2

SADRAJ:

1. TUNELI
1.1. POVJEST GRADNJE TUNELA
1.2. KLASIFIKACIJA TUNELA
1.3. ISTRANI RADOVI ZA TUNELE
1.4. ODVODNJA I HIDROIZOLACIJA TUNELA
1.5. VENTILACIJA TUNELA
1.6. RASVJETA TUNELA
1.7. OPASNOST OD POARA
1.8. PRISTUPNE ZONE I PORTALI
1.9. GRAENJE TUNELA U TEKIM GEOTEHNIKIM UVJETIMA
1.10. POSEBNE METODE GRAENJA
1.11. PRINCIPI I TEHNIKE ISKOPA
1.12. KONTROLNI CENTAR
1.13. KAKO SE SIGURNO PONAATI U TUNELU

2. PROJ EKTIRANJ E CESTA
2.1. GENERALNI PROJEKT
2.2. IDEJNI PROJEKT
2.3. GLAVNI PROJEKT
2.4. ARHIVSKI PROJEKT
2.5. VREDNOVANJE PROJEKTNIH RIJEENJA
2.6. DOKAZ IZVODLJIVOSTI

3. CESTOVNA VORITA
3.1. CESTOVNA VORITA U JEDNOJ RAZINI
3.2. CESTOVNA VORITA U DVIJE ILI VIE RAZINA

4. AUTOCESTA
4.1. AUTOCESTE U SVIJETU
4.2. AUTOCESTE U REPUBLICI HRVATSKOJ
4.3. NAPLATA CESTARINA
4.4. BRZA CESTA I CESTA NAMJENJENA ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA
4.5. JAVNE CESTE

5. PARKIRALITA
5.1. ODREIVANJE BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE
5.2. PODJELA PARKIRALITA
5.3. NAINI PARKIRANJA I DIMENZIJE
5.4. ZNAK PRISTUPANOSTI
5.5. PARKIRANJE IZVAN ULICA
5.6. ULINO PARKIRANJE
5.7. OPREMA PARKIRALITA I GARAA
5.8. PARKIRALITA ZAVOZILA KOJA PREVOZE OPASNE TVARI
5.9. PARKIRALITA ZA TERETNA VOZILA I AUTOBUSE
5.10. PARK AND RIDE
5.11. CAR SHERING

6. GARAE
6.1. PODJELA GARAA
6.2. NAINI PARKIRANJA
6.3. NAPLATA PARKIRANJA
6.4. M PARKING / M GARAGE
6.5. GARAE U SVIJETU

7. OBJ EKTI UZ CESTU
7.1. BENZINSKE CRPKE
7.2. AUTOBUSNE POSTAJE I KOLODVORI
7.3. AUTOBUSNA STAJALITA
7.4. TERETNI KOLODVORI
7.5. PRATEI USLUNI OBJEKTI
7.6. ODMORITA I MOTELI
3

7.7. ODMORITA ZA TERETNA MOTORNA VOZILA
7.8. SERVISNE RADIONICE

8. NADZORNE KAMERE
8.1. NADZORNE KAMERE U RH
8.2. SISTEM TUTOR
8.3. MOBILNE JEDINICE PROMETNE POLICIJE

9. SIGURNOST U PROMETU
9.1. EUROTEST
9.2. EURORAP
9.3. EURO NCAP
9.4. GLOBAL NCAP
9.5. EUROTAP
9.6. KAKO VOZIM
9.7. GPS MOBILNO PRAENJE VOZILA
9.8. E - POZIV

10. LITERATURA

Naslovnica: Tokyo Bay Aqua tower of wind
Za internu upotrebu STP Split, 2011.
Miroslav Budi prof.

INFRA ispod, podzemno
STRUKTURA izgradnja




































4

Graevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su:

1.cestovne graevine: trasa javne ceste, vijadukti, mostovi, nadvonjaci, podvonjaci, tuneli, galerije i
vorita
2. graevine za odvodnju i proiavanje vode
3. cestarski prolazi
4. pratei usluni objekti: odmorita, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladita i drugo
5. graevine i ureaje za nadzor i sigurno voenje prometa (centar za daljinsko voenje prometa,
telekomunikacije)
6. graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia: (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od osolina i
nanosa i drugih tetnih utjecaja na okoli, sigurnosna ograda)
7. graevine za opskrbu energentima i vodoopskrbu
8. graevine za zatitu od buke

Sastavni dio javne ceste su i dijelovi vodova i instalacija i dio krajobraznog ureenja na kojima je potrebno
izvriti odreene radove za potrebe javne ceste.




1. TUNELI

Podzemne graevine i tuneli

Tuneli i podzemne graevine razlikuju se po dimenzijama i namjeni. Uobiajeno je da se pod tunelima
podrazumijevaju linijski objekti kod kojih je jedna dimenzija u odnosu na druge dvije znaajno vea a slue
za transport i pristup. Pod podzemnim prostorima se podrazumijevaju objekti kod kojih duljina nije toliko
naglaena u odnosu na irinu i visinu.

Kada se govori o podzemnim prostorima u gradovima obino se misli na dvije vrste graevina:
- Prostori za skladitenje roba: parkinzi, sportski, kulturni i religiozni objekti, stanice metroa
- Podzemna infrastruktura: podzemna eljeznica, vodoopskrba, kanalizacija, kablovi i druge graevine

Sve intenzivniju podzemnu gradnju najvie potiu sljedei imbenici:
- Nedostatak prostora u gradovima - prometnice, parkinzi, kulturni i sportski sadraji
- Stabilna temperatura u podzemlju skladita
- Ekoloki i sigurnosni aspekti nuklearni otpad, plin, nafta, ugljen, sol

Podsjetimo se:
Upotreba svijetla Pretjecanje - Parkiranje i zaustavljanje - Polukruno okretanje - Vonja unazad -
Smjerokazne oznake - Postupanje u sluaju prometne nesree ili poara - Horizontalna i vertikalna
signalizacija - Brzina vonje u tunelu Upotreba svijetala Adaptacija oka na tamu Kolnike trake

Broj tunelskih cijevi ovisi o:

- oekivanom prometnom optereenju, pri emu je potrebno uzeti u obzir i udio tekih teretnih vozila
- stupnju sigurnosti prometa
- uzdunom nagibu
- duljini tunelskih cijevi

Za tunele, kod kojih e oekivano prometno optereenje biti vee od 10.000 vozila po prometnoj traci na dan
u prognostikom razdoblju od 15 godina, mora se planirati izgradnja dvije tunelske cijevi s jednosmjernim
prometom.

U pravilu, broj prometnih traka, osim prometne trake za zaustavljanje vozila u nudi (u daljnjem tekstu:
zaustavna traka), mora u tunelu i izvan tunela biti isti. Svaka izmjena broja traka mora se provesti na
dovoljnoj udaljenosti ispred portala tunela, koja mora biti najmanje jednaka udaljenosti koju vozilo koje se
kree najveom dozvoljenom brzinom prijee za deset sekundi. Ukoliko zemljopisni uvjeti ne omoguavaju
izvedbu takve udaljenosti, moraju se poduzeti dodatne i/ili pojaane mjere radi poveanja sigurnosti. Ulazni
prostor tunela mora biti oblikovan na nain da onemogui nalet vozila na portalnu graevinu.
5

irina prometnih traka u tunelu mora biti istovjetna irini prometnih traka na dijelu ceste ispred i iza tunela.
Najmanja dozvoljena irina rubnog traka u tunelu je 0,25 m. Rubne trake ne uraunavaju se u irinu
prometnih traka.
U tunelima koji e se graditi nije dozvoljen uzduni nagib vei od 5%, osim ako zbog zemljopisnih uvjeta nije
mogue drugo rjeenje. U tunelima s uzdunim nagibom veim od 3% moraju se poduzeti dodatne i/ili
pojaane mjere da bi se poveala sigurnost, temeljene na analizi rizika.

Najvea doputena brzina vonje u tunelu je: 100 km/h u tunelu s jednosmjernim prometom, 80 km/h u
tunelu s dvosmjernim prometom.
Znakovi opasnosti, izriitih naredbi, obavijesti i obavijesti za voenje prometa koji se postavljaju ili zamjenjuju
na autocestama i tunelima, moraju biti izvedeni tako da im se, s obzirom na trenutne uvjete i okolnosti
prometa na autocesti, ili njezinom dijelu, ili tunelima duljim od 500 m, moe mijenjati znaenje


1.1. POVIJ EST GRADNJ E TUNELA
Ljudi od prapovijesti ulaze u podzemlje, a vrlo rano poinju s kopanjem podzemnih prostorija za potrebe
stanovanja, rudarenja, navodnjavanja i slino. Od prvih poetaka pa do danas ljudi sve dublje ulaze u
podzemlje. Inovacije u zadnjih sto godina kao to su dinamit i eksplozivi (1867), elektrini detonatori (1867),
strojevi za iskop tunela (1881), mlazni beton (1942) i hidrauliko buenje (1971) dali su snanu potporu
enormnom razvoju tehnika gradnji podzemnih objekata. Sa razvojem raunalnih tehnika ubrzan je proces
izgradnje i smanjen je rizik tijekom graenja.

U prolosti su tuneli graeni iskljuivo radi savladavanja barijera. Danas za gradnju tunela postoje dva nova
argumenta: nedostatak prostora i ouvanje okolia. Kada se govori o tunelima dva kriterija su znaajna:
duljina i veliina poprenog presjeka.

RUDNICI:
- 13 000 g. p.K. prvo podzemno rudarenje u kamenom dobu
- 3 500 g. p.K. tunelogradnja tijekom bronanog doba u rudnicima ugljena

CESTOVNI TUNELI:
- 36 p.K. Napulj Puzzolia (Italia) duina 1000 m
- 1964 - Mont Blanc Chamonix (Francuska) Courmayeurom (Italija) duina 12 650 m
- 1980 - St. Gotthard (vicarska) duina 16 322 m, trei najdulji tunel na svijetu
- 1999 - Laeredal (Norveka) najdulji tunel na svijetu duine 24 500 m
- 2007 - Zhongnanshan (Kina) duina 18 020 m - ima dvije cijevi i najdulji je cestovni tunel s dvije
cijevi u svijetu
- 1997 - Guoliang (Kina) 1200 x 4 x 5 m, grupa od 35 seljaka izoliranih od civilizacije runo je
primitivnim alatima za 5 godina isklesala tunel
Hrvatska:
- A1 - Mala Kapela 5780 m, Brinje 1560 m, Brezik 618, Plasina 2300 m, Gri 1231 m, Sv Rok 5686m,
Ledenik 768 m, Bristovac 700 m, Dubrava 868 m, Konjsko 1261 m, Bisko 520 m, Straina 584 m.
- A2 - Sv Tri Kralja 1741 m, Brezovica 590 m.
- A4 - Hrastovec 523 m, Vrtlinovec 628 m.
- A6 - Tuhobi 2141 m, Sopa m, Sleme 824 m, Luice 576 m, Vrek 868 m, Javorova Kosa 1460 m,
Pod Vugle 610 m, ardak 601 m, Roman Brdo 523 m, Veliki Gloac 1130 m.
- A8 - Uka 5062 m.
- Rijeka obilaznica kurinje 2594 m, kurinje1 424 m, Trsat 830 m
- D1- Mravince 491 m, Klis Grlo 183 m, Klis Kosa 273 m,
- Ostale ceste D532 Sv Ilija 4250 m, Pitve D116 1400 m, Dubovica Hvar D533 1516 m, Marjan Split
840 m, kurinje Rijeka D404 1342 m, Klis 108 m.

HIDROTEHNIKI TUNELI:
- 1 200 p.K. U mjestu Arbela u sadanjem Iraku kralj Mykene sagradio je galeriju za pitku vodu duine
19 000 m
- 1945 - Aquadukt Delware New York USA duljine 137 000 m najdui kontinuirani tunel na svijetu
- Paijanne Aquadukt - Finska 120 000 m

Hrvatska:
- Pag - podzemni vodovod iz antikog doba izgraen jo u prvom stoljeu prije Krista. U cijelosti je
isklesan ljudskom rukom u kamenu, u duini od 1042 metra prosjene irine 60 cm i visine 175 cm.
6

- Split - Dioklecijanov vodovod iz rimskog doba. U vrijeme gradnje njegove rezidencije u III. st.n.e.
izgraen je 9 km dug vodovod sa 4 akvadukta i tunelom prosjenog presjeka kanala 0,75 x 1,60 m.
Predstavlja remek djelo graditeljstva.
- Stupe - Eko Katela, 2 512 m duljine poprenog presjeka od 16,8 18.0 m
2


ELJEZNIKI TUNELI:
- 1833 prvi eljezniki tunel s konjskom vuom 1500 m Francuska
- 1988 Seikan povezuje otoke HonshuHokaido (Japan) najdulji eljezniki tunel na svijetu 53 850
m. To je i najdublji tunel, 100 m ispod povrine mora i 140 m ispod razine mora, ukupno 240 m.
- 1994 Eurotunnel, La Manche 49 340 m od kojih je 39 000 m pod morem
- 1997 poela gradnja St. Gotthard tunel probijen 2010, trebao bi biti gotov 2017 duljina 57 000 m.
Biti e najdui tunel na svijetu povezujui udaljenost izmeu Zricha i Milana.
- Metro: London 415 km, New York 370 km, Moskva 340 km, Tokyo 281 km, Seoul 278 km,.
Hrvatska:
- Sinac kod Vrhovina lika pruga 2274 m, Split Kopilica 1893 m, Brajdica Rijeka 1873 m, Peine
Rijeka 1259 m, Kupjak pruga Zg-Ri 1222 m.

PJEAKI TUNEL:
- 19401960 - Cu Chi Vietnam - Labirinti tunela graeni tijekom 25 godina jednostavnim alatima i
golim rukama za vrijeme francuske okupacije 1940, a proireni tijekom Vijetnamskog rata 1960 sa
Amerikom. Koriteni su kao skrovita za vrijeme borbe, bolnice, skladita za oruje, stanovanje
Ukupna duina tunela je preko 120 km. Danas slue kao turistika atrakcija.
- 1993 - Sarajevo tunel 720 x 1 x 1.5 m povezivao je aerodrom sa gradom. Za vrijeme opsade grada
kroz tunel je prolo oko 1 000 000 ljudi.

TUNEL MOST:
U svijetu ima samo osam kombinacija mosta i tunela, a jo dva se rade.
- 1964 (1999 II dio) - Chesapeake Bay Bridge&Tunel SAD Virginjja najdui na svijetu s ukupnom
duinom od 28.4 km. Kompleks se sastoji od: most-umjetni otok tunel-most- umjetni otok tunel-most
sa 4 prometne trake na mostovima i 2 u tunelima
- 2009 - Yangtze River Bridge&Tunel Kina 25.5 km.
- 2000 Oresund - Malmo-Kopenhagen 16.4 km - most 8 km - umjetni otok 4 km tunel 4 km od
ega se 3.5 km nalazi ispod mora. Ima 4 prometne trake i 2 kolosijeka.
- 1997 - Tokyo Bay Aqua Kawasaki Kisarazu 14 km.
- 2016 - Hong Kong-Zhuhai-Macao 29.6 km.

TUNEL MJEOVITE NAMJENE:
- 2007 SMART tunel, Kuala Lumpur Malezija 9.7 km ukupno za oborinske vode, od toga 4 km
autoceste. Postoje dvije komponente ovog tunela, rijeiti oborinske vode koje izazivaju poplave i
prometne guve u gradu. Tunel radi na tri naina ovisno o koliini vode koja treba proi kroz tunelsku
cijev. Autocesta se otvara za promet nakon ienja tunela u roku od 48 sati od zatvaranja (1-2 puta
godinje u sezoni monsunskih kia). To je najdui vienamjenski tunel na svijetu.

TUNEL SPECIJALNE NAMJENE:
- 2008 - CERN tunel, najvei svjetski akcelerator estica. Smjeten je 175 metara ispod Alpa na
francusko-vicarskoj granici u blizini eneve, u krunome tunelu dugakom 27 km. Drugo ime za
LHC je i stroj za Veliki prasak zato to se u njemu rekonstruiraju uvjeti koji su vladali u trenutku
nastanka svemira prije gotovo 14 milijarda godina.


1.2. KLASIFIKACIJ A TUNELA
- Tunel je podzemni prolaz prokopan kroz brdo, ispod rijeke ili mora, slui za provoenje prometnica,
vodovoda, kanalizacije i sl. Tunelom se svladava prirodna zapreka i skrauje duljina puta.
- Tuneli su podzemni objekti za savladavanje terenskih prepreka, a i za osiguranje tehnikih
elemenata ceste na kojoj se projektiraju i grade.
- Tunel je openito vodoravan za razliku od okna koje je openito vertikalno. Podzemni prolaz koji je
napravio ovjek bez odstranjivanja gornjih leeih naslaga tla i stijena takoer smatramo tunelom.
- Otvori manjeg poprenog presjeka od 12 m2 nazivaju se potkopima, a vei tunelima. Gradnja usjeka
veih od 14 m nije ekonomina te je bolje graditi tunel.



7

OBZIROM NA NAMJENU TUNELE DIJELIMO:

Prometni tuneli:
- Cestovni
- Pjeaki
- eljezniki
- Tuneli mjeovite namjene

Hidrotehniki tuneli:
- Vodovodni
- Melioracijski
- Kanalizacijski
- Tuneli u sklopu hidrocentrala

Komunalni tuneli:
- Smjetaj elektrinih i telefonskih vodova, plinovoda, toplovoda i dr.

Podzemne graevine:
- Skladita radioaktivnog otpada
- Sklonita, skladita, garae, sportski kulturni sadraji
- Elektrine strojarnice
- Skladita plina i tekuina

PREMA DULJINI TUNELE DIJELIMO:

- sasvim kratke do 50 m - rade se runo i nije potrebna umjetna ventilacija
- kratke 50 - 500 m - rade se runo i strojevima te zahtijevaju umjetnu ventilaciju
- srednje kratke 500 2 200 m - rade se iskljuivo strojevima i ventilacija je potpuna
- dugake 2 200 4 000 m
- vrlo dugake preko 4 000 m

PREMA VISINSKOM POLOAJU TUNELE DIJELIMO:

- niskoleee spajaju dvije doline priblino iste nadmorske visine
- visokoleee kratke uspon s obje strane i prelom tunela na sredini puta
- planinske koji idu usporedo s padinom brda

MOST ILI TUNEL:

Navigacijska razmatranja mogu ograniiti upotrebu visokih mostova ili most moe presijecati dostavu
kanalima, onda se zahtjeva gradnja tunela.
Mostovi zahtijevaju vei trag na svakoj obali od tunela. Naselja sa skupim nekretninama idu u prilog gradnji
tunela. Izbjegavanje potekoa morske mijene, estetski razlozi, nosivost mosta i odravanje idu u prilog
gradnje tunela. Kod vodenih prijelaza tunel je skuplji za izgradnju. Opasnosti koje ne idu u prilog gradnji
tunela su prometne nesree i poar.


Dioklecijanov aquadukt Pag Eko Katela Stupe Delaware


Pitve, Hvar Sv. Rok Sv. Ilija

8


Laeredal Zhongnanshan Gotthard


Chesapeake Bay Oresund kanal Tokyo Bay Aqua


La Manche Euro tunnel Seikan St Gotthard


London Tunel Split Kopilica Sinac


SMART tunel


cu chi Vietnam Sarajevo tunel CERN


Guoliang tunel Budunost ? Beringov prolaz 85 km


9

1.3. ISTRANI RADOVI ZA TUNELE
PLANIRANJE GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA

Uspjeno projektiranje i graenje zahtjeva dobru prognozu svojstva tla i stijena, podzemne vode i
naprezanja.
Cilj geotehnikih istraivanja je opis svih svojstava tla relevantnih za projekt tunela. Vrsta i razmjer
istraivanja trebaju odgovarati veliini i svrsi tunela, uvjeta u tlu ukljuujui mogua zagaenja kao i efekte
utjecaja izrade i eksploatacije tunela na okoli.

Za potrebe projektiranja tunela potrebno je osigurati:
- Geoloke profile identifikacija osnovnih tipova stijena i njihove karakteristike
- Detaljan opis stjenske mase i njena mehanika svojstva
- Rizici gradnje pojava plina, vode

ISTRAIVANJA TIJEKOM GRAENJA

Temeljni pristup tunelogradnje je prikupljanje potrebnih informacija korak po korak, poinjui od prvih
istraivanja pa sve do detaljnih istraivanja ( glavna istraivanja ) u fazi izvoenja kroz istraivanja i mjerenja
u tunelu za vrijeme i nakon izvoenja.

Poetna istraivanja obuhvaaju:
- Geoloku kartu, topografsku kartu, hidroloka istraivanja, avio i satelitske snimke
- Analizu iskustava steenih graenjem susjednih graevina

Glavna istraivanja
- Unutar povrine projekta je povrina na kojoj se osjeti utjecaj projekta ( smanjenje nivoa podzemne
vode moe rezultirati slijeganjem okolnih graevina ). Glavna istraivanja trebaju osigurati
informacije potrebne za projektiranje i dimenzioniranje, izradu ponudbene dokumentacije, proraune
i izvoenje kao i procjenu opasnosti za okolne objekte.

Istraivanja tijekom graenja rezultat su prethodnih istraivanja pomou terenskih i laboratorijskih ispitivanja.
Obuhvaaju mjerenje vibracija tla i objekata, promatranje nivoa podzemnih voda, geotehnika istraivanja
Pri planiranju geotehnikih istraivanja potrebna je bliska suradnja investitora, projektanta i geotehniara.

UTJECAJ NA OKOLI

Ovisno o uvjetima u tlu i lokalnim uvjetima esto su neophodne sljedee informacije:
- Iskopani materijal
- Mogunost ponovnog koritenja
- Uvjeti odlaganja
- Ponaanje u uvjetima promijenjenog okolia
- Metoda graenja
- Deformacije tla zbog izgradnje tunela
- Slijeganje zbog sniavanja nivoa podzemne vode
- Utjecaj na zatiena vodna podruja
- Efekt vibracija na postojee graevine
- Kemijske promjene ili kontaminacija tla

TEHNIKE ISTRAIVANJA

ISTRANA BUENJA I ISKOPI ( povrinski i podzemni iskopi , slike 1 i 2 )
Imamo direktan uvid u stijensku masu. Ako se iskop vri miniranjem, stijenska masa do neke dubine moe
biti oteena


slika 1 slika 2
10


GEOFIZIKA ISPITIVANJA

Predstavljaju mjerenja fizikalnih veliina ( otpornost, brzina prostiranja zvuka, gustoa...) radi upoznavanja
stijenske mase i tla. Prednost geofizikih ispitivanja su relativno jeftini instrumenti, a istraivanja su puno
bra i jeftinija od istranog buenja.

Downhole metoda koristi se kao izvor vala udarca ekia po ploi uz ue ili neposrednoj blizini ua
buotine. Valovi se ire kroz podzemlje do geofona koji su smjeteni u buotini.

Crosshole ispitivanja - omoguuj direktno mjerenje intervalnih brzina elastinih valova izmeu dvije buotine
po dubini. Na taj nain dobivaju se posredno preko brzina najtoniji podaci.


Downhole Crosshole


1.4. ODVODNJ A I HIDROIZOLACIJ A TUNELA

Voda je u tunelu gotovo redovita pojava. Tunel se odvodnjava:
- tijekom gradnje (Slika 1,2.)
- tijekom eksploatacije

1.4.1. ODVODNJA VODE

Vodu treba kontrolirano odvesti iz iskopa jer:
- moe potopiti tunel
- oteava radnicima posao
- moe otetiti strojeve i instalacije
- utjee na slabljenje mehanikih svojstava stijenske mase


slika 1 slika 2

Voda se iz tunela odvodi na dva naina:
- gravitacijskim tlaenjem do portala tunela
- cjevovodima uz pomo pumpi




1.4.2. HIDROIZOLACIJA TUNELA

Hidroizolacija tunela se izvodi radi:
11

- Zatite obloge od tetnih uinaka podzemne vode
- Zatite kolnika i instalacija u tunelu
- Sigurnosti prometa

Hidroizolacija se kod klasine gradnje redovito postavlja izmeu primarne ( armirani mlazni beton, elini
lukovi i sl.) i sekundarne obloge ( betonska obloga ) slika 1. Izolaciju ini vodonepropusna PVC folija koja se
vari na licu mjesta (slika 2,3). Svaki var se mora provjeriti. Izmeu mlaznog betona i PVC folije ugrauje se
geotekstil koji slui kao drenani sloj a ujedno titi PVC foliju od oteenja.

slika 1


slika 2 slika 3

Sustav odvodnje kolnika mora osigurati odvodnju dotoka incidentne tekuine od 200 l/s na 200 metara
duljine kolnika te onemoguiti irenje poara, toksinih i drugih plinova te dima kroz odvodne cijevi unutar
tunelske cijevi i izmeu dviju tunelskih cijevi. Razlivene incidentne tekuine moraju se sakupljati u posebno
izgraenim separatorima kapaciteta najmanje petnaest kubika, gdje se odvajaju od oborinskih voda.


