Professional Documents
Culture Documents
Fizika Zgrade Toplina
Fizika Zgrade Toplina
OSNOVNI POJMOVI
1. Objasnite pojam oploja zgrade.
Pojam OPLOJE ZGRADE(OMOTA ZGRADE) se odnosi na obodne graevne dijelove grijanog
dijela zgrade.
Oploje zgrade je ukupna plotina graevnih dijelova (zidovi, prozori, podovi, krovovi, meukatne
konstrukcije, ...) koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova
zgrade.
2. to se podrazumijeva pod fizikalnim procesom u graevnom dijelu, zato se mora
postii ispravan fizikalni proces i o emu on sve ovisi?
FIZIKALNI PROCESI U GRAEVNIM DIJELOVIMAsu procesi koji se dogaaju unutar graevnih
dijelova ili na njihovoj povrini, a mogu biti uzrok graevinskoj teti. Fizikalne procese promatramo u
razliitim unutarnjim i vanjskim klimatskim uvjetima kojima je graevni dio izloen.
Osim o klimatskim uvjetima, fizikalni proces ovisi i o:
- vrsti i svojstvima materijala od kojeg je graevni dio sastavljen,
- debljini pojedinog sloja materijala,
- redosljedu pojedinih slojeva.
3. Opiite ispravan fizikalni proces u graevnom dijelu (obrazloite skicama i tekstom).
Materijali imaju razliitu toplinsku propusnost i propusnost vodene pare. Toplinska propusnost i
debljina sloja e odrediti toplinsku zatitu, a svojstvo propusnosti vodene pare (paropropusnost) je
bitno za odreivanje meusobnog poloaja slojeva materijala.
Graevni dijelovi s nepravilno sloenim sastavom mogu dovesti do navlaenja unutar svojih slojeva.
4. Koji se zahtjevi postavljaju na zgradu u zimskom razdoblju?
Zahtjevi u zimskom razdoblju su da zgradu treba toplinski zatititi da se postigne:
- ugodna mikroklima unutarnjeg prostora
- smanjenje gubitaka topline - sprjeavanje oroavanja oploja
Ugodna mikroklima prostora osigurava normalno koritenje prostora (prostor nije hladan).
Smanjenje gubitaka topline omoguuje utedu toplinske energije. Zbog prirodnog procesa izmjene
topline i vlage izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora graevne dijelove treba projektirati na nain da
se osigura ispravan fizikalni proces.
ISPRAVAN FIZIKALNI PROCES nee dopustiti kondenzaciju vodene pare u graevnom dijelu ili na
njemu u mjeri koja moe izazvati graevinsku tetu.
5. Kako se u graevnim dijelovima oituje graevinska teta uzrokovana neispravnim
nainom sastavljanja slojeva?
GRAEVINSKA TETA se oituje u navlaenju materijala i posljedici da se on mijenja: gubljenje
toplinskoizolacijskih svojstava, propadanje materijala, mogu razvoj mikroorganizama.
6. Zato su kod prozora gubici topline u pravilu vei nego li kod neprozirnih graevnih
dijelova?
Kod prozora su gubici topline vei nego li kod neprozirnih graevnih dijelova gdje se toplinsko-
izolacijskim materijalima moe postii bolja toplinska zatita. Kod prozora kljunu ulogu imaju i
ventilacijski gubici topline kroz sljubnice prozora.
7. Objasnite pojam toplinskog mosta. Zato je na toplinskom mostu unutarnja
povrinska temperatura nia od unutarnje povrinske temperature ostalih dijelova
omotaa?
Toplinski mostovi su mjesta u oploju grijanog dijela zgrade gdje se toplinski tok mijenja radi promjene
materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela.
-Promjena materijala: Mjesto gdje su spajaju razliiti materijali je toplinski most zbog razliitih
pojedinanih svojstava materijala i kroz to razliitih tokova topline i uzajamnog djelovanja.
-Promjena debljine i geometrije: Mjesta gdje je promjena debljine sloja materijala ili promjena
geometrije graevnog dijela je toplinski most jer postoji razlika izmeu povrina kroz koje ulazi i izlazi
toplina.
Zbog poveanih toplinskih gubitaka na toplinskim mostovima postoji razlika u unutarnjim povrinskim
temperaturama izmeu karakteristinog dijela oploja i mjesta gdje je toplinski most.
