trenje. Uz te vrste bit e
pojedinanih stabala jarebike, lipe, crnog i bijelog bora.
Slika 9. Sadnice oraha na PDK-2 (planumu dna kopa) - na istonoj (desnoj) strani planuma
Slika 10. Pregled strukture zastupljenih kultura
 2.4.1. STRUKTURA POVRINA ZA REKULTIVACIJU

Prethodno izneseno opredjeljenje za izbor naina i pravca

rekultivacije pojedinih dijelova kamenoloma, kao i osnovni
elementi tehnoreljefa, prikazani su u tabeli 4 radi preglednosti
izabranog rjeenja bioloke rekultivacije.
Re
d. Oznak Povrin Ekspozic Nainreku Pravacrek
Nazivpolja Primjedba

bro
j
1. Plan. dnakopa
a

PDK-1
a (ha)

3,30
ija

-
ltivacije

Indirektna
ultivacije

Poljoprivr. Djet.
trav.smj.
2. Plan. dnakopa PDK-2 2,50 - Direktna Polj./um. Orah/dj. tr.
3. Plan. PO-3 0,59 - Direktna Polj./um. Trave,
malogodlag. drvee
4. Kosina 1. KO-1 0,67 SI, S, SZ Direktna umarska Vokar. i dr.
odlagal.
5. Zavrnakos. 2. ZK-2 0,33 SZ Direktna umarska et. /liar
6. Zavrnakos. 3. ZK-3 0,96 S Direktna umarska et. /liar
7. Zavrnakos. 4. ZK-4 0,37 SI Direktna umarska et. /liar
8. Zavrnakos. 5. ZK-5 0,48 SI Direktna umarska et. /liar
9. Zavrnakos. 6. ZK-6 0,47 S, I, Z Direktna umarska et. /liar
10. Etanaberma EB 0,42 - Direktna umarska et. /liar
 Iz tabele iznad se moe se vidjeti da je struktura povrina data
prema zastupljenosti kultura.

Tako je unutranjost kamenoloma podijeljena na planum sa

indirektnom rekultivacijom (zasijavanjem djetelinsko-travne
smjee) i drugi dio sa direktnom sadnjom oraha, u kombinaciji sa
sjetvom djetelinsko-travne smjee izmeu redova.
ematski prikaz rekultivisanih
povrina i etane berme
 2.5. OBRAZLOENJE IZBORA KULTURA ZA REKULTIVACIJU

Izbor umskih vrsta i pejzano-estetsko rjeenje cjeline rekultivisanih

povrina, dato je sa idejom da se na ovom prostoru, rekultivacijom
izvri remedijacija u pravcu podizanja kompleksa koji bi predstavljao
park umu GREBEN.

Uvaavajui prirodne uslove lokaliteta, na ovim kosinama bi mogao biti

i drugaiji izbor kultura, kao npr. zasnivanje vonjaka.

Meutim, takav izbor nije napravljen, jer se u praksi pokazalo da

voarska rekultivacija je veoma zahtjevna, skupa i rizina za odravanje
prvih nekoliko godina.

Takoer, jedan od razloga iz iskustva sa lokacija gdje su prorodile voke

na rekultivisanim povrinama, da je teko sauvati vonjak od masovne
krae uroda, pri emu se oteuju i unitavaju rodna stabla.
 Ipak, napravljen je izuzetak sa prijedlogom da se izvri
sadnja oraha na planumu PDK-2.

Taj izbor uinjen je na osnovu steenih iskustava sa

rekultivacijom na podruju Rudnika uglja Banovii i
urevik.

Kultura oraha se pokazala kao veoma zahvalna u procesu

bioloke faze rekultivacije sa vie aspekata.
 2.6. IZABRANE KULTURE ZA REKULTIVACIJU

Nakon pomnog razmatranja i razmjene iskustava sa drugih

PK u obzir su uzete sljedee kulture:

2.6.1. DJETELINSKO TRAVNA SMJEA

Slika 12. uti zvjezdan (lijevo), smiljkita iCrvena djetelina (desno)

Slika 13. Jeevica (lijevo) i Livadski vijuk (desno)
Slika 14. Crveni vijuk
 2.6.2. UMSKE KULTURE

Predviena je sadnja sljedeih

etinarskih i lisiarskih vrsta:

Slika 15. Crni bor (lijevo) i Bijeli bor (desno)

Slika 16. Hrast kitnjak (lijevo) i Jarebika (desno)
Slika 17. Crni grab (lijevo) i Lipa (desno)
Slika 18. Lijeska
 2.6.3. VOKARICE