1.5. VENTILACIJ A TUNELA
Tunel, jame okna i potkopi moraju se cijelo vrijeme iskopa provjetravati kako bi se stvorili uvjeti za siguran
rad bez potencijalno eksplozivnih ili tetnih plinova, praine i nedostatka kisika, te se moraju poduzeti
odgovarajue mjere kako bi se stvorili uvjeti za sigurno i djelotvorno izvoenje radova.

U podzemnim i zatvorenim prostorima zrak koji se udie ne smije imati manje od 19 % kisika po volumenu.
Sastav zraka je 21 % kisika (O),78 % duika (N), 0.05 ugljinog dioksida (CO
2
), a ostalo su plemeniti plinovi.
Zabranjeno je puenje (rudari vau ili mru duhan).

Prilikom projektiranja, izgradnje i koritenja tunela potrebno je uzeti u obzir:
- Kontrolu zagaivaa koje emitiraju cestovna vozila kod normalnog i vrnog prometnog toka
- Kontrolu zagaivaa koje emitiraju cestovna vozila kad je promet zaustavljen zbog incidenta ili
nesree
- Kontrolu temperature i dima u sluaju poara, a kod dvocijevnih tunela mogunost spreavanja
prodora dima iz ugroene u drugu evakuacijsku cijev
- Zatita okolia na izlazu iz tunela
- Razrjeivanje zagaivaa unutar tunela
-
Tunel se provjetrava :
- tijekom gradnje
- tijekom eksploatacije.

Izvori zagaenja tunela:
- Miniranje
- Motori s unutranjim sagorijevanjem
12

- Buenje i rezanje stijene
- Bravarski radovi ( varenje, bruenje )
- Podzemni plinovi
- Disanje ljudi

1.5.1. PROVJETRAVANJE TUNELA TIJEKOM GRAENJA

Ventilatori kojima se upuhava svjei zrak u tunel moraju biti postavljeni izvan zone irenja neistog zraka.
Slika 1,2


slika 1 slika 2 slika 3

1.5.2. PROVJETRAVANJE TUNELA TIJEKOM EKSPLOATACIJE

Koliina svjeeg zraka koja se mora dovesti u tunel mora razrijediti ispune plinove da bi se koncentracija
otrovnog CO dovela na dozvoljenu granicu. Slika 3

tetni plinovi iz tunela odstranjuju se:
- Prirodnim provjetravanjem.
- Umjetnim provjetravanjem

Prirodno provjetravanje

Na prirodno provjetravanje utjeu :
- Meteoroloki uvjeti ( temperatura zraka na portalima, razlika tlaka na portalima, vjetar )
- Nadmorska visina
- Konfiguracija tunela
- Intenzitet prometa

Na provjetravanje ima utjecaj i tzv. efekt klipa (piston effect) kod jednosmjernog prometa (slika 3), a kod
dvosmjernog prometa pozitivan uinak ima efekt okno (slika 4).

slika 3 slika 4

Umjetno provjetravanje

Uzduno provjetravanje - je sustav kod kojega se zrak utiskuje ili isisava iz tunela na ogranienom broju
toaka te tako nastaje uzduni protok zraka kroz tunel.

Polu popreno provjetravanje - svjei zrak se dovodi u tunel posebnim kanalima a zagaeni zrak odvodi se
kroz tunelsku cijev.

Popreno provjetravanje svjei zrak se dovodi u tunel posebnim kanalima a zagaeni zrak se isisava i
posebnim kanalima odvodi iz tunela.




13

1.6. RASVJ ETA TUNELA
Tunel treba biti osvijetljen: tijekom graenja i tijekom eksploatacije

1.6.1. TIJEKOM GRAENJA TUNELA

Rasvjetu ine fiksna rasvjetna tijela na razmacima koji osiguravaju dovoljno svijetlosti kao i pokretna
rasvjetna tijela za osvjetljavanje ela iskopa. Slika 1

1.6.2. TIJEKOM EKSPLOATACIJE

Rasvjeta se mora izvesti na nain da osigurava primjerenu vidljivost danju i nou u zoni ulaza i izlaza
(prilagodnih zona), kao i u unutranjosti tunela, slika 2 i 3.
U sluaju kvara rasvjete, kada je ukljuena rasvjeta u nudi, brzina vonje pri ulasku u tunel ograniava
se na 60 km/h i manje, pomou promjenjivih prometnih znakova koji se postavljaju neposredno prije ulaska u
tunel.
Rasvjeta za izlaz (evakuaciju osoba iz tunela) postavlja se na visini od najvie 1,5 m i mora osigurati
dovoljnu vidljivost u vremenu od 120 minuta.
Tuneli u pravcu duljine preko 200 moraju se redovito umjetno osvjetljavati.

Za dva uobiajena standardna profila tunela preporuuju se sljedee vrste rasporeda izvora svijetlosti:

a. Centralni
b. Polu centralni
c. Centralni dvostrani
d. Boni jednostrani
e. Bono dvostrani
f. Kombinirani

a. b. c.

d. e. f.

Pri centralnom rasporedu, izvori svijetlosti postavljeni su na strop, a pri bonom na zid tunela. Iskoristivost
rasvjete pri centralnom rasporedu priblino je 50 % vea od one pri bonom rasporedu.

Adaptacija oka pri prijelazu iz svjetla u tamu traje 30 300 s, a iz tame u svjetlo 5 30 s. Tunel se ne
rasvjetljuje jednoliko. Na ulazu u tunel treba poveati rasvjetu, a na izlazu smanjiti. Nije isto osvjetljenje
tunela ako se radi o jednosmjernom ili dvosmjernom prometu.

Rasvjeta u tunelu postavljena je prema sljedeim zonama:

- Prilazna zona tunelu duljine 50 200 m
- Ulazna zona u tunel najvea jakost rasvjete
- Prolazna zona - jakost rasvjete se smanjuje
- Srednja zona - najmanja jakost rasvjete
- Izlazna zona - jakost rasvjete se poveava

Prema nainu rasvjete tuneli se mogu podijeliti u tri skupine:

- Kratki do 100 m, u kojima nije potrebna rasvjeta
- Srednji 100 400 m, u kojima nema srednje ili prolazne i prolazne zone
- Dugi dulji od 400 m

14

Zahtjevi kvalitete rasvjete tunela pri vonji danju stroi su od onih za vonju nou, pa se klasifikacija rasvjete
odnosi na rasvjetu tunela pri vonji danju.
Odreena klasa rasvjete tunela ovisi o brzine kretanja vozila i gustoi i vrsti prometa. Velika koncentracija
ispunih plinova i praine znatno pogorava uvjete vidljivosti u tunelu.


slika 1 slika 2 slika 3


1.7. OPASNOST OD POARA
Poar u tunelima mogu je tijekom graenja i tijekom eksploatacije. Opasniji su poari tijekom eksploatacije
jer se tada u tunelu redovito nalazi vei broj vozila i ljudi koji nisu pripremljeni na ovu situaciju.

1.7.1. OPASNOST TIJEKOM GRAENJA (slika1)

Tijekom gradnje tunela vatru moe prouzroiti:

- Varenje
- Zapaljenje plastinih folija
- Greke na elektroinstalacijama
- Zapaljenje gume transportera

1.7.2. OPASNOST TIJEKOM EKSPLOATACIJE TUNELA (slika 2)

Vatru u cestovnim i eljeznikim tunelima mogu prouzroiti:

- Sudar ili samozapaljenje vozila
- Greke na elektroinstalacijama
- Sabotaa ili vandalizam

Brzine kretanja zraka i klipni efekt u tunelima su pogodni za kvalitetu zraka i smanjenje trokova ventilacije.
U sluaju poara dim se iri zbog dobre prirodne i umjetne ventilacije u 97 % vremenskih uvjeta, bre nego
to je bilo koji od putnika sposoban trat.


Brzina prirodne i umjetne ventilacije
(m/s)
Potrebna brzina pjeaka za bijeg
(km/h)
2.5 9
5 18
10 36

Dokazano je, da vrijeme nakon 6 10 minuta kritino i u sluaju, da se zapali vie vozila ili teretnjak sa
stvarima koje se ne tretiraju opasnim ( drvo, brano, kruh, maslo) Temperatura i koliina dima moe ve
nakon 7. minute tako narasti, da je svaka intervencija sa smjera bilo kojeg portala uzaludna to se pokazalo
u sluaju poara na tunelima Mt. Blanc, St. Gothard, Taueren

Konstrukcija tunela (obloga) mora imati otpornost na poar u trajanju najmanje 60 minuta, ovisno o duljini
puta za evakuaciju i udaljenosti vatrogasne postrojbe.

15


slika1 slika 2 vatrodojava u tunelu Mala Kapela


1.8. PRISTUPNE ZONE I PORTALI
1.8.1.ZONA PRISTUPA TUNELU

Zona pristupa tunelu podrazumijeva ukupno podruje koje je zahvaeno iskopom. To ukljuuje zasijecanja i
usijecanja u tlo i/ili stijensku masu, vegetaciju, ulaz u tunel, portale, zidove i dr. Zona pristupa treba biti
locirana i projektirana na nain da pridonese pozitivnim iskustvima vozaa.
Tunel treba biti lociran tako da pristupna zona minimalno zadire u krajolik. Slike 1 i 2.

1.8.2. PORTALI TUNELA

Portal je povrinski ulaz u tunel. Praktina funkcija tunelskog portala je zatita prometnice od odrona i
klizanja kao i leda, snijega i vode. Tunel moe biti izgraen i bez betonskih portala kada je lice stijene suho i
stabilno a povrinska voda nije problem.

Estetska funkcija tunelskog portala je da osigura prijelaz sa otvorenog krajobraza u tunel. Projekt tunela
mora biti usklaen kako s generalnim svojstvima krajobraza tako i s poprenim presjekom tunela. Projekt
portala mora kombinirati estetiku i sigurnost prometa. Slike 1,2,3 i 4.
Posebnu panju treba obratiti na probleme koji mogu nastati glede nestabilnih portalnih kosina, koje moemo
rijeiti sidrenjem. Slike 5 i 6.


slika 1 slika 2 slika 3 Mt.Blanc Ita slika 4 Mt.Blanc Fra


slika 5 slika 6


1.9. GRAENJE TUNELA U TEKIM GEOTEHNIKIM UVJETIMA
Pod klasinim metodama iskopa podrazumjeva se iskop miniranjem, bagerima i sl. Alternativa klasinim
metodama je iskop strojevima.

1.9.1. TEHNIKA POBOLJANJA UVJETA GRAENJA

- DRENIRANJE

U veini sluajeva voda ne predstavlja ozbiljan problem pri gradnji tunela. Kada istraivanja pokau da
stijenska masa sadri vee koliine vode koje mogu ugroziti stabilnost iskopa, pristupa se njenom dreniranju
prije iskopa.
16

Kod pliih tunela, dreniranje se moe vriti s povrine izvedbom drenanih bunara. Kod dubokih tunela,
dreniranje se izvodi buenjem drenanih buotina u elu tunela ili iskopom drenanog tunela.

- INJEKTIRANJE

Podrazumijeva se tehniki postupak kojim se posebne injekcijske smjese posredstvom buotina ubrizgavaju
u vrste stijene ili nevezana tla. Ubrizgana masa se stvrdne , to poboljava njihova mehanika svojstva i
smanjuje vodopropusnost.
Dugo vremena cement je bio jedino sredstvo za injektiranje.
Danas se koriste smjese: - gusta suspenzija cementa, gline, betonita i pijeska kao cementni plastifikatori.

- ZAMRZAVANJE

Koristi se kod izgradnje tunela u vrlo tekim prilikama, gdje je materijal pokretljiv, itak, ispod nivoa
podzemne vode itd. Postupak sa zamrzavanjem tla provodi se tako da se kroz sloj tla kroz koji treba iskopati
tunel dovodei u njega kroz cijevi hladni zrak ili hladnu tekuinu. Zamrzava se ue podruje oko mjesta rada
i tako do zavretka objekta. Smrzavanje se koristi u gradovima gdje nije doputeno sniavanje nivoa
podzemne vode. Metoda je izumljena 1883 godine.

1.9.2. PLITKI TUNELI U SLABOJ STIJENSKOJ MASI

- VIEFAZNI ISKOP

Zadani profil tunela kopa se u vie faza na nain da se elo iskopa podjeli na vie dijelova i svaki se dio kopa
s pomakom u odnosu na ve iskopane dijelove. Bitno je osigurati da su sva iskopana ela stabilna prije
iskopa sljedeeg. Ovo je vrlo pouzdana metoda. Tunel Sv. Rok je iskopan ovom metodom u tri faze.




1.9.3. ISKOP POD ZATITOM PREDHODNO UGRAENOG KIOBRANA (FOREPOLE UMBRELLA)

Ugrauje se u neiskopani dio tunela te se tako oblikuje zatitna kupola prije iskopa tunela. Ovisno o
geotehnikim uvjetima i stupnju rizika u odnosu na doputeno slijeganje povrine terena primjenjujemo
razliite tehnike formiranja kiobrana.

CIJEVNI KIOBRAN ( SPILING METODA )

Cijevni kiobran se ugrauje u neiskopani dio tunela te se tako oblikuje zatitna kupola prije iskopa tunela.
Ugrauju se cijevi duljine 12 m, promjera 114 mm, na razmaku 300 600 mm svakih 8 m tako da se ostvari
preklop od 4 m. Nakon ugradnje cijevi se injektiraju cementnim mortom. Tijekom iskopa ispod cijevi se
ugrauju razni elementi primarne podgrade ( elini lukovi, mlazni beton, sidra i sl, )



PROBIJANJE CIJEVI VELIKOG PROMJERA ILI ISKOP NIZA MIKRO TUNELA

U posebno tekim geotehnikim uvjetima u kojima se treba iskopati veliki tunel uz minimalna slijeganja
povrine. Stabilnost tunela osigurava se izradom kiobrana od veeg broja cijevi velikog promjera 1200 mm
ili vie mikrotunela po konturi tunela.
1

3 2
17




1.9.4. SIDRENJE ELA TUNELA

Ova tehnika se moe koristiti samo ako je elo stabilno tijekom armiranja. esto se ova tehnika koristi kao
dodatna mjera uz tehnike viefaznog iskopa i cijevnog kiobrana. Za armiranje ela koriste se sidra od elika
ili fiberglasa (lagana i vrsta).




1.10. POSEBNE METODE GRAENJA
Pri gradnji podzemne prostorije u otvorenoj graevnoj jami, tlo najee djeluje samo kao optereenje, kao i
kod svake nadzemne graevine.

1.10.1. LANI TUNELI (cut and cover tunnells - engl. Iskopaj i pokrij) , (faux tunel fra. Lani tunel)

Ova se metoda koristi kada tunel prolazi plitko ispod povrine terena. Iskop plitkih tunela klasinim nainom
povezan je sa nizom problema stabiliziranja ela iskopa. Zbog toga je esto ekonominije i bre izvriti iskop,
izgraditi tunelsku cijev na otvorenoj graevnoj jami i nakon toga teren vratiti u prvobitno stanje.

Tunel se radi u fazama:

1. Uklanjanje objekata na povrini
2. Iskop rova
3. Izgradnja podloge tunelske cijevi
4. Izgradnja tunelske cijevi
5. Zatrpavanje tunela


1 2 3


4 5





18

1.10.2. URONJENI TUNELI

Kada se eli savladati vodena prepreka jedno od moguih rjeenja je uronjeni tunel i plutajui tunel. Uronjeni
tuneli rade se ve vie od 100 godina. Izgraeno ih je vie od 150, od toga 100 kao cestovni i eljezniki
tuneli (Oresund, Malmo - Kopenhagen).

Prednosti:
- Mogu imati proizvoljni popreni presjek to je bitno kada se kombinira eljezniki i cestovni
- U odnosu na bueni tunel imaju krau duljinu i manji nagib to je bitno kod eljeznikog
- Vrijeme graenja je krae u odnosu na bueni
- Rad je sigurniji
- Mogu se polagati na tla izuzetno loih svojstava
- Bolje podnose potrese i seizmike efekte
- Dok se posljednji elementi potapaju, u prvima se postavljaju instalacije i obavljaju zavrni radovi

Faze graenja:
- Proizvodnja prefabriciranih elemenata
- Iskop na mjestu polaganja tunela
- Transport prefabriciranih elemenata
- Polaganje prefabriciranih elemenata
- Spajanje prefabriciranih elemenata
- Zatrpavanje tunela




popreni presjek uronjenog tunela Oresund


razliiti oblici uronjenih tunela u svijetu plutajui tunel dvije varijante







Uronjeni tunel
Bueni tunel
Most
Uronjeni tunel
Bueni tunel
Most
19

1.9.3. ISKOP POD ZATITOM DIJAFRAGME

Ovaj nain se vrlo esto koristi u gradovima tijekom iskopa podzemne eljeznice i drugih objekata. Prednost
ovog naina graenja je to uz dobru organizaciju graenja, poremeaj prometa na povrini moe biti
minimalan.

Faze gradnje:
1. Priprema povrine
2. Iskop rova
3. Izgradnja dijafragmi ( zidova budueg tunela )
4. Betoniranje stropne ploe
5. Zatrpavanje tunela i rekultivacija povrine
6. Iskop tunela
7. Betoniranje radne ploe


1 2 3 4

5 6 7


1.11. PRINCIPI I TEHNIKE ISKOPA
Tehnike koje se primjenjuju za razaranje stijena radi oblikovanja podzemnih prostora, bitno se razlikuju od
tehnika za razaranje stijena sa svrhom dobivanja mineralnih sirovina ili lomljenog kamena u kamenolomu.

1. Miniranje pre-spliting i post-spliting (smooth wall blasting)

Miniranje stijenske mase obavlja se za potrebe radi eksploatacije ili kreiranja podzemnih ili
povrinskih prostora.
Prespliting se koristi kada miniranje izvodimo blizu povrine terena. Osnovna karakteristika ove
metode je da u prvoj fazi miniranja stvori pukotina po konturi projektirane plohe iskopa a nakon toga
se sa vremenskim pomakom koji se mjeri u milisekundama minira ostali dio stijenske mase. Na ovaj
se nain stijenska masa koja ostaje iza plohe iskopa i izolira od negativnog utjecaja masovnog
miniranja.
Post-spliting ili meko miniranje razvijeno je u vedskoj 1950-tih i 60-tih. Tehnika glatkog miniranja
kao i pre-split temelji se na dvostrukom miniranju samo je redoslijed inverzan. Treba naglasiti da se
vremenski pomak ove dvije faze miniranja mjeri u milisekundama.

2. Strojni iskop tunnel boring machine (slika 2 i 6)

To su svi strojevi koji se koriste za iskop tunela bez obzira radi li se o strojevima za iskop u punom
profilu - full face machine ili strojevima s pokretnom glavom road header, glodai. Ovisno o
materijalu u kojem se tunel kopa mogu se podijeliti u dvije skupine. Strojevi za iskop stijena - rock
machine i strojevi za iskop u tlu soft ground machine.
Mikrotuneli koriste se za polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi malog promjera od 0.2 do 3
m. Prvi stroj za iskop malih tunela koriten je u Japanu, a prvi stroj na daljinsko upravljanje
napravljen je 1979 godine. Najmanje proizveden stroj ima promjer 150 mm.


20

3. Iskop rezanjem stijena - chain saw machine (slika 5)

Primjenjuje se kod mekanih i srednje tvrdih stijena. Lananom pilom ree se stijena. Prednosti ove
metode su jer nema buke i vibracija.

4. Iskop hidraulikim ekiima i hidraulikim lopatama (slika 1)

Iskop hidraulikim lopatama uglavnom podrazumijeva runi iskop glinovitih stijena niske vrstoe.
Iskop hidraulikim ekiima u zadnje vrijeme doivljava enormni razvoj. Sve tei ekii postavljaju se
na bagere i time se postie vea uinkovitost. Ova metoda je dobra u uvjetima u kojima se izbjegava
miniranje.

5. Iskop bagerima

Bageri se tradicionalno koriste za iskop mekih stijena i tvrdih tla. Mogu se kombinirati sa
hidraulikim ekiem Sv. Rok

6. Hidrauliko rezanje stijena splitting (slika 4)

Ova se tehnologija koristi u uvjetima kada vibracije tijekom iskopa moraju biti svedene na minimum
zbog opasnosti od oteenja okolnih objekata ili opasnosti od odrona.
Izradom zareza rade se blokovi koji se kontinuirano bue na nain da jedna rupa preklapa drugu. U
svakom od blokova izbui se veliki broj buotina u koje se stavljaju gumene sonde. Visokotlanim
pumpama sonde se napune vodom pod tlakom to razara stijenu. Kako raspucale stijene nisu
zgodne za utovar one se usitnjavaju hidraulikim ekiima.
7. Koritenje ekspanzivnih materijala za razaranje stijena (slika 3)

Jo su se davno u kamenolomima koristili drveni klinovi koji bi se u suhom stanju stavljali u buotine.
Nakon zalijevanja buotina vodom drvo bi nabreklo i lomilo stijenu. Slino se radi i danas samo se
umjesto drvenih klinova koriste bubrivi materijali. Pripremljena se mjeavina u tekuem ili plastinom
stanju ulijeva ili umee u buotinu.
Kalcijev oksid hidratacijom (sa vodom) prelazi u kalcijev hidroksid pri emu mu se poveava
volumen. Koristi se u uvjetima gdje nije poeljno miniranje a upotreba strojeva je skupa kod malih
duina tunela.
Prednosti ovog naina razaranja su: minimalni rizik, jednostavno se izvodi, ne proizvodi buku,
vibracije, prainu i stijene ne lete.


slika 1 slika 2 slika 3


slika 4 slika 5 slika 6


1.12. KONTROLNI CENTAR
U tunelima duljine vee od 3000 m s prometnim optereenjem veim od 2000 vozila po prometnoj traci na
dan mora se izvesti kontrolni centar i rezervni kontrolni centar.
21


Kontrolni centar (slika 1 i 2) mora preuzeti nadzor i upravljanje tunelom kada:
- prometni parametri dosegnu kritine vrijednosti (u tunelu ili u zoni ispred tunela),
- uvjeti u okoliu ugroavaju sigurnost prometa (slaba vidljivost, visoka koncentracija CO i dr.),
- u sluaju pojave izvanrednih nepredvidivih ili predvidivih dogaaja (radovi na cesti, prometna
nesrea, poar, dvosmjerni promet i dr.).

Jedan kontrolni centar moe obavljati nadzor nad vie tunela. U tunelima koji imaju kontrolni centar moraju
se postaviti video sustavi praenja i sustav za automatsko otkrivanje prometnih nesrea.
Na ugibalitima za zaustavljanje vozila u nudi postavljeni se infracrveni senzori za prisutnosti vozila tako da
se svako zaustavljeno vozilo automatski evidentira u centru za upravljanje tunelom.

Video sustavi moraju omoguiti detekciju zaustavljenog vozila i pojavu dima, a u jednosmjernim tunelima i
detekciju vonje u suprotnom smjeru. Sustav video nadzora mora omoguiti kontrolnom centru neprekidno
praenje stanja u ulazno/izlaznoj zoni tunela kao i u cijelom tunelu. U podruju vrata za poprene prolaze
moraju se postaviti rotacijske kamere s mogunou zumiranja.
Prilikom izvanrednih dogaaja, slika na ekranu kontrolnog centra mora se automatski prebaciti na kameru
koja je postavljena u blizini izvanrednog dogaaja. Za izvanredne dogaaje mora postojati alarmni monitor
na kojem se automatski pokazuju slike s kamera na mjestu dogaaja te slike s kamera ispred i iza dogaaja.
U tunelima koji imaju kontrolni centar mora postojati mogunost prekida radio emitiranja kanala namijenjenih
korisnicima tunela, radi prijenosa hitne poruke.

Kontrolni centar mora imati potpuni nadzor nad odvijanjem prometa u tunelu u svakom trenutku.
U tunelima koji nemaju kontrolni centar, a kod kojih je rad mehanike ventilacije za kontrolu dima razliit od
automatskog rada ventilacije za kontrolu zagaivaa, moraju se postaviti automatski sustavi za otkrivanje
poara.

Osnovne aktivnosti kontrolnog centra su:
- sakupljanje prometnih podataka i podataka o okolini koji se odnose na izvanredne dogaaje na
privozima i unutar tunela,
- kontrola trenutnog stanja prometa koritenjem ugraenih komunikacijskih sustava s korisnicima
(prometna signalizacija, video sustav, SOS, radio sustav) i upravljanje tunelom za vrijeme
izvanrednih dogaaja,
- upravljanje ventilacijom,
- upravljanje rasvjetom,
- nadzor elektrinog napajanja,
- upravljanje prometom i informiranje korisnika i drugih javnih slubi (policija, hitna pomo, vatrogasci,
HAK i dr.) o nastanku izvanrednih dogaaja na privozima tunelu i/ili unutar tunela.