Ukoliko je unutarnja povrinska temperatura preniska moe doi do povrinske kondenzacije vodene
pare.
8. Koje su posljedice povrinske kondenzacije unutarnje plohe graevnih dijelova?
Povrinska kondenzacija se primjeuje na unutarnjim plohama oploja kao roenje: Na staklu kao
zamagljenje, a na zidovima i stropovima roenje ima za posljedicu razvoj gljivica i plijesni koje su
opasne po zdravlje.
9. Smjer kretanja topline i vodene pare (vlage).
Zrak ima odreenu temperaturu i vlanost. Zbog prirodnog
procesa izjednaavanja temperatura i pritisaka vodene
pare dolazi do:
- toplinskog toka kada se toplina kree iz prostora vie
temperature prema prostoru nie temperature
- difuzije vodene pare kada se vodena para kree iz
prostora s viim pritiskom vodene pare prema prostoru s
niim pritiskom vodene pare. Smjer kretanja topline i
vlage je isti jer topli zrak ima vei pritisak vodene pare.
10. Kako se odreuju rubne temperature i vlanost zraka?
Rubne temperature i vlanost zraka ovise o:
- klimatskom podruju lokacije zgrade
- namjeni unutarnjeg prostora
Klimatsko podruje: Vanjska projektna temperatura i vlanost zraka se odreuje se prema podacima
referentne meteoroloke postaje za lokaciju na kojoj se zgrada nalazi.
Namjena unutarnjeg prostora: Unutarnja projektna temperatura i vlanost zraka ovise o djelatnosti
koja se odvija u tom prostoru.
11. Kada se projektira provjetravana fasada?
Izvodi se kod ugradnje vanjskih obloenja na proeljima
Koja su u ulozi zatite od atmosferilija.
Takvi materijali (staklo, lim, kamen, keramika, opeka, drvo
Za vanjske obloge..) imaju veliku gustou i paro-
nepropusnost to treba uzeti u obzir kod projektiranja
sastava vanjske stijene.
Odmicanje paronepropusnog materijala i stvaranje
ventilirane zrane upljine omoguava nesmetan prolazak
vodene pare u vansjki prostor(ispravan fiz. proces)
12. Opiite razliku izmeu toplog i hladnog krova.
TOPLI KROV- Svi slojevi krova su u meusobnom kontaktu. Zbog paronepropusnog zavrnog sloja
krova potrebno je prije toplinske izolacije ugraditi paronepropusni sloj parnu branu. Iako je difuzija
vodene pare zaustavljena (vodena para ne ulazi u toplinsku izolaciju), do kondenzacije vodene pare
unutar krova ne dolazi, jer je (zbog prisustva toplinske izolacije) temperatura na tom mjestu povoljna
(iznad temperature roenja).
HLADNI KROV- Prozraivana vanjska paronepropusna obloga na krovu (na zasebnoj potkonstrukciji)
koja je odijeljena od ostalih slojeva krova, omoguava nesmetan fizikalni proces (prolazak vodene
pare i odzraivanje putem provjetravanog sloja).
13. Napiite izraz za ukupan toplinski otpor RT (navesti jedinicu te obrazloiti svaki
element izraza).
Ukupan toplinski otpor RT :
RT = Rsi + R1 + R2 + ... Rn + Rse (m2K)/W
Rsi unutarnji ploni otpor prijelaza topline u (m2K)/W
R1, R2,..Rn projektne vrijednosti toplinskog otpora svakog sloja u (m2K)/W
Rse vanjski ploni otpor prijelaza topline u (m2K)/W
14. Graevni dijelovi koji imaju dobru toplinsko-izolacijsku vrijednost imaju: malu ili
veliku vrijednost U ?
Toplinsko-izolacijska vrijednost nekog graevnog dijela izraava se s njegovim koeficijentom prolaska
topline U:
Vrijednost prolaska topline U : U = 1 / RT W/(m2.K)
Graevni dijelovi koji imaju dobru toplinsko-izolacijsku vrijednost imaju malu vrijednost prolaska
topline.
15. Po emu se mjeri energetska uinkovitost zgrade? Odgovoriti na primjerima
niskoenergetske i pasivne kue.
Razina toplinske zatite i utede energije mjeri se godinjom potrebnom toplinom za grijanje zgrada
u kWh/(m2 . a) za stambene zgrade;
u kWh/(m3 . a) za nestambene zgrade.