Slika 19. Jabuka divlja umska (lijevo) i Kruka divlja (desno)

Slika 20. Trenja divlja (lijevo) i Orah (desno)
2.7. ZASTUPLJENOST UMSKIH VRSTA PO STRUKTURNOJ EMI
Izabrane vrste umskog drvea i grmlja biti e rasporeeni po
odreenoj emi (pojedinim poljima) kao mjeane ume ili manji
kompleksi pojedinih vrsta koje se smjenjuju od jednog do drugog
oznaenog polja u strukturnoj emi povrina za rekultivaciju.
Izbor vrsta napravljen je tako da se osigura pejzana i estetska
ljepota i privlanost krajolika tokom itave godine.

Uz predloene kulture, poeljno je u toku izvoenja rekultivacije

dodati manji broj drugih vrsta kao to su breza i vrba. Struktura
umskih vrsta
PoljepoC.poljima prikazana
bor B. bor Hrast je u tabeli
C. Jareb. 5.
Lipa Lijesk Vokar Ukupn
grab a ice o
PO-3 - - - - 50 50 80 - 180
KO-1 50 10 - - 20 20 - 290 390
ZK-2 279 112 280 - - - - - 671
ZK-3 967 640 90 158 - 15 - - 1.870
ZK-4 120 258 230 142 20 - - - 770
ZK-5 400 432 - - 20 - - - 852
ZK-6 300 420 172 - 50 - - - 942
EB 30 - - - 30 35 20 10 125
ORAH - - - - - - - - 225
2.146 1.872 772 300 190 120 100 300 6.025

C. B. Hrast C. Jareb Lipa Lijes Vok Orah Ukup

bor bor grab . ka arice no
35,6% 31% 13% 4,9 % 3,1% 0.2% 0.16% 4.9% 3,7% 99,7%
2.146 1.872 772 300 190 120 100 300 225 6.025
 2.8. SILVOTEHNIKA PRIPREMA

Silvotehniku pripremu mogue je obavljati neposredno prije sadnje

preporuenih umskih sadnica. To su tzv. kolovane sadnice sa obloenim
korjenovim sistemom ili kontejnerske sadnice.

Silvotehnika priprema podrazumjeva iskopavanje jame 50x50x50 cm.

Krupnu frakciju iskopanog materijala treba odloiti ispod sadnog mjesta, a

sitnije frakcije staviti sa strane pored sadnog mjesta.

Ovo je potrebno uraditi iz razloga to sav iskopani material nee moi fiziki
biti vraen u jamu.

U jamu e se vratiti samo sitnije frakcije, dok se krupne frakcije ostavljaju sa

donje strane sadne jame, kao zatita mladoj sadnici od nepovoljnog djelovanja
padavina.

Time se postie i tehnika zatita sadnica od erozije.

 3. BIOLOKA FAZA REKULTIVACIJE

3.1. ZASNIVANJE POVRINA SA DJETELINSKO TRAVNOM SMJEOM

3.1.1. POVRINA SA INDIREKTNOM REKULTIVACIJOM

Nakon izvrene predsjetvene pripreme, vri se priprema za sjetvu i izvoenje same sjetve. U
pripremu spada meliorativno ubrenje, priprema smjee djetelina i trava.
Smjea leptirnjaa i trava ima sljedei udio pojedinih vrsta:

Koliina
uti zvjezdan, smiljkita .........30%
21.00 kg
Crvena djetelina 15%
10.50 kg
Jeevica 15%
10.50 kg
Livadski vijuk 20%
14.00 kg
Crveni vijuk 20%
14.00 kg
UKUPNO: ..100%
70 kg/ha
 Ovisno od uslova u vrijeme pripreme i sjetve na
svim povrinama treba izvesti direktnu sjetvu
mainom-sijaicom.

Slika 21. Primjer jedne maine za sijanje trave tzv. sijaica

 Tamo gdje uslovi ne doputaju
mainski rad, sjetvu obaviti runo
omake.

Zasijavanje ovih povrina ima vie

funkcija, ekoloku, estetsku, a u
perspektivi, ovisno o upravljanju
ovim podrujem i ekonomsku.
 3.2. NJEGA I KORITENJE TRAVNIH POVRINA

Njega travnjaka sastoji se od sljedeih radnji:

drljanje povrina, ali tek od druge godine,
kada biljke ojaaju;
prihranjivanje NPK ubrivima u proljee i
nakon svakog koenja;
suzbijanje korova po potrebi.