Mala Kapela Zhongnanshan Eurotunel

EuroTAP (European Tunnel Assessment Programme)

Sustav ocjena EuroTAP-a podrazumijeva ocjene "jako loe" (1) i "loe" (2) kao negativne te "prihvatljivo" (3),
"dobro" (4) i "vrlo dobro" (5) kao pozitivne.
2004. testirani su Uka i Tuhobi, 2005. Javorova Kosa i Plasina, 2006. Mala Kapela i Gri
2007. god. testirano je 51 tunel od kojih je jedan tunel testiran na autocesti A1: Brinje, koji je ocijenjen
najboljim u Europi.
2008. god. testiran je 31 tunel od kojih je tunel Veliki Gloac dobio najviu ocjenu vrlo dobar.
2009. tunel Tuhobi, u ponovljenom testu s dvije cijevi otvorene i nakon usvojenih smjernica EuroTAP
strunjaka osvaja drugo mjesto u Europi i najviu ocjenu vrlo dobar
2010. tunel Sveti Rok ima takoer najviu ocjenu "vrlo dobar" to potvruje da visoke ocjene hrvatskih
tunela nisu "sluajnost".
Visokoj ocjeni tunela doprinijelo je osposobljeno i trenirano tunelsko osoblje, koje deura 24 sata, ventilacija
koja je dovoljno snana da se nosi s poarom, potpuni video nadzor iz kontrolnog centra, automatsko
otkrivanje poara koje prekida promet, meusobne veze izmeu cijevi svakih 300 metara, prometni radio
kroz tunel i viejezine poruke, ugibalita na svakih 816 metara, automatski protupoarni alarmni sustav,
22

uvjebanost osoblja za hitne intervencije, osvjeeni i potpuni plan mjera za spaavanje, mogunost prelaska
na drugi smjer vozila hitnih slubi na portalima itd.

Testiranje je pokazalo alarmantan podatak da 40 posto europskih testiranih tunela (od ukupno 26) nije
ostvarilo visoke rezultate, petina ih nema dovoljno osvjetljenje i opremu za informiranje, a esti su nedostaci i
manjak hidranata, tamni zidovi, loe oznaene rute evakuacije i drugo.
Hrvatska ima ukupno 45 kilometara cestovnih tunela, od ega su 23 dua od jednog kilometra.


1.13. KAKO SE SIGURNO PONAATI U TUNELU
U normalnim uvjetima prije tunela

- Prije ulaska provjerite napunjenost spremnika za gorivo
- Ukljuite i namjestite radio na stanicu s prometnim obavijestima
- Upalite kratka svjetla
- Skinite sunane naoale
- Obratite pozornost na semafore i drugu prometnu signalizaciju

U normalnim uvjetima u tunelu

- Odravajte velik sigurnosni razmak od vozila ispred Vas
- Nemojte prekoraiti najveu dozvoljenu brzinu
- Upamtite sigurnosne ureaje, te mjesta kao to su: izlazi za sluaj opasnosti i telefoni za poziv u
sluaju opasnosti (SOS)
- U tunelu sa dvosmjernim prometom vozite krajnje desnom stranom kolnika i nikada ne prelazite
sredinju liniju
- Nikada ne vozite unatrag i ne okreite se polukruno
- Zaustavljajte se samo u sluaju krajnje potrebe
- Ventilacija u vozilu treba koristi zrak iz vozila a ne iz tunela

Kvar na automobilu

- Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera
- Zaustavite vozilo na ugibalitu za vozila u kvaru ili na krajnjoj desnoj strani kolnika
- Iskljuite motor
- Napustite vozilo, pri tome pazite na promet i nosite reflektirajui prsluk, ako isti posjedujete
- Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue, u tu svrhu koristite telefon za poziv u
sluaju opasnosti, a ne mobitel
- Vratite se u vozilo i ekajte pomo

Zastoj

- Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera
- Zadrite najmanje 5 metara razmaka od vozila ispred vas
- Iskljuite motor
- Ostanite u vozilu
- Sluajte prometne obavijesti

Prometna nesrea

- Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera
- Ostavite vozilo to blie desnom rubu kolnika
- Iskljuite motor
- Napustite vozilo, pri tome pazite na promet i nosite reflektirajui prsluk, ako isti posjedujete
- Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue,u tu svrhu koristite telefon za poziv u
sluaju opasnosti, a ne mobitel
- Pomozite ozlijeenim osobama

Vatra u vlastitom vozilu

- Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera
23

- Ako je mogue, izvezite vozilo iz tunela. Pritom se nikako ne vozite unatrag i ne okreite se
polukruno
- Ukoliko to nije mogue, zaustavite vozilo na ugibalitu za vozila u kvaru, na zaustavnoj traci ili na
krajnjoj desnoj strani kolnika
- Iskljuite motor i ostavite klju za paljenje u bravi
- Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue, u tu svrhu koristite telefon za poziv u
sluaju opasnosti, a ne mobitel
- Gasite vatru samo u poetnoj fazi. Ako se vatra ne moe ugasiti, odmah napustite tunel kroz izlaze u
sluaju opasnosti
- Pruite pomo ozlijeenim osobama

Vatra u tuem vozilu

- Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera
- Udaljite se im dalje od vozila u plamenu
- Zaustavite vozilo na ugibalitu za vozila u kvaru, ili na krajnjoj desnoj strani kolnika
- Nikada ne vozite unatrag i ne okreite se polukruno
- Iskljuite motor i ostavite klju za paljenje u bravi
- Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue, u tu svrhu koristite telefon za poziv u
sluaju opasnosti, a ne mobitel
- Gasite vatru samo u poetnoj fazi. Ako se vatra ne moe ugasiti, odmah napustite tunel kroz izlaze u
sluaju opasnosti
- Pruite pomo ozlijeenim osobama

U svim sluajevima slijedite upute osoblja tunela te informacije istaknute na obavjesnim tablama!



Platforma postavljena kod ugibalita neposredno prije ulaska u tunel omoguuje vozaima tekih vozila da
se popnu na vrh vozila i oiste ostatke snijega i leda.



Evakuacijsko vozilo s dvije kabine na elektrini pogon za spaavanje ljudi iz tunela



Vozilo s dvije kabine na elektrini pogon za spaavanje ljudi iz tunela prvo je ovakve vrste u svijetu.
Predvieno je da vozilom upravlja jedna osoba i jedan lan posade koji brine o unesreenima.
Koncepcija vozila bazira se na tri komore: prva i trea su vozake kabine, a druga prostor za spaavanje. Taj
koncept omoguava prelazak iz jedne kabine u drugu kabinu kao i na vozako mjesto kroz samo vozilo (iako
je to mogue napraviti i izvan njega).
24

Na vozilo su ugraena i dva senzora za praenje koncentracije kisika, jedan u vozilu a jedan izvan vozila.
Predvieno trajanje banke (zaliha) zraka iznosi pet sati (ukljueni svi potroai).

S vozilom je mogue upravljati u oba smjera pri emu je uvijek aktivna samo jedna kabina, odnosno jedno
upravljako mjesto. Pri samoj aktivaciji jedne kabine druga kabina automatski je deaktivirana kao i
upravljanje osovinom ispod te kabine. Bez obzira u kojem je poloaju ostao volan hidraulika jedinica
podvozja pri aktivaciji jedne kabine automatski vraa volan i kotae na osovini druge kabine u centralni
poloaj. Sva rasvjeta automatski se mijenja ovisno o smjeru vonje. Prednja svjetla brzo se gase i aktiviraju
se zadnja dok se zadnja svjetlana drugoj strani gase i pale se prednja. ak se i rasvjeta registarske ploice
pali na "zadnjoj" strani.

Prednost elektrinog pogona u odnosu na pogon s motorom s unutranjim izgaranjem za ove namjene
prvenstveno jest mogunost rada u uvjetima smanjene koncentracije kisika u atmosferi. Motor s unutranjim
izgaranjem treba kisik za rad za razliku od elektromotora.
Podni dio vozila zatien je metalnom oplatom na koju je nanesen trajni sloj podne zatite. Time je smanjena
mogunost oteivanja vozila tijekom koritenja.
Ugraena je samozatita vozila vodom. Ukupno deset mlaznica pokriva vanjski dio vozila, od ega je est
rasporeeno na krovu a etiri za zatitu guma i poda vozila. Montiran je run-flat sustav koji omoguuje
vonju s probuenim gumama.

Na svaku kabinu vozila ugraena je i po jedna termokamera. Na taj nain mogue je pratiti to se zbiva u
okolini vozila, pa ak i upravljati njime i u 100% zadimljenosti okoline. Vanjska i unutranja rasvjeta izvedena
je u LED tehnologiji. To doprinosi optimalnom osvjetljenju unutranjosti i okoline ali i smanjenoj potronji
elektrine energije. Svjetlosna signalizacija takoer je izvedena u LED tehnologiji.
Ugraene su krovne i prednje plave bljeskalice. Vozilo je opremljeno vatrogasnom sirenom i zvunikom za
govor iz kabina.

25

2. PROJ EKTIRANJ E CESTA


Proicere lat. znai pruiti ili baciti pred nekoga
PLANIRANJE PROJ EKTIRANJ E IZGRADNJA

Cilj prometnog planiranja je maksimalno iskoritenje postojeih prometnica te planski razvoj novih koje treba
prilagoditi buduim potrebama prometa kako bi se osiguralo nesmetano kretanje ljudi i dobara.

PLANIRANJE

Prometni plan sastoji se od :
- Tehnikog dijela tehniki dio sastoji se od idejnog rjeenja ili idejnog projekta s prijedlogom za
prihvaanje najbolje varijante
- Prometne studije obuhvaa analizu sadanjeg prometa, a za varijante tehnikog dijela daju se
prometne prognoze izraene na temelju svih imbenika koji utjeu na razvoj budueg prometa.
- Ekonomskog elaborata izraen je na temelju tehnikog dijela i prometne studije. Sadri obradu i
analizu ekonomskog razvoja utjecajnog podruja budue ceste, transportnu ekonomiku i konano
vrednovanje projekata na osnovi ekonomske opravdanosti uloenih sredstava.

Prometno planiranje obuhvaa:
- Prometnu dijagnoza ispitivanje postojeeg stanja prometa, prosjean godinji dnevni promet,
prosjean dnevni promet, vrni sat
- Prometnu prognoza razvoj budueg stanja prometa, 20 godina za nove prometnice, 15 godina za
vee rekonstrukcije i 10 godina za manje rekonstrukcije
- Prometnu terapija rjeenje na temelju prometno tehnikog prorauna. Ona je zavrni dio
prometnog planiranja i daje rjeenje izgradnje prometne graevine koje odgovara danom
optereenju iz prometne prognoze.

PROJ EKTIRANJ E

Od pojave zamisli o potrebi za graenjem neke ceste pa do njene izgradnje potrebno je izraditi brojne studije
prometnog, ekonomskog i drutvenog znaaja kako bi cesta odgovarala svrsi i namjeni.
Rang ceste i njeno znaenje utvrdit e se na temelju dnevne gustoe prometa, prometnog optereenja i
svojstava terena na kojemu e se graditi.
Pri projektiranju gradnje novih i rekonstrukciji postojeih javnih cesta treba teiti primjeni povoljnijih
elemenata od onih koji su predvieni propisima, ako to zahtjeva sigurnost prometa. Najnepovoljniji elementi
predvieni propisima mogu se primijeniti samo u iznimnim sluajevima, ako se time izbjegavaju ekonomski
neopravdane investicije, to se mora detaljno obrazloiti u tehnikoj dokumentaciji.

Redoslijed projektiranja:

- Generalni projekt
- Idejni projekt
- Glavni projekt


2.1. GENERALNI PROJ EKT

Utvruje se opravdanost graenja neke ceste, glavni pravac pruanja radi ostvarivanja optimalnih prometno-
ekonomskih uvjeta odvijanja prometa, duljine trase, visinske razlike, nagibi nivelete te konstruktivni elementi
ceste.

Generalni projekt sastoji se od:

- Tehnikog izvjea
- Prometno ekonomske studije
- Projekt generalne trase



26

TEHNIKI IZVJETAJ
Dati su rezultati ispitivanja svih varijanti i prijedloga za prihvaanje odreene varijante. Dat je opis pruanja
generalne trase i predraunska vrijednost radova.

PROMETNO-EKONOMSKOA STUDIJA
Odreuju se zahtjevi koje promet u planskom periodu postavlja. Vrednuju se predloene varijante s aspekta
zadovoljenja prometnih potreba.

Prometno ekonomska studija obuhvaa:
- Odreivanje svih imbenika koji su mjerodavni sa stajalita zadovoljenja prometnih potreba: protok
vozila po dionicama i voritima izraen kao prosjean dnevni promet, karakter vremenske
neravnomjernosti izraen mjesenom i satnom neravnomjernou u godini, srednja brzina
prometnog toka
- Vrednovanje varijante s ekonomskog stajalita i drutvena opravdanost izgradnje ceste
- Utvrivanje rokova gradnje ceste
- Odreivanje vrsta kolnika

PROJEKT GENERALNE TRASE
Izvodi se u tri faze:
- Na geografskim i topografskim kartama utvruju se koridori u kojima se moe projektirati cesta.
- U okviru prihvaenih koridora projektira se trasa na topografskoj karti u mjerilu 1:50000
- Projektira se trasa prihvaene varijante u mjerilu 1:25000

Projekt generalne trase sadri geoloki prikaz terena, trokove gradnje i odravanja te kategorizaciju terena.
U njemu se utvruje prethodna raunska brzina i orijentacijski popreni profili. Zbog svog analitiko-
istraivakog pristupa i strukture, generalna projektna dokumentacija esto se naziva i prometno-tehnikom
studijom.

Cilj i doseg generalne projektne dokumentacije trebao bi biti u izboru realno vrednijih varijanta, odnosno u
odbacivanju nerealnih rjeenja.


2.2. IDEJ NI PROJ EKT
Idejnim projektom odreuje se maksimalno prilagoavanje optimalne trase terenu i obavlja predraunska
vrijednost radova prema projektiranoj trasi za odreenu konfiguraciju terena.

Idejni projekt sadri ove sastavne dijelove:

- Graevinski idejni projekt u mjerilu 1:5000 do 1:1000. Tim projektom se utvruje mikrolokacija trase,
raunska brzina, koliina radova na temelju karakteristinih profila koji su crtani u mjerilu 1:200. Isto
tako odreuju se svi manji objekti, dok se za vee objekte izvode planovi s idejnim rjeenjem.
- Prometno dimenzioniranje kapacitet ceste, potreba za dodatnim trakama
- Geolokogeomehaniki elaborat dobiven na osnovi geolokih i geomehanikih ispitivanja
- Idejni projekt prometnih vorova
- Projekt prometne opreme ceste vertikalna i horizontalna signalizacija, rasvjeta
- Elaborat prateih objekata autobusna stajalita, beninske postaje, motel, odmaralita
- Projekt ureenja okolia zatita ceste od erozije, snjenih nanosa, vjetra, uvjeti graenja svih
objekata u blioj okolici ceste
- Studija ekonomske opravdanosti ceste na osnovi trokova gradnje i odravanja utvruje se
ekonomska i drutvena opravdanost

Idejni projekt prikazuje cjelokupnu sliku budue ceste. U njemu se vidi kako su savladane terenske prilike,
konstruktivni elementi ceste, koliki su zemljani i drugi radovi, mostovi i drugi objekti, te trokovi gradnje.


2.3. GLAVNI PROJ EKT (IZVOAKI)
Nakon to je odobren idejni projekt, pristupa se izradi glavnog projekta. Omoguuje izradu detalja, optimalno
utvrene trase idejnim projektom i njeno prenoenje na teren.



27

Glavni projekt sastoji se od:
- Glavnog graevinskog projekta ceste u mjerilu 1:2000 do 1:1000, a pojedini detalji u mjerilu 1:50 do
1:10
- Elaborata geolokog istraivanja terena
- Elaborata geomehanikog istraivanja terena
- Glavnog graevinskog projekta prometnih vorita
- Projekta velikih objekata
- Projekta prometne opreme


2.4. ARHIVSKI PROJ EKT
Sve izmjene u toku gradnje ceste u odnosu prema glavnom projektu moraju biti registrirane i u elaboratu
izraene u ARHIVSKOM PROJEKTU. U tom projektu prikazana je cesta onako kako je izvedena, u istom
mjerilu kao i u glavnom projektu. Arhivski projekt slui za konani obraun svih radova i podloga je za
plansku eksploataciju i odravanje odreenog cestovnog pravca.




Stupnjevi projektiranja i koraci optimizacije


28

2.5. VREDNOVANJE PROJEKTNIH RIJEENJA
Vrednovanje ili valorizacija je postupak dokumentiranog ocjenjivanja razliitih varijantnih rjeenja radi strune
procjene i meusobne usporedbe te radi izbora optimalnog rjeenja. Za objektivne prosudbe neophodna je
pouzdana studijsko-projektna dokumentacija te jasno definirani drutveni ciljevi i mjerila (kriteriji) za
ocjenjivanje.
To se treba temeljiti na injenici da je cesta sredstvo za ostvarenje najirih drutveno-ekonomskih interesa i
njenu vrijednost ne smije iskazivati iskljuivo tehnikim mjerilima.

Kod metoda vrednovanja svi postupci se mogu podijeliti na ekonomske metode i metode ocjene.

Metoda ekonomskog vrednovanja planova i projekata u proraun se uzimaju podatci o investiciji ,
trokovne komponente, prihodi i sl. budui da su to veliine koje se odnose na naredno vrijeme, unosi se
odreeni stupanj neizvjesnosti i rizika jer e se drutveni interesi i novane zakonitosti nai za 10-15 godina
u drukijem odnosu.

U ekonomskom vrednovanju varijantnih rjeenja ceste najee se primjenjuje tzv. metoda trokovi-dobit
(Cost-Benefit) i metoda interne stope povrata (Internal Rate of Return).


2.6. DOKAZ IZVODLJ IVOSTI
Studije izvodljivosti predstavljaju metode i dokumentaciju za utvrivanje prioriteta graenja cesta koje
financira Meunarodna banka (IBRD).

Dvije su faze:
- Prethodna studija izvodljivosti (Prefeasibility Study)
- Studija izvodljivosti

Na osnovi prethodne studije utvruje se optimalni koridor prometnice, a studija izvodljivosti se izrauje na
osnovi analiza izbora iz prethodne studije i na osnovi bitnih parametara iz idejnog graevinsko-tehnikog
projekta.

Postupak izrade studije sastoji se od est podruja aktivnosti:
- Ekonomika razvoja
- Opis postojeeg prometnog sustava
- Analiza prometnog sustava
- Graevinsko-tehniki dio
- Ekonomika prometa
- Vrednovanje investicijskog projekta




















29

3. CESTOVNA VORITA


Cestovna vorita su mjesta na kojima su dvije ili vie cesta (ulica) meusobno povezane. Na njima se kria,
ispreplie, spaja ili razdvaja vie prometnih tokova. U cestovnoj mrei vorita su glavne toke koje
omoguuju funkcioniranje itavog prometnog sustava. Pri izboru mjesta i naina rjeavanja vorita potrebno
je svaki sluaj podrobno prouiti, jer je nepravilno konstruirano vorite, osobito pri optereenijim cestama,
opasnost za sigurnost prometa.

U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog vorita pripadaju:

1. sigurnost vonje
2. kapacitet
3. ekonominost
4. estetski izgled
5. uklapanje u ukupnu cestovnu mreu

1. Najvaniji kriterij je sigurnost. Moe se poveati pravilnim izborom oblikovanja krianja i standarda
gradnje u ovisnosti o prometnom optereenju, rangu ceste, raunskoj brzini, kapacitetu,
ekonominosti i sigurnosti vonje.
2. Kapacitet se odreuje prema broju vozila to u stanovitom vremenskom intervalu prolaze prometnim
voritem.
3. Ekonominost prometnog vorita odreuje se trokovima gradnje, potrebnim prostorom,
vrijednou zemljita, duljinom odsjeka vonje, utrokom goriva, vremenom putovanja, trokovima
odravanja ...
4. Pri projektiranju valja voditi rauna o estetskom izgledu prometnog vorita. Pri voenju trase treba
uzeti u obzir topografske i graevinske okolnosti, oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu.
5. Prometno vorite mora se uklopiti u ukupnu prometnu mreu s time da se zadre osnovne znaajke
prometnica.

Da bi prometno vorite imalo odreenu sigurnost pri protjecanju prometnih tokova, pri projektiranju treba
uzeti u obzir etiri osnovna naela:

1. vidljivost
2. preglednost
3. prilagodljivost
4. protonost

1. Kad se pribliuje nekom voritu, svaki ga voza mora pravodobno uoiti i prema njemu prilagoditi
nain i brzinu vonje. Uoavanje vorita postie se osiguravanjem dobre vidljivosti pomou
odgovarajue signalizacije i rasvjete.
2. vorite mora biti pregledno da bi voza mogao pravodobno procijeniti prometnu situaciju vorita.
Preglednost vorita postie se pravokutnim ulijevanjem prometnih tokova, izbjegavanjem smetnji
koje spreavaju vidljivost, dobrom rasvjetom i sl.
3. Treba biti rijeeno to jednostavnije, tj. bez sloenih i dugih voenja prometnih tokova. To se postie
izbjegavanjem vijugavih vonji, preglednou, ispravnim i pregledno obiljeenim prometnim
trakovima, dobrom rasvjetom i sl.
4. Protonost vorita postie se prilagoivanjem vorita uvjetima vonje. Na voritu ne smije biti
vie izmjena smjera nego to to zahtijeva njegov oblik. Smjer vonje mora se nastaviti, po
mogunosti, iza vorita. vorite mora biti dobro obiljeeno radi boljeg optikog voenja prometnih
tokova.


3.1. VORITA U J EDNOJ RAZINI (nivou)
vorita u jednoj razini najraireniji su nain povezivanja cesta ili ulica. Takva vorita mogu zadovoljiti ako
prometno optereenje nije vee od 800 voz/h u oba smjera ( lokalna i regionalna sredita ).
Povoljna mjesta za cestovna vorita su dijelovi ceste u pravcu s malim uzdunim nagibom do 3%.

Pri ureivanju vorita treba uzeti u obzir ove faktore:
- Kut krianja tokova prometa
30

- Veliinu trokuta preglednosti
- Veliinu i brzinu prometnih tokova
- Nain reguliranja prometa kod prilaza voritu
- Stanje gornjeg ustroja ceste

Najpovoljnije rjeenje da se prometni tokovi sijeku pod kutom od 90
o
(75
o
105
o
) jer je na taj nain vrijeme
zauzetosti krianja najmanje, a i najlake se moe ocijeniti brzina suprotnih tokova vozila. Ako su ceste
razliitog znaenja, onda se kao osnova pri rjeavanju vorita uzima cesta veeg znaenja. Sve zapreke
koje spreavaju vidljivost potrebno je ukloniti te na taj nain stvoriti potrebno polje vidljivosti, odnosno trokut
preglednosti.

Postupci s vozilom u raskriju:

Na voritima cesta i ulica zbivaju se brojne radnje koje uzrokuju sukobe prometnih tokova. U te radnje
pripadaju:

1. Odvajanje izvodi se kada vozilo skree iz prometnog toka kojim se kretalo u lijevu ili desnu stranu
drugog prometnog toka
2. Spajanje izvodi se kada vozilo s desne ili lijeve strane ulazi u drugi prometni tok
3. Preplitanje izvodi se pri kretanju na smaknutom krianju ili na raskriju s krunim tokom prometa
4. Krianje izvodi se kada vozilo presijeca smjer kretanja vozila koji dolazi iz suprotnog smjera

Mjesta gdje moe doi do sudara nazivamo tokama sudara a njihov broj u zoni raskrija ovisi o moguim
smjerovima pojedinih vozila.





Karakteristini tipovi krianja u istoj razini su:

1. T krianje
2. Y krianje
3. Pravokutno krianje
4. Raskrije s krunim tokom prometa
5. Smaknuto krianje


1. 2. 3. 4. 5.

T RASKRIJE

je u sutini spajanje jedne ulice s drugom. Glavna mu je karakteristika veliki broj skretanja jer vozila iz ulice
koja se spaja mogu samo skretati ulijevo ili udesno.

Kod T-krianja treba nastojati:
- Osigurati dobru vidljivost
- Ulijevanje rijeiti pod kutom od 90
o

- Na mjesta ulijevanja postaviti zatitnu ogradu kako bi se dobio optiki zavretak
- Regulirati tokove prometa s pomou svjetlosnih signala i oznaka koje se postavljaju 100 m prije
ulijevanja
31

- Na prometnicama vieg reda gdje su brzine vee T krianje izvodi se tako da su prometni tokovi
odvojeno s pomou otoka.