ZAHTJEVI
16. Podjela novih zgrada prema Tehnikom propisu RUETZ.
Prema namjeni i veliini zgrade:
stambene zgrade
nestambene zgrade
slobodnostojee zgrade s korisnom povrinom manjom od 50 m2
Prema unutarnjoj temperaturi:
(normalna unutarnja temperatura)
zgrade grijane na unutarnju temperaturu izmeu 12 i 18 C
(niska unutarnja temperatura)
zgrade unutarnje temperature 12 C
(negrijane ili kvazi negrijane zgrade)
17. Koji se zahtjevi postavljaju na neprozirne graevne dijelove u ljetnom razdoblju
(dinamike toplinske karakteristike)?
Vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni sunevu zraenju, moraju imati odgovarajue
dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi
tijekom ljetnih mjeseci (zatita unutarnjeg prostora od pregrijavanja ljeti).
Laki graevni dijelovi (plone mase < 100 kg/m2):
Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U [W/(m2K)] graevnih dijelova s plonom
masom < 100 kg/m2:
za vanjske zidove: U 0,35 W/(m2 . K)
za krovove: U 0,30 W/(m2 . K)
18. Koji se zahtjevi postavljaju na prozirne graevne dijelove u ljetnom razdoblju?
Vanjski prozirni graevni dijelovi prostorije, odnosno pripadajueg krova te prostorije trebaju ispuniti
zahtjev zatite od sunca: gtot f < 0,20 kada je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka
najtoplijeg mjeseca na lokaciji
Gtot- stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje ukljuivo i predvienu zatitu
f- odnos plotine prozora i ukupne plotine proelja (zida s prozorom)
19. Koja vrst graevinske tete moe biti zbog promjene temperature?
Zbog promjene temperature dolazi do irenja i stezanja materijala (rad materijala).
Graevinska teta se oituje u pucanju materijala kada on nema prostor za rad.
Materijali koji su izloeni promjenama temperature trebaju biti ugraeni na nain da se omogui
toplinski rad.
- PRORAUN DEFORMACIJE ZBOG PROMJENE TEMPERATURE:
Veliina deformacije t (mm/m) ovisi o vrsti materijala i razlici temperature:
t = t x (mm/m)
- Priblian izraun izduenja elementa L zbog promjene temperature:
L= t x L = t x x L (mm)
t= koeficijent toplinskog istezanja materijala (mm/mza 100 Cili za 1C)
= razlika temperature u odnosu na 100 C (C)
L = duina elementa (m)
20. Koja su dva zahtjeva (ogranienja) koji se odnose na racionalnu uporabu toplinske
energije (nazivi, oznake i jedinice)?
1.ogranienje godinje potrebne topline za grijanje Q"H,nd ili Q'H,nd
2.ogranienje koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade
Htr,adj
21. Zahtjevi ogranienja godinje potrebne topline za grijanje QH,nd' ili QH,nd i
zahtjevi ogranienja transmisijskog toplinskog gubitka Htr,adj' se temelje na elementu
oblikovanja. Kojem (naziv i opis)?
Faktor oblika je odnos izmeu ukupnog oploja i grijanog volumena zgrade fo = A / Ve (m-1)
A- ukupna plotina oploja grijanog volumena zgrade (m2)
Ve- brutto volumen grijanog dijela zgrade (m3)
Oploje grijanog dijela zgrade: vanjski zidovi, prozori, krovovi, podovi na tlu, zidovi u tlu, stropovi iznad
otvorenog, graevni dijelovi prema negrijanim prostorima, ...
22. Kojim zahtjevom (normiranom vrijednosti) se trai minimalna toplinska zatita?
Zahtjev je razliit za .... ... (navesti).
Minimalna toplinska zatita je propisana za graevne dijelove omotaa grijanog dijela zgrade kroz:
najveu doputenu vrijednost koeficijenta prolaska topline U u W/(m2K),
Ova normativna vrijednost se kod pojedinih graevnih dijelova razlikuje za:
- temperature unutarnjeg zraka
- plone mase graevnih dijelova - srednju mjesenu vanjsku temperaturu najhladnijeg mjeseca na
lokaciji
Vrijednosti najvee doputene vrijednosti U su dane u Tehnikom propisu RUETZ
-Graevni elementi plotine manje od 0,5 m2 su u kategoriji toplinskih mostova koji se zasebno
proraunavaju.