 NAIN IZVOENJA SADNJE

Sadnja obloenih ili kontejnerskih sadnica moe se obavljati tokom cijele godine,
izuzev ekstremnih metereolokih uslova. Ipak, to se tie sigurnosti od pojave veih
mrazeva, ili velikih sua, najpovoljnija sadnja je od polovine marta do polovine aprila.
Proces izvoenja sadnje je sljedei:
pored prethnodno iskopane jame treba pripremiti sadnicu i treset, a material iz jame
da je razdvojen na krupne komade i sitnije frakcije,
skinuti panjivo PVC foliju sa korijena sadnice, a pri tome treba paljivo drati sadnicu,
pazie da se previe ne osipa materijala sa korijena,
sadnicu postaviti u iskopanu jamu, lijevom rukom je pridravati za korijenov vrat,
vodei rauna da biljka stoji vertikalno,
desnom rukom zagrtati sadnicu, tako da se oko korijena nae treset, a u ostali proctor
se zagre suspstrat uz stalno zbijanje materijala,
nakon popunjavanja jame materijalom dovriti sadnju nagazom nasutog supstrata oko
sadnice, ali pazei da ne doe do oteenja sadnice,
sadnica mora biti u supstratu/rekultisolu do korijenovog vrata, time je sadnja zavrena,
PVC folija ili druga vrsta ambalae se prikuplja i odnosi na lokacije poumljavanja na
mjesto gdje se zbrinjava vrsti otpad.

 RASPORED DOMINANTNIH I DEKORATIVNIH VRSTA

etinare i lisare kao dominantne kulture, zasaditi vei broj na jednoj povrini, kako bi se dobila
mozainost u smjeni kultura.

Jarebika je posebne ljepote i privlanosti. Treba je posaditi na vie mjesta. Na planumu odlagalita
(polje PO-3), a po obodu planuma zasaditi u koliini od 50 sadnica. Na kosini tog odlagalita (KO-1)
planirana je pojedinana sadnja 20 sadnica jarebike. Jarebiku posaditi pojedinano cik-cak u donjem
dijelu polj ZK-4 ukupno 20 sadnica. Potrebno je 20 sadnica jarebike zasaditi pojedinano u nepravilnom
rasporedu u polja ZK-5 i 50 komada sadnica u polje ZK-6. Preostalih 30 komada sadnica jarebike ide na
etanu bermu (polje EB), gdje se sadi uz rub otvorenog dijela berme, sa suprotne strane kosine.

Lipa je predviena za sadnju na unutranjem dijelu etane berme, prema gornjoj zavrnoj kosini u
koliini od 35 komada. Lipu zasaditi i u podnoju polja ZK-3 u koliini od 15 komada sadnica.
Na planumu odlagalita PO-3, zasaditi 50 lipa, a na kosine tog odlagalita rasporediti 20 sadnica lipe.

Lijeska je planirana za grupnu sadnju po 3-4 sadnice, koje e u toku razvoja formirati dekorativni grm.
Na planumu PO-3, planirana je sadnja ukupno 80 sadnica lijeske. Na etanoj bermi treba 20 komada
sadnica lijeske rasporediti pojedinano na nekoliko mjesta izmeu ostalih sadnica u redu.

Vokarice su uglavnom planirane za sadnju na kosinama odlagalita KO-1 ukupno 290 sadnica. Deset
sadnica vokarica je predvieno za etanu bermu EB, pojedinano izmeu sadnica ostalih vrsta.
4. TRENUTNI IZGLED POVRINSKOG KOPA NAKON IZVRENE
TEHNIKE I BIOLOKE REKULTIVACIJE NA OTKOPANOM PROSTORU
5. REKAPITULACIJA TROKOVA UKUPNE
REKULTIVACIJE

Summa sumarum, trokovi tehnike,

bioloke rekultivacije i
etverogrodinjeg odravanja
zasaenih kultura prikazani su u
tabeli 7.
UKUPNO
Tehnikaibiolokarekultivacijasaodravanjemkultura
(KM)

4-god 4-god.
Tehnika Kopanje Podizanje Podizanje
Vrsta odravanj odrav.
Rekultivac sadnih djet.-trav. umskog
Roda e umskog
ija jama Smjee nasada
travnjaka nasada

IZNOS 194.585 18 075 17 833 15 672 26 292 600 278.457

 Izvor:
Projektna dokumentacija Tvornice
cementa Kakanj, projekat
kamenoloma Greben, voa
projekta Hadis Neimarlija.