KRUNI TOK

Raskrije s krunim tokom prometa najbolje je rjeenje jer na njemu ne postoje toke sudara pri krianju
prometnih tokova. Postie se neprekidnost prometnog toka s najmanjim zbirom svih ekanja. Ima samo 4
konfliktne toke preplitanja za razliku od pravokutnog krianja koje ima 32 konfliktne toke. U RH 2010
godine nije bio niti jedan sluaj prometne nesree sa smrtnim posljedicama.

Prednosti krunih tokova:
- Vea sigurnost
- Manje posljedice sudara
- Vea propusna mo
- Kontinuiranost vonje
- Manji trokovi odravanja
- Uklapanje u okoli

Nedostatci krunih tokova:
- Veim brojem trakova smanjuje se sigurnost (preplitanje)
- Manjak prostora za sredinji otok
- Problemi pri velikom intenzitetu biciklistikog i pjeakog prometa
- Produljenje putanja vozila i pjeaka



PRAVOKUTNA RASKRIJA

Znatno su povoljnija od T raskrija. Na prometnicama nieg reda, gdje su brzine manje, moe se izvesti
pravokutno raskrije na kojem se promet usmjeruje posebnim trakovima. Na cestama vieg reda promet se
usmjeruje s pomou otoka i posebnih trakova.

Ako na tom istom raskriju regulira promet tako da imamo jednu dvosmjernu i jednu jednosmjernu
prometnicu imamo 15 toaka konflikta:
- 7 krianja,
- 4 izlijevanja
- 4 ulijevanja, (slika 1)

Ako su obe prometnice jednosmjerne imamo 8 toaka konflikta:
- 4 krianja,
- 2 ulijevanja
- 2 izlijevanja, (slika 2)

Na raskriju dviju prometnica s dvosmjernim prometom imamo 32 toke konflikta:
- 16 toaka krianja,
- 8 toaka izlijevanja,
- 8 toaka ulijevanja, (slika 3)

32


slika 1 slika 2 slika 3





- Traka za usporavanja i ubrzanja najbolja je pod kutom od 10
o
15
o
, ubrzanja minimalno 75% brzine
(minimalna razlika u brzini).
- Semafori, lijeva skretanja 200 voz/h, dopunska zelena strelica
- Jednosmjerni promet


3.2. CESTOVNA VORITA U DVIJE ILI VIE RAZINA
vorita u dvije ili vie razina primjenjuju se kod cesta s veim intenzitetom prometa. S obzirom na prometno
optereenje vorite u vie razina potrebno je izgraditi ako je optereenje glavnog i sporednog pravca vee
od 12 000 voz/dan.

Osnovni elementi koji karakteriziraju jedno vorite u vie razina su:

- prikljune rampe
- trakovi za usporavanje
- trakovi za ubrzavanje
- trakovi za preplitanje

Izgradnjom vorita u vie razina poveava se propusna mo vie od dvostruko. Isto tako poveava se
sigurnost prometa, jer se prema provedenim ispitivanjima 20-30% svih prometnih nesrea dogaa na
raskrijima u jednom nivou.
Najmanja visinska razlika kod vorita u vie razina treba biti 5.5 m u emu je i debljina konstrukcije. Za
savladavanje te visinske razlike potrebna je duljina prikljunih rampi od 180 200 m, a kod vorita u tri
razine 300 m.
irina prikljunih trakova na podruju prikljune rampe mora biti neto vea od drugih prometnih trakova.

Karakteristini tipovi krianja u vie razina su u obliku:

- Trube, krianje autoceste i ceste nieg reda
- Romb, najjednostavnije i najekonominije
- Trube, krianje autoceste i ceste nieg reda
33

- Djeteline, krianje dviju autocesta u dvije razine, slika 1
- Malteki kri, najsloenije - primjenjuje se kod cesta najveeg ranga


slika 1 vorite Luko Zagreb



Osnovna boja znakova obavijesti za voenje prometa u Hrvatskoj je:
1) na autocestama zelena sa simbolima i natpisima bijele boje;
2) na brzim cestama plava sa simbolima i natpisima bijele boje;
3) na dravnim i ostalim cestama uta sa simbolima i natpisima crne boje,
4) za dijelove gradova, naselja i znaajne objekte bijela sa simbolima i natpisima crne boje.






































34

4. AUTOCESTA


Cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet.
Javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno koristiti uz uvjete
odreene Zakonom o sigurnosti prometa na cestama koju je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom.

Autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima
dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po
najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku
za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama i eljeznikim ili
tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i
posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim
rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao
autocesta oznaena propisanim prometnim znakom.

Ogranienja na autocesti: polukruno okretanje, vonja unazad, ulazak sa vozilom koje vue neispravno
vozilo, najvie jedno vuno vozilo za putnike ili teret, parkiranje i zaustavljanje, minimalna brzina 60 km/h,
maksimalna brzina 130 km/h.




4.1. AUTOCESTE U SVIJ ETU
Industrijalci, ljubitelji automobila i utjecajni graani udruili su se jo 1909. godine zalaui se za izgradnju
ceste koja bi omoguila vonju automobilom bez praine, blata, konjskih zaprega i pjeaka. Radovi na
"Automobil Verkehrs und bungsstrae" (Cesta za automobilski promet i vjebu) AVUS poeli su 1913.
Umjesto predvienih 17 izgraeno je 10 km ceste koja je poinjala na ulazu u Berlin. Radove je prekinuo Prvi
svjetski rat, a cesta je nakon 1921. sluila uglavnom za testiranje sve brih sportskih automobila i
automobilske utrke. Imala je odvojene kolnike trake i zeleni pojas. Od 1998 je u sastavu Bundesautobahna.

AVUS

Pojam autocesta je koriten po prvi put u slubenom dokumentu 1922 u kojem je inenjer Piero Puricelli
predstavio projekt Autostrada dei Laghi.1924. godine otvorena je prva dionica autoceste na svijetu izmeu
Milana i Varese, dananja A8 i A9. Ova autocesta sadravala je samo jednu traku u svakom smjeru bez
vorita. To je ujedno bila i prva naplata cestarine.1934. godine Italija je imala 530 km autocesta.


ulaz na Autocestu Milano Varese podvonjak u blizini mjesta Como, 1929
35

Gradonaelnik Klna Konrad Adenauer 1932. uspio izgraditi i financirati prvu autocestu bez krianja izmeu
Klna i Bonna, dananju autocestu A 555. Njezina duljina u ono je vrijeme iznosila 20 km, maksimalna
dozvoljena brzina bila je 120 km/h, a imala je po dvije fiziki odvojene prometne trake. Do 1941. godine
izgraeno je 3 800 km.


autocesta Kln Bonn

U SAD je 1925. godine izgraeno prvih 25 km autoceste u New Yorku (Bronx River Parkway). U Kanadi je
1939. godine puteno prvih 96 km autoceste izmeu Toronta i Hamiltona (Queen Elizabeth Way). Iste 1939.
godine svoju prvu dionicu od 110 km zavravaju i Nizozemci. U Velikoj Britaniji prvu su dionicu od 13 km
pustili u promet tek 1958. godine (cesta M6 kod Prestona). U Hrvatskoj je prva dionica autoceste otvorena
na dionici Zagreb - Karlovac 29. prosinca 1972. godine.

ROUTE 66 najpoznatija autocesta (highway) u SAD duine 4000 km. Jedna od izvornih amerikih
autocesta spajala je Chicago i Los Angeles. Route 66 je izgraena 1926. godine i ubrzo je postala jedna od
najpoznatijih prometnica u SAD-u. 1985. godine je slubeno uklonjena iz sustava autocesta i zamijenjena
novim sustavom autocesta, ali je njena popularnost ostala do danas.




Europska mrea E putova




U veini drava, ceste pored europskih putnih oznaka nose i nacionalne oznake. Europski putevi oznaavaju
se prometnim znakom pravokutnog oblika zelene boje, s natpisom bijele boje. Meunarodni sistem E-cesta
je mrea cesta u Europi. Numeriranje E-cesta vri se po pravcima sjever-jug neparnim brojevima a zapad-
istok parnim brojevima. Prometnice A Clase imaju jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve, a B Clase
troznamenkaste brojeve. Drugi kontinenti imaju sline putne mree, npr. Panameriki autoput, te Mrea
azijskih autocesta.
Europske putove treba razlikovati od (Pan)europskih koridora, koji obuhvaaju i eljeznike i rijene trase.

Pravac sjever-jug referentne ceste zavravaju su sa brojevima 5, E5, E15, E25 E95, a pravac zapad-istok
referentnih cesta zavravaju na 0, E10, E20 E90.

Europski put E 45 ide izmeu vedske i Italije , preko Danske , Njemake i Austrije. S duinom od oko
4 920 km je najdui pravac sjever-jug.

36

Europski put E 40 je najdui Europski put zapad-istok s vie od 8 000 kilometara povezuju Calais u
Francuskoj preko Belgije, Njemake, Poljske, Ukrajine, Rusije, Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana i
Kirgistan, s Ridder u Kazahstan u blizini granice do Kine .

Europski put E 65 (sjever-jug) : Malmo vedska - ChaniaGrka duine 4400 km a kroz Hrvatsku prolazi:
A4-Gorian- Novi Marof - Zagreb obilaznicaA3A1 Zagreb - Bosiljevo - A6- Rijeka - D8 - Zadar - A1 Zadar -
Split - Ploe - D8Ston - Dubrovnik - Debeli Brijeg

Europski put E 70 (istok-zapad) : La Corua panjolska Poti Gruzija duine 4550 km a kroz Hrvatsku
prolazi:
A3 Bregana Zagreb Slavonski Brod - Lipovac

Prometni znak E puta je u svim zemljama zelene boje.
U skoro svim zemljama prometni znakovi za autocestu imaju ili plavu ili zelenu boju.

Zeleni prometni znakovi: Albanija,Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Danska, Grka, Italija, Makedonija, Rusija,
Sjedinjene Amerike Drave, Slovenija, Srbija, vedska, vicarska, Turska

Plavi prometni znakovi: Austrija, Belgija, Francuska, Iran, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Norveka,
Poljska, Portugal, panjolska, Tajvan, Ujedinjeno Kraljevstvo


4.2. AUTOCESTE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Hrvatske autoceste su danas jedne od najboljih u Europi. Poele su se graditi 70 ih godina XX stoljea, a
prva dionica je Zagreb Karlovac, prosinac 1972. Bila je planirana dionica ZG-ST nazivana cestom kralja
Tomislava ali nikad nije napravljena. Cesta je proglaena nacionalistikom u vrijeme Hrvatskog proljea.
Intenzivnija gradnja poinje od 1995 godine, a dionica ZG-ST otvorena je u lipnju 2005. Hrvatska ima oko
1250 km autocesta (2011), a izgradnjom svih 13 autocesta biti e priblino 1600 km.





2011
37

A1 DALMATINA Zagreb, Luko Karlovac Bosiljevo - uta Lokva Zadar - Split Ploe
Opuzen granica Republike Bosne i Hercegovine) te granica Republike Bosne i Hercegovine
Dubrovnik - GP (Crna Gora)* - 554 km
A2 - ZAGORSKA Zagreb, Zaprei - Krapina Trakoan - G.P. Macelj (granica Republike
Slovenije) - 61 km
A3 POSAVSKA G.P. Bregana (granica Republike Slovenije) Zagreb, Ivanja Reka Slavonski
Brod Velika Kopanica Lipovac - G.P. Bajakovo (granica Republike Srbije ) - 307 km
A4 VARADINSKA Zagreb, Ivanja Reka Sv. Helena Varadin - akovec - G.P. Gorian
(granica Republike Maarske) 97 km
A5 SLAVONIKA G.P. Branjin Vrh (granica Republike Maarske) Beli Manastir Osijek
akovo vorite Sredanci (A3) G.P. Svilaj (granica Republike Bosne i Hercegovine) - 89 km
A6 PRIMORSKO - GORANSKA Bosiljevo 2 (A1) Delnice Otrovica Kikovica Rijeka,
Orehovica (A7) 82 km
A7 KVARNERSKA G.P. Rupa (granica Republike Slovenije) Rijeka Novi Vinodolski Senj
uta Lokva (A1)
A8 ISTARSKI IPSILON Kanfanar (A9 ) Pazin Matulji (A7) 64km
A9 ISTARSKI IPSILON Umag Kanfanar Pula - 77 km
A10* NERETVANSKA G.P. Mali Prolog (granica Republike Bosne i Hercegovine) - Ploe (A1)
9 km
A11* - SISAKA Zagreb, Velika Gorica Sisak - 48 km
A12* PODRAVSKI IPSILON Sv. Helena (A4) Vrbovec - Krievci Koprivnica G.P. Gola
(granica Republike Maarske) - 67 km
A13* PODRAVSKI IPSILON Vrbovec 2 (A12) Bjelovar Virovitica G.P. Terezino Polje
(granica Republike Maarske) - 86 km
* Autoceste u izgradnji


4.3. NAPLATA CESTARINE
Na autocestama u Republici Hrvatskoj primjenjuju se dva sustava naplate cestarine:

- otvoreni sustav naplate
- zatvoreni sustav naplate

Na cestovnim objektima (most, tunel) te na kraim dionicama autoceste primjenjuje se otvoreni sustav
naplate. Pri takvom sustavu naplatna postaja je istodobno ulazna i izlazna pa se naplata obavlja odmah,
prema naplatnoj skupini vozila.
Na autocestama s vie ulaza i izlaza primjenjuje se zatvoreni sustav naplate. U zatvorenom sustavu naplate
cestarine korisnik na ulazu dobiva naplatnu karticu, na temelju koje se na izlazu naplauje cestarina.
Autoceste se kod nas plaaju po prijeenom kilometru to se smatra najpravednijim za korisnika. U
Hrvatskoj trenutno imamo etiri koncesionara koji vode brigu o 1250 km autoceste.

Zemlje s naplatnim kuicama: Hrvatska, Portugal, Francuska, Italija, Grka, Poljska, panjolska, Srbija,
Turska, Norveka, Irska, Engleska, Belgija, vedska, Danska, Nizozemska.



Prometni znakovi obavijesti:obavijest o naplati cestarine, obavezno uzimanje naplatne karte, naplata
cestarine, enc, smart card.

OSLOBOENJE PLAANJE CESTARINE

- Vozila u vlasnitvu osobe s invaliditetom - za jedan osobni automobil u svom vlasnitvu. Pravo na
besplatnu cestarinu moe se ostvariti samo ako je osobni automobil oznaen naljepnicom i ako se u
osobnom automobilu nalazi osoba kojoj je izdana potvrda.
- Vozila s pravom prednosti prolaska
- Vozila humanitarnih organizacija
- Slubena vozila (HAC-a)

38


Pravne i fizike osobe, korisnici autocesta i objekata s naplatom u Hrvatskoj osim kunama (i eurima) mogu
cestarinu plaati unaprijed, kupovinom:

1. Pretplatnika karta (mjesene ili godinje)
2. Karnet (fizike osobe za I i II skupinu vozila)
3. Smart kartice / Sezonske Smart kartice
4. Vinjete
5. ENC-a (ureaj za bez kontaktnu naplatu cestarine)

4.3.1. PREPLATNIKE KARTE

Mogu biti mjesene ili godinje, a ostvaruju utedu putem mogunosti neogranienog broja vonji tijekom
mjeseca ili godine. Vezane su za odreeno vozilo i dionicu autoceste, odnosno objekt s naplatom.

4.3.2. KARNET

Cestarina se plaa unaprijed za po 25 prolazaka, uz popust od 25%. Mogu ih kupiti samo fizike osobe i to
za vozila I i II skupine, a vezani su za odreenu dionicu, odnosno objekt s naplatom. Karneti se moraju
iskoristiti u roku od 12 mjeseci od datuma prodaje/kupnje. Na pretplatnikim kartama i karnetima otisnut je
naziv dionice autoceste, odnosno objekta s naplatom, koji je obavljena preplata, skupina vozila i datum
prodaje/kupnje.




4.3.3. SMART KARTICA

Smart kartica je pretplatna kartica koja svim korisnicima omoguuje jednostavnije i bre plaanje cestarine,
nudi pretplatu u razliitim iznosima (od 100,00 kn navie) prema eljama i potrebama korisnika. Nema
vremenskih ogranienja u njenom koritenju, a iznos pretplate na Smart kartici moe se prema elji korisnika
viekratno nadopunjavati za eljeni iznos.

Smart karticom se plaa cestarina na naplatnoj postaji na izlazu sa autoceste, uruenjem blagajniku. Nabava
Smart kartice (medija) plaa se prilikom prve kupnje, te se u raunu iskazuje kao posebna stavka odvojena
od iznosa pretplate. Kartica se moe preuzeti nakon uplate eljenog iznosa i punjenja a moe se platiti
gotovinom, opom uplatnicom, ili preko iro rauna. Moe je koristiti svaki donositelj bez obzira na vrstu
vozila.
Ostvaruje se popust od 10%. Nema vremenskog ogranienja koritenja i nije vezana za odreeno vozilo i
dionicu.

Sezonskom smart karticom ostvaruje se popust ali samo u razdoblju od 01.11. (zimski period) tekue godine
do 31.03. sljedee godine. Vezana je za odreenu skupinu vozila




4.3.4. VINJETE

Vinjeta je naljepnica koja slui kao dokaz plaanja vremenski ogranienog prava na upotrebu odreenih
vrsta cesta. Plaanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim kuicama. Kada je kupimo moemo je
koristiti neogranien broj km u odreenom vremenskom razdoblju. Vinjete ovisno o zemlji mogu biti: dnevne,
tjedne, dvotjedne, mjesene, viemjesene i godinje. Kupljenu naljepnicu korisnik je duan zalijepiti na
39

vjetrobransko staklo svog vozila. Mogu se kupiti na ulazu u zemlju, benzinskim crpkama, potanskim
uredima i autoklubovima.
Na primjeru uvoenja vinjeta za osobna vozila u Sloveniji, koja je za kamione ipak zadrala izravnu naplatu
cestarine prema prijeenim kilometrima, moemo se uvjeriti u kojoj mjeri vremenski ograniene vinjete mogu
biti nepovoljne za odreenu skupinu korisnika (povremene korisnike), a za drugu skupinu (este korisnike i
stalne korisnike) mogu biti vrlo isplative i povoljne. Time svi korisnici nemaju istu mogunost dobiti istu
uslugu za svoj novac.

Zemlje s vinjetama: Slovenija, vicarska, Austrija, Maarska, eka, Bugarska, Slovaka i Rumunjska.




4.3.5. ENC ELEKTRONSKA NAPLATA CESTARINE stop and go

ENC je metoda beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se
pomou ENC-ureaja smjetenog na vjetrobranskom staklu vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-ureaj
mogu koristiti korisnici svih skupina vozila (IA, I, II, III i IV skupine).
Veina vjetrobranskih stakala s UV toplinskom zatitom imaju ne-metalan prozor koji se nalazi iza
retrovizora, a ponekad i na dnu vjetrobranskog stakla. ENC ureaj se instalira iskljuivo u prostoru gdje
vjetrobransko staklo nema UV zatitu.

Korisnik kupnjom ureaja postaje njegov vlasnik. ENC ureaj moe se koristiti bez vremenskog ogranienja.
Vlasnik ureaja mora se prvi put pri kupnji registrirati. Jedan ureaj moe koristiti vie osoba i vozila ali samo
odgovarajue kategorije. Korisnik je duan koristiti ureaj samo za onu kategoriju vozila koja je navedena u
raunu. Ako se ENC ne moe oitati odnosno vanjska antena ne prepoznaje ureaj korisnik ga predaje
blagajniku i tada se podatci sa ENC-a (identifikacijski broj) unose runo.
Nadoplata i provjera stanja na raunu moe se izvriti SMS bonom slanjem poruke, kreditnim karticama ili
preko rauna.

Naplata cestarine putem ENC ureaja

Kada se vozilo minimalnom brzinom pribliava rampi na ulazu ENC antena na nadstrenici prima signal ENC
ureaja iz vozila te na isti zapisuje ulaznu postaju. ENC ureaj u vozilu reagira zvunim signalom, rampa je
dignuta i korisnik moe na propisan nain ui na autocestu. Korisnik ENC-a duan se pridravati
minimalnog razmaka od 10 metara od vozila ispred.

Prilikom izlaza s autoceste vozilo se pribliava izlaznoj hibridnoj traci koja je opremljena ENC sustavom
antena na nadstrenici. Sustav detektira prisutni ENC ureaj i ita pohranjene podatke. Ako je komunikacija
uspjena na display-u se prikazuje kategorija vozila, iznos cestarine, sredstvo plaanja te preostalo stanje na
raunu. Ureaj u vozilu reagira zvunim signalom, rampa se die i vozilo naputa izlazni trak. Postoji
mogunost jednokratnog minusa na raunu ENC-a.

Sezonski ENC ureaj koristi se samo u periodu od 01.11. do 31.03. i time se ostvaruje vei popust od
cijelogodinjeg ENC ureaja.



40


Nadoplata putem SMS-a

- Kupljeni bon izvadite iz zatitne folije, te sa stranje strane lagano sastruite zatitnu foliju
- Ispod zatitne folije koju ste sastrugali nalazi se 14-znamenkasti broj vouchera
- U SMS poruku upiite taj 14-znamenkasti broj vouchera
- Nakon povlake prepiete prvih 12 znamenki sa vaeg ENC ureaja (taj broj nalazi se sa lijeve strane
ureaja)
- Primjer kako bi trebala izgledati poruka za broj vouchera 12345678901234 i broj ENC-a
061098765432: 12345678901234-061098765432
- Poslati SMS poruku na odreeni broj
- Ubrzo nakon slanja, stii e vam obavijest o uspjenoj nadoplati vaeg ENC rauna




Na naplatnoj postaji Demerje se osim elektronikih ureaja za naplatu (ENC), koriste i sve vrste kartica, od
bankovnih, debitnih, Smart i INA kartica. Korisnicima na usluzi stoji deset naplatnih staza od ega dvije
predviene za brzu traku odnosno elektroniku naplatu cestarine uz brzinu kretanja vozila od 40 kilometara
na sat. Staza stani i kreni ENC, kao i bankovne, debitne, charge, Smart i Ina kartice koriste se na
preostalih osam staza. Demerje poveava protonost vozila u odnosu na Luko za gotovo pet puta. Na sat
e tako moi prolaziti vie od 11.000 vozila.

Postaja Demerje udaljena je oko tri kilometra od postaje Luko u smjeru Karlovca. Vozila osloboena
naplate cestarine i dalje e koristiti naplatnu postaju Luko.



Izlaz Luko (gotovina, cash)


Izaz Demerje (ne gotovinom, ENC, credit card...)

SMART ILI ENC

Iako su slini, jer rade na principu elektronike, Smart i ENC su razliiti. Razlika je to Smart nije vezan za
kategoriju vozila kao ENC. Dakle, moete imati jednu Smart karticu i koristiti je za vie vozila, iz raznih
kategorija. S druge strane, ENC je namijenjen za odreenu kategoriju vozila, ali nije vezan za odreeno
vozilo. No, ENC je i najpraktiniji jer kod njega nema zaustavljanja na naplatnoj postaji.

Zemlje bez naplate cestarine: Rusija, Estonija, Latvija, Litva, Njemaka, Finska, Luxemburg i Belgija.

Njemaka, koja nije imala izravnu naplatu cestarine, uvela je za kamione iznad 3,5 t naplatu prema
prijeenim kilometrima dok za ostale kategorije jo nije uvela cestarinu. Poljska primjenjuje vinjete za
kamione, a za osobne automobile cestarinu obraunava prema prijeenim kilometrima.


41


Kategorizacija vozila za plaanje cestarine u RH

IA - Motorna vozila sa karakteristikama motocikla, motornog tricikla i etverocikla
I - Motorna vozila s dvije osovine, visine do 1,30 m mjereno kod prve osovine osim motornih vozila
iz II b)
II - a) Motorna vozila s tri ili vie osovina, visine do 1,30 m mjereno kod prve osovine,
b) Motorna vozila s dvije osovine visine vee od 1,90 m, a najvea doputena masa ne prelazi 3500
kg
III - Motorna vozila s dvije ili tri osovine, visine vee od 1,30 m mjereno kod prve osovine najvee
doputene mase preko 3500 kg i Motorna vozila iz II b) s prikolicom
IV - Motorna vozila s etiri ili vie osovina, visine vee od 1,30 m mjereno kod prve osovine najvee
doputene mase preko 3500 kg




4.4. CESTA NAMJENJENA ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA
I BRZA CESTA


Brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene
kolnike trake, koja ima sva raskrija u dvije ili vie razina s poprenim cestama i drugim prometnicama
(eljeznikim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva oznaena
propisanim prometnim znakom

Cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje dvije prometne
trake irine od po najmanje 3,25 m, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60
km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veu od 60 km/h i koja je kao
takva oznaena propisanim prometnim znakom
Razlika izmeu navedenih cesta i autoceste je samo u najveoj doputenoj brzini (110 km/h) i boji oznaka i
znakova. Odredbe zakona koje vrijede za autocestu, vrijede i za brzu cestu i cestu namijenjenu iskljuivo za
promet motornih vozila.