23. Navedite zahtjeve toplinske zatite za: stijenke kutije za rolete, povrinsko
(panelno) grijanje, grijaa tijela smjetena ispred ostakljene stijene. (navesti U i mjernu
jedinicu)
Stijenke kutije za rolete-
Kod zgrade koja se grije na temperaturu viu od 12 C koeficijent prolaska topline stijenki kutije za
rolete ne smije biti vei od: U 0,80 W/(m2K)
Povrinsko (panelno) grijanje-
U sluaju povrinskog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva graevnog
dijela, koji se nalaze izmeu povrine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne
smije biti vei od: U 0,35 W/(m2K)
Grijaa tijela smjetena ispred ostakljene stijene-
Grijae tijelo doputeno je postaviti ispred prozirnih vanjskih povrina samo ako je ono sa stranje
strane zatieno oblogom i ako koeficijent prolaska topline te obloge nije vei od: U 0,9 W/(m2K)
24. Navedite zahtjeve za zrakonepropusnost omotaa zgrade i zrakopropusnost reki
prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora.
Zahtjevi za zrakonepropusnost omotaa zgrade odnosi se na sljubnice spojeva pojedinih graevnih
dijelova koji trebaju biti zrakonepropusni u skladu s trenutnim dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i
tehnologije.
Zahtjevi za zrakopropusnost reki prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora:
Prilog C Tehnikog propisa:
25. Navedite zahtjeve za provjetravanje prostora zgrade.
Zgrada mora biti projektirana i izgraena da osigura minimalno provjetravanje prostora:
- da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti,
- i/ili zbog koritenja ureaja za grijanje s otvorenim plamenom.
26. Navedite zahtjeve kod rekonstrukcija i adaptacija postojeih zgrada: koji zahtjevi
su kod veih, a koji kod manjih obuhvata.
Svi zahtjevi koji se odnose na nove zgrade primjenjuju se i na postojee zgrade ukoliko se kod
rekonstrukcije ili adaptacije grijane zgrade (>12C) :
(VEI OBUHVATI) - korisna povrina povea za vie od 50 m2
- obnavljaju ili zamjenjuju graevni dijelovi (najmanje po 25% svakog graevnog
dijela, ili najmanje 75% ukupnog omotaa (oploja) grijanog dijela zgrade.
- prenamijeni negrijani prostor u grijani na korisnoj povrini > 50 m2
(MANJI OBUHVATI) - kod obnavljanja pojedinih graevnih dijelova vanjskog plata zgrade na vie od
25 % plotine tog graevnog dijela
27. Navedite obvezan sadraj Projekta racionalne uporabe energije i toplinske zatite
kod zgrada.
SADRAJ PROJEKTA RUETZ Sadri tehniki opis, proraun fizikalnih svojstava zgrade glede
racionalne uporabe energije i toplinske zatite, proraun godinje potrebne toplinske energije za
grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke, proraun godinje potrebne toplinske energije za
hlaenje za zgradu s instaliranim sustavom za hlaenje za stvarne klimatske podatke, program
kontrole i osiguranja kvalitete, nacrte, te Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i potrebne
toplinske energije za hlaenje, ako posebnim propisom nije drukije odreeno.
SADRAJ ISKAZNICE Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za
hlaenje zgrade je sastavni dio glavnog projekta, a sadri sve podatke o zgradi i potrebnoj energiji.
28. Navedite zahtjeve za graevne proizvode i zahtjeve za odravanje zgrade.
ZAHTJEVI ZA GRAEVNE PROIZVODE Odnose se na ispunjavanje opih i posebnih zahtjeva za
graevne proizvode u pogledu tehnikih svojstava i potvrivanja sukladnosti
ODRAVANJE ZGRADE Odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku
zatitu mora biti takvo da se tijekom trajanja zgrade ouvaju njezina tehnika svojstva i ispunjavaju
zahtjevi odreeni projektom zgrade i ovim Propisom, te drugi zahtjevi koje zgrada mora ispunjavati u
skladu s posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji.
PRORAUNSKE OSNOVE
29. Navesti izraze za izraunavanje vrijednosti prolaska topline U za homogene i
nehomogene pregrade? Obrazloite elemente izraza.