4.5. J AVNE CESTE
Javne ceste u smislu Zakona o javnim cestama jesu ceste koje se ovisno o njihovom drutvenom,
prometnom i gospodarskom znaenju razvrstavaju u jednu od sljedee etiri skupine:

1. autoceste,
2. dravne ceste,
3. upanijske ceste,
4. lokalne ceste.

Mjerila za razvrstavanje javnih cesta u jednu od navedenih skupina su:
osnovna
dopunska
korektivna
42


Osnovna mjerila jesu:
drutveno znaenje javne ceste
prometno znaenje javne ceste (vrsta, veliina i struktura prometa)
gospodarsko znaenje javne ceste

Dopunsko mjerilo je:
znaenje javne ceste u funkciji povezivanja prometnih, povijesno-kulturnih, prirodnih, turistikih,
zdravstvenih i sportsko-rekreacijskih lokaliteta na odreenom prostoru.

Korektivna mjerila jesu:
posebne okolnosti i uvjeti u odnosu na posebne prostorne vrijednosti i prometno optereenje
znaenje javne ceste za kvalitetno prometno povezivanje naselja, gradskih i prigradskih prostora, otoka i
kopna i brdsko-planinskih podruja
osiguranje kontinuiteta trase javne ceste kroz grad, odnosno naselje

4.5.1. AUTOCESTE

U autoceste se prema osnovnim mjerilima razvrstavaju ceste koje su namijenjene iskljuivo za promet
motornih vozila, a izgraene s tehnikim karakteristikama autoceste i brze ceste u skladu s propisima kojima
se ureuje sigurnost prometa na cestama, a u funkciji su:
1. povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav,
2. tranzitnog prometa prema posebnom propisu,
3. ostvarivanja kontinuiteta E-ceste, koja je meunarodnim i meudravnim sporazumima odreena
kao europska cesta,
4. prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske.
U autoceste se prema korektivnim mjerilima razvrstavaju ceste kojima se ostvaruje kontinuitet autoceste kroz
grad, odnosno naselje.

4.5.2. DRAVNA CESTA

U dravne ceste prema osnovnim mjerilima razvrstavaju se ceste koje samostalno ili u kontinuitetu s
autocestama udovoljavaju jedno ili vie mjerila prema osnovnim mjerilima razvrstavanja autocesta.
U dravne ceste se prema osnovnim mjerilima razvrstavaju i:
1. ceste koje meusobno povezuju sjedita upanija,
2. ceste koje povezuju sjedita upanija s veim regionalnim sjeditima susjednih drava (gradovi vei
od 100.000 stanovnika),
3. cestovne okosnice velikih otoka.
U dravne ceste se prema dopunskim mjerilima razvrstavaju prikljune ceste, koje povezuju dravne ceste
sa:
1. autocestama, kada je dravna cesta prva javna cesta na koju se autocesta prikljuuje,
2. meunarodnim cestovnim graninim prijelazima,
3. meunarodnim zranim lukama,
4. morskim lukama od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku,
5. dravnim rijenim lukama,
6. trajektnim lukama kojima se ostvaruje kontinuitet dravne cestovne mree.

U dravne ceste se prema korektivnim mjerilima razvrstavaju ceste kojima se ostvaruje kontinuitet dravne
ceste kroz grad, odnosno naselje.


dravna cesta upanijska cesta

Dravna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mreom
glavnih europskih cesta.
Duge su 6750 km, a oznaene su brojevima od D1 D534. Najpoznatije I najdue dravne ceste su: D1 i
D8. Ukupno ima 6 548 km.

D1 G.P. Macelj (gr. R. Slovenije) Krapina Zagreb Karlovac Graac Knin Brnaze Split (D8) -
421.2 km
D8 - tzv. Jadranska magistrala - G.P. Pasjak (gr. R. Slovenije) apjane Rijeka Zadar Split G.P. Klek
(gr. BiH) G.P. Zaton Doli (gr. BiH) Dubrovnik G.P. Karasovii (gr. Crne Gore) 643 km
43

D 60 Brnaze - Cista Provo Imotski - Vinjani 66 km, D126 Trogir Arbanija - Slatine 8.3 km,
D 409 Plano (D8) - Zrana luka Resnik, D 410 Trajektna luka Split Split Visoka (D8)

4.5.3. UPANIJSKA CESTA

upanijska cesta je javna cesta koja povezuje podruje jedne ili vie upanija.
Poinju od broja C 1006 C 6280, ukupno ima 9 788 km
C 6143 - Trogir (D126) Okrug Gornji (6136), C 6193 Puia (6161) Pranica (D113)

U upanijske ceste prema osnovnim mjerilima razvrstavaju se:
1. prikljune ceste kojima se autocesta spaja na upanijsku cestu kad je upanijska cesta prva javna
cesta na koju se autocesta prikljuuje,
2. ceste koje povezuju sjedita upanija s gradovima i opinskim sjeditima,
3. ceste koje povezuju sjedita gradova i opina meusobno,
4. znaajne ceste unutar podruja preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s dravnim
cestama.

4.5.4. LOKALNA CESTA

Lokalna cesta je javna cesta koja spada u mreu upanijskih cesta i povezuje podruje grada i/ili opine.
Poinju od broja LC 10 013 LC 69 083, ukupno ima 8 964 km
LC 67 109 Okrug Donji-Okrug Gornji, LC 67 190 - Sv. Nedija Pitve Vrisnik Svire (6206)

Nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna veem broju
raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i
prostori parkiralita, benzinskih crpki i sl.).

Zemljana cesta je cesta bez izgraenog kolnika ili suvremenoga kolnikog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa
i kad na prikljuku javnoj cesti ima izgraen kolnik

Javnu cestu ine:

- cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnika konstrukcija, most, vijadukt,
podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, nasip, pothodnik i
nathodnik), graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode
- zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine prema
projektu ceste, a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje toke
poprenog presjeka ceste,
- zrani prostor iznad kolnika u visini 7 m,
- objekti za odravanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske
postaje, servisi, parkiralita, odmorita itd.
- stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila,
- prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu,
- prometni znakovi, svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji, instalacije i rasvjeta u
funkciji prometa, cestovne znake, detektori-brojai prometa, instalacije, ureaji i oprema u
tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino
- snjegobrani, vjetrobrani, zatita od osolina i nanosa, zatitne i sigurnosne ograde, zatita od
buke i drugih tetnih utjecaja na okoli i sl.

Javna cesta upisuje se u zemljine knjige kao ope dobro u skladu s propisima koji ureuju zemljino knjine
upise.



44

5. PARKIRALITA


Parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju duem od tri minute,osim prekida koji se ini da bi se
postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom.
Parkiralite je posebno izgraen ili odreen prostor koji je prometnim znakom i oznakama na kolniku
oznaen i namijenjen za parkiranje vozila.

Pod mirujuim (stacioniranim) prometom podrazumijeva se :

- Zaustavljanje za ulaz i izlaz iz vozila ili za utovar/istovar, tj. Zaustavljanje krae vrijeme
- Parkiranje krae ili due vrijeme uz rub kolnika ili na parkiralita unutar ulinog prostora ili izvan
njega
- Postavljanje povrina koje nisu javne, kao i u vlastitim garaama, skupnim garaama ili na posebnim
mjestima

U gradu je obzirom na veliko poveanje broja motornih vozila potrebno javne povrine osloboditi za tekui
promet kako ne bi bile optereene prometom u mirovanju. U veim gradovima postoji problem prometa u
kretanju pa se ulini prostor nastoji to vie osloboditi od mirujueg prometa. Pri tome se nastoji osigurati da
vozila koja se kratko zadravaju (kratkotrajno parkiranje) i imaju prednost pri parkiranju. Zato se pojavljuju
zone za parkiranja I, II, IIIi ograniava se vrijeme trajanja parkiranja u pojedinoj zoni.

U poetku radnog dana poinju se koncentrirati vozila u sredinjem dijelu grada s velikim ulaznim i malim
izlaznim kretanjima. Koncentracija je od 11 do 14 sati. U veernjim satima opet se pojavljuje tendencija
skupljanja radi odlaska u trgovine, rekreacije i sl. Izlaz iz parkiralita ne smije biti neposredno vezan uz
glavne prometnice i mora biti 50 m udaljen od raskrija.

Parkiranje obzirom na vrijeme dijelimo:
- kratkotrajno do 2 sata
- srednje dugo 2 6 sati
- dugo od 6 - 10 sati
- dugotrajno vie od 10 sati

Konflikt parkiraline ponude i potranje nastaje na atraktivnim lokacijama gdje potranja za parkiranjem
nadilzi parkiralinu ponudu. Uzroci parkiranja zbog odlaska na posao, obavljanja raznih poslova, kupovine,
turistikih putovanja




5.1. ODREIVANJE BROJ A MJ ESTA ZA PARKIRANJ E
1. Prema stupnju motorizacije. Po toj metodi broj mjesta za parkiranje u sreditu grada dobije se tako da se
na 5 8 registriranih osobnih automobila osigura jedno mjesto za parkiranje.

P = E / KD
P potreban broj parkiralita i garanih mjesta u sreditu grada
E broj stanovnika
D stupanj motorizacije (broj osobnih vozila podijeljen sa 1000 stanovnika)
K koeficijent koji ovisi o mjesnim prilikama i u rasponu je od 5 8

2. Prema broju stanovnika. Na svakih 100 stanovnika u sredinjem podruju grada osigurava se jedno do
dva mjesta za parkiranje ili garairanje

3. Prema broju motornih vozila koja ulaze tijekom dana u sredite grada. Za 7 9 % vozila koja ulaze u
sredite grada osigurava se parkiralino garani prostor.

45

4. Prema povrini sredinjeg dijela grada. Broj mjesta za parkiranje i garairanje odreuje se tako da se na
jedan hektar povrine grada osigura 60 100 mjesta.

P = St
S povrina sredinjeg dijela grada u hektarima
t broj parkiralinih mjesta (60-100)

5. Prema namjeni graevine. Povrine za parkiranje naroito je vano osigurati na mjestima kao to su
trgovaki centri, stadioni, kazalita, rijena i morska pristanita itd. gdje se povremeno skuplja veliki broj
vozila.


Broj mjesta na 100 m2 bruto izgraene povrine

VRSTA GRAEVINE NORMALNI UVJETI LOKALNI UVJETI
Stambene zgrade 11 8-14
Industrija i skladita 6 4-8
Gradsko sredite 40 30-50
Regionalno trgovako sredite 10 80-120
Poslovne zgrade 15 10-20
Fakulteti i vie kole 15 10-20


5.2. PODJELA PARKIRALITA

Parkiralita se dijele prema:

- Namjeni - javna, za vlastite potrebe, posebne potrebe

- Lokaciji uz trgovake centre, prometnice, stambene prostore

- Nain parkiranja uzduno, okomito, koso, riblja kost..

- Vlasnitvu gradska, privatna, trgovinska, ostala

- Nainu naplate runo, automatski, poluautomatski


5.3. NAINI PARKIRANJA I DIMENZIJ E
Parkiralino mjesto za osobna vozila prema HRN (Hrvatski zavod za norme)

Osobni automobil Duina (m) irina (m)
Uzduno 5.5 2.0
Okomito 4.8 2.3
Koso 30
o
4.3 2.2
Koso 45
o
5.0 2.3
Koso 60
o
5.3 2.3

Hrvatska je nakon raspada bive drave preuzela JUS standarde koji se danas nazivaju HRN norme.
Izmeu ostalog preuzeli smo i normizaciju dimenzija parkiralinih mjesta iz 1980. koja se do danas nije
mijenjala.

- Uzduno parkiranje - pri uzdunom postavljanju vozilo pri dolasku i odlasku zauzima mali prostor i
kao pri manevriranju, ali parkirano vozilo zauzima dosta prostora.

- Koso parkiranje - koso postavljanje vozila moe biti pod kutom od 30
o
, 45
o
i 60
o
u odnosu prema
pravcu ulice i smjeru kretanja vozila. Ono je pogodnije od okomitog postavljanja jer se manje ometa
46

tekui promet nego kad su vozila postavljena okomito. Prema ulasku putnika u osobna vozila i
izlasku iz njih ispitivanjima je utvreno da je najpogodniji nain postavljanja pod kutom od 37
o
. Pri
takvom postavljanju vrata vozila mogu se otvoriti bez smetnji.
- Riblja kost jedna vrsta kosog parkiranja samo pod kutem od 45
0
.
Posebnost ovakvog postavljanja
je u tome to zahtjeva isti smjer kretanja na svim prolazima. Ovakva organizacija moe poveati
vrijeme traenja parkirnog mjesta. Nije povoljno za vea parkiralita. Prednost je dobro iskoriteni
parkiralini prostor.

- Okomito parkiranje - okomito postavljanje ima najvei broj parkiranih vozila u duini. Nedostatak tog
naina postavljanja vozila je to se pri dolasku i odlasku vozila ometa tekui promet.

- Kombinirano parkiranje nije mogue primijeniti u cijelosti jeda od tipskih primjera a da se neiskoristi
prostor u cijelosti.

1 vozilo zauzima povrinu (m2) Na duljini od 100 m broj vozila
Uzduno 14.0 14
Okomito 13.0 43
Koso 45
0
18.0 31
Koso 60
0
16.0 38


5.4. ZNAK PRISTUPANOSTI

Pravo na znak pristupanosti ima osoba sa 80 ili vie posto tjelesnog oteenja, odnosno osobe koje imaju
oteenja donjih ekstremiteta 60 ili vie posto. Pravo na znak pristupanosti ima i vozilo udruge osoba s
invaliditetom. Vozila osoba s invaliditetom, kao i vozila udruge s invaliditetom mogu biti obiljeena
meunarodnim znakom invalida.

Znak pristupanosti vrijedi samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta osoba nalazi u vozilu.
Pravo koje proizlazi iz znaka pristupanosti ne moe koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom.


Parking znak pristupanosti

Duina m irina m
1 parkirno mjesto 5 3.7 (2.2 +1.5)
2 parkirna mjesta zajedno 5 5.9 (4.4 +1.5)

Parking mora biti smjeten najbliem pristupanom ulazu u graevinu. Postotak parkiralinih mjesta mora biti
5 % od ukupnog broja ili najmanje jedno. Mogu biti okomito i koso. Rijetko se izvode uzduno zbog
dimenzija.


jedno parkirno mjesto dva pakirna mjesta

Znak pristupanosti stavlja se ili privremeno lijepi u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla vozila.
Samo naljepnica nije dovoljna.

.

47


Rezervirana parkirna mjesta
Ne razlikuju se po dimenzijama od ostalih ali se oznaavaju utom bojom i slovom R unutar parkirnog
mjesta. Mogu se oznaiti imenima na kolniku (opskrba, vlaki, odreena ustanova) i dopunskom ploom
ispod znaka.


5.5. PARKIRANJ E IZVAN ULICA
Mjesta za parkiranje izvan ulica su sva mjesta koja su ureena, izgraena ili razmjetena na otvorenim
povrinama izvan ulice, na parkiralitima ili u garaama.

Parkiralita ne treba smjetati u blizini glavnih cestovnih prometnica. Pri gradnji vano je dobro rijeiti nain
ulaska i izlaska vozila. Izlazi ne smiju biti neposredno vezani na glavne prometne ulice i trebaju biti udaljeni
najmanje 50 m od raskrija.
Povoljno parkiranje vozila je koso ili pod pravim kutom jer se time postie najracionalnije iskoritenje
prostora. Parkiralitima veim od 800 m
2
potrebno je blizu 20 % povrine osigurati prostor za parkiranje
vozila duih od 6 m.

Prolazna parkiralita

Su ona parkiralita gdje vozilo s jedne strane dolazi na mjesto za parkiranje, a s druge strane, bez promjene
smjera izlazi. Takva se parkiralita se obino koriste za parkiranje tekih teretnih vozila s prikolicom, zglobnih
autobusa i sl. Parkiralita moraju imati jasno ograniene i oznaene pristupne putove i trakove za parkiranje.




5.6. ULINO PARKIRANJE

Ulina mjesta za parkiranje su sva mjesta ureena ili izgraena pod bilo kojim kutom uz rub
sporednih cesta ili ulica.
U manjim gradovima, do 25 000 stanovnika, nema velikih problema, pa ulino parkiranje moe zadovoljiti do
90 % potrebnih mjesta. U velikim gradovima taj postotak iznosi oko 15 %.

Ulice se obzirom na parkiranje dijele u tri skupine:
- s zabranom parkiranja
- s kratkotrajnim parkiranjem
- s dugotrajnim parkiranjem

Trajanje parkiranja regulira se posebnim satovima. Dosadanje analize su pokazale da 80 % parkiranja traje
manje od jednog sata, odnosno da prosjeno vrijeme parkiranja iznosi oko 30 minuta.

Parkirati se moe:
- uz desni rub kolnika
- uz lijevi i desni rub kolnika
- u sredini kolnika
- na nogostupu (iznimka)

NAPLATA ULINOG PARKIRANJA
- parkiralina karta
- povlatena parkiralina karta (stanari)
- parking automati (sms , kovanice, kartica)

m PARKING (putem mobitela)

- Na broj oznaen na parkirnom automatu ( za Split 8211-I zona, 8212-II zona, 8213-III zona i 8214-IV
zona) aljemo SMS poruku sa brojem registarske ploice naeg vozila bez razmaka (npr. St123ab).
48

- Nakon nekoliko sekundi dobivamo SMS potvrdu isporuke sa vremenom plaenog parkinga koji nam
slui kao potvrda plaanja
- Prije isteka vremena parkiranja 5 do10 minuta dobivamo SMS poruku sa obavijesti o preostalom
vremenu parkiranja.
- Koritenje ove usluge umanjuje se na raun na mobitelu za cijenu parkiranja i cijenu SMS poruke.
- Potvrdu plaanja SMS porukom uvati do kraja isteka parkiranja
- SMS porukom moemo platiti parkiranje samo jedan sat odjednom.

Svaki kontrolor na ulici opremljen je WAP/GPRS mobilnim telefonom za kontrolu plaanja. Ukoliko vozilo
nema istaknutu parkirnu kartu kontrolor upuuje upit u bazu podataka tako da alje registracijsku oznaku
vozila kako bi provjerio da li je parkiranje plaeno mobitelom.


parking automat, mobitel sms poruka kontrola plaanja



5.7. OPREMA PARKIRALITA I GARAA
Znakovi, oznake na kolniku (bijele, ute i plave), prometna signalizacija, automati za parking, parkiraline
barijere, automatske parkirne rampe, usmjerivai, prometno sigurnosna, metalni stupii parking za bicikle,
parkiraline barijere,usmjerivai, iljci, parkirne rampe, automatski sustavi za kontrolu i naplatu parkiralita,
rampa sa cestovnim lancima, uvar parkirnog mjesta, betonske kugle, podizne rampe stupii, automatska
kasa za naplatu parkiranja..



Na parkiralitima je svaki red mjesta za parkiranje poeljno zavriti graevinskim otokom visine do 12 cm.
Horizontalne rubove otoka treba zaobliti lukovima radijusa da bi se omoguio normalan prolaz vozila.
Graevinski otoci mogu se iskoristiti kao mjesta za postavljanje rasvjete, vertikalne prometne opreme, sadnju
drvea i trave.


5.8. PARKIRALITA ZA VOZILA KOJA PREVOZE OPASNE TVARI

Voza smije prevoziti opasne tvari ako: je navrio 21 godinu ivota i ima najmanje jednu godinu dana radnog
iskustva na poslovima vozaa teretnog vozila ija najvea doputena masa prelazi 3500 kg i posjeduje
valjanu ispravu o strunoj osposobljenosti za prijevoz opasnih tvari.
Vozila kojima se prevoze opasne tvari, smiju se kretati samo odreenim javnim cestama i smiju se parkirati
na sljedeim parkiralitima:


Broj ceste Parkiralita
A1 Brloka Dubrava sjever i jug; Jadova sjever i jug; Nadin sj. i jug; Pristeg sj. i jug; Radoi sj. i jug
A2 PUO Sv. Kri Zaretje istok; PUO Lepa Bukva zapad
A3 Kri sjever i jug; Dragali sjever i jug; Babina Greda sjever i jug
A4 Varadin sjever i jug
A5 Ivandvor
49

A8 PUO Kvarner (vor Kanfanar Matulji)
A9 PUO Bava (Umag vor Pula)
D1 U mjestu Karlovac (Ilovac b.b., Robni terminali); u mjestu Grabovac kod benzinske postaje
D53 Na 26 km, izmeu lovake kue Prkos i mjesta Klokoevci
D55 Parkiralite Motela Kunjevci; parkiralite Motela Jeleni; parkiralite na benzinskoj postaji NCU

Na mjestu za parkiranje smije se istovremeno nalaziti onoliko vozila s opasnim tvarima koliko ima odvojenih
parkiralinih mjesta za ta vozila i koja su ureena od strane vlasnika ili koncesionara prostora na kojemu se
nalaze parkiralina mjesta. Moraju biti na odgovarajui nain odvojena od ostalih parkiralinih mjesta i to
prema klasi opasnih tvari u skladu s Europskim sporazumom o meunarodnom cestovnom prijevozu
opasnog tereta (ADR). Parkiralite mora biti izvedeno od materijala nepropusnih za vodu i naftne derivate.
Na parkiralitima se ne smiju pretovarivati ili pretakati opasne tvari

Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu odreuje se u RH posebnim Zakonom o prijevozu opasnih tvari.
Za meunarodni i domai promet Zakonom se predvia i koritenje meunarodne konvencije i to europski
sporazum o cestovnom prijevozu robe u meunarodnom prometu (ADR).




5.9. PARKIRALITA ZA TERETNA VOZILA I AUTOBUSE
Moraju udovoljavati sljedeim uvjetima:

- Dimenzije parkiralinih mjesta i kolnika na parkiralitima moraju odgovarati vrsti i veliini vozila, te
moraju omoguavati koritenje parkiralita s najmanjim prometnim udjelom.
- Na parkiralitu parkiralina mjesta moraju biti obiljeena propisanim oznakama.
- Parkiralite mora biti izvedeno od materijala nepropusnih za vodu i naftne derivate.

Sve navedeno na odgovarajui se nain primjenjuju i na parkiralita na teretnim kolodvorima.

Na parkiralitima se ne smije prati, odravati, odnosno popravljati vozila. Iznimno na parkiralitima se smiju
obavljati samo dnevni pregledi vozila, te najnuniji popravci iznenadnih kvarova.
Tranzitni promet teretnih automobila sa ili bez prikolice ija ukupna masa prelazi 7,5 tona, koja su sama ili s
prikljunim vozilom dulja od 14 metara, mora se odvijati iskljuivo po odreenim koridorima cestovne mree
u Republici Hrvatskoj.




5.10. PARK AND RIDE - parkiraj i koristi javni prijevoz

Park & Ride sustav podrazumijeva uspostavljanje terminala koji omoguavaju korisnicima da se do tih
terminala dovezu osobnim vozilom te da se dalje voze javnim prijevozom.

Prvo se koristi osobno vozilo za vonju od kue do terminala javnog prijevoza koji se nalaze na obodu grada.
Tamo se parkira i prelazi na sredstvo javnog prijevoza kojim se putuje do eljenog cilja u gradskoj destinaciji
ili do sljedeeg oblika javnog prijevoza. Glavi cilj ovog sustava je smanjenje prometnih guvi, oneienja
zraka i veeg broja parkirnih mjesta u samom gradu.



50

Glavne karakteristike sustava:
- dostupnost
- povezanost s lokalnim javnim prijevozom
- kapacitet P+R objekta
- prometni znak pojedine zemlje odnosno putokaz
- cijena prijevoza

EuroTest od 2008. testira sustav P+R u Europi.
Osim P+R za smanjenje guvi koristi se jo Railway & Ride i Bike & Ride. Kapacitet Bike & Ride sustava u
velikim gradovima prelazi 20 000 bicikla. Iznajmljeni bicikl moemo vratiti na bilo koje mjesto u gradu koje je
predvieno za to. Usluga se naplauje ali moe biti i besplatna.




5.11. CAR SHERING Alternativno koritenje vozila

Car shering je vrlo atraktivno za one koji samo rijetko koriste automobil kao i za one ljude kojima automobil
nije svakodnevno potreban.

Organizacija koja iznajmljuje automobile moe biti ustrojena na komercijalnim osnovama, primjerice to moe
biti neka tvrtka poput "rent-a-car" tvrtki, meutim iznajmljivanje automobila moe se ustrojiti i na
demokratskim naelima grupe ljudi koja se okupila primjerice u nekoj udruzi i koja eli s vremena na vrijeme
iznajmiti automobil.

Korisnici odnosno redovni pretplatnici Car Sharing-a imaju mogunost posuivanja vozila prema vlastitim
potrebama uz prethodnu provjeru da li je vozilo slobodno, odnosno mogu rezervirati unaprijed njegovo
koritenje.
Vozila se koriste u pravilu kratkotrajno, od nekoliko sati do nekoliko dana, na irem gradskom i prigradskom
podruju. Nakon koritenja vozilo se vraa na parkiralinu lokaciju gdje za Car Shering postoje rezervirana
mjesta. Korisnik osim mjesenog pauala plaa troak koritenja prema stvarnoj potronji, odnosno prema
prijeenim kilometrima i stvarnom vremenu koritenja.

Prednosti:

- Fleksibilni oblik javnog prijevoza za individualni pristup
- Mogunost koritenja vozila 24 sata
- Mogunost rezervacije razliitih vrsta i tipova vozila
- Rezervacija parkirnih mjesta
- Vozila su strateki rasporeena i postavljena na javnim pristupanim mjestima u samoj blizini
korisnika kako bi svaki lan imao optimalan pristup vozilu
- Tvrtka vodi brigu o nabavi, raspodjeli i odravanju vozila, kako bi vozila uvijek bila uredna i
spremna za koritenje
- Goriva za vozilo plaa se karticom tvrtke koja se nalazi u vozilu
- Bez trokova odravanja vozila i registracije
- Koritenje razliitih vrsta vozila za razliite namjene






51

Korisni uinci Car sheringa:

- Smanjenje vozila i guvi na prometnicama
- Bolja protonost prometa kroz gradska sredita
- Manja potranja za parkirnim mjestima
- Osobna se vozila prosjeno koriste sat vremena dnevno, ostalo vrijeme stoje parkirana

Proces koritenja usluge Car Sharing:

1. rezervacija (web aplikacija, smart phone aplikacija, sluba za korisnike)
2. vonja vraanje (isto i uredno) i zakljuavanje vozila
3. plaanje (mjeseni izvjetaj i raun)

Pravila koji se treba pridravati :

- Klju vozila uvijek se ostavlja u vozilu - otkljuavamo mobitelom ili pametnom karticom
- Nema prijevoza kunih ljubimaca
- Nije dozvoljena hrana, pie i puenje u vozilu
- Vozilo uvijek vraati sa vie od rezervoara
- Vozilo vratiti tono u vrijeme do kad smo rezervirali penali

Car Sharing ili Rent-a-Car

U usporedbi Car Sharing je isplativiji na kraim relacijama i vremenu, dok se Rent a Car-a bolje isplati
koritenjem na dulje razdoblje. Cijene Car Sharing usluge moraju biti skuplje od cijena javnog prijevoza i
jeftinije od Taxi vozila i Rent a Car-a na kratkim relacijama.



Vozila mogu biti u privatnom vlasnitvu ili u vlasnitvu firme.

Vozilo u privatnom vlasnitvu

Privatna osoba koja rijetko koristi svoje vozilo iznajmljuje ga preko agencije kao posrednika u vrijeme kada
ga ne koristi. Na taj nain podmiruje trokove odravanja vozila i registracije. Korisnici ove usluge su osobe
koje se rijetko koriste vozilom i nemaju potrebu za vlastitim. Ovu uslugu koriste za odlazak na izlete
vikendom, preseljenje, kampiranje
Vlasnik vozila stavlja svoje vozilo u ponudu, odreuje cijenu i specifine uvjete koritenja. Prilikom vraanja
vozila u spremniku goriva mora biti ista koliina kao kad je vozilo preuzeto. Sve trokove poput parkinga i
cestarine plaa korisnik. Vozilo vozi osoba koja je ugovorila koritenje vozila. Ako je dui put treba posebno
naglasiti zahtjev za mogunost drugog vozaa. Kod nekih agencija potrebno je zadovoljiti odreene uvjete u
pogledu godina starosti i vozake dozvole.

Nain koritenja:

- Pronalazak vozila putem aplikacije
- Vlasnik vozila pristaje na zahtjev
- Plaanje
- Upoznavanje s vlasnikom i primopredaja

CARPOOLING

Je model prijevoza osobnim automobilom izmeu vie osoba koje imaju isto ili slino polazite uz podjelu
trokova. Koristi se za odlazak na posao, putovanje na krae ili due relacije. Dijeljenje vozila postoji u
svijetu od 70- ih godina 20.stoljea.

DULJINA PUTOVANJA
FLEKSIBIL-
NOST
POTREBA
52

Prednosti:
- dijele se trokovi prijevoza
- smanjuje se oneienje
- manja potreba za posjedovanjem vozila
- manje guvi na cestama i prometnih nesrea
- bri dolazak na odredite u odnosu na javni prijevoz ..

Nedostatci:
- putovanje s nepoznatim osobama
- problemi u komunikaciji
- mogunost da nije osigurana povratna vonja
- problemi naplate putovanja
53

6. GARAE


Garaa je trajan ili privremen objekt u kojem se na organiziran nain parkiraju vozila sa definiranim ulazom i
izlazom s unutarnjim prometnim povrinama i organizacijom prometa izmeu osmiljeno postavljenih mjesta
za parkiranje, te s rampama za pristup katovima i s opremom za parkiranje. Slue za smjetaj i parkiranje
vozila na dulje vrijeme.

U odnosu na parkiralita garae omoguavaju bolje iskoritenje prostora, ali je gradnja skuplja. Garae bi
trebale biti locirane to blie gradskim sreditima. Lokacija treba biti prikladna s aspekta prometnog toka
vozila kao i pjeaka. Udaljenost do odredita ne bi smjela biti vea od 350 m ili 5 min.

Za kapacitet garae najvaniji je kapacitet ulazno - izlaznih rampi odnosno ureaja za regulaciju ulaza i
izlaza iz garae. On je ovisan o tehnikim karakteristikama ureaja. Svakih 400 parkirnih mjesta trebalo bi
osigurati ulazno - izlaznu rampu.

OSNOVNI PROMETNI ELEMENTI GARAE:

- Povrina za parkiranje
- Ulaz / izlaz
- Rampe
- Prometna oprema i signalizacija

Povrina za parkiranje
Prilikom projektiranja najprije treba projektirati raspored parkiralita na etaama, a nakon toga statiki projekt
objekta. Na taj nain se izbjegava nepovoljni raspored statikih stupova koji mogu smetati rasporedu
parkirnih mjesta i prolaze. Ovako se najracionalnije iskoritava povrina garae.

Ulaz / izlaz u garau
Ulazi u garau moraju biti izvedeni na nain da ne ometaju promet javnih prometnica na koju se prikljuuje
garaa. Najbolje je ulaz u garau postaviti u sporednu ulicu u blizini glavne. Ako se gradi u glavnoj ulici mora
se napraviti prometni trak za usporenje. Potrebno je voditi rauna o kutu preglednosti, a ako nije mogue
postaviti zrcala.

Rampe
Rampe se dijele na ulazno izlazne i rampe izmeu etaa. Ulazno izlazne ne moraju biti natkrivene. Za jedan
smjer kretanja i jedan izlaz iz garae propusna mo iznosi 250-300 vozila/sat.

Prometna oprema i signalizacija
Potrebno je postaviti prometnu opremu i signalizaciju, prometne znakove, kao i oznake na kolniku. Parkirna
mjesta se oznaavaju brojanim i/ili slovnim oznakama i kombinirano. Od ostale opreme mora imati
osvjetljenje, ventilaciju i zatitu od poara.





6.1. PODJELA GARAA

PREMA VELIINI

- Male garae do 100 m
2

- Srednje garae veliine od 100 do 500 m
2

- Velike garae s vie od 500 m
2


Male povrine nisu prikladne za visoke garae, jer prilazna rampa oduzima razmjerno puno prostora.

54

PREMA NAINU PREMJETANJA VOZILA

- Nemehanizirane
- Polu mehanizirane
- Mehanizirane

U nemehaniziranim garaama horizontalno i vertikalno kretanje vozila obavlja se snagom vlastitog motora, a
prijelaz izmeu katova rijeen je pomou rampi. U polu mehaniziranim garaama vertikalno kretanje je
mehanizirano pomou dizala, a u mehaniziranim garaama mehanizirano je vertikalno i horizontalno kretanje
vozila. U veim garaama potrebno je predvidjeti najmanje dva dizala i vei prostor ispred dizala za vozila
koja ekaju.

PREMA FUNKCIJI MOGUNOSTI KORITENJA

- Javne
- Privatne
- Privatne s javnom namjenom

PREMA TIPU

- U razini
- Podzemne
- Nadzemne

Podzemne garae

Kotaju puno vie od nadzemnih jer im je gradnja sloenija i izvedba skuplja. Potrebno je osigurati dovoljne
koliine svjetlosti za neometanu vonju te dovoljne koliine svjeeg zraka (ventilacija) to predstavlja dodatni
izvor troka. Jedna od prednosti je da se gornja povrina moe dovesti u prvobitno stanje, a za sluaj
potrebe moe posluiti kao sklonite. Grade se na mjestima na kojima nema dovoljno slobodnog zemljita,
odnosno u centru grada ispod ulica i trgova.
Najvea podzemna garaa u Splitu i Hrvatskoj je u ulici R. Bokovia sa 24 000 m2 ukupne povrine i 1008
parkirnih mjesta izgraena prije 30 godina (za stanare). Najvea podzemna javna garaa u RH je Rijeka -
Zagrad sa 857 parking mjesta, Dubrovnik - lijina glavica 751 parking mjesta. U sklopu Spaladium arene po
projektu treba je biti napravljena podzemna garaa sa 1500 parkirnih mjesta. U novije vrijeme podzemne
garae grade se i do 10 etaa u dubinu.


Split, R. Bokovia Dubrovnik, Ilijina glavica

Nadzeme garae

Grade se u pravilu izvan centra grada, odnosno tamo gdje ima slobodnog zemljita. Prednosti su to ne
treba puno investirati u provjetravanje etaa. Osvjetljavanje po danu je minimalno zbog danjeg svjetla.
Nedostatak je to se estetski teko uklapaju u okolinu, te se zemljite ne moe vratiti u prvobitno stanje.
Najvea nadzemna garaa u RH je u sklopu trgovakog centra City Centar one u Splitu sa 2 703 parkirnih
mjesta na 5 etaa (-1,0,1, 2, 3) od ega je 143 za osobe s posebnim potrebama te 130 mjesta za motocikle i
mopede (1 parkirno mjesto za vozila = 5 parkirnih mjesta za motore).


Split City Centar one broj stanovnika koji dolazi na 1 PM u garai
2008. g .
55


PREMA VEZI IZMEU KATOVA

- Pomou rampi
- Pomou dizala

Garae s rampama

Prednost parkiralinih objekata s rampama je to unutarnji promet nije ovisan o mehanikim ureajima i
vozila nesmetano ulaze i izlaze. Vozilo se uspinje vlastitim pogonom. Mogu biti izvedene u pravcu ili zavoju.
Ako je rampa u zavoju moe biti izvedena pod kutom od 180 ili 360 stupnjeva. Kod 360 stupnjeva ostaje vie
neiskoritenog prostora ali je kretanje bre. Rampe u pravcu imaju nedostatak jer vozilo mora savladati otri
kut na svakom kraju rampe. Rampe mogu biti jednosmjerne ili dvosmjerne. Krune rampe se moe smjestiti
u odvojenu zgradu to daje vie prostora za parkirna mjesta i to je najvea prednost ovog sistema veze.

Nagibi rampi :

- Vanjske rampe, uspon < 10 %
- Unutarnje rampe, uspon < 15 %
- Rampe na kojima se parkira 3 5 %
- Rampe u malim garaama < 20 %

Garae s dizalima

One dolaze do izraaja tamo gdje je zemljite skupo i gdje ga nema dovoljno a potreba za parkiranjem je
velika (centar). Prednost dizala nad rampama je manja zauzetost prostora, ne dolazi do sudara koji se moe
dogoditi na rampama, naroito dvosmjernima. Voza parkira vozilo na dizalo, dobiva potvrdu o mjestu na
kojem e se vozilo moi parkirati i voza moe ii. Tada dizalo smjeta vozilo na predvieno mjesto.
Nedostatak je to voza mora ekati da dizalo ode po vozilo.


6.2. NAINI PARKIRANJA



SAMOPARKIRANJE
Vri ga sam voza. Primjenjuje se u malim gradovima. Prednost tog naina parkiranja je ta to se ne treba
plaati vozno osoblje pa su trokovi manji i do 20%. Samoparkiranje moe biti besplatno i uz naplatu.

POLU SAMOPARKIRANJE - Postoje dva tipa
Kod prvoga tipa voza vozi do odreenog kata a tamo auto preuzima vozno osoblje. Prednost tog tipa je to
voza ne mora parkirati vozilo, tedi na vremenu. Prostori na ulazu u garau su manji.
Drugi tip ine mjeseni korisnici koji imaju ve imaju odreena mjesta, dok vozila povremenih korisnika
garae parkira osoblje garae. Prednosti tog tipa su nii trokovi za mjesene pretplatnike, rad u garai je
bri, treba manje zaposlenog osoblja.

UZ POMO OSOBLJA
Brigu oko vozila preuzimaju namjetenici garae. esto je u primjeni. Nedostaci: skuplja je usluga, potreban
je vei prostor za prikupljanje vozila u garau, vrijeme ekanja na isporuku vozila je dugo. Prednosti: vei
stupanj sigurnosti vonje po rampama, treba manje prostora za parkiranje i vea sigurnost za vozae glede
oteenja i krae
.
MEHANIKO PARKIRANJE
Parkiranje putem dizala automatski. Voza parkira vozilo ispred ili na dizalo, uzme parkirnu kartu i odlazi.
Kada voza eli napustiti garau pozove dizalo sa vozilom putem parkirne karte.

56


6.3. NAPLATA PARKIRANJ A

m - GARAGE (putem mobitela)

- Ulaskom u garau korisnik iz automata uzima parking kartu sa jedinstvenim serijskim brojem
- Prije izlaska iz garae voza alje SMS poruku sa serijskim brojem karte na odreeni broj, te u roku
od dvije minute prima potvrdu SMS poruku sa svim podatcima na svoj mobilni telefon kao potvrdu
plaanja
- M-garage centar alje korisniku povratnu SMS poruku kojom se potvruje plaanje, a korisnik ima 15
minuta za izlazak iz garae, a rauna se od vremena primitka SMS-a
- Prilikom izlaska iz garae korisnik treba umetnuti parkirnu kartu u izlazni automat
- Ukoliko korisnik ne izae iz garae za 15 minuta, sustav alje SMS poruku kojom obavjetava
korisnika o isteku vremena za izlazak
- Nadoplata parkiranja slanjem serijskog broja kartice kojom je plaanje izvreno nije dozvoljeno


plaanje mobitelom SMS

Godine 2011. Zagrebparking prvi u svijetu uveo je mogunost plaanja mobilnim ureajem (m-parking) to je
uvelike prihvaeno u cijeloj Hrvatskoj, a nakon toga i u mnogim Europskim zemljama.

PLAANJE PARKIRNIM AUTOMATOM

- Ulaskom u garau korisnik iz automata uzima parking kartu
- Prije izlaska iz garae voza odlazi do parkirnog automata i stavlja parkirnu kartu u automat
- Automat pokazuje vrijeme provedeno u garai i iznos za platiti
- Korisnik ubacuje novac (kovanice ili papirnate), automat vraa ostatak i potvrenu parkirnu kartu. U
odreenom vremenu voza mora napustiti garau.
- Prilikom izlaska iz garae korisnik treba umetnuti parkirnu kartu u izlazni automat
- Plaanje parkinga bez zaposlenog osoblja


Zagreb Rebro, 643 parkirna mjesta


6.4. M - PARKING / M - GARAGE

Prednosti plaanja mobitelom za vozae:

- Dodatna mogunost plaanja za vozaa
- Jedinstveni sustav plaanja za cijelu Hrvatsku
- Koritenje usluge bez posebne najave i registracije
- Jednostavnije i bre plaanje parkinga, bez ip kartica, kovanica ili parkirnih karata
- Voza ne treba biti u blizini vozila da bi platio ili produio parkiranje - daljinsko plaanje
- Podsjetnik o isteku plaanja parkiranja
- Dostupnost m-parking i m-garage usluge 24 sata / 7 dana
- Sigurnije parkiranje jer ne dajemo do znanja o vremenu odsutnosti od vozila


57

Nedostatci plaanja mobitelom za vozae:

- Vozai osim cijene parkiranja plaaju i cijenu SMS poruke (primljene poruke se ne naplauju). Cijena
slanja SMS-a je ugovorena cijena korisnika i mobilnog operatera
- Jednim SMS-om mogue je platiti samo jedan sat ( npr. kovanicama moemo platiti 1.5 sat).
- Za produenje parkiranja voza mora slati novu poruku svaki sljedei sat

Prednosti za koncesionare:

- Uvoenjem plaanja mobitelom vozai plaaju ee i urednije parkiranje
- Smanjenje operativnih trokova nema brojenja kovanica i njihova zamjena, smanjuje se
manipulacija (strane kovanice istog oblika i teine, a manje vrijednosti)
- Jednostavnost uvoenja sustava
- Smanjeni trokovi odravanja


6.5. GARAE U SVIJETU

Emirates Tower Dubai - najvea automatska garaa za 1191 vozilo. Modularni parkirni sustav podrava vie
simultanih parkiranja te ima kapaciteta 360 vozila na sat.

Alianz Arena Mnchen stadion Bayerna - najvei parking kompleks u Europi. etverokatna garaa ima
ukupno 9.800 parkirnih mjesta. Od toga 350 za autobuse i 130 za osobe s invaliditetom.

West Edmonton Mall Kanada - najvei shopping centar u Americi ima parking za 20 000 vozila. Seattle Sea-
Tac Airport 13 000 vozila, Detroit Metropolitan Wayne County Airport 11 500 vozila.


58

7. OBJ EKTI UZ CESTU


Da se omogui funkcionalno, sigurno i udobno kretanje vozila, cesta mora sadravati razne pratee
prometne povrine i graevine to ih zahtjeva suvremeni cestovni promet:

- Postaje za opskrbljivanje pogonskim gorivom
- Odmorita
- Autobusna stajalita
- Autobusne postaje
- Putniki i teretni kolodvori
- Moteli
- Trgovine
- Sadraji za rekreaciju
- Servisne stanice itd.


6.6. BENZINSKE CRPKE



Postaje s crpkama za pogonsko gorivo izgrauju se radi opskrbe motornih vozila pogonskim sredstvima.
Izvode se bono u odnosu prema glavnim prometnim tokovima.

Pri izboru mjesta za ove postaje treba u prvom redu voditi rauna o pokretnom prometu. Povoljan poloaj za
njih je na ulazu u naseljena mjesta i izlazu iz njih. Grade se na razmacima do 50 km. Radi sigurnosti vonje
na cestama kojima prometuje vie od 2000 voz/dan treba ih graditi sa obje strane ceste. Prilaze postajama
za gorivo valja urediti tako da vozila ne ulaze veom brzinom od 40 km/h. Odvajanje od ceste treba izvesti
pod kutom od 30, a na gradskim ulicama s pjeakom stazom pod kutom od 40 stupnjeva. Postaje moraju
biti odvojene od kolnika razdjelnim trakom irine najmanje 2 metra.

Za projektiranje i gradnju postaja za gorivo postoje posebni propisi. Osobita se pozornost posveuje
spremnicima goriva koji moraju biti ukopani u zemlju na udaljenosti 20-30 m od zgrade. Postaje za gorivo
moraju biti najmanje 100 metara udaljene od zgrada koje treba naroito zatititi kao bolnice, djeje ustanove
i sl. U sklopu veih postaja za gorivo mogu biti servisne radionice.

Prostor postaje obuhvaa:
1. podruje djelovanja pipca za istakanje odnosno ventila za istakanje,
2. okna spremnika,
3. dine sustave,
4. spremnike za skladitenje goriva,
5. podruje djelovanja ureaja za punjenje zranica i ureaja i/ili spremnika za izmjenu ulja u
prijevoznim sredstvima i drugih uslunih ureaja,
6. prometne povrine za dolazak i odlazak vozila koja se opskrbljuju gorivom, ukljuujui i prostore za
zadravanje,
7. prometne povrine i stajalita za autocisterne koje opskrbljuju postaju gorivom,
8. graevinu s prostorijom za smjetaj djelatnika i pomonim prostorijama (garderoba, sanitarni vor i
sl.) te prostorom za prodaju i skladitenje komadne robe, zapaljivih tekuina i plinova te drugih tvari
u originalnim pakovanjima,
9. nadstrenice,
10. prometnu i reklamnu signalizaciju i
11. rasvjetu postaje.

59

U sklopu postaje mogu se izgraditi graevine ili dijelovi graevine za sljedee namjene:

- praonice vozila,
- mini servisi vozila,
- prodavaonice,
- ugostiteljski objekti,
- agencije za turizam i rent-a-car,
- mjenjanice, prostor za odmor, higijenu i sl.,
- prostor za skladitenje i prodaju boca s UNP-om
- prostor za skladitenje i prodaju umjetnih gnojiva.

Tekue gorivo na postaji moe se skladititi:
U podzemnim spremnicima, poluukopanim spremnicima iji temelji mogu biti ispod ili iznad razine zemlje i
nadzemnim spremnicima. Ukupna koliina uskladitenog goriva ne smije iznositi vie od 2.000 litara, a u
malim ureajima za istakanje vie od 200 litara. Na zemljitu poljoprivrednih gospodarstava, osamljenih
radilita i sl. ali samo za vlastite potrebe ukupna koliina goriva ne smije iznositi vie od 60.000 litara.
Na svakoj postaji trebaju biti smjetena najmanje dva vatrogasna aparata po 6 kg sredstva za gaenje za
klasu poara.

Na postajama je zabranjeno:

- opskrba gorivom prijevoznih sredstava kojima je motor u pogonu i kojima je ukljueno vanjsko
grijanje;
- toenje goriva u neprikladne posude;
- opskrba vozila gorivom, toenje goriva u posude, kao i pristup nezaposlenim osobama i drugim
vozilima, za vrijeme istakanja goriva iz autocisterne u spremnike.

Za vrijeme pretakanja goriva iz autocisterne u spremnike, pristup na postaju ograniava se postavljanjem
prijenosnih prometnih znakova i uoljivih i itljivih natpisa o zabrani pristupa neovlatenim osobama i
vozilima.

Benzinske crpke za osobna i teretna motorna vozila

Gorivo za teretna motorna vozila moemo lijevati na benzinskim postajama za sva vozila i na benzinskim
postajama iskljuivo namijenjena za teretna vozila. Pojedine benzinske postaje imaju odvojenu jednu pumpu
iskljuivo za teretna vozila. One se razlikuju u promjeru pipca pitolja za ulijevanje goriva. Za teretna vozila
pipac je veeg promjera i nije ga mogue koristiti za osobna vozila. Pumpe su posebno oznaene
naljepnicama koje ukazuju na razlike.



Benzinske postaje iskljuivo za teretna motorna vozila

U Velikoj Kopanici kod akova otvorena je prva benzinska postaja OMV za teretna motorna vozila Hrvatskoj.
Prema konceptu fuel & go (toi i vozi) vozai mogu bilo kada 0-24 brzo i jednostavno koristiti usluge
benzinske postaje. OMV EuroTruck karticom moe se obavljati bezgotovinsku kupovinu goriva, plaanje
cestarina, tunela, mostova,parkiranje u garaama, ienje vozila kao i 24-satnu pomo na cesti u cijeloj
Europi.
Prodajna mjesta namijenjena teretnim vozilima dio su mree lanica udruenja ROUTEX, koje okuplja vie
od 18.000 benzinskih servisa u 35 europskih zemalja, ukljuujui 1.000 benzinskih servisa za teretna vozila.
Na tim servisima omogueno je koritenje OMV EuroTruck Card kartice. U sluaju nezgode ili kvara na
vozilu mogue je koristiti usluge slube Service 24.

60

Flet on line service je online usluga koja se koristi za optimizaciju upravljanja voznim parkom. Korisnik moe
s osobnog raunala pregledavati transakcije karticama, a dobiva se jedan raun sa svim transakcijama.
Fuel navigator planira rutu putovanja, optimizira zaustavljanja na beninskim postajama i informacije o
trokovima putovanja.
Gotovo sva poduzea koja se bave prodajom naftnih derivata na benzinskim postajama imaju svoje
poslovne kartice koje pod odreenim uvjetima mogu koristiti pravne osobe i uivati odreene pogodnosti
(INA, Tifon, Petrol, LUKOIL..).



Prva samonaplatna benzinska postaja u RH
Konzum je prvi trgovaki lanac u Hrvatskoj koji je uveo samonaplatne benzinske postaje, kao maloprodajni
koncept koji je u skladu s najsuvremenijim svjetskim trendovima. Radi se o zasebnim benzinskim postajama
kao novim objektima na prostorima parkinga trgovakih centara, a rade na naelu samousluge i u potpunosti
su automatizirane.