30. (6 bodova) Izraunajte vrijednost prolaska topline U homogene pregrade sastava
prema skici i s podacima koji
su navedeni (u prilogu pitanja: skica graevnog dijela, ispis sastava i materijala,
tablice s podacimaa: ; ; cp; ; Rsi; Rse, normativi, lokacija, vrst zgrade). U izrazima
je potrebno prikazati sve koritene podatke! Navesti normativ, a izraunatu vrijednost
obrazloiti - usporediti s normativom.
31. Kako se ispravlja vrijednost U i zbog ega sve?
U konanom proraunu, u odreenim sluajevima se vrijednosti prolaska topline U se ispravljaju (ako
je poveanje U vee od 3%):
Uc = U + U (Uc ispravljena vrijednost prolaska topline U) uzimajui u obzir i utjecaj:
zranih upljina,
mehanikih spojnica,
obrnutog krova.
32. Opiite razliku u prikazivanju dijagrama temperatura prema proraunskoj i
grafikoj metodi.
Proraunska metoda se temelji na podacima izraunatih temperatura.
Izraunaju se pojedine temperature (povrinske i u ravninama spojeva pojedinih slojeva) te se crta
dijagram temperatura na presjeku graevnog dijela nacrtanom s debljinama slojeva (d1, d2, ...).
n,n+1 = n-1,n Rn . (i e) / RT
Grafika metoda je temeljena na injenici da je pad temperature proporcionalan toplinskom otporu.
Graevni dio se ne prikazuje sa stvarnim debljinama slojeva ve s vrijednostima toplinskog otpora
pojedinih slojeva. Obzirom da ukupni toplinski otpor RT ukljuuje i unutarnje i vanjske plone otpore
prijelaza topline (Rsi i Rse) potrebno je graevni dio crtati sa svim dijelovima toplinskog otpora.
(RT = Rsi + R1 + R2 + ... Rn + Rse)
Temperaturna krivulja je tada pravac izmeu rubnih temperatura i i e.
33. Napiite izraz za izraun povrinske temperature si na unutarnjoj plohi
graevnog dijela te obrazloite elemente izraza.
si = i i
si = i Rsi x (i e) / RT
si- povrinska temperatura
i- unutarnja rubna temperatura
e- vanjska rubna temperatura
Rsi- unutarnji ploni otpor prijelaza topline U (m2K)/W
RT- ukupan toplinski otpor
34. Koja je ovisnost temperature zraka i mogue koliine vodene pare u zraku?
to je temperatura zraka via to vie
vodene pare moe sadravati.
35. to je to toka roenja sat i zato je bitno izraunati povrinsku temperaturu
unutarnje plohe graevnog dijela?
TEMPERATURA ROENJA sat je temperatura kod koje prisutan sadraj vlage u zraku hlaenjem
prelazi u stanje zasienja (stupanj vlanosti je 100 %).
Ako se zrak ohladi ispod toke roenja odvaja se voda u obliku kapljica (rosa ili kondenzat).
36. to je to , a to difuzija vodene pare?
DIFUZIJA VODENE PARE je strujanje (prolazak) vodene pare kroz graevni dio u kg/h koji nastaje
zbog razlike parnih pritisaka na suprotnim stranama graevnog dijela.
37. to je to parcijalni pritisak vodene pare p , a to pritisak zasienja vodene pare p' ?
_parcijalni pritisak vodene pare p je djelomini pritisak vodene pare u Pa (Pascal) pri postojeem
stanju vlanosti zraka i odreenoj temperaturi.
_pritisak zasienja vodene pare p' je najvea mogua vrijednost djelominog parcijalnog pritiska
vodene pare u Pa (kod zasienja) za odreenu temperaturu.
38. Navesti: a) definiciju faktora otpora difuziji vodene pare , b) izraz i jedinicu za
izraunavanje otpora difuziji vodene pare odreenog sloja sd .
_faktor otpora difuziji vodene pare je svojstvo otpora difuziji vodene pare materijala, a njegova veliina
pokazuje koliko je otpor prolasku vodene pare odreenog materijala vei od otpora prolasku vodene
pare sloja zraka iste debljine i na istoj temperaturi (nema jedinicu).
_djelomini (parcijalni) otpor difuziji vodene pare sd je otpor difuziji vodene pare (izraen u m)
odreenog sloja graevnog dijela debljine d: sd = x d
39. Izraunajte difuzni otpor sd sloja mineralne vune debljine 10 cm.
sd = x d
(MW) = 1; d= 10 cm
sd= 1 x10= 10 cm= 0,1 m
40. (6 bodova) Opiite i navedite: a) kako se crta graevni dio za dijagram difuzije
vodene pare prema Glaserovoj metodi; b) koje se dvije krivulje u dijagramu prikazuju;
c) izrazi i jedinica za izraunavanje unutarnjeg i vanjskog parcijalnog pritiska Pi i Pe ?
Dijagram difuzije vodene pare prema Glaserovoj metodi
sadri dvije krivulje:
- krivulju parcijalnih pritisaka p
- krivulju pritisaka zasienja p'
U Glaserovoj metodi se krivulje prikazuju na graevnom
dijelu u kojem se svaki sloj ne crta u svojoj stvarnoj
debljini, nego u vrijednosti svog difuznog otpora.
Pi = pi x i /100 (Pa) -unutarnji parcijalni pritisak
Pe= pe x e /100 (Pa) -vanjski parcijalni pritisak
Pravcem izmeu Pi i Pe definira se krivulja parcijalnog
pritiska.
41. (6 bodova) Koji je meusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje
zasienja kada u graevnom dijelu nema kondenzacije? Prikaite s jednom skicom (sa
svim potrebnim oznakama).
Ako se u graevnom dijelu ne pojavljuje
kondenzacija vodene pare krivulja
parcijalnih pritisaka p je smjetena ispod
krivulje zasienja pritisaka vodene pare p.
42. (6 bodova) Koji je meusobni odnos krivulje parcijalnih pritisaka i krivulje
zasienja kada se u graevnom dijelu pojavljuje kondenzacija? Prikaite jednom
skicom (sa svim potrebnim oznakama).
Ukoliko se krivulje dodiruju, difuzni tok je
nestacionaran, t.j. u presjeku dolazi do
unutarnje kondenzacije vodene pare.
43. U prikazanom dijagramu difuzije vodene pare potrebno je oznaiti krivulje p' i p,
upisati oznaku dimenzija slojeva i oznaiti koja je strana unutarnja a koja vanjska.
Treba utvrditi da li u graevnom dijelu: a) postoji kondenzacija vodene pare, b) nema
kondenzacije vodene pare
44. Koje su mogue mjere kod prekomjernog navlaenja sloja materijala?
Kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela je doputena ako nije vea od najvee
doputene za taj materijal i ako se tijekom ljetnog vremena moe isuiti. Kod prevelikog
navlaenja materijala potrebno je:
- izmijeniti sastav graevnog dijela ili
- s toplije strane materijala u kojem se kondenzira vodena para postaviti parnu branu
Potreban difuzni otpor parne brane se proraunava.
45. to je to parna brana, zato se koristi, kako se odreuje i gdje joj je mjesto u
graevnom dijelu?
Parna brana (topla ploha) na kojoj nema kondenzacije.
PARNA BRANA je materijal male debljine, a velikog difuznog otpora sd
Parnu branu ugraujemo prije sloja u kojem bi se pojavilo prekomjerno navlaenje.
Sa strane prostorije je potrebna zatita parne brane (zid ili obloenje ploama koje se
privruju na drvenu ili metalnu podkonstrukciju).
Parnu branu ne bi se smjelo probijati. Eventualni proboji radi privrenja podkonstrukcije
treba paljivo zabrtviti.
Parna brana se ne moe bukati. buka se izvodi na tanjem zidu koji se zida sa strane
prostorije. Ovakva konstrukcija vanjskog zida esta je kod toplinske zatite starih zgrada
kada se ona ne moe izvesti na proelju.
46. Navedite nekoliko uinkovitih parnih brana (navesti i difuzni otpor sd).
Uinkovite parne brane su:
_Bitumenska traka s ulokom od alu-folije (debljina alu-folije 0,1 do 0,2 mm):
sd = 200 do 300 m
_Aluminijska folija debljine 0,1 do 0,2 mm: sd = 60 do 140 m
_Polietilenska folija velike gustoe (debljina 0,15 do 0,25 mm): sd = 50 do 100 m
(Polietilensku foliju velike gustoe treba u projektima posebno naglasiti sa svojstvom
difuznog otpora jer se u protivnom moe zamijeniti s obinom pe-folijom(
_Polietilenska folija obina (debljina 0,1 do 0,2 mm): sd = 8 do 16 m---
Ova se folija najee koristi za zatitu zvune izolacije (ili toplinske izolacije) u slojevima
poda ili krova kad se na njoj izvodi sloj cementnog estriha ili betonske podloge.
Kao parna brana moe posluiti u paropropusnijim sastavima graevnih dijelova (zidovi, lake
stijene, lake krovne konstrukcije i sl.) u sluajevima kad se s vanjske strane graevnog dijela
nalaze materijali malog difuznog otpora).
47. (6 bodova) Objasnite pojam ljetne toplinske stabilnosti. Obrazloiti sa skicama i
tekstom.
Pojam ljetne toplinske stabilnosti graevnog dijela je da se na unutarnjoj povrini graevnog
dijela postie ujednaena temperatura.
Bitna svojstva koja e odrediti dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova su:
toplinska provodljivost, ;
specifian toplinski kapacitet, cp ;
gustoa, .
48. Koji graevni dijelovi imaju najpovoljnija svojstva u smislu ljetne toplinske
stabilnosti i zato?
Najbolja svojstva imaju graevni dijelovi koji imaju vanjsku oblogu s provjetravanom zranom
upljinom jer se unutarnji dio znatno manje zagrijava (odzraivanje prenesene topline izvan
obloge).
49. Koji graevni dijelovi imaju nepovoljna svojstva u smislu ljetne toplinske
stabilnosti, zato, koji su uvjeti (vrijednost U) kada e zadovoljiti u ljetnom vremenu?
Nezadovoljavajua svojstva imaju lagani neprozirni graevni dijelovi koji imaju plonu masu
manju od 100 kg/m2 jer prebrzo proputaju toplinu (nema akumulacije topline u masi
graevnog dijela).
Da zadovolje u ljetnom vremenu neprozirni graevni dijelovi koji imaju plonu masu manju od
100 kg/m2 trebaju imati veu debljinu toplinske izolacije:
_Umaks = 0,30 W/m2K za lagane krovove:
minimalna potrebna debljina je 12 do 14 cm (ovisno o vrsti toplinske izolacije, odnosno
svojstvu voenja topline ).
_Umaks = 0,35 W/m2K za lagane zidove:
minimalna potrebna debljina je 10 do 12 cm (ovisno o vrsti toplinske izolacije, odnosno
svojstvu voenja topline ).
50. Koji je smjetaj dodatnih elemenata zatite od sunca prozora i ostakljenih ploha
uinkovitiji: s vanjske ili s unutarnje strane? Obrazloiti zato.
Poloaj ureaja za zatitu od sunca ostakljene plohe moe biti:
s vanjske strane
s unutarnje strane
izmeu stakala
u meuprostoru dvostruke ostakljene fasade
Smjetaj zatite od sunca ispred ostakljene plohe u unutarnjem prostoru je najNEpovoljniji jer
se prostor pregrijava. Takvo rjeenje e se koristiti kod malih plotina ostakljenih ploha i kao
dodatna zatita uz primjenu druge zatite koja prema proraunu nije bila dovoljna.
51. (6 bodova) Prozirni dijelovi zgrade trebaju zadovoljiti odreenu vrijednost. a) to je
produkt ..... (izraz, objasniti pojedine dijelove izraza); b) navesti zahtjeve za dvije
srednje mjesene temperature najtoplijeg mjeseca u godini u Hrvatskoj; c) navesti
zahtjev za sjevernu orijentaciju; d) navesti kako se odreuje sjeverna orijentacija.
a) Prozirni elementi proelja moraju zadovoljiti produkt: gtot x f
gtot- stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene
mjere za zatitu od suneva zraenja
f- uee plotine prozora u ukupnoj plotini promatranog proelja
e,mj.max- srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji
zgrade
b) gtot x f < 0,20 kada je e,mj.max (C) 21C
gtot x f < 0,25 kada je e,mj.max (C) 21C
c) Zahtjevana vrijednost produkta gtot . f moe se poveati:
za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni:
gtot . f < 0,20+0,25 kad je e,mj.max (C) 21C
gtot . f < 0,25+0,25 kad je e,mj.max (C) 21C
d) Sjeverna orijentacija je podruje
kuta izmeu smjera sjever i pravca
okomitog na povrinu fasade, koji
odstupa od smjera sjever na nekoj
od dvije strane (prema istoku ili
52. O emu ovisi: a) stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje g
; b) faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja Fc ?
Proraun stupnja proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje gtot:
gtot = Fw x g
x Fc
Fw- faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja, Fw = 0,9
g