Plaanje
Moe se izvriti: gotovinom, karticama ili voucherom. Nakon zavretka toenja goriva, na ureaju za toenje
goriva preuzmite svoj raun ili voucher. Ukoliko ste utoili manje goriva od iznosa kojeg ste prethodno
uplatili, na terminalu e se otisnuti voucher s razlikom u iznosu. Prilikom sljedeeg punjenja goriva Va
voucher moete skenirati na terminalu te ga iskoristiti. Ukoliko ne elite koristiti voucher za ponovno punjenje
goriva, obratite se prodajnom osoblju i zamijenite ga za novac.


AUTO PLIN -UNP (Ukapljeni naftni plin)
(LPG- Liquefied Petroleum Gas engl, GPL- Gas di Petrolio Liquefatto tal, propan-butan ili auto plin)

Nadzemni spremnici na postaji mogu se postaviti: ako su udaljeni najmanje 15 m od drugih prostora postaje i
graevina kao i od mee susjednog zemljita, a u iznimnim situacijama najmanje 5 metara. Ukupna koliina
UNP-a u nadzemnim spremnicima na postaji je maksimalno 15 m
3

Auto plin je trenutno najvie ekonomino i ekoloki prihvatljivo gorivo. Tijekom njegovog sagorijevanja tvore
se dvije smijese koje ne tete okoliu, CO
2
i H
2
O (ugljini dioksid i voda). Uz to auto plin, zbog svojih
tehnikih osobina jako dobro utjee na motor. Rok trajanja motora moe se poveati ak i za 35%, u odnosu
na motor koji za pogonsko gorivo koristi samo benzin. Rad motora je tii, a cilindri se manje troe.

Prednosti upotrebe auto plina:
- visok oktanski broj
- znatno dulji ivotni vijek motora i katalizatora
- potpunije sagorijevanje mjeavine plin-zrak, a time i znatno manju emisiju tetnih pliniva u okoli
tii rad i dulji ivotni vijek motora
- manji trokovi goriva (ekonominost)
- jednostavna i brza ugradnja
- kratak rok amortizacije povrat investicije
- postizanje veih udaljenosti s jednim punjenjem (uz upotrebu plina i benzina)
- jednostavno prebacivanje s plinskog na benzinski pogon i obrnuto

Nedostaci pri koritenju auto plina:
- vozila na plinski pogon ne smiju se parkirati u zatvorenim podzemnim garaama
61

- manja snaga motora
- cijena ugradnje sustava za upotrebu auto plina


Pokretna auto punionica za UNP

PUNIONICE ZA ELEKTRINA VOZILA

Ispred zagrebakog Energetskog instituta "Hrvoje Poar" otvorena je prva punionica za elektrina vozila u
Zagrebu. Jedna punionica elektrinih automobila ve postoji u Hrvatskoj, u Labinu. Institut e u sklopu svog
projekta E-mobilnost nuditi takve pametne punionice koje punjenje 16kWh baterija omoguuju u roku od 6
sati, u budunosti e se nuditi i punionice za brzo punjenje, na kojima e se baterija moi napuniti za samo
pola sata.

Poslije Zagreba u Zadru je otvorena solarna punionica standardne brzine punjenja od 3h do 30 minuta.
Punionica je opremljena dvjema uko utinicama s micro switch prekidaima, dok je registracija korisnika
mogua preko bezkontaktne RFID kartice ili mobitelom. Rad punionice upravljan je preko Interneta iz
kontrolnog centra koji se nalazi u Energetskom institutu Hrvoje Poar. Elektrinu energiju za rad punionice
proizvodi fotonaponska centrala snage 1, 8 kW. Prijavu za punjenje moemo izvriti karticom ili mobilnim tel.






62

EuroTest - istraivanje benzinskih postaja
Testiranje je proveo EuroTest, konzorcij nacionalnih autoklubova 2011. godine i to u 11 europskih zemalja
na ukupno 77 benzinskih postaja. etiri postaje su testirane u Hrvatskoj. Uglavnom su zabiljeile dobre
ocjene i u ukupnom zbroju su iznad onoga to vozai susreu u Zapadnoj Europi.

- Petrol Desinac 2 jug na autocesti A1 izmeu Jastrebarskog i Donje Zdenine kao najbolja hrvatska
postaja u ukupnom zbroju bodova ocjenjena dobro (4)
- Tifon - Dobra (zapad) na autocesti A1 izmeu Bosiljeva i Ogulina dobro (4)
- INA - izmeu Rugvice i Ivani Grada na autocesti A3 ocjenjena ocjenom dobro (4)
- OMV - Vrata Jadrana (sjever) na autocesti A7 izmeu Diraja i Matulja ocijenjena niom ocjenom
prihvatljivo (3)

Cilj testiranja je bio utvrditi na koji nain zadovoljavaju potrebe vozaa te da li lokacije na autocestama
opravdavaju i vie cijene goriva. Strunjaci Instituta 'Knapp quality solutions' posjetili su postaje, te proveli po
jedno dnevno i nono testiranje na svakoj postaji.
Provjeravalo se i dokumentiralo fotografijama 80 imbenika a ocjena je obuhvaala toke pristupa i izlaska
(20% ocjene), podruje punjenja gorivom (25%), trgovine (10%), sanitarne vorove (11%), higijene (14%) i
cijene (20%). Za procjenu raspona robe u trgovini formirana je potroaka koarica sa est proizvoda iroke
potronje, a slino se postupilo i u procjeni cijena. Toaleti su procijenjeni izgledom, ali su i uzorci za
zahodskih sjedala toaleta kurirskom slubom slani na analizu.



Meu nedostacima hrvatskih postaja uoeno je kako podruje za punjenje gorivom teretnih vozila nije
odvojeno od podruja za osobna vozila, toaleti za osobe s invaliditetom nisu u potpunosti pogodni za
koritenje ili ih nema, toaleti su oteeni, pristup blagajni i trgovini je otean, u trgovini nema dijela namirnica
predvienih korisnikom koarom, higijenski rezultati za zahodske daske loi. U jednoj postaji je regulacija
prava prednosti na ulasku i izlasku s postaje zbunjujua a u jednoj je zabiljeeno i neljubazno osoblje.

Rezultati testiranja na razini Europe su prihvatljivi. Nije bila nijedna najvia ali niti nijedna najnia ocjena.
Testiranja pokazuju da na veini europskih benzinskih postaja na autocestama ima puno prostora za
poboljanja po pitanju higijene sanitarija i cijena u trgovinama, te u opremanju objekata, posebice za osobe s
invaliditetom
Najvee razlike u cijenama goriva uoene su u Austriji, gdje je gorivo na autocesti ak 7,74% skuplje u
odnosu na gorivo na najblioj postaji izvan autoceste. Kupci trebaju pripaziti i pri kupnji drugih proizvoda jer
oni mogu biti i do 300% skuplji u odnosu na one u trgovinama, u emu prednjai Njemaka. Kao bizaran,
negativni primjer izdvojena je nizozemska postaja Het Gevlocht gdje se sa 50 centi naplauje koritenje
tlakomjera.

Zahtjevi europskih autoklubova prema vlasnicima benzinskih postaja:
- prikazivanje vrsta i cijena goriva te udaljenosti do sljedee benzinske postaje na promjenjivim
svjetlosnim putokazima na autocesti,
- razumne cijene u trgovinama sukladno lokalnim standardima u restoranima i trgovinama,
- besplatne usluge poput provjere tlaka u gumama,
- povrat novca za toalet nakon kupnje u trgovini
- pristupanije toalete za osobe s invaliditetom koji sada esto nemaju dovoljno prostora i standardnu
opremu.

6.7. AUTOBUSNE POSTAJ E I KOLODVORI
Ovisno o kapacitetu putnika razlikujemo:

- Autobusne postaje
- Autobusne kolodvore



63

Autobusne postaje

Kapacitet do 100 putnika, za opsluivanje putnika na krajnjim tranzitnim tokama prigradskog i
meugradskog prometa i u manjim gradovima.

Sastoje se od:
- putnike zgrade
- peroni za ulaz i izlaz putnika
- pristupne povrine za putnike
- parkiralita za autobuse i osobna vozila

Dvije vrste autobusnih postaja:
- eone
- Prolazne

eone - Autobusi dolaze iz jedne prolazne ulice i zaustavljaju se neposredno uz rub stajalita.
Prolazne - Autobusi ne moraju ii unatrag i manevrirati pri izlasku iz postaje, dolaze jednim putem, odlaze
drugim putem



Autobusni kolodvori

Predvieni za opsluivanje putnika u veim gradovima, prvenstveno slue meugradskom prometu, izvode
se blizu sredita grada ili eljeznike postaje.

Autobusni kolodvor sastoji se od:

- putnika zgrada
- natkrivene i otkrivene povrine za ulaz i izlaz putnika sa autobusa i u njih
- povrine za kretanje, manevar i parkiranje autobusa
- okolne povrine za prometne tokove
- povrina za parkiranje osobnih i taxi vozila

esto u sastavu kolodvora rade servisi za autobuse, restorani, trgovine, mjenjanice, turistike agencije. Pri
izgradnji autobusnog kolodvora posebnu panju treba posvetiti nainu funkcionalnog povezivanja kolodvora
s javnim prometom.




6.8. AUTOBUSNA STAJALITA
Stajalita za autobuse mogu biti uz rub kolnika (ugibalita) ili odvojena kao posebna proirenja kolnika.
Stajalita kao proirenja kolnika potrebno je izgraditi na cestama i gradskim ulicama na kojima zadravanje
autobusa utjee na prijevoznu mo ceste, smanjuje preglednost a time i sigurnost prometa.

Oblikovanje stajalita ovisi o dimenzijama autobusa, pri emu se za standardne autobuse moe uzeti:

- irina 2.5 m
- visina 4.0 m
- duljina 12.0 m
64


Stajalita autobusa najbolje je postaviti iza raskrija u smjeru vonje. Bez obzira na dimenzije autobusa,
proirenje kolnika za stajalita treba biti, po mogunosti 3.0 m. Prostor za autobusna stajalita mora biti
odvojen od kolnika razdjelnim trakom irine 1.0 m, pa tako ukupno proirenje iznosi 4.0 m. ukupna duljina
stajalita ovisi o duljini postavljanja (jedan, dva i autobus s prikolicom) i brzini ulaenja i izlaenja autobusa.




6.9. TERETNI KOLODVORI
Grade se u veim gradovima ili na posebnim lokacijama za preuzimanje teretnih vozila dalekog prometa.
Omoguuje se racionalnija organizacija prijevoza i ekonomino manipuliranje teretom s pomou paleta
kontejnera i pretovarne mehanizacije. Takoer se omoguuje racionalnije iskoritavanje tekih kamiona
budui da je neekonomino njima prevoziti komadne poiljke po gradu.
U sklopu teretnih kolodvora potrebno je osigurati skladita, koja slue za primanje robe prikupljene na
podruju grada te za uvanje i izdavanje robe za pojedine smjerove.

Teretni kolodvori moraju imati:

- Radionice za popravak vozila
- Crpke za gorivo
- Kolne vage za kontrolu tereta i osovinskog optereenja
- Restorane
- Sobe za noenje ili motel
- Poslovne prostorije

U naelu teretni kolodvori se grade blizu mjesta gdje ceste daljinskog prometa ulaze u grad. Njihov poloaj
se odreuje detaljnom analizom tokova teretnog prometa na podruju grada i okolice. itav tehnoloki
proces kretanja vozila treba organizirati tako da nema presijecanja i mimoilaenja tokova vozila i da ima
dovoljno manevarskih povrina.




6.10. PRATEI USLUNI OBJEKTI
Pratei usluni objekti (PUO) uz AC i druge ceste su sastavni dio te slue potrebama putnika i vozila s
poeljnim redoslijedom usluga:

- Uzimanje goriva
- Parkiranje
- Odmor i druge potrebe putnika

Razmjetaj i kapacitet PUO-a ovisi o posebnim mjerilima a ine ih normativi vezani uz promet, lokaciju na
mrei, poslovna naela i opu regulativu.

Prateim uslunim objektima smatraju se svi objekti u kojima se pruaju usluge vozaima i putnicima
(benzinske postaje, trgovine, moteli, restorani). Na taj nain omoguuje im se sigurna i udobna vonja i
zadovoljavanje njihovih potreba za gorivom, odmorom, jelom, piem, raznim tehnikim i servisnim uslugama,
ali isto tako upoznavanje turistikih i ambijentalnih znamenitosti okruenja, te prua mogunost koritenja
65

dostupnih informacija, interneta, bankarskih usluga, zadovoljavanja specifinih potreba osoba s posebnim
potrebama, djece itd.

Koritenje cestovnog zemljita za izgradnju PUO i obavljanje prateih djelatnosti ustupa se putem javnog
natjeaja najpovoljnijem ponuditelju na rok od 25 godina, za to je duan plaati zakonom predvienu
naknadu za koritenje cestovnog zemljita i naknadu za obavljanje prateih djelatnosti.Prema funkcionalnoj
podjeli uz PUO imamo jo i upravne centre i objekte za odravanje i eksploataciju.

Prometne povrine kod sloenijih PUO sastoje se od ovih elemenata:

- Trake za usporavanje
- trake za ubrzavanje
- prolazne ceste
- prilazne ceste prema parkiralitu
- parkiralita
- razdjelne i sabirne ceste
- obilazne ceste oko pumpne stanice
- povrine za pjeaki promet
- zelene meupovrine

Osnovni tipovi i sadraji lokacija PUO

TIP D odmorite (svakih 10 - 22,5 km):


parkiraline povrine
povrine za odmor i rekreaciju
WC, pitka voda
sadraji za invalide
djeje igralite

TIP D1 odmorite


parkiraline povrine
povrine za odmor i rekreaciju
WC, pitka voda
sadraji za invalide
djeje igralite
sezonski ugostiteljski objekt
informacije

TIP C - (svakih 20 - 45 km)


+ +


parkiraline povrine
povrine za odmor i rekreaciju
WC, pitka voda
sadraji za invalide
djeje igralite
66

benzinska postaja s trgovinom i caffeom
informacije

TIP B - (svakih 40 - 90 km)


+ +


parkiraline povrine
povrine za odmor i rekreaciju
WC, pitka voda
sadraji za invalide
djeje igralite
benzinska postaja s trgovinom i caffeom
restoran
informacije

TIP A - (svakih 80 - 180 km)


+ +


parkiraline povrine
povrine za odmor i rekreaciju
WC, pitka voda
sadraji za invalide
djeje igralite
benzinska postaja s trgovinom i caffeom
restoran
motel
autoservis
turistiko informativni centar


OSTALI



Na lokacijama PUO mogui su i drugi, dopunski sadraji, kao to su: autocamp, mjenjanica, bankomat,
autopraonica, pomo na cesti, praonica rublja, prva pomo, pota i sl.

EuroTest Picnic Area - testiranje odmorita bez servisnih sadraja na europskim autocestama.
U Hrvatskoj 2009. su testirana odmorita Modru zapad, Modru istok, Liki Osik istok i Krka zapad.

Modru zapad izmeu Ogulina i Brinja ocijenjeno je kao izvrsno i bez nedostataka vrlo dobar. Kao
prednosti istiu se vrlo isti objekti, odvojena parkiralita za osobe s invaliditetom, nogostup uz parkiralite,
dostupnost SOS telefona, veliki broj stolova za piknik od kojih su neki natkriveni, veliko djeje igralite sa
klupama i objektima za vjebanje.
67

Krka zapad ocjeno je najviom ocjenom vrlo dobar ije su prednost: prostranost i mir, puno zelenila,
prekrasan krajolik, odvojena parkiralita i toalet za osobe sa invalidnou, sigurnost za pjeake, velik broj
stolova za piknik, odravanje i istoa toaleta kao i mogunost prematanja djece u toaletima.
Liki Osik istokj je ocijenjeno kao izvrsno sa sljedeim prednostima: odvojena parkiralita i toalet za osobe sa
invalidnou, nogostup za pjeake, veliki broj stolova za piknik od kojih su neki natkriveni, dostupnost SOS
telefona a istoa na najvioj razini. Na odmoritu je zabiljeen i nedostatak jer su prilikom nonog testa
toaleti bili zakljuani.
Modru istok je ocjenjeno kao dobro (4) zbog zakljuanih toaleta za osobe sa invalidnou, nema video
nadzora niti SOS telefona. Kao dobre strane istaknuto je: preglednost i ureenost objekata, dobra
osvijetljenost, veliki broj stolova za piknik od kojih su neki natkriveni, odvojena parkiralita za osobe sa
invalidnou, djeje igralite i objekti za vjebanje.

Odmorite Zir 2012. na kojem se nalazi benzinska postaja Ina i restoran Macola proglaeno je najboljim od
65 testiranih odmaralitem.
Ukupni rezultati u EU su poraavajui: dodijeljeno je 17 ocjena vrlo loe, 22 ocjene loe, 22 ocjene
prihvatljivo, 29 ocjena dobar te 11 ocjena vrlo dobar.
Testirano je 101 Europsko odmorite u 17 zemalja po dva puta tijekom dana i u nonim uvjetima. Gotovo
polovica testiranih odmorita preblizu su autocesta i nemaju zatitu od buke te su neprikladna za odmor, dok
gotovo jedna treina nema sanitarije. Veliki broj odmorita nema parkiralita ili toalete za osobe s
invalidnou, SOS telefon, kamere, nisu osvijetljeni, neobiljeena parkiralita, manjak stolova za piknik i
zelene povrine pune smea.




6.11. ODMORITA I MOTELI
ODMORITA

Za odmor vozaa i putnika od dulje vonje ili zaustavljanje radi manjih popravaka vozila, predviaju se na
odreenim razmacima vea ili manja odmorita. Potrebna ne samo na ravnom dijelu ceste ve i na potezima
duljih ili veih uspona. Mogu biti razliitog oblika i veliine, a trebaju biti izvedeni prema specifinostima
odreene lokacije.

Odvajanje prilaznih cesta obavlja se pod kutem od 7 - 20 stupnjeva, a prolazni se kolnik na parkiralitu izvodi
irine 4.0 m. irina parkiralita za smjetaj vozila je 2.5 m. Vea je odmorita potrebno odvojiti od ceste
zelenim pojasom koji moe biti travnjak ili drvored, a irina zelenog pojasa mora iznositi 6 - 20 m.
Prostor veih odmorita treba opremiti klupama i stolovima da se putnici mogu bolje odmoriti. Na
odmoritima sa vie posjetitelja potrebno je predvidjti minimalne higijensko-sanitarne sadraje (pitka voda i
toalet).

Odmorita na A1:
Desinac , Dragani, Dobra, Modru, Jezerine, Brinje, Brloka Dubrava, Liko Lee, Jane, Liki Osik,
Jadova, Zir, Marune, Jasenice, Zemunik Gornji, Nadin, Pristeg, Prokljan, Krka, Vrpolje, Sitno, Radoi,
Kozjak, Kotlenice, Mosor, Cetina, Raane Gornje

MOTELI

Moteli su objekti koji daju potrebne hotelske usluge putnicima i vozaima. U sastavu veih motela nalaze se i
servisne radionice s benzinskom postajom. Moraju imati prostor za garairanje i parkiranje vozila. Obino se
grade na mjestima gdje cesta ima lijep poloaj te se na taj nain osigurava putnicima ugodan odmor.






68

6.12. ODMORITA ZA TERETNA MOTORNA VOZILA
EuroTest 2010. napravio je prvi objektivni sustav certificiranja standarda na odmoritima za teretna motorna
vozila (Truck Parking Areas) koji daje pouzdane informacije o usluzi, sigurnosti i zatiti vozaa i njihovih
vozila.

Dva odmorita na ovom natjecanju ocjenjena su kao Best in test u obje kategoruje: sigurnost i zatita:

- Ashford International Truckstop kod Denvera United Kingdom
- Autoparco Brescia Est u blizini Lago di Garda Italija


Ashford International Truckstop UK

Parkiralina mjesta su dobro osvijetljena i zatiena visokim ogradama, lako se nadziru putem kamera ili
slubi sigurnosti. Ulazi i izlazi su zatieni zatvorenim vratima ili preprekama protiv nalijetanja. Osoblje je
stalno prisutno i u sluaju problema postoji sustav hitnih poziva. Postoje odvojena parkiralita za osobna i
teretna vozila kao i pjeake povrine. Osim uobiajenih sadraja poput restorana,Wi-Fi, trgovina .., postoje
razliiti objekti za rekreaciju kao i specifine instalacije poput utinica za hladnjae.





Autoparco Brescia Est ITA

Ugraen je sustav kontrole upravljanja ulaza i izlaza 24 sata. Cijeli kompleks upravlja i nadzire senzorima i
kamerama koji je nou osvijetljen. Moe primiti 400 kamiona, od toga 100 sa prikljukom za elektrinu
energiju. Nalazi se na povrini od 173 000 m2.
Sadraji koje vozai mogu koristiti: info pult, sobe za sastanke i uredi, Tachomat Point: mjesto za
preuzimanje podataka iz digitalnog tahografa vozaa kartice je dostupna za sve vozae, bankomat, hotel,
praonica rublja, fitnes i teretana, rent a car, restoran trgovina, caffe bar, prostor za odmor i razonodu s
raznim igrama, crpke za gorivo, supermarket



IOWA 80 Truckstop USA

Najvee odmorite na svijetu otvoreno je 1964. Danas moe primiti 800 kamiona, 250 automobila i 20
autobusa. Dnevno primi 5000 posjetitelja, a zaposleno je 450 radnika.
Sadraji koji se mogu nai na odmoritu: prostori za igru i zabavu, pota, kino, praonica rublja, crkva,
trgovine, 15 crpki za gorivo, frizer, kiropraktiar, stomatolog, bakomat, servisni centar 24 sata, prodaja
kamiona, muzej, izlobe kamiona, trgovine za kamione, suvenir trgovine, bar, restoran, fast food, praonice
kamiona, sadraji za pse



69


Roadhouse Truckstop

U Australiji se veina kamiona (road train) u ruralnim podrujima zaustavlja u Roadhouse Truckstop. Tu su
odmorita gdje se pruaju usluge za automobile, kampere i kamione: autoservis, benzinska postaja,
restoran, motel, praonica za vozila.




6.13. SERVISNE RADIONICE
Stalne servisne radionice

Nalaze se obino u sklopu motela ili veih benzinskih postaja. Tu se peru i iste vozila, podmazuju, mijenja
se ulje u motoru, obavljaju se tehniki pregledi i laki popravci vozila. Servisne stanice trebaju biti
snabdjevene najnunijim materijalima i rezervnim dijelovima za vozila. Ako se nalaze na otvorenom dijelu
ceste potrebno je osigurati prilazne putove s trakama za ubrzavanje i usporavanje kao kod benzinskih
postaja.

Mobilne servisne radionice

Osim stalnih servisnih radionica postoje i mobilne servisne radionice koje pruaju pomo u sluaju kvara
vozila na cesti, tj dolaze u najkraem roku na poziv.

Britanske vozae poetkom 19. stoljea smetala su rigorozna ogranienja brzine pa su da doskoe policiji
organizirali patrole izviaa. Na biciklima su obilazili ceste da otkriju policijske zasjede i o tome obavjetavali
vozae. Iz patrola su se s vremenom iznjedrile brojne daleko ozbiljnije udruge koje tite interese i prava
vozaa kao i pomo na cesti. u Americi je pomo na cesti zaivjela poslije 1920 godine. Nijemci su slubu za
pomo na cesti uveli 1928, u ostatku Europe 50-tih godina 20 stoljea.

Na prostorima RH AMSH od 04. kolovoza 1963. a broj 987 koristi se od 1971. godine (danas HAK 1987). Sa
est utih Zastava 750 (fio) poele su se pruati usluge svakodnevno od 8 20 sati na magistralnim
cestama: Zagreb Novska Slavonski Brod Lipovac i Zagreb Karlovac Skrad Rijeka.






70


7. NADZORNE KAMERE

Danas su kamere postavljene na: autocestama, benzinskim crpkama, servisima, podzemnim garaama,
drive-in bankomatima, gradskim ulicama, parkiralitima trgovakih centara, tunelima, praonicama
automobila, raznim trgovinama, graninim prijelazima, naplatnim kuicama, stanicama za tehniki pregled
vozila i sl.


7.1. NADZORNE KAMERE U RH
Stanice za tehniki pregled: Nakon to su kamere postale obavezne porastao je broj neispravnih vozila. Od
prosinca 2009. sve su stanice za tehniki pregled dune imati video nadzor. Uvid u snimke ima Ministarstvo
unutarnjih poslova.

Naplatne kuice: Doskoilo se varalicama koji su se sastajali na odmoritima i mijenjali magnetne kartice
kako bi platili manju cestarinu. Kamere snimaju svaki ulazak i izlazak na autocestu, a sustav biljei i broj
registarske ploice. No, usprkos tome nije ukinut institut kanjavanja vozaa koji zagube svoju karticu. Takva
situacija naplauje se cijenom dvostrukog najdueg prolaska najduom dionicom ( A1 Zg-Du).

Servisi: Sasvim sigurno, svijest o postojanju nadzora mehaniare tjera na odgovorniji posao, smanjuje
mogunost prevare i nesporazuma oko mogueg oteenja vozila.

Gradske ulice: 2011. na zagrebakim ulicama postavljen je prvi dio od ukupno 225 planiranih nadzornih
kamera. Svaka kamera, moe na udaljenosti od 100 metara oitati registraciju. Postavljaju se na raskriijima
da bi snimale vozae koji prolaze kroz crveno svijetlo i kontrolirali nepropisno parkiranje. Nakon Zagreba
postavljaju se u veim gradovima u RH .

Benzinske crpke: Snimke otkrivaju pljakae, biljee svako punjenje spremnika i plaanje na blagajni ali i
ugroavanju privatnost. Jedina dobra strana je to se smanjio broj razbojstava.

Garae: Svaka javna garaa danas je premreena kamerama koje biljee svaki trenutak od ulaska do
izlaska, a mogu biti korisne kako bi se utvrdio uzrok nastanka oteenja na autu ili sprijeila razbojstva.

Izvan naselja: Osim kamera na autocestama namijenjenih iskljuivo praenju tijeka prometa i
pravovremenom upozoravanju vozaa prate nas i kamere spremne zabiljeiti prometne prekraje. Za sad ih
je najvie u okolici Splita. Ondje ih je u rujnu 2010. postavljeno etiri. Uskoro se mogu oekivati diljem
Hrvatske.

Auto praonice: Vlasnici autopraonica kroz video nadzor tite se od optubi da su otetili automobil i
potencijalnih potraivanja za naknadu tete.

Granini prijelazi: Kad Hrvatska postane dio Schengena, prelazak granice bit e znatno olakan, a kamere
e prestati biljeiti i svaki put u inozemstvo i duinu izbivanja iz zemlje ukoliko se putuje u zemlje EU.





Na autocestama od 1500 nadzornih kamera najvie ih je na A1 828. Od toga 179 u tunelu Sv Rok i 175 u
Maloj Kapeli. Sv Ilija je opremljen s 90 fiksnih i pet rotirajuih kamera.

71

etiri nadzorne kamere-radari postavljene su na tri lokacije dravne ceste D8 i jednoj na D1 u Splitsko-
dalmatinskoj upaniji. Vozae e nadzirati na potezu od Solina prema Katelima, od Solina prema Splitu
predjelu Smokovik, na podruju Sirobuje te na dionici ceste prema Sinju, na predjelu Dugopolje. Osim na
navedenim dionicama kamere-radari su postavljeni i u samim gradovima. Sve lokacije su obiljeene
prometnim znakom radarska kontrola.

Istodobno mogu snimati brzinu u etiri vozna traka, u odlaznom i dolaznom smjeru. Rade u svim vremenskim
uvjetima na temperaturama od -25 do +60 stupnjeva i mjere brzinu od 20 do 250 km/h. Podobne su kako za
dnevno, tako i za nono snimanje. Vlasnik vozila kojim se prekoraila brzina dobit e obavijest u kojoj e biti
opisan prekraj, a vozilo e biti fotografirano.
Prema zakonu je obavezno istaknuti obavijest da su objekti i javne povrine pod video nadzorom ali ne i
ceste (u Velikoj Britaniji ima preko 4 miliona nadzornih kamera).

U naselju prolazak kroz crveno svjetlo na semaforima biljee nadzorni ureaji na krianjima. Rije je o
fiksnim ureajima quercus bird watch koji fotografiraju prolazak kroz crveno svjetlo i snimaju videozapis
prekraja. Istovremeno nadzire sve etiri prometne trake. Ureaj e sve one koji voze za vrijeme crvenog
svjetla ili ako prekorae brzinu fotografirati u automobilu, i to u tri fotografije i snimiti videozapis u trajanju oko
tri sekunde.


7.2. SISTEM TUTOR

sistem Tutor autovelox skrivene kamere

Budui da oko 300 presretaa nije osiguralo traene rezultate, talijanski strunjaci na autoceste su postavili
sustav Tutor koji je u samo godinu dana prepolovio broj stradalih u prometnim nesreama. Diljem
Apeninskog poluotoka na 2500 km autoceste postavljeno je 310 radara koji pod budnim okom dre oko tri
milijuna vozila koji dnevno cirkuliraju na talijanskim autocestama.

Sistem za praenja brzine vozila u Italiji nazvan Tutor prati kretanje automobila u rasponu od 10 do 25
kilometara. Potpuno automatski sistem prepoznaje klasu vozila u odnosu na razliita ogranienja brzine
utvrene zakonom.

Tutor se razlikuje od klasine kontrole brzine jer prati vozilo na cijeloj odreenoj dionici i sposoban je mjeriti
prosjenu brzinu. Ako ste u tom dijelu prekoraili naznaenu maksimalnu brzinu, slijedi kazna. U obzir se
uzima prosjena brzina izmeu dva radara, tako da se teoretski na nekoliko stotina kilometara moe skupiti i
dvoznamenkasti broj kazni.
Prosjena brzina izraunava se na nain da sustav nadzire sav promet i evidencije vremena prolaza ispod
portala postavljene na poetku i na kraju autoceste. Podaci o vozilima ija prosjena brzina ne prelazi
dozvoljenu granicu automatski se briu.
Valja podsjetiti da sistem Tutor djeluje nou, po magli i kii i da se kontrola obavlja na odreenim mjestima
24 sata na dan. (nou s kiom ak i ako iskljuite svjetla , u prisutnosti magle s vidljivosti do 30/40 metara).

Prednosti sustava:
- Mogue je kontrolirati brzinu na znatno veem podruju (proizvoljno velike dionice)
- Vozai ne mogu izbjegavati kontrolne toke (usporavanje, obilaenje)
- Kontrola brzine se vri 24 sata na dan
- Postie se efekt ujednaenja brzine vozila na veim dionicama prometnice ime se znatno podie
sigurnost sudionika u prometu, smanjuju se guve i stres kod vozaa, buka i zagaenje okolia
- Pravedniji nain kontrole i kanjavanja vozaa
- Automatizira se obrada prekraja i kazni
72



7.3. MOBILNE J EDINICE PROMETNE POLICIJ E

PRESRETAI

Kreu se u neoznaenim automobilima, a izgledom se ne razlikuju od obinih modela vozila kao npr: VW
Passat V6, BMW 330 xd, Mercedes C 350, koda Superb V6 , Ford Mondeo V6, Honda Accord Type S,
Audi A4 3.0 Registarske ploice koje imaju su iz cijele RH. Kamera Trafivision ureaji za precizno mjerenje
i ispis brzine nalaze se skriveni ispod retrovizora, a na stranjem staklu bljeskalica i pano koji se prilikom
zaustavljanja pali: POLICIJA SLJEDITE NAS. Videokamera je sposobna snimiti automobil u prekraju i na
udaljenosti do 1000 metara. Motocikli Honda CBR 1000 RR i BMW Enduro modeli imaju ugraene kamere i
ureaje za mjerenje brzine do 300 km/h.

Prva pojava presretaa datira jo od 2000. godine. Kamera Trafivision ureaji za precizno mjerenje i ispis
brzine nalaze se skriveni ispod retrovizora, a na stranjem staklu bljeskalica i pano koji se prilikom
zaustavljanja pali: POLICIJA SLJEDITE NAS. Videokamera je sposobna snimiti automobil u prekraju i na
udaljenosti do 1000 metara. Zadatak presretaa nije kontrola samo na autocesti ve i u naseljenim
mjestima.
Neke europske zemlje koje se susreu s problemom ilegalnog "street racinga", posjeduju po nekoliko
automobila za ekstremne sluajeve kao: Lamborgini Gallardo, Porsche 911 i sl.

KOBRE

Mobilne jedinice prometne policije tzv. Kobre osnovane su 2007. godine s ciljem podizanja opeg stanja
sigurnosti. Primarna zadaa je prevencija najteih oblika kriminaliteta, to ukljuuje i razbojnitva na
benzinskim postajama, prepade uz ceste, suzbijanje krijumarenja droge, cigareta, ljudi kao i potjera za
osobama s Interpolovih tjeralica.

Za razliku od presretaa u kojima se uvijek nalazi slubenik u policijskoj odori Kobre su u civilnoj odjei a
naoruani su i automatskim orujem.
Kao i presretai kreu se u neoznaenim motociklima i automobilima. Rije je o modelima sa snanim
motorima sportskih karakteristika poput VW Touarega, Range Rovera sport, Mercedes AMG, BMW
M,Izuzetno su uspjeni, jer u lovu istodobno sudjeluju s dva ili tri automobila, odnosno motocikla. Svi
timovi Kobri u autima imaju Trafficvision kamere koje snimaju i na raunalo biljee brzinu vozila, a u svakom
vozilu je i oprema za testiranje na droge.
Jedinica radi po cijelom teritoriju RH: na autocestama i brzim cestama, ugibalitima i odmaralitima uz
autoceste, crpkama za gorivo, kao i na prilaznim cestama gradova.














73

8. SIGURNOST U PROMETU








Europski autoklubovi: ADAC (Njemaka), AA (Velika Britanija), ACI (Italija), ACL (Luksemburg), ACP
(Portugal), AL (Finska), AMZS (Slovenija), ANWB (Nizozemska), FDM (Danska), FFAC (Francuska), NAF
(Norveka), AMTC (Austrija), RACC and RACE (panjolska), TCB (Belgija), TCS (vicarska) i HAK
(Hrvatska). FIA (Federation Internationale de l Automobile) krovno udruenje.


8.1. EUROTEST
EuroTest (Quality Safety Mobility) je program u kojem HAK sudjeluje zajedno s 18 autoklubova iz 17
europskih zemalja, koliko ih je danas ulanjeno u konzorcij s tendencijom irenja.

Program podrazumijeva neovisno testiranje europske prometne infrastrukture i usluga sa svrhom i ciljem da
ista zadovoljava kvalitativne i sigurnosne standarde za koje autoklubovi i krovno udruenje FIA (Fdration
Internationale de lAutomobile).

Istraivanja u sklopu EuroTest obuhvaaju:

- Fery Test - kvaliteta trajektnog prometa
- Road works zone - izvoenja radova
- Motor Service Area - pratei i usluni objekti
- Pedestrian crossing - pjeaki prijelazi
- Traffic signs prometni znakovi
- ESC distribucija i prodaja vozila
- Park and ride parkiraj i vozi
- Picnic Area - odmorita bez servisnih sadraja na autocestama
- Public transport kvaliteta javnog prijevoza i stajalita putnika
- City roadworks radovi na cestama u gradovima
- LABEL Odmorita (parkiralita) za teretna vozila
- EPCA sigurnost pjeakih prijelaza
- Petrol stations benzinske postaje na autocestama

Sustav ocjena kod EuroTest-a podrazumijeva ocjene: jako loe (1) - loe (2) - prihvatljivo (3) - dobro (4) i vrlo
dobro (5)
74

EPCA

EPCA European pedestrian crossing assesment - Testiranje pjeakih prijelaza provedi se u sklopu
EuroTest programa zajedno s 18 europskih automobilskih klubova.

Cilj testiranja bio je da se snimi i prikae realna situacija sigurnosti za pjeake u gradovima, te izvui
zakljuke i smjernice kojim bi se mogla poveati sigurnost na pjeakim prijelazima na cijelom podruju
Europe.
Na osnovi presjeka 22 sigurnosna imbenika definirane su grupe sigurnosnih kategorija iz kojih se
izraunava ukupna ocjena svakog pojedinog pjeakog prijelaza. Rezultati su vrlo zabrinjavajuu za
Hrvatsku.


9.2. EURORAP

EuroRAP (European Road Assessment Programme) je meunarodna neprofitna udruga sa sjeditem u
Bruxellesu koju su 2002.g. osnovali europski autoklubovi, automobilska zaklada za cestovnu sigurnost iz
Engleske i cestovne vlasti diljem Europe kako bi zajedniki unaprijedili sigurnost prometa na europskim
cestama. Udruga trenutno okuplja oko 30 lanova iz 20-tak zemalja.

EuroRAP dodjeljuje zvjezdice cestama za sigurnost i izrauje karte koje pokazuju rizik nastanka prometnih
nesrea koje uzrokuju smrt i po ivot opasne ozljede. Istie poboljanja koja se mogu provesti na cestama
da se smanji vjerojatnost nastanka prometnih nesrea, odnosno smanji razina stradanja ako ipak doe do
istih.

U okviru projekta EuroRAP prikupljaju se podaci o teko i smrtno stradalim osobama na temelju kojih se radi
analiza. Dobiveni rezultati upuuju na stopu rizika odreene cestovne dionice. Dionicama se dodjeljuje
pripadajua boja:

- Zelena, niski rizik
- uta, niski srednji rizik
- Naranasta, srednji rizik
- Crvena, srednje visoki rizik
- Crna, visoki rizik

Tako obojana cesta iscrtava na cestovnu kartu drave i nazivamo je mapom rizika. Zatim se provodi i
slijedei protokol kojim ceste ocjenjujemo zvjezdicama. Njime se procjenjuje koliko cesta titi korisnika ceste
od smrtnog stradavanja i tekog ozljeivanja.
Ocjenjivanje se provodi primjenom standardiziranih i licenciranih metoda i postupaka kojima se utvruju
sigurnosne znaajke cesta. U tu svrhu podaci o cestama prikupljaju se video snimanjem prometno-tehnikih
parametara specijalno opremljenim vozilom te procjenom i ocjenom utjecaja glavnih sigurnosnih parametara
i rizika svake ceste od strane visoko strunih osoba.

Izraena karta rizika u RH odnosi se na mreu dravnih cesta i autocesta (D1, D2, D3, D5, D6, D7, D8, D9,
D23, D200, D212, D400, D420, A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, A8 i A9)
Veina dionica Dalmatine (A1) proglaena su niskorizinim za nesree i oznaene su zelenom bojom.


9.3. EURO NCAP

European New Car Assesment Programme - Europski program procjene novih automobila osnovan 1997.
Euro NCAP je sastavljen od sedam europskih vlada, kao i organizacije potroaa u svim europskim
zemljama.
75


Ocjena se od 2009. sastoji od rezultata u etiri podruja: zatitu odraslih, djece, zatita pjeaka i pomo pri
sigurnosti. Najvea ocjena je pet zvjezdica.




9.4. GLOBAL NCAP

GNCAP (NEW CAR ASSESSMENT PROGRAM) je neprofitna organizacija registrirana u Velikoj Britaniji koja
ima za cilj potaknuti dostupnost informacija kupcima o sigurnosti motornih vozila u cijelom svijetu. GNCAP
promie sigurnosne i ekoloke karakteristike vozila. Potie razvoj novih programa Car Assisstment programa
pruanjem financijske potpore i tehnike pomoi. Olakava meunarodnu suradnju izmeu takvih programa.

New car assessments program (program procjene novih automobila):

- EURO NCAP
- US NCAP NHTSA
- NASVA - JNCAP
- ASEAN NCAP
- KOREAN NCAP
- A NCAP
- K NCAP
- LATIN NCAP





NHTSA (NATIONAL HIGHWAY TRAFIC SAFETY ADMINISTRATION) je osnovan Zakonom o sigurnosti na
cestama 1970. godine da provodi sigurnosne programe Agencija je usmjerena na sigurnost i potroake
programe utvrene nacionalnim prometom motornih vozila Safety Act 1966. godine. Posveeni su postizanju
najviih standarda izvrsnosti u motornom vozilu i sigurnosti na cestama.

IIHS (INSURANCE INSTITUTE FOR HIGHWAY SAFETY) Institut za osiguranje i sigurnost na cestama
osnovana 1959. To je neovisna, neprofitna znanstvena i obrazovna organizacija posveena smanjenju
nesrea, smrti, ozljeda i materijalne tete na cestama. Rad IIHS-a u potpunosti je podran o d strane
amerikih osiguravatelja. Umjesto zvjezdica kod testiranja koriste se abecedne oznake u kombinaciji sa
bojama od 1995. godine.

NASVA (NATIONAL AGENCY FOR AUTOMOTIVE SAFETY & VICTIM AID) Japanska nacionalna
organizacija za automobilsku sigurnost i pomo rtvama prometnih nesrea sponzorira japanski NCAP
program uglavnom za modele domaih proizvoaa, koje su namijenjene tritu Japana od 1995. godine.

ANCAP (AUSTRALIAN NEW CAR ASSESSTMENT PROGRAM) provodi crash testove za vozila
namijenjena za trita Australije i Novog Zelanda od 1993. godine.

KNCAP (KOREAN NEW CAR ASSESSTMENT PROGRAM) provodi testiranja pod pokroviteljstvom
Ministarstva prometa od 1999. godine sa ciljem poboljanja sigurnosti automobila.

76

LATIN NCAP (LATIN NEW CAR ASSESSTMENT PROGRAM) prua potroaima diljem Latinske Amerike
i Kariba neovisnu i nepristranu procjenu sigurnosti novih automobila i time potie proizvoae na poboljanje
sigurnosti vozila koje se prodaju na tritu u Latinskoj Americi i Karibima.

ASEAN NCAP - (ASEAN NEW CAR ASSESSTMENT PROGRAM) je usmjerena na podizanje standarda
sigurnosti vozila, podizanje svijesti potroaa, a time i potie trite za sigurnijih vozila jugoistonoj Aziji od
2011. godine.


ROAD SAFETY je globalni simbol za poboljanje sigurnosti na cestama. Usvojen je kao slubeni simbol
Ujedinjenih naroda. Desetljee djelovanja za sigurnost cestovnog prometa 2011 - 2020 ima za cilj smanjiti
broj poginulih i ozlijeenih u prometnim nesreama u svijetu.


9.5. EUROTAP

European Tunnel Assessment Programme je jedan od ukupno osam istraivakih projekata o sigurnosti
tunela. U program EuroTAP ukljueno je 11 automobilskih klubova iz 10 europskih zemalja.
Ovo istraivanje izravno je povezano uz podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa. Sustav ocjena kod
EuroTap-a podrazumijeva ocjene: jako loe (1) - loe (2) - prihvatljivo (3) - dobro (4) i vrlo dobro (5).


9.6. KAKO VOZIM
Sustav Kako vozim? poznatiji pod nazivom How's my driving jedan je od najuinkovitijih sustava u
segmentu nadzora flotnih vozila i vozaa.

Istraivanja su pokazala da najvei problem u prometu proizlazi iz nedovoljne prometne kulture vozaa.
Nepotivanje propisa, agresivnost, brza vonja, ne ispunjavanje radnih obveza, itd. su faktori koji pridonose
poveanju trokova i crnih statistika na prometnicama.
Glavni katalizator istih je da su vozai skloniji nepropisnoj vonji kada imaju osjeaj da ih anonimnost titi od
odgovornosti i sankcija. Sustav Kako vozim pomae u otkrivanju neodgovornih vozaa ime se znaajno
pridonosi sigurnosti u cestovnom prometu, a korisnicima sustava prua mogunost smanjenja trokova
voznog parka.

Reflektirajua naljepnica postavlja se na stranji dio vozila te obavjetava sve sudionike u prometu da mogu
prijaviti (pohvalu ili kritiku) vezano uz Vae vozilo i vozaa. Svakom vozilu dodjeljuje se jedinstveni
identifikacijski KOD.

Prednosti sustava Kako vozim

- Smanjenje broja prometnih nesrea
- Smanjenje trokova voznog parka tvrtki
- Poveanje dobiti korisnicima


9.7. GPS MOBILNO PRAENJE VOZILA

GPS - Global Positioning System. To je mrea satelita koja kontinuirano odailje kodirane informacije, s
pomou kojih je omogueno precizno odreivanje poloaja na Zemlji.

Informacije o koritenju vozila mogu se dobiti u svakom trenutku i s bilo koje lokacije u realnom vremenu na
internetu, putem e-maila ili sms.
77

Sistem funkcionira na nain da se ureaj za lociranje ugradi u automobil, a nakon toga se vri dvosmjerna
razmjena podataka izmeu ureaja i centra za nadzor. To znai, ureaj alje podatke o stanju vozila na
terenu (trenutnoj lokaciji, kretanju vozila, brzini kretanja, pravcu kretanja, prijeenim kilometrima, stajanju,
vonji, nestanku napajanja, sluaj alarma u vozilu itd.). Ureaj koji se ugrauje obavlja itav niz upravljakih
funkcija unutar vozila koji se kontrolira daljinski, iz centra za nadzor(upaliti alarm, prekinuti dovod napajanja
vozilu, upaliti sirenu, zaustaviti vozilo, blokirati upravljake funkcije itd.).



KONTROLA voznog parka i stvarne potronje goriva:

- pregled utroenih litara
- pregled prijeenih kilometara
- pregled ostvarenih radnih sati

UTEDA koja nastaje praenjem vozila jer se smanjuju trokovi:

- prijeenih kilometara
- potronje goriva
- odravanja vozila
- ostvarenih putnih pravaca
- nepotrebnih zadravanja na terenu
- upotrebe vozila u privatne svrhe
- organizacije vozila

SIGURNOST vozila i robe pomou:

- trenutnog prikaza svih vozila na mapi
- kontrole rada motora i kretanja
- mogunosti SOS dojave iz vozila
- dojave alarmnih situacija
- automatske blokade motora
- sprjeavanje krae vozila, robe i goriva
- ako pauk pone dizati vozilo
- status motora (broj okretaja i temperatura)
- tahograf (vrijeme vonje i odmora vozaa)
- dojava o paljenju alarma u vozilu
- dojava nakon odreenog broja prijeenih kilometara
- dojava o odreenom prekoraenju brzine
- dojava o prilasku vozila granici
- gaenje vozila, izlazak ili ulazak u odreene zone
- zakljuavanje vozila
- paljenje sirene u vozilu


9.8. E - POZIV

E-Poziv (eCall) je telekomunikacijska usluga i elektroniki sigurnosni sustav koji se ugrauje u vozila i
satelitskom tehnologijom hitnim elektronikim pozivom u sustavu 112 automatski alarmira hitne slube i javlja
im lokaciju ozbiljnih prometnih nesrea na cestama.
78


Sustav e se moi aktivirati i runo, primjerice u sluaju sranog udara za volanom. U ureaju se nalaze
GPS i sim kartica koja prepoznaje poziv, daje mu prioritet i prosljeuje ga centru 112. Prenose se informacija
o broju putnika, ujedno i GPS pozicija same incidentne situacije koja se ispisuje na ekranu. Na bazi tih
informacija operater odluuje kako treba reagirati.

Vrijeme odaziva biti e momentalno i mjerit e se u sekundama. Najvanije je da tona informacija dolazi u
centar 112. Samim tim i pomo unesreenom e biti bre pruena i anse za preivljavanje ili potpuni
oporavak su uvelike poveane. Poziv e omoguiti hitnim slubama dolazak na mjesto nesree unutar
zlatnog sata.
Procjenjuje se kako e sustav kada postane standardan spaavati ivote i smanjivati ozbiljnost posljedica
nesrea vozaima i putnicima u vozilu do 15%.


































79

LITERATURA

Tuneli I. Vrkljan
Pravilnik o minimalnim sigurnosnim uvjetima za tunele - NN 119/09
Cestovne prometnice I, Raskrija javnih cesta I. Legac
Cestovne prometnice II, Javne ceste I. Legac
Tehnika i sigurnost prometa V. Cerovec
Cestovne Graevine M. Lukiek, G. Luburi
Ceste J. Boievi
Pravilnik o znaku pristupanosti NN 78/08
Odluka o odreivanju parkiralinih mjesta i ogranienjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama -
NN 15/10
Pravilnik o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu NN 053/06
Zakon o prijevozu opasnih tvari NN 79/07
Pravilnik o znaku pristupanosti NN 6/08
Pravilnik o autobusnim stajalitima - NN 119/07
Pravilnik o osiguranju i pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
NN 175/03 i 100/04
Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi koji moraju
udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa NN 59/96
Pravilnik o oznaavanju autocesta, njihove stacionae, brojeva izlaza i prometnih vorita te naziva
izlaza, prometnih vorita i odmorita NN 073/03
Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje vozila NN 104/05
Odluku o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste 180/04 ,
138/06 i 57/07
Zakon o cestama NN 84/11
Propisane dimenzije parkiralita prema HRN normama (bivi JUS standardi)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN 105/04 i 33/05
Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08, 47/10 i 74/11
Zakon o javnim cestama NN
Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom NN 93/98, NN 116/07, NN 141/08
Pravilnik o vrsti i sadraju projekata za javne ceste NN 53/02
Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta NN 34/12
www.mup.hr
www.hak.hr
www.hac.hr
www.hrvatske-ceste.hr
www.huka.hr
www.euroncap.com
www.adac.de



















80

Biljeke: