Vodič S Korisnim Savjetima Za Sigurno, Kvalitetno I Ekonomično Stanovanje

SURADNICI UREDNIKA:
Zlatko Mihelec, dipl. iur.

Doris ajn, prof.
OSTALI SURADNICI:
Upravitelji zgrada:
Dolores Cuculi Zadkovi, Doring, Rijeka
Mario Novoselovi, MAR KAT, Krk
eljko Kosanovi Stambeni ZG d.o.o., Zagreb
Branko Haistor, HB Stan, Crikvenica
Nela Kovaevi, Merkur, Split
Pravni odnosi:
Prof. dr. sc. Eduard Kuntek
Danica Mirkovi Vejvoda, dipl. iur.
Energija:
Prof. dr. sc. Bernard Frankovi
Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandi
eljka Hrs Borkovi, dipl. ing. arh.
Robert Barievi, dipl. ing. el.
Graevinski zahvati na zgradama:
Prof. dr. sc. Ivica Koar
Dizala:
eljko Valkovi, dipl. ing.
Dimnjaci:
eljko Dolak, dipl. ing.
Sigurnost ljudi i imovine:
Darko Stankovi, dipl. krim.
Zatita od poara:
Nikola Tramontana, dipl. ing.
Hinko Mance, dipl. ing.
Osiguranje:
Sanjin Neki, dipl.oec.
Promocija zdravlja:
Mr.sc. ana Pahor, dr. med. spec. epid.
Civilna zatita:
Mag. pol. Josip Sajko
Hrvatski Crveni kri:
Prim. dr. sc. Nenad Javornik, dr.med.
Socijalna skrb:
Karlo Balenovi, dipl. soc .rad.
Invalidi u zgradama:
Dr.sc. Irena Dee Starevi
PRIPREMU SADRAJA KNJIGE POMOGLI SU:
Civilni sektor udruge:
Udruga gradova u Republici Hrvatskoj
Savez udruga potroaa Republike Hrvatske
Hrvatska vatrogasna zajednica
Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj
Banka hrane Hrvatska
Drutvo za oblikovanje odrivog razvoja
Hrvatska struna udruga za Sunevu energiju
Javni sektor:
MUP RH Policijska uprava Primorsko-goranska
Dravna uprava za zatitu i spaavanje
Hrvatski Crveni kri
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-
goranske upanije
Primorsko-goranska upanija
Grad Rijeka
Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci
Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci
Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci
Energetski institut Hrvoje Poar
Gospodarski sektor:
HEP d.d.
Cromos-Svjetlost d.o.o.
Robert Bosch d.o.o. Hrvatska
Flora VTC d.o.o.
Ytong porobeton d.o.o.
Velux Hrvatska d.o.o.
Gealan d.o.o.
Bramac pokrovni sistemi d.o.o.
I.T.V. d.o.o. - Murexin
Knauf Insulation d.o.o.
Privredna banka Zagreb d.d.
Croatia osiguranje d.d.
VODI S KORISNIM SAVJETIMA ZA SIGURNO, KVALITETNO I EKONOMINO STANOVANJE
PROJEKT KOORDINACIJE UDRUGA STANARA REPUBLIKE HRVATSKE
Vladimir Stani, dipl. iur. - predsjednik
VODITELJ PROJEKTA-UREDNIK:
Milan Joki
IZDAVA:
KOORDINACIJA UDRUGA STANARA
REPUBLIKE HRVATSKE
ZA IZDAVAA:
Vladimir Stani, dipl. iur. predsjednik
Milan Joki, voditelj projekta urednik
LEKTURA:
Lidija Toman, prof.
RECENZENTI:
Pravna pitanja
Prof. dr. sc. Eduard Kuntek
Graenje i obnova zgrada
Prof. dr. sc. Ivica Koar
Energija
Prof. dr. sc. Bernard Frankovi
Osiguranje
Hrvoje Odak, dipl. novinar
Civilna zatita
Mag. pol. Josip Sajko
Zatita od poara
Damir Kneevi, dipl. ing.
Promocija zdravlja
Mr.sc. ana Pahor, dr. med. spec. epidemiologije
Socijalna skrb
Karlo Balenovi, dipl. soc. rad.

Potroaka pitanja
Nenad Kurtovi, oecc.
OBLIKOVANJE I GRAFIKA OBRADA:
Prospekt d.o.o. Rijeka
TISAK:
ACT Printlab d.o.o. akovec
NAKLADA:
10 000 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji
SVEUILINA KNJINICA RIJEKA
UDK 351.778.51(035)
332.81(497.5)(035)
VODI s korisnim savjetima za sigurno, kvalitetno i
ekonomino stanovanje /
<voditelj projekta, urednik Milan Joki>. -
Rijeka: Koordinacija udruga stanara
Republike Hrvatske, 2012.
ISBN 978-953-57003-0-2
1. Joki, Milan, pravnik
I. Stanovanje -- Prirunik
II. Stanovi - - Hrvatska - - Pravna regulativa
121027064
PREDGOVOR ..................................................................................................................................................... 6
UPRAVLJANJE ZGRADAMA I ODRAVANJE .............................................................................................................. 7
SUVLASNIKA ZAJEDNICA .......................................................................................................................... 7
Meuvlasniki ugovori ............................................................................................................... 8
Ugovor o upravljanju ................................................................................................................ 8
Odluka o kunom redu ............................................................................................................. 9
PRAVILA PONAANJA KOJA SVAKI SUVLASNIK MORA ZNATI ............................................................... 12
Plaanje priuve je obveza ..................................................................................................... 12
Briga o zajednikim dijelovima i ureajima .......................................................................... 13
Iskljuenje iz suvlasnike zajednice ....................................................................................... 15
ETAIRANJE TRAJNO RJEAVA VLASNIKE ODNOSE .............................................................................. 16
NAKNADNI GRAEVINSKI RADOVI ......................................................................................................... 16
KREDITI ................................................................................................................................................... 17

MODEL KREDITIRANJA SUVLASNIKA ZGRADA NA UPRAVLJANJU KOD UPRAVITELJA NEKRETNINAMA........... 19

BRIGA O ZAJEDNIKIM DIJELOVIMA ZGRADA ..................................................................................................... 23
VODOVOD I KANALIZACIJA ...................................................................................................................... 23
ELEKTROINSTALACIJE ............................................................................................................................... 26
PLINSKE INSTALACIJE ............................................................................................................................... 29
SUSTAV OPSKRBE TOPLINSKOM ENERGIJOM ....................................................................................... 33
DIMNJACI ................................................................................................................................................. 34
DIZALA ................................................................................................................................................... 36
PRISTUPANOST GRAEVINA OSOBAMA S INVALIDITETOM ............................................................... 38

ENERGETSKA UINKOVITOST ............................................................................................................................... 41
ENERGETIKA ZGRADARSTVA .................................................................................................................... 41
TOPLINSKI IZOLACIJSKI MATERIJALI ....................................................................................................... 50
KROVOVI ................................................................................................................................................... 52
VANJSKI ZIDOVI ........................................................................................................................................ 53
PROZORI I VRATA ...................................................................................................................................... 53
EKONOMINO GRIJANJE I HLAENJE PROSTORA .................................................................................. 54
SAVJETI ZA SANACIJU KOSOG .................................................................................................................. 56
FASADE ................................................................................................................................................... 57
ZATITA OD POARA (vatrootpornost sustava) ..................................................................................... 62
TOPLINSKI MOSTOVI ................................................................................................................................ 63
MORTOVI ZA LJEPLJENJE I ARMATURNI SLOJ .......................................................................................... 67
CENTRI FASADA I BUKA ......................................................................................................................... 70
ZAVRNA OBRADA FASADE U ETICS FASADNIM SUSTAVIMA ................................................................ 72
KAKO SMANJITI POTRONJU ENERGIJE .................................................................................................. 78
Elektrina energija ................................................................................................................... 78
Toplinska energija ................................................................................................................... 79
Plin ............................................................................................................................................ 80
KAKO JEDNOSTAVNO UTEDJETI NOVAC ZAMJENOM STARIH PROZORA ENERGETSKI
UINKOVITIM PROZORIMA KOJI TEDE ENERGIJU? .............................................................................. 83
Solarna energija ....................................................................................................................... 86
SADRAJ
Grijanje na biomasu ................................................................................................................ 93
YTONG ................................................................................................................................................... 96

SAVJETI ZA ZELENU GRADNJU U HRVATSKOJ ....................................................................................................... 98
ENERGETSKE AGENCIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................................................... 99
SIGURNOST LJUDI I IMOVINE ............................................................................................................................. 100
POLICIJA U ZAJEDNICI ............................................................................................................................ 100
POLICIJA U SUSTAVU PREVENCIJE ......................................................................................................... 101
URBANA KRIMINALISTIKA PREVENCIJA ............................................................................................ 102
KAKO ZATITITI STANOVE I UINITI IH SIGURNIJIMA ........................................................................ 103
DOBAR SUSJED SIGURAN STAN .......................................................................................................... 106
ZLOUPORABA SREDSTAVA OVISNOSTI ................................................................................................ 107
SUSTAVI TEHNIKE ZATITE .................................................................................................................. 111
PROTUPOARNA ZATITA ...................................................................................................................... 114
Odgovornost (su)vlasnika ...................................................................................................... 115
Poar u visokim objektima .................................................................................................... 116
OSIGURANJE ........................................................................................................................................... 118
Osiguranje u stambenim zgradama .................................................................................... 118
Osiguranje stvari kuanstava ................................................................................................ 120
CIVILNA ZATITA .................................................................................................................................... 123
CRVENI KRI ........................................................................................................................................... 132
CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB ................................................................................................................ 134
BANKA HRANE HRVATSKA...................................................................................................................... 135

ZDRAV IVOT U URBANOJ SREDINI .................................................................................................................... 136
IVITE LI U BOLESNOJ ZGRADI? ............................................................................................................ 136
ALERGIJE BOLESTI MODERNOG NAINA IVOTA ............................................................................. 139
BUKA ................................................................................................................................................. 140
ELEKTROENERGETSKO ZRAENJE .......................................................................................................... 142
OPASNOSTI OD ZARAZNIH BOLESTI ..................................................................................................... 143
IZLIJMO VODU DA NAS NE BODU ......................................................................................................... 145
NORDIJSKO HODANJE ............................................................................................................................ 147
PREVENCIJA NASILJA: NE OKREIMO GLAVU ....................................................................................... 148
ZDRAVI POLOAJI I POKRETI U STANU ................................................................................................. 149
IVOT S KUNIM LJUBIMCIMA .............................................................................................................. 151
ZBRINJAVANJE OTPADA .......................................................................................................................... 152
PITANJA GRAANA ............................................................................................................................................... 154

ZATITA POTROAA ........................................................................................................................................... 156
6
PREDGOVOR
Koordinacija udruga stanara Republike Hrvatske
prihvaajui projekt Vodi s korisnim savjetima za sig-
urno, kvalitetno i ekonomino stanovanje eli pomoi
graanima i dokazati da je stambena problematika is-
tovremeno socijalno, pravno, fnancijsko i politiko pitan-
je, te ga treba svestrano razmatrati i rjeavati kroz brino i
razborito upravljanje te sustavno odravanje zgrada.
Donoenjem Zakona o prodaji stanova na kojima postoji
stanarsko pravo (NN 27/91) zapoelo je ukidanje stanar-
skog prava i njegova transformacija u pravo vlasnitva.
Primjenom Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima
(NN 91/96) je praktino zavrena pretvorba drutvenog
vlasnitva u stambenoj sferi jer su nosioci stanarskog pra-
va otkupom stanova postali vlasnici.
Pravna podloga upravljanju je Zakon o vlasnitvu u kojem
se propisuju okviri za ureenje odnosa meu suvlasnici-
ma. Treba podsjetiti da su vlasnici duni: sudjelovati u up-
ravljanju zgradom, odrediti osobu koja e obavljati poslove
zajednikog upravljanja i osnovati zajedniku priuvu.
Zakonom je utvreno da su neposredni sudionici u uprav-
ljanju: suvlasnici i upravitelj i da samo uz dobru suradnju,
poticanje inicijative, efkasnim kontaktima, racionalnim
planiranjem te redovitim podnoenjem rauna mogu
uspjeno gospodariti nekretninom.
Treba istaknuti da se nekretninom upravlja radi zadravanja
i uveavanja vrijednosti nekretnine. Prema tome briga o
upravljanju nije samo verbalna ve ima i svoju cijenu tj.
materijalnu komponentu.
Stan, kao jedno od ljudskih prava odnosno temeljna ljud-
ska potreba dovoljno jasno govori da se ovoj problematici
u drutvu treba dati pravi znaaj.
Problem stanovanja, moemo slobodno rei, jednako je
star kao i ljudski rod. Mnogi suvlasnici ubrzo su prihvatili
odredbu lanka 48. Ustava Republike Hrvatske: Jami se
pravo vlasnitva ali nisu drugi dio koji glasi: Vlasnitvo
obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici
duni su pridonositi opem dobru.
Na alost, jo uvijek velik broj naih sugraana nije shvatio
temeljne promjene koje su nastupile u vlasnikim odnosi-
ma. Zato i ovdje ponavljamo da je upravljanje nekretnina-
ma umijee gospodarenja nekretninama u cilju ouvanja i
poveanja njezine vrijednosti.
Novu ulogu vlasnika potrebno je nauiti, usvojiti, odnosno
primijeniti s ciljem da ivot drugima, ali i sebi, uinimo
ljepim, kvalitetnijim i sigurnijim.
Upravo zbog toga i ovaj projekt ukazuje da je pored zako-
nodavnog reguliranja stanovanja, za opu dobrobit, neo-
phodno uspostaviti i kvalitetnije, tolerantnije, humanije i
kulturnije meuljudske odnose u zgradi odnosno razvijati
dobrosusjedske odnose i podii kvalitetu ivljenja.
Kada veina graana prihvati sve ono to ovaj pro-
jekt sadri, vjerujemo da e tada biti manje agresivnog
ponaanja svih vrsta, uskih interesa, primitivizma, nekul-
ture pa sve do uzimanja vlasti u svoje ruke. Svjesni smo
da odvikavanje od jednom steenih navika nije nimalo jed-
nostavan proces te upravo kroz edukaciju elimo ljudima
pomoi da lake pronau nain i prihvate oblike ivljenja
da se svi osjeamo dobro, sretno i zadovoljno.
Brojni kontakti s naim lanstvom potvruju da jo uvi-
jek nedostaju znanja o upravljanju. Sve to namee udru-
gama stanara pa i Koordinaciji udruga stanara Republike
Hrvatske nove zadae u cilju podizanja nivoa informiranja
i edukacije graana kako bi postupali s nekretninama
panjom dobrog gospodara, jer dolazi vrijeme preuziman-
ja odgovornosti ove generacije da se zaustavi propadanje
nekretnina koje predstavljaju nacionalno bogatstvo.
Praksa je pokazala da je najvanije krenuti od sebe, razviti
svijest o svijetu koji nas okruuje i svakodnevnim sitnica-
ma kao to su odlaganje i razvrstavanje otpada, tednja
energije u vlastitom domu, a to moe svatko od nas uiniti
i time doprinijeti kvaliteti ivljenja.
Zahvaljujui iskustvima koje imaju nae lanice ovim pro-
jektom uspjeli smo obuhvatiti znaajna pitanja vezana za
odravanje i upravljanje uz pomo brojnih suradnika iz
civilnog, javnog i gospodarskog sektora.
Ovo je jedinstven primjer kvalitetne meusktorske su-
radnje udruga civilnog drutva i ostalih subjekta bit-
nih za odrivi razvoj urbane sredine i ukupnih odnosa u
drutvenoj zajednici. Zato koristim prigodu da se zahvalim
svim autorima materijala, redaktorima, uredniku, surad-
nicima kao i institucijama i tvrtkama te udrugama koji su
pomogli u pripremi sadraja te materijalnom podrkom
omoguili izlazak Vodia s korisnim savjetima za sigurno,
kvalitetno i ekonomino stanovanje sa eljom da postane
dostupan svakom predstavniku suvlasnika odnosno vlas-
niku nekretnine.
Osijek, 10. sijenja 2012. godine
PREDSJEDNIK KUSRH
Vladimir Stani, dipl.iur.
7
UPRAVLJANJE ZGRADAMA I
ODRAVANJE
Pripremili:
Dolores Cuculi Zadkovi, dipl. ing. gra.
Danica Mirkovi Vejvoda, dipl. iur.
eljko Vasilj, dipl. ing. arh.
Nela Kovaevi, dipl. iur.
eljko Kosanovi, ing. el.
Milan Joki, prav. krim.
Nediljko Rojnica, dipl, oec.
Republika Hrvatska je promjenom drutvenog ureenja
temeljem Ustava, a zatim i cjelovitom zakonskom regu-
lativom, drutveno vlasnitvo pretvorila u privatno. Nos-
itelji stanarskog prava u drutvenim stanovima postali su
vlasnici stanova, ali i suvlasnici zajednikih dijelova u ide-
alnom udjelu. Iako je novi sustav odravanja stambenog
fonda uveden od 1. sijenja 1997. godine kada je poela
primjena Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima,
mnogim suvlasnicima u viestambenim zgradama jo
uvijek nije su jasno koja su zapravo njihova prava, ali i
obveze, u tako organiziranoj zajednici.
Briga o zajednikim dijelovima zgrade osobito je vano pi-
tanje jer govori o odnosu prema zajednici. Naime, stam-
bene zgrade ine urbanu sredinu u kojoj se nalaze, a nji-
hovi suvlasnici uvelike utjeu na kvalitetu ivota u takvim
sredinama. Suvlasnicima je u interesu da, izvravajui
sve svoje obveze, doprinose odrivom razvoju urbane
sredine.
Kad je rije o upravljanju nekretninama, vana su tri
imbenika suvlasnika zajednica, lokalna zajednica
i tijela dravne uprave. Odnosi odnosi meu njima na-
kon promjene titulara vlasnitva regulirani su Uredbom
o odravanju zgrada te Zakonom o vlasnitvu i drugim
stvarnim pravima (ZOV). Na temelju Uredbe i ZOV-a, su-
vlasnici sklapaju meuvlasnike ugovore i ugovore o up-
ravljanju te donose pravovaljane odluke od kojih poseb-
no mjesto zauzima odluka o kunom redu.
SUVLASNIKA ZAJEDNICA
Suvlasniku zajednicu ine tri ili vie vlasnika koji imaju
posebne dijelove (stanove ili druge prostorije) u istoj zgra-
di. Suvlasnika zajednica je odgovorna za sva pitanja koja
povezuju privatne i javne interese. Konkretno, na prim-
jer, odgovara za odravanje zajednikih dijelova zgrade i
infrastrukture, ali i za izvrenje svih ostalih obveza te za
ostvarenje prava svih lanova suvlasnike zajednice.
Osim suvlasnike zajednice, za izvravanje obveza i
zatitu javnog interesa, odgovorni su lokalna zajednica
(u njenoj su nadlenosti uglavnom pitanja odreivanja
urbanistikih uvjeta graenja, istoe, opskrbe vodom i
odvodnje, regulacija lokalnog prometa, komunalni red
i odravanje zelenih povrina) i tijela dravne uprave
(brinu za sigurnost ljudi i imovine, opskrbu energentima,
zatitu zdravlja, pravila graenja i slino).
Suvlasnikom se smatra svaki onaj graanin koji u
nekoj zgradi ima vlasnitvo nad stanom ili nekim dru-
gim prostorijama. Suvlasnici su glavni nositelji prava
i obveza, a njihove dunosti su sljedee (ZOV, l. 85.):
sudjelovati u upravljanju i odravanju stambenih
zgrada
odluivati o bitnim pitanjima vezanim uz redovno i
izvanredno odravanje zgrada
izabrati predstavnika i odluivati o imenovanju up-
ravitelja i izvravanju redovnih i izvanrednih poslova
vezanih za odravanje zgrada
provoditi sva rjeenja tijela dravne i lokalne uprave
i samouprave koja se donose u cilju zatite javnog
interesa.
Obveze i odgovornosti unutar suvlasnike zajednice
ureuju se:
meuvlasnikim ugovorima
ugovorima o upravljanju
odlukom o kunom redu.
8
Meuvlasniki ugovor
Meuvlasniki ugovor temeljni je pisani dokument na
osnovu kojeg suvlasnici odreuju meusobne odnose
i utvruju prava i obveze u vezi odravanja nekretnine.
Defnira sve suvlasnike, veliinu pripadajueg vlasnitva
posebnih dijelova graevine, popis zajednikih dijelova,
a kod etairanja graevina i veliinu svih zajednikih
dijelova.
Svaki suvlasnik ima pravo odluivanja sukladno
suvlasnikom udjelu, a meuvlasniki ugovor postaje
valjan ako ga sklopi veina suvlasnika u suvlasnikim
udjelima. Sklopljeni ugovor obvezuje sve suvlasnike i
one koji nisu njegovi potpisnici, kao i suvlasnike koji su
to postali kupnjom stana u odreenoj zgradi u vremenu
nakon sklapanja meuvlasnikog ugovora.
Ukoliko ga se eli izmijeniti, suvlasnici sklapaju aneks za
svaku eljenu promjenu, a za njegovu valjanost primjen-
juje se isti kriterij kao i kod osnovnog meuvlasnikog
ugovora.
Meuvlasnikim ugovorom suvlasnici odreuju i
ovlatenu osobu za zastupanje suvlasnika pred-
stavnika suvlasnika. Za imenovanje je potrebna odluka
natpolovine veine suvlasnika prema udjelu u vlasnitvu.
Predstavnik suvlasnika ne mora biti suvlasnik u zgradi (ali
bi to bilo poeljno jer je tako izravno upoznat s problemi-
ma i zainteresiran za njihovo brzo rjeavanje!) i ne mora
posjedovati struna znanja. Zaduen je za komunikaciju
s upraviteljem u ime suvlasnika i potpisnik je kartona na
iro-raunu zgrade. Svojim potpisom i peatom stambene
zgrade predstavnik stanara upravitelju daje ovlatenje da
isplauje sredstva s rauna zajednike priuve u svrhu
odravanja zajednikih dijelova.
Meuvlasnikim ugovorom odreuje se i upravitelj. To
je fzika ili pravna osoba registrirana za poslove upravl-
janja, koja u ime suvlasnika i za raun suvlasnika upravlja
zgradom sukladno odredbama ugovora o upravljanju i
sukladno zakonu. Upravitelja su duni izabrati suvlasnici
svih zgrada u kojima postoje tri ili vie posebnih dijelova
(stanova ili drugih prostora razliitih vlasnika). Za izbor
je potrebna odluka veine suvlasnika u suvlasnikom
udjelu.
Ugovor o upravljanju
Ugovor o upravljanju koji suvlasnici sklapaju s upravi-
teljem uglavnom sadri odredbe o vremenu ugovorne
obveze upravljanja, otkazni rok, ovlatenje za zastupanje
suvlasnika prema treim osobama i slino.
Upravitelj je duan ponaati se u maniri dobrog gospo-
dara, uvati interese svih suvlasnika, provoditi odluke
veine, a po potrebi u ime suvlasnika voditi postupke
pred sudom. Osim toga, duan je svakom suvlasniku pre-
dati fnancijsko izvjee o stanju i poslovanju te sredst-
vima zajednike priuve u tekuoj godini za proteklu. Uz
to, duan je dati na uvid isprave temeljem kojih je po-
slovanje voeno, kao i pregledati graevinu, utvrditi stan-
je zajednikih dijelova te predvidjeti trokove za narednu
kalendarsku godinu.
Zakon odreuje da upravitelj raspolae sredstvima
zajednike priuve. Svi suvlasnici su, naime, duni
su izdvajati novac na poseban raun. Taj novac prema
Uredbi o odravanju zgrada namijenjen je iskljuivo za
odravanje zajednikih dijelova sukladno donesenom
planu odravanja. Iznos zajednike priuve odreuje
se meuvlasnikim ugovorom, kao i nain plaanja.
Najee se plaa mjeseno, a zakonom je propisano da
je minimalan iznos izdvajanja vezan za vrijednost zgrade,
odnosno povrinu prostora u vlasnitvu svakoga suv-
lasnika i godinje iznosi 0,54 posto vrijednosti svakog
posebnog dijela. Polazite izrauna etalonska je cijena
graenja etvornog metra u Republici Hrvatskoj koja od
2005. godine iznosi 5.246,62 kune po etvornom metru.
To je minimalan iznos, ali svaka zgrada samostalno don-
osi odluku o visini priuve tako da ona bude dostatna za
pokrie obaveznih trokova. Taj se iznos moe se odrediti
na osnovu godinjeg programa upravljanja. Taj doku-
ment predlae upravitelj u skladu sa ZOV-om, a u njegovu
planiranju razlikujemo:
redovne i obavezne trokove: suvlasnici o nji-
ma odluuju veinom glasova temeljem udjela u
vlasnitvu (ne po broju suvlasnika)
izvanredne trokove: za usvajanje je potrebna
suglasnost svih suvlasnika.
Redovni i obavezni trokovi su:
naknade upravitelju, ovlatenoj osobi, domaru i
loau (ako ih ima)
9
trokovi usluge ienja
redoviti servisi dizala i kotlovnica
dimnjaarske usluge
odravanje zajednikih dijelova sa susjednim zgra-
dama
osiguranje zajednikih dijelova zgrade.
Izvanredni trokovi su:
trokovi kredita u banci
hitne intervencije
nune sanacije
sitni i vei popravci
izvanredni poslovi
popravci zajednikih ureaja i troila.
Prema ZOV-u, ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje
nekretninom u roku predvienim zakonom, jedinice lo-
kalne samouprave odreuju prinudnog upravitelja -
fziku ili pravu osobu koja e obavljati poslove uprave
tom nekretninom.
Izvanredno upravljanje uvodi se u zgrade uglavnom
rjeenjem suda i to u situacijama ozbiljno poremeenih
odnosa i stanja, gdje je dolo do opasnosti za ljude i imov-
inu zbog protuzakonitog ponaanja nekog od subjekata
u poslovima upravljanja (suvlasnik, grupa suvlasnika, svi
suvlasnici te redovni ili prinudni upravitelj).
Prinudni upravitelj ima pravo i obvezu obavljanja poslova
redovitog odravanja i upravljanja, ali njegove su ovlasti
privremene i ograniene jer upravlja bez naloga i bez
ugovora sa suvlasnicima, te moe poduzeti samo one
popravke kojima se uklanja opasnost po ivot i zdrav-
lje korisnika zgrade.
Nedostatak upravljanja zbog izostanka voljnog odluivanja
suvlasnika rezultira nemogunou unaprjeenja vri-
jednosti graevine. Poseban problem javlja se kada su
potrebni znaajniji nuni zahvati za koje treba osigu-
rati vie novca. Tada je jedino mogue zakonito rjeenje
prisilno osiguranje novca emu prethode odluke lokalne
zajednice i rjeenja graevinske inspekcije ili nadlenog
suda. Takva se rjeenja donose u situacijama u kojima
dolazi do opasnosti za ivote i zdravlje ljudi, imovine i
slino.
Odluka o kunom redu
U svim viestambenim zgradama, posebice onim s ve-
likim brojem korisnika, poseban je problem odravanja
kunog reda. Oekivanja stanara tu su nerijetko vea od
realnih mogunosti. Od upravitelja i ovlatenih osoba
esto se oekuje da budu uvari reda i smatra se da je to
dio usluge i dunosti za koje su plaeni. No, ugovorna se
obveza upravitelja odnosi na zajednike dijelove zgrade,
a nikako na rjeavanje problematinog ponaanja.
Ovlatena je osoba tek prva meu jednakima. Zbog toga
se stanari obraaju policiji, komunalnom redarstvu, in-
spekcijskim slubama, servisnim slubama, mjesnim
odborima ili lokalnoj samoupravi, no njihov je uinak
obino kratkotrajan i zato je odluka o kunom redu vrlo
vana. Stupanj njenog provoenja pokazatelj je kul-
ture stanovanja, kao i regulacije odnosa meu suv-
lasnicima.
Najei problemi u zgradama su:
ostavljanje stvari na zajednikim dijelovima zgrade
(hodnicima, protupoarnim stubitima, tavanskim
prostorijama i sl.)
neprimjereno odlaganje otpada
hranjene divljih ivotinja i ptica
neprimjereno dranje i voenje kunih ljubimaca
buni radovi i adaptacije u stanovima u nedoputeno
vrijeme
sanitarna oneienja
neprimjerena djeja igra
remeenje prava na noni mir
neizvravanje zajednikih dunosti i slino.
Sve bi ovo moglo biti rijeeno uz dobru volju, samosvijest,
disciplinu te poticanje dobrosusjedskih odnosa i solidar-
nosti. Meutim, u praksi to esto nije ostvarivo.
U vremenu drutvenog vlasnitva nad stanovima posto-
jao je dokument koji se zvao Kuni red. Bio je to akt
drutvene zajednice, a krenje njegovih odredbi sank-
cionirala su drutvena tijela i institucije. Nakon promjene
titulara vlasnitva, odnosno otkupa stanova, taj je akt
prestao vaiti. Stambene zgrade kao privatno vlasnitvo
izgubile su javni status, a to znai da bez ispunjenih
preduvjeta slubena tijela i osobe ne mogu djelovati.
Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima predvia
da suvlasnici donesu odluku u kunom redu jedini ja-
vno-pravni akt suvlasnike zajednice kojim se odreuju
pravila ponaanja suvlasnika i svih ostalih osoba koje
trajno ili povremeno borave u zajednikim prostorima
zgrade.
10
Dugo su vremena u mnogim zgradama stajale javno
istaknute nevaee odluke o kunom redu iz doba
drutvenog vlasnitva. No, kako su one nevaee, Udru-
ga stanara suvlasnika stambenih zgrada PG, u surad-
nji s Primorsko-goranskom upanijom, predstavnicima
MUP-a, Vatrogasne zajednice PG, Nastavnog zavoda
za javno zdravstvo PG, Ureda dravne uprave,
Hrvatskog pravnikog drutva Rijeke, Grada Rijeke,
upravitelja zgrada i pravnih savjetnika izradila je 2008.
godine ogledni primjerak nove Odluke o kunom redu.
Taj primjerak moe posluiti suvlasnikim zajednicama
za izradu i donoenje vlastite odluke o kunom redu
koja postaje punovaljana kada je prihvati natpolovina
veina suvlasnika temeljem udjela u vlasnitvu.
Sukladno s lankom 86. stavak 1., toka 6. Zakona o vlasnitvu
i drugim stvarnim pravima suvlasnici stambene zgrade
_______________________________ donose:
ODLUKU O KUNOM REDU
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ova Odluka o kunom redu (u daljnjem tekstu Odluka) ureuje
ponaanje suvlasnika i drugih osoba u vlasnikim ili drugim
odnosima unutar stambene zgrade.
lanak 2.
Odluka je obvezujua za sve suvlasnike i ostale osobe prilikom
boravka u zgradi.
II. OBVEZE SUVLASNIKA I DRUGIH OSOBA
lanak 3.
Zajednikim dijelovima zgrade mogu se koristiti suvlasnici pod
istim uvjetima.
Svi stanari zgrade moraju na odgovarajui nain preko pred-
stavnika suvlasnika dobiti informacije (adresa, telefon, fax) o
ovlateniku, slubama upravitelja, tvrtkama koje obavljaju hitne
popravke, komunalnim tvrtkama, javnim slubama i osigura-
vatelju. Podaci moraju biti istaknuti na oglasnoj ploi.
Poziv za postupanje upuuje predstavnik suvlasnika ili njegov
zamjenik, a u sluaju njihove odsutnosti to moe uiniti svaki
suvlasnik ili osoba koja se zatekne na mjestu dogaaja.
lanak 4.
Ulazna vrata zgrade moraju biti zakljuana.
Vrata se otvaraju poznatim osobama ili uz prethodno predstav-
ljanje.
Klju ulaznih vrata dostavlja se u jednom primjerku upravi-
telju zgrade i tijelu lokalne uprave nadlenom za upravljanje i
odravanje sklonita (zgrade koje imaju sklonita).
Ukoliko zgrada ima vrata po katovima koja se zakljuavaju,
potrebno je osigurati nesmetano otvaranje u sluaju potrebe
evakuacije.
lanak 5.
Zabranjeno je u zajednikim dijelovima zgrade instaliranje
ureaja i dranje predmeta i tvari kojima bi se mogla ugroziti
sigurnost ljudi i imovine
lanak 6.
Pristup glavnim prikljucima komunalne strukture mora biti
dostupan (vodovod, toplovod, struja, plinovod, odvodnja i sl.)
lanak 7.
Sve zajednike prostorije za koje je to potrebno, moraju biti
propisno obiljeene putem isticanja natpisa, oznaka ili obiljeja.
11
Na vidnom mjestu u prostoriji iz st.1. ovog lanka istiu se
pravila o nainu koritenja, to se odreuje posebnom odlukom
suvlasnika.
lanak 8.
Svaki suvlasnik ili druga osoba koja boravi u zgradi duna je
izvijestiti nadleno tijelo ili slubu o sluajevima i stanjima koji
bi mogli ugroziti zdravlje ili sigurnost ljudi.
III. NEKODLJIVO PONAANJE
lanak 9.
Suvlasnici zgrade i druge osobe unutar zgrade moraju se
ponaati na nain da ne ometaju, uznemiravaju ili na bilo koji
nain ugroavaju mir i sigurnost ostalih suvlasnika i drugih oso-
ba koje borave u zgradi.
lanak 10.
Suvlasnici stambene ugrade i ostale osobe moraju tijekom bo-
ravka u zgradi potivati kuni red i mir, posebno u vremenu od
14 do 17 sati i od 22 do 06 sati.
lanak 11.
Izvoenje radova kojima se remeti uobiajeni mir u zgradi mora
biti najavljeno isticanjem obavijesti na oglasnoj tabli (upotreba
strojeva i alata koji stvaraju buku i sl.).
Obavijest se istie najmanje 24 sata prije poetka radova.
IV. DRANJE IVOTINJA
lanak 12.
U zgradi se mogu drati samo one vrste ivotinja koje ne
ugroavaju sigurnost i ne remete mir u zgradi.
lanak 13.
Vlasnici ivotinja duni su brinuti o njihovom zdravlju, dobro-
biti, prehrani, smjetaju i higijeni, te prema njima postupati
sukladno Zakonu o dobrobiti ivotinja.
Duni su poistiti izmet ili drugu prljavtinu ukoliko to uine nji-
hove ivotinje.
lanak 14.
U zgradi nije dozvoljeno drati ili ostavljati ivotinje na balkonu,
terasi, loi i u zajednikim dijelovima zgrade.
Prilikom kretanja zajednikim dijelovima zgrade, ivotinje se
moraju voditi na siguran nain
V. UZGOJ BILJAKA (CVIJEA)
lanak 15.
U zajednikim dijelovima zgrade mogu se drati vaze s cvijeem
na nain da to ne ometa normalno kretanje osoba u sva-
kodnevnom ivotu.
lanak 16.
U zajednikim dijelovima zgrade (hodnici, stubite) ne smiju
se postavljati viekatne police za dranje biljaka. Posude-vaze
s biljkama smiju se drati samo uredno sloene i odravane u
redovima uza zidove hodnika.
VI. OVLATENJA
lanak 17.
Suvlasnici moraju osigurati nesmetan pristup zajednikim
dijelovima zgrade ovlatenim slubenim osobama nadlenih
tijela i slubi pri obavljanju slubenih radnji.
lanak 18.
Pristup u strojarnicu dizala, na krov, sklonita i druge dijelove
zgrade od posebnog znaenja, dozvoljen je samo ovlatenim
osobama (opasna mjesta).
Ovlatene su osobe samo one koje poduzimaju radnje na ot-
klanjanju kvarova, nedostataka ili rekonstrukcije temeljem
posebnih odluka ili ugovora o odravanju.
Ostale osobe imaju pristup samo u pratnji i uz odobrenje
ovlatenih osoba.
lanak 19.
Zabranjen je pristup u sklonite svim neovlatenim osobama.
Ovlatene osobe u smislu ovog lanka su samo one koje poduz-
imaju radnje na uklanjanju kvarova, nedostataka ili redovnog
odravanja obilaska sklonita.
Izuzetno ovlatene mogu biti i osobe koje imaju ugovor o za-
kupu sklonita potpisan s lokalnom samoupravom.
(Ovaj lanak primjenjuje se u zgradama koje imaju sklonita, a
slubene osobe predstavnici su lokalne samouprave).
VII. ZAVRNE ODREDBE
lanak 20.
Protiv suvlasnika koji se ne pridrava odredbi ove Odluke, os-
tali suvlasnici imaju pravo pokrenuti postupak pred nadlenim
tijelom.
Pravo podnoenja prijave ima svaki suvlasnik ili druge osobe
koje imaju prebivalite ili boravite u zgradi.
Suvlasnici mogu posebnom odlukom ovlastiti upravitelja da u
njihovo ime pokrene postupak pred nadlenim tijelom.
lanak 21.
Ova Odluka stupa na snagu danom usvajanja od strane
natpolovine veine suvlasnika po suvlasnikom udjelu u zgra-
di.
PREDSTAVNIK SUVLASNIKA
(mjesto), __________ 20__. g.
12
Ono to je vano jest sljedee: ako ta odluka sadri odred-
be poput one da je svaki suvlasnik ili druga osoba koja
boravi u zgradi duna izvijestiti nadleno tijelo ili slubu o
sluajevima i stanjima koji bi mogli ugroziti zdravlje ili sig-
urnost ljudi (l. 8.) i da suvlasnici moraju osigurati nes-
metani pristup zajednikim dijelovima zgrade ovlatenim
slubenim osobama nadlenih tijela i slubi pri obavl-
janju slubenih radnji (l. 17.), zajedniki prostori zgrade
dobivaju obiljeje javnog mjesta i ovlatene slubene
osobe mogu poduzimati slubene radnje bez zapreka.
PRAVILA PONAANJA KOJA SVAKI
SUVLASNIK MORA ZNATI
Pravilo da nepoznavanje zakona ne znai iskljuivanje
odgovornosti vrijedi i u ovom sluaju. Izdvajamo nune
odredbe koje doprinose kvalitetnijem rjeavanju sva-
kodnevnih problema i osoba.
Plaanje priuve je obveza
Prema Zakonu o vlasnitvu, zajedniku priuvu tvore
novani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na osnovu
odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova, odnos-
no odluke koju je na zahtjev nekog suvlasnika donio sud s
obzirom na predvidive trokove i uzimajui u obzir imov-
insko stanje svih suvlasnika. Suvlasnici su duni plaati
priuvu proporcionalno udjelu u vlasnitvu, a mjerilo za
odreivanje iznosa priuve odreuje se po kvadraturi sta-
na ili drugog prostora u vlasnitvu fzike ili pravne osobe
(pogledati: Ugovor o upravljanju). Niti jedan suvlasnik
ne moe biti osloboen plaanja priuve, bez obzira je li
je prihvatio i je li se o njoj izjasnio, niti zbog socijalnog ili
kakvog drugog statusa, osim ako su s osloboenjem od
plaanja suglasni svi ostali suvlasnici.
Novac za osiguranje priuve moe se ostvariti i kroz pri-
hode od najma ili prodaje odreenih prostorija koje su
u suvlasnitvu (zajednike prostorije), uz suglasnost svih
suvlasnika.
Zajednika priuva je namjenski vezana zajednika imov-
ina svih koji su suvlasnici nekretnine. Namijenjena je za
pokrie trokova odravanja i poboljanja nekretnine te
za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova. Ovrhu je
doputeno provoditi na zajednikoj priuvi samo radi
podmirenja tih trabina.
Njome upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekret-
nine, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg
suvlasnika, uloenom na nain da donosi plodove.
Sredstva zajednike priuve suvlasnici uplauju na pose-
ban raun, koji u tu svrhu otvaraju svi zajedno ili osoba
koju ovlaste, a koriste ih prema godinjem, odnosno
viegodinjem programu, osobito za pokrie sljedeih
trokova:
redovitog odravanja i poboljavanja zajednikih
dijelova i ureaja zgrada
hitnih popravaka zajednikih dijelova i ureaja zgra-
da
nunih popravaka zajednikih dijelova i ureaja
zgrada
osiguranja zgrade kod osiguravajueg drutva
zamjene postojeih i ugradnje novih zajednikih
dijelova i ureaja zgrada
otplate zajma za fnanciranje trokova odravanja i
poboljavanja zgrade
poslovanja upravitelja zgrade
Upravitelj kojemu je zavrila uprava duan je bez
odgaanja podnijeti raun o priuvi i ostatak predati
novom upravitelju. Razrijei li upravitelja sud, naloit e
mu da u roku od etrnaest dana, pod prijetnjom ovrhe,
preda utvreni ostatak novom upravitelju.
Suvlasnik koji je otuio svoj suvlasniki dio nekret-
nine nema pravo zahtijevati povrat svoga doprinosa u
zajedniku priuvu, nego taj ostaje i dalje u njoj kao do-
prinos tog suvlasnikog dijela.
Prisilnu naplatu priuve duan je pokrenuti upravitelj, a
izvravaju je javnobiljeniki uredi. Ne moe li se priuva
naplatiti na drugi nain, pokree se sudski postupak. Pre-
ma Zakonu o obveznim odnosima, potraivanja povre-
menih davanja koja dospijevaju godinje ili u kraem
vremenskom intervalu, zastarijevaju za tri godine od
dospjelosti svakog pojedinog davanja. To znai da za sve
sluajeve u kojima se u roku od tri godine ne pokrene
postupak za prisilnu naplatu nastaje apsolutna zastara.
13
Briga o zajednikim dijelovima i ureajima
Svi dijelovi zgrade i infrastrukture koji ne pripadaju
posebnim jedinicama (stanovima ili drugim prostori-
ma) smatraju se zajednikima i odravaju se sredstvima
priuve, a eventualni prihodi od najma ili slino u ide-
alnom dijelu pripadaju svim suvlasnicima i najee se
koriste kao sredstva priuve.
Uredba o odravanju zgrada (l. 3.) propisuje, osim ako su-
vlasnici meuvlasnikim ugovorom ne odrede drugaije,
da su zajedniki dijelovi i ureaji zgrade sljedei:
nosiva konstrukcija zgrade (temelji, nosivi zidovi,
stupovi, meukatna konstrukcija, krovna konstruk-
cija i slino)
pokrov
prohodne i neprohodne zajednike terase
proelja zgrada, ukljuujui prozore i vrata
elementi zatite od vanjskih utjecaja na zajednikim
dijelovima zgrade (kapci, aluzine, grilje i slino)
krovna i ostala limarija na zajednikim dijelovima
zgrade
dimnjaci i ventilacijski kanali, hidranti, protupoarni
sustavi i instalacije, ukljuujui i protupoarne apa-
rate u zajednikim dijelovima zgrada
zajednika stubita, ukljuujui i ogradu stubita
poarni prilazi, ljestve i stepenita
dizala u zajednikim dijelovima zgrade s instalaci-
jama i ureajima koji omoguavaju njihovu redovitu
upotrebu
instalacije za dovod plina i elektrine energije do
brojila stana ili drugog posebnog dijela zgrade
instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i horizontal-
ni vodovi i temeljne instalacije, ukljuivo revizijska
okna
vodovodne instalacije od glavnog vodomjera za
zgradu do odvajanja instalacije za pojedini stan ili
drugi posebni dio zgrade odnosno do vodomjera u
stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade
sanitarni ureaji i instalacije vodovoda i kanalizacije
u zajednikim dijelovima zgrade
elektrine instalacije stubine rasvjete i drugih
troila u zajednikim dijelovima zgrade, glavna raz-
vodna ploa s uklopnim satom, elektrine instalacije
za stanove i posebne dijelove zgrade do brojila za
stan ili drugi posebni dio zgrade
nuna i panik rasvjeta
zajednike instalacije centralnog grijana i centralne
pripreme tople vode do radijatorskog ventila,
odnosno ventila troila u stanu ili drugom poseb-
nom dijelu zgrade
radijatori i druga grijaa tijela u zajednikom dijelu
zgrade
telefonske instalacije do mjesta razdvajanja u stan
ili drugi posebni dio zgrade
zajednike televizijske ili radio antenske instalaci-
je, ukljuujui i kabelske i satelitske instalacije s
pojaalom i svim drugim zajednikim ureajima koji
omoguuju redoviti prijam, do mjesta razdvajanja u
stan ili drugi posebni dio zgrade
instalacije i ureaji za zvonce, elektrine brave i in-
terni govorni ureaj od ulaza u zgradu do stana ili
drugog posebnog dijela zgrade, odnosno do mjesta
odvajanja instalacije za pojedini stan ili drugi poseb-
ni dio zgrade
zajednika kotlovnica ili toplinska podstanica
zajednika hidroforska postrojenja ili bunari za
vodu, prepumpne stanice za otpadnu vodu i
pumpne stanice za vodu, elektrini agregati, aku
baterije i drugi ureaji za rasvjetu, pokretanje dizala
i slino
gromobranske instalacije
kanali za smee
septike jame.
Odrede li suvlasnici drugaije, moraju paziti da time ne
ograniavaju prava pojedinca ili naruavaju uvjete za nor-
malno funkcioniranje zgrade i cjelokupne infrastrukture.
Graevine u nizu esto imaju zajedniki sustav za op-
skrbu vodom i toplinskom energijom ili drugu zajedniku
infrastrukturu. U dosadanjoj praksi u najveem broju
sluajeva izostali su ugovori o zajednikom odravaju,
ali ZOV defnira ugovore o zajednikim dijelovima, ko-
jima je odreeno i to da, ako se u jednoj nekretnini
nalaze zajedniki dijelovi i ureaji koji koriste i drugim
nekretninama (krov, oluci, fasada, kotlovnica), odnosno
nadstojniki stan koji pripada i drugim nekretninama,
suvlasnici tih nekretnina duni su sklopiti ugovor o up-
ravljanju i koritenju tih zajednikih dijelova i ureaja,
odnosno nadstojnikog stana.
Odravanje zajednikih dijelova i ureaja zgrade u gra-
14
diteljskom i funkcionalnom smislu fnancira se sredstvi-
ma zajednike priuve. Radovi koji se na taj nain fnan-
ciraju su:
lienje zidova, stropova, vanjske i unutarnje stolarije
i tapetarski radovi
lienje bravarije, radijatora, drugih grijaih i drugih
odgovarajuih elemenata u zgradi
premazivanje zidova i stropova vapnom
premazivanje dimnjaka
zamjena pokrova
keramiarski i drugi radovi na zavrnim oblogama
podova i zidova
zamjena podnih obloga i premazivanje podova
popravak proelja
zamjena i popravak stolarije, ukljuujui i elemente
zatite od vanjskih utjecaja (kapci, aluzine, grilje i
slino)
popravak pokrova i ravnog krova
zamjena i popravak brava i drugih elemenata koji
pripadaju zgradi
odravanje nasada, staza, opreme i drugih elemena-
ta na zemljitu koji pripadaju zgradi (ograde, sprave
za igru djece, okviri za ienje tepiha, klupe i sl.)
redoviti servisi na ureajima za grijanje i pripremu
tople vode (kotlovnica , toplinska podstanica i dr.)
redoviti servisi dizala; redoviti servisi protupoarne
instalacije i protupoarnih aparata u zgradi
redoviti servisi agregata za rasvjetu, hidroforskih
postrojenja , prepumpnih stanica za otpadnu vodu i
pumpnih stanica za vodu
redoviti servisi na antenskim ureajima, ureajima
za prijam televizijskog programa ukljuujui i
ureaje za kabelsku i satelitsku TV
redoviti servisi na instalacijama vodovoda, kanali-
zacije, struje, plina i dr-
redoviti servisi ostalih aparata i ureaja u zgradi
prema naputku proizvoaa
ienje dimnjaka i dimovodnih kanala (dimnjaarske
usluge)
dezinsekcija i deratizacija zajednikih prostora
zgrade i posebnih dijelova zgrade, kad se obavlja u
cijeloj zgradi, u cilju trajnog uklanjanja tetoina i
gamadi
ienje kanala za smee; ienje septikih jama
ienje odvodnih reetaka, vodovodnih grla i oluka.
Suvlasnici mogu pravovaljanom odlukom odreene ob-
veze prenijeti na izriite korisnike (npr. ienje dimnjaka
ukoliko ga koriste pojedinci). U tom se sluaju ne moe
iskljuiti odravanje dimnjaka zajednikim sredstvima
priuve, kao sastavnog dijela graenja. Potrebno je defni-
rati razliku izmeu ienja i odravanja u graevinskom
smislu.
Upravitelj moe obaviti hitne popravke i na posebnom
dijelu zgrade, ako to ne uini vlasnik tog dijela zgrade, a
od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima zgrade. U tom
sluaju novac zajednike priuve utroen za taj popra-
vak duan je nadoknaditi vlasnik toga dijela zgrade. Kad
upravitelj utvrdi potrebu obavljanja hitnih popravaka,
duan ih je obaviti odmah ili u najkraem roku.
Tu je bitna uloga suvlasnika koji su duni za sve mjere koje
poduzima upravitelj osigurati novac i uvjete. U sluaju da
suvlasnici ne poduzmu potrebne mjere za otklanjanje
nedostataka, odnosno neposredne opasnosti za ivote i
zdravlje ljudi, lokalna zajednica moe odrediti fziku ili
pravnu osobu koja e uiniti ono to je potrebno, a da bi
se osigurala naplata, stavlja se hipoteka na stan ili drugi
prostor.
Uredbom je defnirano da se hitnim popravcima sma-
tra poduzimanje radova na zajednikim dijelovima i
ureajima zgrade, osobito u sluaju:
kvara na plinskim instalacijama
kvarova na sustavu centralnog grijanja i toplovod-
nom sustavu
puknua, oteenja i zaepljenja vodovodne i kanali-
zacijske instalacije radi sprjeavanja daljnjih tetnih
posljedica
15
kvarova na elektrinoj instalaciji
znatnijih oteenja dimnjaka i dimovodnih kanala
prodiranja oborinskih voda u zgradu i saniranja nji-
hovih posljedica
znatnijeg oteenja krova
naruene statike stabilnosti zgrade ili pojedinih
dijelova zgrade
kvarova na dizalu
otpadanja dijelova proelja.
Ako postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, graevinski
inspektor naredit e nune popravke, a alba na takvu
naredbu ne odlae izvrenje. Kao i u sluajevima hitnog
postupanja, suvlasnici su duni osigurati sredstva i uvjete
za postupanje upravitelja. Prisilna naplata trokova, ako
je potrebna, osigurava se stavljanjem hipoteke na nekret-
ninu.
Uredba propisuje da se nunim poslovima smatra po-
duzimanje radova, osobito radi:
sanacije krovne konstrukcije, nosivih zidova, stupo-
va, meukatnih konstrukcija, temelja
sanacije dimnjaka i dimovodnih kanala
sanacije ravnih i kosih krovova
sanacije klizita
zamjene instalacija na zajednikim dijelovima
i ureajima zgrade (vodovodne, kanalizacijske,
elektrine, plinske, centralnog grijanja i slino)
popravka proelja zgrade
izolacije zidova, podova i temelja zgrade.
Iskljuenje iz suvlasnike zajednice
Svaki od suvlasnika iste nekretnine, koji se sastoji od
zemljita sa zgradom, duan je prilikom izvravanja svoga
prava postupati obzirno prema ostalima. U protivnom,
ostali suvlasnici mogu ishoditi njegovo iskljuenje iz
suvlasnike zajednice. To moe uiniti veina, odnosno
oni koji zajedniki imaju veinu suvlasnikih dijelova, ili
manjina.
Iskljuenje na zahtjev veine mogue je ako:
suvlasnik ne udovoljava dunostima koje proistjeu
iz zajednice, osobito ako ne plati dune iznose ni
do zavretka rasprave koja prethodi presudi prvos-
tupanjskog suda, a ako je sporno koji je iznos bio
duan platiti, sud donosi meupresudu
dijelove nekretnine koji su u njegovom vlasnitvu
kao posebni dijelovi ili dijelove koje koriste i drugi
suvlasnici koristi na nain koji ide znatno na tetu
drugih suvlasnika
svojim bezobzirnim, nepristojnim ili uope
nedolinim ponaanjem zajedniko stanovanje os-
talim suvlasnicima uini tegobnim ili poini kazneno
djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti
bilo kojeg od suvlasnika ili druge osobe koja stanuje
u kui, a nije rije o djelima tako malog znaaja da bi
ih trebalo zanemariti. Radnje i ponaanje suvlas-
nikova branog druga i drugih lanova obitelji
koji s njim/njom stanuju, kao i osoba koje uz
njegov pristanak koriste dijelove nekretnine, a
koje je on mogao sprijeiti, uzimaju se za radnje
tog suvlasnika.
Suvlasnici koji su odluili da e zahtijevati iskljuenje
odreenog suvlasnika, tubom e zahtijevati da sud
utvrdi postojanje razloga za iskljuenje i odlui da je
tuenik duan otuiti svoj suvlasniki dio i napustiti
posjed ili e se na zahtjev tuitelja koji ne moe biti sas-
tavljen u roku kraem od tri mjeseca od pravomone
presude tuenikov suvlasniki dio prodati na javnoj
drabi. Time to suvlasniki dio stekne trea osoba, za-
jednica s iskljuenim suvlasnikom prestaje.
Iskljuenje na zahtjev manjine mogue je ako:
je neki suvlasnik bezobzirnim, nepristojnim ili uope
nedolinim ponaanjem povrijedio drugog suvlas-
nika, koji ga nije niim izazvao, uinio mu tegobnim
zajedniko stanovanje ili je poinio kanjivo djelo
protiv njegove imovine, morala ili tjelesne cjelovi-
tosti, ili nekog od njegovih ukuana, a nije rije o
djelima tako malog znaaja da bi trebalo zanema-
riti. Takoer i ponaanje suvlasnikova branog dru-
ga i drugih lanova obitelji koji s njim stanuju, kao i
osoba koje s njegovim pristankom koriste dijelove
nekretnine, a koje je on mogao sprijeiti, uzimaju se
kao radnje tog suvlasnika.
Povrijeeni suvlasnik, ako i nije dobio od drugih dovoljnu
potporu da bi veina donijela odluku o iskljuenju, moe
sam tubom zahtijevati od ovoga da se ubudue
suzdrava od takvih postupaka. No, nastave li se oni i
nakon pravomone presude, povrijeeni sam moe pod-
nijeti tubu kojom se tueniku nalae da je duan otuiti
svoj suvlasniki dio i napustiti posjed te se u tom sluaju
na odgovarajui nain primjenjuju odredbe koje inae
vrijede kad tubu podnose suvlasnici koji imaju veinu
suvlasnikih udjela.
16
ETAIRANJE TRAJNO RIJEAVA
VLASNIKE ODNOSE
Etano vlasnitvo je pravo vlasnitva na stan ili poslov-
ni prostor koji je zaseban dio zgrade s vie stanova i/ili
posebnih prostorija, a neodvojivo je od odreenih prava i
obveza u odnosu na zajednike dijelove zgrade i zemljite
na kojemu je zgrada izgraena. Tako Zakon o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima defnira etano vlasnitvo.
Uloga etanog vlasnitva posebno je vana kada su u
pitanju meusobni odnosi suvlasnika nekretnine vezani
uz trokove investicijskog i tekueg odravanja zgrade,
upravljanja zgradom, nadogradnji, prava na zajednikim
dijelovima i drugo. Etano vlasnitvo donosi poboljanja
kroz odreena zakonska prava i ovlasti (osobito kod
odravanja i upravljanja), ali i obveze, a njegovim us-
postavljanjem postie se potpuna pravna sigurnost
i autonomnost u pogledu raspolaganja vlastitom
nekretninom (prodaja, darovanje, zalog kod banaka za
kredit i sl.)
Etairanjem se utvruju:
posebni dijelovi nekretnine (dijelovi zgrade koji
ine samostalnu uporabnu cjelinu kao to su stan ili
poslovni prostor)
zajedniki dijelovi nekretnine (dijelovi zgrade koji
slue iskljuivo uporabi cijele zgrade) s naznakom
preciznog udjela suvlasnika u tim zajednikim
dijelovima tj. tono utvrenje udjela u pravima i ob-
vezama glede koritenja i trokova odravanja tih
zajednikih dijelova.
Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine se uspostavlja:
na osnovu pisane suglasnosti svih suvlasnika te
nekretnine
upisom u zemljinu knjigu najee nakon to
nadleno upravno tijelo (upanijski ured za pro-
storno ureenje, stambeno-komunalne poslove,
graditeljstvo i zatitu okolia) izda potvrdu kojom
potvruje da su odreeni stanovi ili poslovni pro-
stori samostalne uporabne cjeline. To nadleno
tijelo provjerava prije izdavanja potvrde ispunjava
li zahtjev (kojemu su priloeni etani elaborat,
vlasniki list i kopija katastarskog plana) uvjete
za njeno izdavanje.
Etanim elaboratom, koji mora sadravati tehniki opis
zgrade, iskaz povrina prostora i grafki prikaz, utvruju
se:
posebni dijelovi zgrade i tko je njihov samovlasnik
zajedniki dijelovi zgrade s naznakom povrina i
udjela samovlasnika.
Na osnovu stanja utvrenom u etanom elaboratu,
meuvlasnikim ugovorom se utvruje osobito:
detaljan opis svakog posebnog dijela (s povrinama
svake prostorije i udjelom u ukupnoj neto povrini
zgrade), s naznakom tko je vlasnik tog posebnog
dijela
popis svih zajednikih dijelova zgrade s naznakom
njihove povrine i udjelom u ukupnoj povrini
zgrade
nain podnaanja trokova odravanja zajednikih
dijelova zgrade, te druge odredbe prema ZOV-u.
NAKNADNI GRAEVINSKI RADOVI
Zakonom o prostornom ureenju, graenju i odravanju
graenje je defnirano kao izvedba graevinskih i drugih
radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalater-
ski, zavrni, te ugradnja graevnih proizvoda, postrojenja
ili opreme) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira,
uklanja i odrava postojea graevina.
Ovisno o opsegu i utjecaju na bitne zahtjeve za gradnju,
naknadne graevinske radove u zgradi, etai ili stanu,
razlikujemo kao odravanje (izvedba graevinskih i dru-
gih radova radi ouvanja bitnih zahtjeva za graevinu ti-
jekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost
graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je
izgraena), adaptaciju ili rekonstrukciju (izvedba
graevinskih i drugih radova kojima se utjee na ispunja-
vanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima
se mijenja usklaenost postojee graevine s lokacijskim
uvjetima u skladu s kojima je izgraena a podrazumijeva
dogradnju, nadogradnju, uklanjanje vanjskog dijela i
prenamjenu graevine).
Naknadni radovi koje posebice zakonski treba tretirati su:
radovi na konstruktivnim elementima zgrade (nos-
ivim zidovima, meukatnim konstrukcijama, balko-
nima i slino)
radovi na dimnjacima i dimovodnim kanalima
radovi na ravnim i kosim krovovima
radovi na proeljima
zamjena instalacija na zajednikim dijelovima i
ureajima zgrade.
Tim radovima treba pristupiti s dobro razraenim pla-
nom i izvoditi paljivo potujui struku, propise i zakone,
17
pazei na higijensko-tehnike uvjete za sigurno i humano
stanovanje, jer u suprotnom to moe imati kobne po-
sljedice, odnosno uiniti zajedniko stanovanje suvlas-
nicima u zgradi tegobnim i riskantnim.
Zakon propisuje da je za odravanje graevine odgov-
oran njezin vlasnik. On mora osigurati da se tijekom
njezina trajanja ouvaju i unaprjeuju bitni zahtjevi za
graevinu te je odravati tako da se ne narue njena
svojstva. U sluaju oteenja kod kojeg postoji opasnost
za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine
i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik
graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje
opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja
takvog oteenja. Taj posao mora povjeriti osobama koje
ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih poslova
posebnim zakonom.
No, kao odgovornog kada su u pitanju naknadni
graevinski radovi, prvog se proziva investitora pravnu
ili fziku osobu u ije ime se gradi graevina, a koji ne
mora uvijek biti i vlasnik nekretnine.
Suvlasnici nekretnine (graevine) suglasnost investitoru
za naknadne radove trebaju dati u pismenom obliku,
neposredno u zapisnik kod tijela koje vodi postupak za
izdavanje graevne dozvole, s time da iz dozvole treba
biti nedvojbeno vidljivo za koje radove i pod kojim uv-
jetima oni daju svoj pristanak. Prije poetka tih radova
graevina bi trebala imati uredne papire.
VANO JE ZNATI
Prilikom kupnje nekretnine graani se mogu susresti s
odreenim problemima, npr., u sluajevima kad nekret-
nina sadri imovinsko-pravne probleme ili u sluajevima
kad nije dovoljno paljivo provjereno mogu li se na ku-
pljenoj nekretnini ostvariti odreene namjere.
Zato je, kada se kupuje nekretnina, potrebno:
provjeriti trenutno stanje vlasnitva u
zemljinim knjigama - informaciju se moe dobiti
u zemljino-knjinim odjelima opinskih sudova ili
putem web stranica Ministarstva pravosua (www.
pravosudje.hr) gdje je mogu uvid u digitalne
zemljine knjige u kojima je stanje u velikoj mjeri
aurirano. Ugovor o kupnji nekretnine bit e pro-
veden u zemljinim knjigama samo ako je sklopljen
s upisanim vlasnikom i ako ne postoji prethodna
zabiljeba nerijeenih upisa u ZK uloku, odnosno
zabrana raspolaganja nekretninom
provjeriti stanje vlasnitva i legalnost nekretnine
od prodavatelja treba zatraiti na uvid graevnu
i uporabnu dozvolu kojima se sa sigurnou moe
dokazati legalnost nekretnine
provjeriti konstrukcijske i energentske znaajke
nekretnine pri emu moe biti koristan angaman
sudskih vjetaka iz podruja graevine ili licencira-
nih energetskih savjetnika.
KREDITI
Veliki broj stambenih zgrada zahtjeva kapitalna ulaganja.
Rekonstrukcije fasada, krovova, dizala, infrastrukture
postaju nunost. to zbog dotrajalosti, to zbog nemara
pri odravanju, posebice u posljednjih dvadesetak godi-
na, trokovi su svakim danom sve vei.
injenica je da su stambene zgrade uglavnom sol-
ventne. Suvlasnici uglavnom izvravaju obveze plaanja
priuve. Meutim, sredstva priuve se svakodnevno
tope pri otklanjanju posljedica. Sitni popravci, veliki iz-
datci. Jo kad se napomene da sitne popravke malo tko
nadzire i provjerava, jasno je da odljev sredstava rezultira
injenicom da su na raunima zgrada uglavnom manja
fnancijska sredstva.
18
PROCJENA MJESENIH TROKOVA REDOVITOG ODRAVANJA VIESTAMBENIH GRAEVINA
(aproksimativni trokovi)
Vrsta trokova
Zgrade s osnovnom
infrastrukturom
Zgrade s dizalima
kotlovnicom/podstanicom
Naknada upravitelju Od 0,30 do 0,35 Kn/m
2
Od 0,30 do 035 Kn/m
2
Premija obaveznog osiguranja 0,80 Kn/m
2
1,30 Kn/m
2
Naknada ovlatenoj osobi Od 0,25 do 0,55 Kn/m
2
Od 0,25 do 0,60 Kn/m
2
Redovni mjeseni servis dizala 200,00
Red.mj.servis centralnog grijanja Od 70,00 do 600,00
Godinji pregled dimnjaka 220,00 (po dimnjaku) 220,00 (po dimnjaku)
NAPOMENA:
Prethodni pokazatelji izvedeni su iz prosjenih godinjih trokova i nisu relevantni za sve objekte (naroito trokova upravljanja u
specifnim situacijama, npr. na otocima i priobalju gdje veina suvlasnika samo povremeno boravi u zgradama).
Analizom vie uzoraka dobili smo pribline rezultate iz kojih je vidljivo:
- Prosjena cijena redovitog odravanja s osnovnom infrastrukturom iznosi od 1,39 do 1,69 Kn/m2
- Prosjena cijena redovitog odravanja zgrada s dizalima i centralnim grijanjem iznosi od 1,45 do 1,70 Kn/m2.
Svaki upravitelj zgrade raspolae s preciznim podacima koji mogu posluiti suvlasnicima za predvianje sredstava za redovne
trokove i za procjenu potrebne visine priuve za postizanje zadovoljavajue kreditne sposobnosti.
Kreditna sposobnost esto ne ovisi o tome koliko sred-
stava priuve ima na raunu zgrade. Bitno je da se priuva
redovito uplauje i da su suvlasnici spremni istu podii do
razine kreditne sposobnosti. Krediti su jedini nain osigu-
ranja sredstava kojima se dugorono rjeavaju problemi,
unaprjeuju vrijednosti graevina i poboljavaju uvjeti
ivljenja u stambenim zgradama.
Gotovo nijedan kapitalni zahvat na zgradama nije izve-
den bez kredita. Meutim, radi se o zanemarivom broju
sluajeva, jer su zahtjevi daleko vei.
Zato se suvlasnici teko ukljuuju u donoenje odluka o
uzimaju kredita banaka?
U zgradama ive ljudi razliitog socijalnog statusa. Za
neke je upitno i osnovno osiguranje sredstava za sva-
kodnevni ivot i svaki vei izdatak im oteava situaciju.
Meutim, u znaajnoj veini su oni koji mogu podnijeti i
dodatno optereenje koje je ipak zanemarivo u odnosu
na ostale trokove.
Velik broj graana ima osobne kredite na koje odlazi
znaajan dio njihovih prorauna. No, karakteristike
kreditnog zaduivanja stambenih zgrada se u velikom
dijelu razlikuju od osobnog zaduivanja. U gotovo svim
situacijama, radi se o skupnom zaduivanju. Kad je rije
o veim zgradama, osobni udio zaduenja po pojedinom
suvlasniku je manji. Zapravo, svaki suvlasnik je zaduen
sukladno udjelu u vlasnitvu zgrade.
Pretpostavimo da zgrada uzima kredit u iznosu od
1.000.000,00 kn, a sastoji se od 100 stanova jednake
kvadrature. Tada e svaki suvlasnik te zgrade biti zaduen
za 1% ukupnog duga prema banci koja daje kredit. Dru-
gim rijeima, u takvoj suvlasnikoj zajednici svaki suv-
lasnik bio bi zaduen za 10.000,00 kn, a kad se taj iznos
podjeli sa 60 mjeseci (kredit na 5 godina), mjesena rata
kredita po pojedincu iznosila bi 166,66 KN mjeseno.
Zgodno je ovu analizu usporediti s ratom kredita za
kupnju osobnog automobila na rok od 7 godina.
19
Model utvrivanja visine priuve
Prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravi-
ma zajednika priuva je namjenski vezana zajednika
imovina svih suvlasnika neke nekretnine, namijenjena za
pokrie trokova odravanja i poboljavanja nekretnine
te za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova.
Drugim rijeima, priuva stambene zgrade je novani
fond suvlasnika zgrade iz kojeg se plaa zakonski ob-
vezno, nuno i drugo odravanje zgrade te poboljice na
zgradama. Iz priuve se podmiruju svi obvezni trokovi
zgrade te redovno i izvanredno odravanje zajednikih
dijelova i ureaja.
Suvlasnici mogu odluiti da se plaaju i drugi trokovi
koji su vezani uz odravanje zajednikih dijelova i ureaja
zgrade.
Uplata u priuvu je zakonska obveza suvlasnika. Visina
priuve ne ovisi o upravitelju, ve o godinjim trokovima
koji se podmiruju iz fonda priuve.
Odluku o visini priuve po jednom etvornom metru neto
povrine stana donosi veina suvlasnika i takva odluka
je obvezujua za sve suvlasnike. Bitno je naglasiti da se
veina glasova rauna po neto povrini stanova (poseb-
nih dijelova nekretnine), a ne po broju suvlasnika. Visina
priuve ne moe biti manja od 1,53 kn/m2, to je zakon-
ski minimum.
Naplatu priuve organizira i prikuplja upravitelj na iro-
raun zgrada, te ju rasporeuje prema potrebi sukladno
zakonskim odredbama te odluci suvlasnika.
Svaki vlasnik posebnoga dijela plaa priuvu mjeseno.
Jedan od moguih modela odreivanja visine iznosa
priuve, podrazumijeva donoenje Godinjeg programa
odravanja.
Upravitelj izrauje Prijedlog godinjeg programa
odravanja nekretnine.
Prijedlog godinjeg programa ukljuuje popis svih za-
konom obveznih radova te ostalih radova, kao i plan
potrebnih sredstava za provedbu Prijedloga programa.
Prijedlog godinjeg programa upravitelj dostavlja suvlas-
nicima. Na godinjem sastanku suvlasnika raspravlja se o
dostavljenom Prijedlogu. Suvlasnici predlau izmjene po-
jedinih stavaka te na taj nain djeluju na visinu priuve.
Vano je naglasiti da neki radovi predstavljaju zakonsku
obvezu i kao takvi nisu podloni izmjenama (suvlasnici
moraju osigurati sredstva za provedbu zakonom prop-
isanih obveznih radova). Sve ostalo podlono je raspravi
i dogovoru.
Na godinjem sastanku suvlasnika nekretnine, suvlasni-
ci veinom glasova (po suvlasnikim udjelima) usvajaju
Godinji program odravanja nekretnine. Na osnovi
usvojenoga Godinjeg programa, tj. konanog popisa
potrebnih i eljenih radova na nekretnini, odreuje se
visina priuve. Priuva tada predstavlja omjer ukupnog
iznosa radova predvienim Godinjim planom i ukupnog
broja kvadratnih metara neto povrine prostora.
Usvojen Godinji plan moe se mijenjati samo odlukom
natpolovine veine suvlasnika.
U praksi to znai da predstavnik suvlasnika ne moe sa-
mostalno dogovoriti posao sa upraviteljem ako taj pos-
ao nije predvien u Godinjem programu odravanje
nekretnine.
Na taj nain osigurava se uvid u troenje sredstava
zajednike priuve, kao i transparentnost rada pred-
stavnika suvlasnika i Upravitelja zgrade.
Takoer, neki upravitelji preko svojih internetskih strani-
ca nude uslugu internet- knjigovodstva, tj. svakodnevnog
praenja fnancijskoga poslovanja zgrade.
Pripremio: eljko Kosanovi
MODEL KREDITIRANJA
SUVLASNIKA ZGRADA NA
UPRAVLJANJU KOD
UPRAVITELJA NEKRETNINAMA
Model kreditiranja suvlasnika zgrada na upravljanju kod
upravitelja nekretninama podrazumijeva proces u koje-
mu na zahtjev upravitelja nekretninama banka odobra-
va kreditnu liniju (limit) te s upraviteljem nekretninama
zakljuuje Sporazum o poslovnoj i tehnikoj suradnji ko-
jim se reguliraju prava i obveze u provedbi kreditiranja
suvlasnika zgrada. Upravo se iz odobrenog limita odo-
bravaju pojedinani krediti suvlasnicima zgrada, odnos-
no zgradama koje zadovoljavaju kriterije kreditne spo-
sobnosti. Ugovor o kreditu potpisuju banka, ovlateni
predstavnik suvlasnika zgrade i upravitelj nekretninama.
Na ovaj ste nain u mogunosti znatno poveati vrijed-
nost vlastitog stana i to brzom i jednostavnom realizaci-
jom kredita po iznimno povoljnim uvjetima.
20
Koji su koraci u ugovaranju kredita?
ukoliko isti ve ne postoji, prvi je korak otvaranje
podrauna zgrade u banci vezano za transakcijski
raun upravitelja nekretninama
predstavnik suvlasnika zgrade potom upuuje pre-
liminarni zahtjev za investicijom upravitelju nekret-
ninama
upravitelj nekretninama izrauje tender, odnosno
trokovnik za zgradu
na temelju tendera/trokovnika prikupljaju se po-
nude izvoaa radova
nakon to je odabrao izvoaa radova, upravi-
telj nekretninama za predmetnu zgradu trai od
banke otplatni plan te na temelju otplatnog plana
i trokovnika zajedno s predstavnikom zgrade pri-
prema projekciju trokova
u iduem koraku upravitelj nekretninama podnosi
banci zahtjev za odobrenje kredita
uz zahtjev za odobrenje kredita upravitelj nekret-
ninama banci dostavlja analitiku karticu zgrade za
zadnjih 12 mjeseci iz koje se vidi urednost plaanja
priuve (minimalno 70% u zadnja 3 mjeseca) i od-
luku/suglasnost suvlasnika zgrade za izvoenje ra-
dova, za prihvaanje odabranog izvoaa radova,
za kreditno zaduenje kod banke uz uvjete iz Spora-
zuma, za poveanje mjesene priuve dostatno za
otplatu kredita, za ovlatenje predstavniku zgrade
da u ime suvlasnika zgrade potpie s bankom ugov-
or o kreditu (sve na jednom dokumentu), pri emu
je vano naglasiti da ta odluka/suglasnost mora biti
potpisana od suvlasnika koji posjeduju minimalno
60% suvlasnikih dijelova
posljednji korak u ugovaranju kredita je zakljuivanje
Ugovora o kreditu, a njega potpisuju banka, ovlateni
predstavnik zgrade i upravitelj nekretninama
Koji su osnovni uvjeti kredita?
vrsta posla: dugoroni kredit, valutna klauzula u
EUR
korisnici kredita: suvlasnici zgrade na upravljanju
kod upravitelja nekretninama
namjena kredita: adaptacija i rekonstrukcija
zajednikih dijelova zgrada
iznos pojedinanog kredita: sukladno izraunu
kreditne sposobnosti zgrade mjesena rata ne
smije biti vea od 90% uplaenih priuva uman-
jenih za naknadu upravitelju nekretninama i fksne
trokove
rok koritenja pojedinog kredita: do 12 mjeseci
rok vraanja kredita: do 10 godina
kamatna stopa: redovna, u razdoblju koritenja -
promjenjiva, 3 MJ EURIBOR + 5,9 p.p. godinje
naknada: za obradu zahtjeva 0,50% jednokratno
izvor otplate kredita: sredstva zajednike priuve
pojedine zgrade na podraunu zgrade
osiguranje vraanja kredita: sudunitvo i zadunica
upravitelja nekretninama, po svakom pojedinom kre-
ditu ili osiguranje trabine od strane osiguravajue
kue (mogue su i druge opcije osiguranja)
Posebne ugovorne obveze
upravitelj nekretninama obvezuje se u potenci-
jal banke ukljuivati odreeni postotak kunskih
i deviznih sredstava sve do konane otplate svih
kredita
korisnik kredita (kreditirana zgrada) se obvezuju
sredstva zajednike priuve drati iskljuivo na (pod)
raunu zgrade otvorenom kod banke
Ovaj model kreditiranja prepoznali su i koriste mnogi up-
ravitelji nekretninama i suvlasnici zgrada iz svih krajeva
Republike Hrvatske.
Program fnanciranja projekata energetske
uinkovitosti
U cilju utede energije i smanjenja emisije CO2 s Europ-
skom investicijskom bankom (EIB) je fnaliziran program
fnanciranja projekata energetske uinkovitosti.
Europska komisija je u tu svrhu osigurala poticaje te bes-
platnu tehniku pomo u pripremi i provedbi programa.
Poticaji se dodijeljuju klijentima banke te je mogue
dobiti poticaje do 15% od iznosa kredita. Konzultanti
koje osigurava i plaa EIB pomau klijentima u pripremi
i strukturiranju projekata kako bi ostvarili pravo na poti-
caje te provjeravaju je li projekt proveden sukladno do-
govorenom.
21
Koji su osnovni uvjeti vezano uz kreditiranje?
ukupni trokovi pojedinog projekta mogu se kretati
u rasponu od 40.000 do 250.000
projekt (investicija) mora biti provediv s ekonom-
skog, tehnikog i fnancijskog aspekta te usklaen s
pozitivnim propisima RH i EU
investicije se mogu odnositi na adaptaciju i rekon-
strukciju zajednikih dijelova zgrade (sustava grijan-
ja, proelja, prozora i sl.)
potronja energije i emisija tetnih plinova nakon
provedbe projekta mora biti manja za minimalno
30%
ostali uvjeti kredita odreuju se sukladno modelu
kreditiranja suvlasnika zgrada
Kako banka dodatno stimulira energetsku
uinkovitost?
banka stimulira investiciju koja poboljava ener-
getsku uinkovitost na nain da umanjuje redovnu
kamatnu stopu na kredit za 0,5% zgradama koje
poveaju energetsku uinkovitost minimalno za je-
dan razred
pored uobiajenih trokova, omogueno Vam je
koritenje kredita za podmirenje trokova izrade
elaborata o stvarnoj potronji energije prije poetka
investicije i za trokove izrade energetskog certif-
kata po zavretku investicije
energetski certifkat izraen od ovlatene osobe iz
kojeg je vidljivo poveanje energetske uinkovitosti
minimalno za jedan razred u odnosu na stanje prije
investicije banci slui kao dokaz o poveanju ener-
getske uinkovitosti
po primitku valjanog certifkata banka umanjuje
kamatnu stopu na kredit za 0,5% od prvog dana
sljedeeg mjeseca
Koje su Vam dodatne pogodnosti omoguene?
jednokratna uplata od strane tree osobe za sman-
jivanje kamatne stope na kredit (jedinice lokalne sa-
mouprave, osiguravajue kue, dobavljai, izvoai
radova, upravitelji nekretninama itd.)
zbirni izvod u MN formatu za sve podraune (13
ice), dnevno ili periodino
automatska naplata naknada od pojedine zgrade
upravitelju nekretninama putem trajnog naloga
zbrojni nalog na vie rauna (naplata naknade i
drugo)
nie naknade u transakcijama platnog prometa
2D bar kd na uplatnicama
direktno tereenje kod otplate kredita za pojedinu
zgradu
objedinjeno voenje rauna (Notional Cash Pooling)
bez naknade
i-Raun i uplatnica
Za Vas smo osigurali brzu i jednostavnu realizaciju kredita za obnovu
i rekonstrukciju zajednikih dijelova zgrada:

proelja

krovovi

dizala

stubita

ostalo
Vie informacija potraite kod svog menadera za odnose s klijentima,
nazovite na besplatni info telefon 0800 PBZ COM (0800 729 266)
ili nam se obratite na e-mail adresu: com@pbz.hr
PBZ KREDITI
ZA OBNOVU ZGRADA
23
Za Vas smo osigurali brzu i jednostavnu realizaciju kredita za obnovu
i rekonstrukciju zajednikih dijelova zgrada:

proelja

krovovi

dizala

stubita

ostalo
Vie informacija potraite kod svog menadera za odnose s klijentima,
nazovite na besplatni info telefon 0800 PBZ COM (0800 729 266)
ili nam se obratite na e-mail adresu: com@pbz.hr
PBZ KREDITI
ZA OBNOVU ZGRADA
BRIGA O ZAJEDNIKIM
DIJELOVIMA ZGRADA
(infrastruktura u zgradama)
Temeljem Zakona o vodama svi vlasnici graevina na
podruju gdje je izgraena potrebna komunalna in-
frastruktura duni su svoje graevine prikljuiti na ko-
munalne vodne graevine, odnosno na sustave za ja-
vnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, sukladno Odluci o
prikljuenju. Predstavniko tijelo jedinice lokalne samou-
prave moe izuzeti vlasnike nekretnina, ili druge zakonite
posjednike obveze prikljuenja na komunalne vodne
graevine, ako su na odgovarajui nain pojedinano
rijeili pitanje vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda u
skladu sa Zakonom o vodama.
Graevine se takoer prikljuuju na elektroenergetsku
mreu, sukladno Opim uvjetima za opskrbu elektrinom
energijom (NN 14/2006). Veliki broj domainstava u
Hrvatskoj prikljuen je danas na plinsku mreu i koristi
prirodni plin za zagrijavanje prostora, pripremu tople
vode ili za kuhanje, a oko 30 posto kuanstava opskrblju-
je se toplinskom energijom putem toplana i zajednikih
kotlovnica.
Dio instalacija kojima se voda, struja, plin ili toplinska
energija dovode do stana, odnosno vodovi kojima se ot-
padne vode odvode iz zgrada, kao i zajednike kotlovnice
i toplinske podstanice te dimnjaci i ventilacijski kanali,
pripadaju zajednikim dijelovima zgrade i u idealnom
dijelu pripadaju svim suvlasnicima koji su se o njima
duni brinuti.
U zajednike dijelove zgrada, a koje bismo na neki nain
mogli svesti pod zajedniki nazivnik infrastruktura, i o
kojima trebaju brinuti svi suvlasnici, mogu se ubrojiti i
dizala.
Naravno, osim o tim zajednikim dijelovima, svi suvlasnici
duni su brinuti i o svim ovim infrastrukturnim sustavima
i ureajima unutar vlastitih stanova pa je nuno pozna-
vati prava i obveze koje imaju korisnici, ali i davatelji ovih
komunalnih usluga.
VODOVOD I KANALIZACIJA
Pripremila: Mojca Spini, prof.
Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaanja podzemnih
i povrinskih voda namijenjenih ljudskoj potronji, nji-
hovo kondicioniranje te isporuka do krajnjeg korisnika ili
do drugoga isporuitelja vodne usluge, ako se ti poslovi
obavljaju putem graevina javne vodoopskrbe, te uprav-
ljanje tim graevinama.
Voda za pie je zdravstveno ispravna voda koja udo-
voljava zahtjevima propisanim Pravilnikom o zdravst-
venoj ispravnosti vode za pie, odnosno:
udovoljava minimalnim zahtjevima za mikrobioloke,
kemijske i druge indikatore
ne sadri mirkoorganizme, parazite i njihove raz-
vojne oblike u koliini, koncentraciji ili broju koji je
opasan za zdravlje ljudi
ne sadri tvari u koncentracijama koje su same ili
zajedno s drugim tvarima opasne za zdravlje ljudi.
Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih
voda, njihova dovoenja do ureaja za proiavanje,
proiavanja i izravnoga ili neizravnoga isputanja u
povrinske vode te obrade mulja koji nastaje u pro-
cesu njihova proiavanja, ako se ti poslovi obavljaju
putem graevina javne odvodnje, te upravljanje tim
graevinama. Javna odvodnja ukljuuje i crpljenje i odvoz
otpadnih voda iz septikih i sabirnih jama.
Otpadne vode su sve potencijalno oneiene tehnoloke,
sanitarne, oborinske i druge vode, odnosno vode koje su
promijenile svoj prvobitni sastav unoenjem tetnih tvari
ija prisutnost uzrokuje promjenu fzikih, kemijskih,
biolokih ili bakteriolokih karakteristika vode.
Prikljuak na sustav javne vodoopskrbe i odvodnje
Prikljuak na sustav javne vodoopskrbe i odvodnje je spoj
javnog dijela sustava komunalne infrastrukture, odnosno
komunalnih vodnih graevina i interne instalacije koris-
nika vodne usluge, te ini sastavni dio nekretnine za koju
je izveden.
Internu vodovodnu instalaciju ine cjevovodi i
ureaji, ukljuujui ventil iza glavnog vodomjera koji
slui za obraunavanje potroene vode, do zakljuno
svih izljevnih mjesta na nekretnini korisnika komunalne
usluge koji i snosi trokove svih gubitaka vode nastalih
uslijed oteenja, puknua ili kvara na internoj vodovod-
noj instalaciji.
Internu kanalizacijsku mreu ine kanalizacijske cijevi,
objekti i ureaji od spoja na sustav javne odvodnje do
24
nekretnine korisnika komunalne usluge, a dio interne
kanalizacijske mree su i sabirne, odnosno septike jame.
Radove prikljuenja izvodi isporuitelj vodne usluge ili
njegov ugovaratelj, a stvarni troak radova snosi vlasnik
ili drugi zakoniti posjednik nekretnine koja se prikljuuje.
Postupak, rokovi za prikljuenje, nain plaanja naknade
za prikljuenje, nain i uvjeti fnanciranja gradnje komu-
nalnih vodnih graevina buduih korisnika te prekrajne
odredbe odreene su odlukom o prikljuenju koju
donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samou-
prave na prijedlog isporuitelja vodnih usluga.
Naela obavljanja vodnih usluga, odnosno djelatnosti
javne vodoopskrbe i javne odvodnje, propisana su Za-
konom o vodama, a fnanciranje gradnje komunalnih
vodnih graevina ureeno je Zakonom o fnanciranju
vodnoga gospodarstva.
Sukladni tim zakonskim propisima moraju biti i opi i
tehniki uvjeti isporuke vodnih usluga koje donosi
isporuitelj vodnih usluga. Njima je odreeno sljedee:
postupak izdavanja suglasnosti i osiguranje uvjeta
za prikljuenje na komunalne vodne graevine
tehniko-tehnoloki uvjeti prikljuenja (posebni uv-
jeti prikljuenja)
kvaliteta opskrbe vodnim uslugama
prava i obveze isporuitelja i korisnika vodnih uslu-
ga
uvjeti mjerenja, obrauna i naplate vodnih usluga
uvjeti za primjenu postupka ogranienja ili obustave
isporuke vodnih usluga
postupak u sluaju neovlatenog koritenja vodnih
usluga
tehniko-tehnoloki uvjeti za ugradnju vodomjera.
Isporuitelj vodne usluge moe iz opravdanih razloga,
sukladno opim i tehnikim uvjetima, isporuku vodnih
usluga ograniiti, odnosno obustaviti korisnicima.
Djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje obavljaju se
uinkovito, ekonomino i svrhovito, tako da se osigura
njihov odrivi razvitak i stalno poveanje kakvoe vod-
nih usluga. Komunalne vodne graevine odravaju se
trajno u stanju funkcionalne sposobnosti, a novac za to
odravanje, odnosno obavljanje ovih djelatnosti, osigu-
rava se iz cijene vodne usluge.
Cijena vodnih usluga
Cijena vodnih usluga je prihod isporuitelja vodne usluge,
a obveznik plaanja je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik
nekretnine u kojoj se usluga koristi, ili, pojednostavljeno
korisnik. Njenu visinu odlukom odreuje isporuitelj,
uz prethodnu suglasnost jedinice lokalne samouprave.
Ta cijena ne moe biti nia od one odreene propisom
Vlade Republike Hrvatske na prijedlog Vijea za vodne
usluge. Na prijedlog ovoga Vijea izvrna dravna vlast
(Vlada RH) propisuje i vrste trokova koje cijena vodnih
usluga pokriva te propisuje mjerila ekonominog po-
slovanja isporuitelja.
Tarifa vodnih usluga javne vodoopskrbe mora sadravati
najmanje:
osnovnu cijenu vodne usluge
cijenu koju plaaju socijalno ugroeni graani za
koliinu isporuene vode nune za osnovne potrebe
kuanstva (ne moe se utvrditi u visini veoj od 60
posto od osnovne cijene vodne usluge).
Ukupna cijena usluge javne vodoopskrbe i odvodnje sas-
toji se od:
naknade za uslugu vodoopskrbe, odnosno odvod-
nje i proiavanja otpadnih voda i one ine prihod
isporuitelja, odnosno pravne osobe koja tu uslugu
prua
naknade za fnanciranje gradnje objekata i ureaja
komunalne infrastrukture vodoopskrbe i odvodnje
na podruju ili za potrebe jedinice lokalne samou-
prave, iji prihod i jesu ove naknade
naknade za koritenje voda i naknade za zatitu
voda koje ine prihod Hrvatskih voda i iju visinu
odreuje Vlada RH
poreza na dodanu vrijednost, koji je prihod dravnog
prorauna.
Obraun i plaanje vodoopskrbe
Graevine se projektiraju i grade tako da svaki posebni
dio zgrade, koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu
u kojoj se koristi voda (stan, poslovni prostor, garaa i
slino), ima ugraen mjerni ureaj - vodomjer. Tehniko-
tehnoloke uvjete za ugradnju vodomjera odreuje
isporuitelj komunalne usluge, a stvarni troak ugradnje
plaa sam vlasnik nekretnine.
25
Razlikujemo:
glavni vodomjer (mjerni ureaj na kojemu se
oitava potronja isporuene vode za pie za cijelu
zgradu),
pomoni vodomjer (mjerni ureaj na kojemu se
oitava potronja vode za posebni dio graevine
koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu)
individualni vodomjer (mjerni ureaj ugraen u
stan bez suglasnosti i uvjeta isporuitelja usluge,
po kojem isporuitelj ne obraunava i ne naplauje
vodu, ali slui za raspodjelu trokova unutar
suvlasnikih zajednice).
Isporuena voda za svaki stan i poslovni prostor u st-
ambenim zgradama kojima je akt za graenje izdan na-
kon 1. sijenja 2000. godine obraunava se na temelju
oitanja na glavnom vodomjeru te oitanja na pomonim
vodomjerima. Korisnici plaaju i razliku izmeu stanja
oitanog na glavnom vodomjeru i zbroja stanja oitanih
na pomonim vodomjerima, proporcionalno oitanom
stanju na pomonom vodomjeru svakog pojedinog koris-
nika.
Za stambene zgrade kojima je akt za graenje izdan prije
1. sijenja 2000. godine isporuena voda obraunava se
na osnovu odluke koju donose sami korisnici.
Potroenu vodu mogue je rasporediti izmeu pojedinih
korisnika prema:
broju lanova domainstva
veliini stambenog ili poslovnog prostora (u post-
otku ili paualno)
namjeni poslovnog prostora (u postotku ili paualno)
oitanom stanju na individualnom vodomjeru
na drugi dogovoreni nain, odnosno kombinacijom
nekih naina.
Ugradnja individualnih vodomjera mogua je od-
lukom suvlasnika koji odluuju o nainu obrauna
potroene vode, kao i o tome hoe li ih oitavati sa-
mostalno svaki od suvlasnika/sustanara ili e to biti
posao ovlatenog predstavnika zgrade.
U zgradi u kojoj svi korisnici komunalne usluge imaju
ugraene individualne vodomjere unutar stanova i/ili
poslovnih prostora vrijedi sljedee:
utroak vode oitan na glavnom vodomjeru ra-
spodjeljuje se prema oitanim stanjima na indi-
vidualnim vodomjerima, a korisnici usluge duni su
podmiriti razliku nastalu izmeu stanja na glavnom
vodomjeru i zbroja stanja na individualnim vodom-
jerima, proporcionalno oitanom stanju na individ-
ualnom mjerilima.
za dostavu podataka o oitanim stanjima na in-
dividualnim mjerilima zaduen je ovlaten pred-
stavnik, a ako se podaci ne dostave, potroena voda
raspodjeljuje se na pojedine korisnike prema broju
lanova pojedinog obiteljskog domainstva.
U zgradi u kojoj samo neki od korisnika komunalne usluge
imaju ugraene individualne vodomjere vrijedi sljedee:
potronja vode oitana na glavnom vodomjeru ra-
spodjeljuje se tako da oni koji imaju ugraene indi-
vidualne vodomjere plaaju vodu prema oitanom
stanju, a razlika isporuene vode oitane na glavnom
vodomjeru i zbroja stanja na individualnim vodom-
jerima raspodjeljuje se na preostale korisnike koji
nemaju ugraene individualne vodomjere u koliini
do 7 prostornih metara po lanu domainstva
ako i nakon raspodjele ostane nerasporeene vode,
troak se raspodjeljuje na sve korisnike komunalne
usluge razmjerno potronji vode iz prethodnog
stavka.
U zgradi u kojoj korisnici nemaju ugraene individualne
vodomjere vrijedi sljedee:
ukupna koliina isporuene vode podijeli se s bro-
jem svih korisnika te se tako dobiveni kolinik
mnoi s brojem lanova pojedinog domainstva, a
umnoak predstavlja potronju vode po pojedinom
domainstvu.
Sukladno Naredbi o ovjernim razdobljima za pojedina
zakonita mjerila i nainu njihove primjene o mjernim
razdobljima za etalone koji se upotrebljavaju za ovjera-
vanje zakonitih mjerila (NN 47/05) donesene temeljem
Zakona o mjeriteljstvu (NN 163/03), ovjerno razdoblje
za vodomjere za hladnu vodu temeljem kojih se
obraunava potronja vode iznosi 5 godina.
Ispravnost vodomjera utvruje Zavod za mjeriteljstvo Re-
publike Hrvatske, a vodomjeri tijekom uporabe moraju
imati valjani ig i plombu.
Predstavnik ovlatenih suvlasnika odgovoran je za eviden-
ciju o pravovremenom badarenju individualnih vodom-
jera, a sami suvlasnici (stanari) duni su redovito ispi-
26
tivati, kontrolirati i badariti individualne vodomjere
svakih pet godina. Novi vodomjer ili badarenje ili po-
pravak postojeeg, stanar je duan prijaviti ovlatenom
predstavniku.
Kanalizacijska mrea
Javna i interna kanalizacijska mrea (kanalizacijske ci-
jevi, objekti i ureaji od spoja na sustav javne odvodnje
do nekretnine korisnika komunalne usluge) mora biti
izgraena i odravana tako da se iskljui mogunost
zagaivanja okoline bilo razlijevanjem otpadnih voda po
povrini, bilo prodiranjem zagaenih voda u podzemne
slojeve te sprijei prenoenje zaraznih bolesti.
Sabirne i septike jame dio su interne kanalizacijske
mree i njih je obavezno graditi na podruju na kojem
nema izgraenog sustava javne odvodnje otpadnih voda.
Moraju biti izgraene bez ispusta i preljeva, s vodonepro-
pusnim dnom i stijenkama, a prema uvjetima nadlenog
tijela, ne smiju se uputati oborinske i povrinske vode te
vode koje nisu nastale kao posljedica tehnolokog proc-
esa.
Crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz sabirnih i
septikih jama obavlja pravna ili fzika osoba registri-
rana za tu djelatnost, na temelju dobivene koncesije. Uv-
jete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog
natjeaja za davanje koncesije odreuje predstavniko
tijelo jedinice lokalne samouprave.
ELEKTROINSTALACIJE
Pripremio: Romeo Galovi, dipl. oec.
Prava i obveze davatelja usluga i kupaca, primatel-
ja usluge, regulirana su Opim uvjetima za opskrbu
elektrinom energijom (NN 14/2006). Taj propis odreuje
da prikljuenjem graevine kupca na elektroenergetsku
mreu njegov prikljuak postaje sastavni dio mree. Zato
je potrebno poznavati toke razgranienja vlasnitva,
budui da su njima istodobno defnirane i odgovornos-
ti za odravanje pojedinih dijelova kroz koje protjee
elektrina energija.
Razgranienje vlasnitva, a time i odgovornost za
odravanje i/ili otklanjanje kvarova na prikljuku i/ili
obraunskom mjernom mjestu u niskonaponskoj mrei
je sljedee:
u pravilu se vlasnitvo, a time i odgovor-
nost distributera, protee od distribuci-
jske mree, preko prikljuka, sve do ukljuivo
mjernog ormara i mjerne opreme u njemu.
Iznimke od ovog pravila su prikljuci kod kojih
postoji vanjski dio prikljuka koji obuhvaa vod
od mjesta prikljuenja na distribucijsku mreu do
ukljuivo prikljunog ormara (kabelski prikljuak)
ili prikljunih stezaljki graevine (zrani prikljuak)
i unutranji dio prikljuka koji obuhvaa vod
od prikljunog ormara (kabelski prikljuak) ili
prikljunih stezaljki (zrani prikljuak) graevine do
ukljuivo mjernih ormara bez mjerne opreme na
obraunskom mjernom mjestu
ako je prikljuni vod izveden bez prekida (u jed-
nom komadu), od mjesta prikljuenja na distribu-
cijsku mreu pa sve do prikljuno-mjernih ormara
s obraunskim mjernim mjestom, takav vod je u
cijelosti u vlasnitvu i odgovornosti distributera
vanjski dio prikljuka vlasnitvo je i odgovornost
distributera, a unutranji dio prikljuka vlasnitvo
je i odgovornost kupca koji ga je duan odravati
o svom troku, ali otklanjanje nepravilnosti mora
povjeriti samo ovlatenim elektroinstalaterskim
tvrtkama
odgovornost distributera na sekundarnoj mrei
prestaje na vodovima prikljuka sekundarnog or-
mara razvoda instalacije kupca.
Na slikama 1 i 2 prikazani su primjeri prikljuaka
obiteljskih kua i viestambenih graevina.
27
Legenda:

nadlenost HEP ODS d.o.o.
nadlenost vlasnika (kupca)
za prikljuke izgraene do stupanja na snagu
Opih uvjeta (NN 14/2006) nadlean je kupac, a za
prikljuke izgraene nakon toga nadlean je HEP
ODS d.o.o. (Opi uvjeti, lanak 118)
1a - prikljuak na nadzemnu NN mreu
1b - prikljuak na kabelsku NN mreu
2 - kuni prikljuno-mjerni ormari (KPMO)
3 - glavni vod
4 - razdjelnik stana (RS)
5 - instalacija (razvod) u stanu
Legenda:

nadlenost HEP ODS d.o.o. (a)
nadlenost kupca (vlasnika stana) (b)
3 - unutranji prikljuak, vod KPO-GRO
4a - glavni razdjelni ormar (GRO)
4b - prikljuno-razdjelni ormar (PRO)
5 - tipkalo za iskljuenje instalacije zgrade
6 - razvod zajednike potronje
7 - usponski vodovi zajednike potronje
8 - unutranji prikljuak
9 - etani mjerni razdjelnik (EMR)
10 - glavni vod (vod EMR-RS)
11 - razdjelnik stana (RS)
12 - instalacija (razvod) u stanu
28
Kod viestambenih graevina kupac je duan odravati:
vod KPO-GRO
usponske vodove
glavni vod
razdjelnik stana
svoju instalaciju
vodove i opremu zajednike potronje.
Obraun i plaanje potronje elektrine energije
U Hrvatskoj je gotovo dva milijuna kupaca elektrine en-
ergije u kategoriji kuanstva. Mjeseno ili dvomjeseno
oitavanje brojila svim kuanstvima izazvalo bi velike
dodatne trokove operateru mree, a time bi utjecalo i
na ukupnu cijenu elektrine energije pa se, da bi se to
izbjeglo primjenjuje akontacijski sustav naplate, odnosno
procjenjuje se mjesena potronja svakog kupca u razdo-
blju do idueg obrauna, to je odreeno Opim uvjetima
za opskrbu elektrinom energijom kao standardna uslu-
ga za sve kupce.
Akontacijska rata predstavlja raun za ugovorenu
elektrinu energiju, s danom dospijea sredinom mjese-
ca na koji se ta novana obveza odnosi, a odreuje se:
kod postojeih kupaca na osnovu prosjene
mjesene potronje odgovarajueg prethodnog
(sezonskog) razdoblja, pomnoene s korekcijskim
faktorom promjene potronje i tarifnim stavkama
odabranog tarifnog modela, uveano za iznos pore-
za na dodanu vrijednost (PDV)
kod novih kupaca na osnovu sporazumno utvrene
koliine elektrine energije, kao oekivane prosjene
mjesene potronje.
Korekcijski faktor promjene potronje predstavlja prom-
jenu potronje (porast ili smanjenje) u odnosu na pre-
thodno razdoblje.
Tarifni modeli
Svakom kupcu omoguen je odabir tarifnog modela koji
najvie odgovara njegovom nainu potronje. Modeli su
podijeljeni po naponskim razinama, odnosno kategori-
jama potronje elektrine energije na:
Plavi tarifni model (jednotarifno mjerenje) mogu
izabrati kupci na niskom naponu koji imaju jedno-
tarifno ili vietarifno brojilo
Bijeli tarifni model (dvotarifno mjerenje) mogu
izabrati kupci na niskom naponu s vietarifnim bro-
jilom
Naranasti tarifni model mogu izabrati kupci na
niskom naponu koji imaju ugraeno samonaplatno
brojilo
Crni tarifni model (tzv. upravljana potronja) po-
drazumijeva isporuku elektrine energije za kat-
egorije kuanstva kod koje isporuitelj daljinskim
upravljanjem odreuje vrijeme upotrebe elektrine
energije (nije kupcu dostupna 24 sata dnevno).
Zbog ogranienog vremena u kojemu se isporuuje
elektrina energija, ovo je dopunski tarifni model i
primjenjiv je za troila u kuanstvima kod kojih je
vrijeme upotrebe mogue prilagoditi vremenu u
kojem je elektrina energija raspoloiva (npr. za
termoakumulacijske pei, bojlere i slino). Vrijeme
u kojem je elektrina energija raspoloiva odreuje
isporuitelj, s tim da kupac ta troila moe koristiti
najmanje osam sati tijekom dana, najee za vri-
jeme trajanja nie dnevne tarife.
Promjena tarifnog modela je besplatna, uz uvjet da su na
mjernom mjestu kupca osigurani svi tehniki uvjeti koji
omoguavaju mjerenje potronje prema novoodabra-
nom tarifnom modelu te da je od prole promjene tarif-
nog modela proteklo najmanje 12 mjeseci.
Zajednika potronja elektrine energije u zgra-
dama
Zajednika potronja predstavlja potronju elektrine
energije koju koristi vie stanara, odnosno svi stanari
zgrade (stubite, lift, pumpe za vodu i sl.). Obraunava
se estomjeseno, a troak je mogue podmiriti na dva
naina:
izdaje se jedan raun i dostavlja se predstavniku
stanara (povjereniku zgrade) koji od stanara priku-
plja novac i uplauje ga ili je raun mogue poslati
izravno upravitelju zgrade koji onda troak plaa u
ime stanara
rasporeuje se zajednika potronja na osnovu
popisa stanara, koji onda na estomjesenom
obraunu elektrine energije za svoj stan imaju
i stavku zajednika potronja. Stanari odluuju
hoe li kriterij za raspored trokova biti broj stano-
29
va, broj lanova ili kvadratura stana
Ako se u zgradi nalaze i poslovni prostori i oni dijele
troak zajednike potronje, a o postotku njihovoga udje-
la odluuju stanari u dogovoru s vlasnicima poslovnih
prostora.
PLINSKE INSTALACIJE
Pripremio: Damir Neznanovi, dipl. oec.
Veina domainstava prikljuenih na plinsku mreu u
Hrvatskoj danas koristi prirodni plin. On je bez boje
i mirisa (miris mu se dodaje da se osjeti u slobodnom
prostoru), nije otrovan, laki je od zraka, vrlo brzo raz-
vija toplinu, izgaranjem brzo zagrijava prostor, brzo kuha,
grije toplu vodu, a danas ve i hladi prostor.
Cijela plinska instalacija u objektu, izuzev plinomjera i
regulatora, od zapornog organa do mjesta koritenja
plina, vlasnitvo je objekta i vlasnici su je duni redovito
ispitivati i odravati.
Glavni zaporni ventil u objektu uvijek mora biti dostu-
pan, a ako se radi o viestambenoj zgradi, onda je prijeko
potrebno da je glavni ventil ispred plinomjera na ulazu u
stan lako dostupan.
Distributeri i ovlateni serviseri
Prvo putanje plinskog ureaja u pogon mora obaviti
iskljuivo ovlateni serviser proizvoaa opreme, uz
prethodno predoenje dokumenata o ispravnosti dimn-
jaka, a ovlateni serviseri, prema uputama proizvoaa i
po mogunosti jednom godinje (najbolje nakon zavrene
sezone grijanja), trebaju obaviti i redovno servisiranje.
Ovlateni serviseri jedini su koji mogu izvesti i preinake
na plinskim instalacijama koje korisnik eli u svome sta-
nu.
Serviseri plinskih ureaja moraju imati ovlatenja od
proizvoaa opreme te identifkacijske isprave koje tre-
baju predoiti pri dolasku korisniku plina. Uz pismeni
raun za obavljeni posao, duni su izdati i potvrdu o
pogonskoj ispravnosti ureaja, a potroae moraju pis-
meno upozoriti i ukoliko uoe nedostatke na plinskoj in-
stalaciji i ureajima.
O svemu to rade na plinskim instalacijama serviseri
su duni obavijestiti i lokalnog distributera, koji po
zavretku radova obavlja konani pregled i izdaje pisanu
potvrdu o ispravnosti ili neispravnosti instalacija.
Distributeri trebaju osigurati raspoloive strune slube
za hitne intervencije, ali i za davanje osnovnih infor-
macija korisnicima, te osigurati kvalitetnu komunikaciju
s plinoinstalaterima, serviserima, dimnjaarima i dru-
gim sudionicima u distribuciji i opskrbi plinom. Redovito
trebaju zamjenjivati plinomjere i regulatore u objektima
prema vaeoj plinskoj regulativi i tom prigodom pregle-
dati sve instalacije.
Vane karike u opskrbi plinom su i dobavljai plinskih
ureaja koji na trite smiju plasirati samo ureaje
poznatih i priznatih proizvoaa, sa svim propisanim
atestima i dozvolama te oznakom CE.
Sigurno koritenje plina
Plin kao energent podloan je zapaljenju i predstavlja po-
tencijalnu opasnost, a ako se plinskim troilima ne rukuje
ispravno, moe doi do dvije vrste opasnosti:
opasnost koja proizlazi iz zapaljivosti plina, odnosno
njegove eksplozivnosti u odreenoj koncentraciji
opasnosti koja proistjee iz otrovnosti proizvoda
izgaranja plina.
Prvi preduvjet sigurnog koritenja plinskog ureaja jest
brtvljenje plinskog puta, odnosno svih mehanikih
dijelova kroz koje plin prolazi od plinskog prikljuka
ureaja do mjesta izgaranja (plamenika). Ispitivanje
nepropusnosti plinskog puta svakog ureaja provodi se
u tvornici nakon silaska s proizvodne trake, sluajnim
odabirom odreenog broja ureaja iz skladita ve
pregledanih ureaja, a ispituje ih i ovlateni serviser pri-
likom putanja ureaja u pogon.
Neposredno uz plinski ureaj, izmeu njega i plinske
mree, nalazi se plinska slavina ventil koji zatvaran-
jem prekida dotok plina u ureaj. Kod plinskog ureaja
na spremnik ili bocu tekueg plina zakonski je propisa-
no da ventili budu opremljeni toplinskom zatitom koja
mehaniki trajno sprjeava protok plina kroz plinsku
slavinu u sluaju prekoraenja odreene temperature
(npr. prilikom poara ili sline neeljene pojave plamena
u blizini plinskog prikljuka).
Unutar ureaja, na plinskom putu izmeu plinske slavine
i plamenika, nalazi se plinska armatura ili plinska
30
va, broj lanova ili kvadratura stana
Ako se u zgradi nalaze i poslovni prostori i oni dijele
troak zajednike potronje, a o postotku njihovoga udje-
la odluuju stanari u dogovoru s vlasnicima poslovnih
prostora.
PLINSKE INSTALACIJE
Pripremio: Damir Neznanovi, dipl. oec.
Veina domainstava prikljuenih na plinsku mreu u
Hrvatskoj danas koristi prirodni plin. On je bez boje
i mirisa (miris mu se dodaje da se osjeti u slobodnom
prostoru), nije otrovan, laki je od zraka, vrlo brzo raz-
vija toplinu, izgaranjem brzo zagrijava prostor, brzo kuha,
grije toplu vodu, a danas ve i hladi prostor.
Cijela plinska instalacija u objektu, izuzev plinomjera i
regulatora, od zapornog organa do mjesta koritenja
plina, vlasnitvo je objekta i vlasnici su je duni redovito
ispitivati i odravati.
Glavni zaporni ventil u objektu uvijek mora biti dostu-
pan, a ako se radi o viestambenoj zgradi, onda je prijeko
potrebno da je glavni ventil ispred plinomjera na ulazu u
stan lako dostupan.
Distributeri i ovlateni serviseri
Prvo putanje plinskog ureaja u pogon mora obaviti
iskljuivo ovlateni serviser proizvoaa opreme, uz
prethodno predoenje dokumenata o ispravnosti dimn-
jaka, a ovlateni serviseri, prema uputama proizvoaa i
po mogunosti jednom godinje (najbolje nakon zavrene
sezone grijanja), trebaju obaviti i redovno servisiranje.
Ovlateni serviseri jedini su koji mogu izvesti i preinake
na plinskim instalacijama koje korisnik eli u svome sta-
nu.
Serviseri plinskih ureaja moraju imati ovlatenja od
proizvoaa opreme te identifkacijske isprave koje tre-
baju predoiti pri dolasku korisniku plina. Uz pismeni
raun za obavljeni posao, duni su izdati i potvrdu o
pogonskoj ispravnosti ureaja, a potroae moraju pis-
meno upozoriti i ukoliko uoe nedostatke na plinskoj in-
stalaciji i ureajima.
O svemu to rade na plinskim instalacijama serviseri
su duni obavijestiti i lokalnog distributera, koji po
zavretku radova obavlja konani pregled i izdaje pisanu
potvrdu o ispravnosti ili neispravnosti instalacija.
Distributeri trebaju osigurati raspoloive strune slube
za hitne intervencije, ali i za davanje osnovnih infor-
macija korisnicima, te osigurati kvalitetnu komunikaciju
s plinoinstalaterima, serviserima, dimnjaarima i dru-
gim sudionicima u distribuciji i opskrbi plinom. Redovito
trebaju zamjenjivati plinomjere i regulatore u objektima
prema vaeoj plinskoj regulativi i tom prigodom pregle-
dati sve instalacije.
Vane karike u opskrbi plinom su i dobavljai plinskih
ureaja koji na trite smiju plasirati samo ureaje
poznatih i priznatih proizvoaa, sa svim propisanim
atestima i dozvolama te oznakom CE.
Sigurno koritenje plina
Plin kao energent podloan je zapaljenju i predstavlja po-
tencijalnu opasnost, a ako se plinskim troilima ne rukuje
ispravno, moe doi do dvije vrste opasnosti:
opasnost koja proizlazi iz zapaljivosti plina, odnosno
njegove eksplozivnosti u odreenoj koncentraciji
opasnosti koja proistjee iz otrovnosti proizvoda
izgaranja plina.
Neispravno i ispravno sagorijevanje plina
31
Prvi preduvjet sigurnog koritenja plinskog ureaja jest
brtvljenje plinskog puta, odnosno svih mehanikih
dijelova kroz koje plin prolazi od plinskog prikljuka
ureaja do mjesta izgaranja (plamenika). Ispitivanje
nepropusnosti plinskog puta svakog ureaja provodi se
u tvornici nakon silaska s proizvodne trake, sluajnim
odabirom odreenog broja ureaja iz skladita ve
pregledanih ureaja, a ispituje ih i ovlateni serviser pri-
likom putanja ureaja u pogon.
Neposredno uz plinski ureaj, izmeu njega i plinske
mree, nalazi se plinska slavina ventil koji zatvaran-
jem prekida dotok plina u ureaj. Kod plinskog ureaja
na spremnik ili bocu tekueg plina zakonski je propisa-
no da ventili budu opremljeni toplinskom zatitom koja
mehaniki trajno sprjeava protok plina kroz plinsku
slavinu u sluaju prekoraenja odreene temperature
(npr. prilikom poara ili sline neeljene pojave plamena
u blizini plinskog prikljuka).
Unutar ureaja, na plinskom putu izmeu plinske slavine
i plamenika, nalazi se plinska armatura ili plinska
rampa, regulacijsko-sigurnosni plinski ventilski sklop koji
sadri elektroniki upravljani regulacijski ventil (odreuje
koliinu plina u protoku do plamenika), te jedan ili dva
sigurnosna elektrina ventila (prekidaju protok plina u
sluaju da nije dolo do paljenja plamena u plameniku).
U plameniku je smjetena i tzv. ionizacijska elektroda,
jo jedan sigurnosni element koji upravljakoj elektronici
signalizira je li paljenje plamenika bilo uspjeno ili ne.
Plinske ureaje mogue je podijeliti na ureaje s
prikljukom odvoda dimnih plinova u dimnjak i ureaje s
prisilnim odvodom dimovodnih plinova i dovodom zraka
za izgaranje pomou ventilatora.
Dimnjaari ispravnost dimovodnih kanala moraju
provjeriti najmanje dva puta godinje i nakon pregleda
izdati pisani izvjetaj o stanju plinovoda. Uoe li da je in-
stalacija neispravna i ugroava korisnika i objekte, od dis-
tributera moraju pismeno zahtijevati obustavu uporabe
plina.
Ukoliko se due boravi izvan stana obavezno zatvoriti ventil ili ako se izvode radovi na instalacijama
Hrvatska obrtnika komora je samostalna
struno poslovna organizacija obrtnika koja je
osnovana radi promicanja, usklaivanja i zastu-
panja zajednikih interesa obrtnitva. lanovi
Hrvatske obrtnike komore su obrtnici koji
obavljaju obrt na podruju RH.
Sa 31. prosincem 2011. godine, u Hrvatskoj je
bilo registrirano preko 86.000 aktivnih obrta, u
kojima je zaposleno vie od 111.000 radnika.
Veliki broj obrtnika bavi se djelatnostima veza-
nim uz zgradarstvo; najvei dio obavlja djelat-
nosti poslova graenja ili odravanja zgrada,
te ostalim uslunim djelatnostima vezanim uz
graditeljstvo, a odreeni dio obrtnika obavlja
poslove upravljanja zgradama.
Kontakt:
Hrvatska obrtnika komora
Ilica 49, 10000 Zagreb
10 000 Zagreb
tel.: 01 4806-666
fax: 01 4846-610
e-mail: hok@hok.hr
www.hok.hr
Uz zadae utvrene Statutom te one utvrene
Zakonom o obrtu Hrvatska obrtnika komora u
okviru Cehovskih aktivnosti, takoer promovira
i potie obrtnike djelatnosti koje se odnose na
unaprjeivanje energetske efkasnosti u zgra-
darstvu, ali i openito. Organiziranjem strunih
skupova i konferencija na temu zatite okolia
i energetske uinkovitosti, te kontinuiranom
promocijom i edukacijom obrtnitva nastoji se
potaknuti vea razina osvijetenosti o vanosti
obavljanja djelatnosti na ovom podruju i uiniti
obrtnike koji se bave djelatnostima vezanim uz
graditeljstvo i odravanje zgrada, konkurentni-
jim.
Hrvatska obrtnika komora
33
SUSTAV OPSKRBE TOPLINSKOM
ENERGIJOM
Pripremio: Damir Meczner, dipl. ing.
Proizvodnja i distribucija toplinske energije putem to-
plana i zajednikih kotlovnica najekonominiji je model
opskrbe kuanstava toplinskom energijom. Uslugu op-
skrbe toplinskom energijom, pod kojom se podrazumi-
jeva energija za zagrijavanje stambenog i poslovnog pro-
stora i pripremu tople vode, prua distributer odnosno
opskrbljiva toplinskom energijom.
Korisnik toplinske energije je svaka fzika i pravna oso-
ba, vlasnik ili korisnik nekretnine u objektu prikljuenom
na toplifkacijski sustav koji koristi toplinsku energiju
na osnovu prethodno sklopljenog pismenog ugovora s
opskrbljivaem.
Suvlasnici stambene zgrade prikljuene na sustav od-
govorni su za ispravnost i funkcionalnost primopredajne
toplinske podstanice, ureaja i cjevovoda unutarnjih
toplinskih instalacija u zgradama.
Obraun i plaanje potronje toplinske energije
Tarifnim sustavom za usluge energetskih djelatnosti
proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom,
bez visine tarifnih stavki, utvruje se izraun tarifnih stav-
ki i raspodjela trokova u toplinarstvu.
Cijene za toplinsku djelatnost odreuju se prema:
tarifnim grupama (kategorijama potronje,
kuanstava, gospodarski subjekti)
tarifnim modelima (zasebno ili zajedniko mjerilo)
tarifnim elementima (utroena energija, instali-
rana snaga i redovita mjesena naknada).
Novije zgrade imaju po zakonu predviena mjerila za
potronju struje, vode (tople vode), plina i toplinske ili
rashladne energije. Utroak pojedinog od ovih energena-
ta se tada jednostavno mjeri i naplauje prema izmjeren-
im vrijednostima, a prema defniranoj cijeni koncesion-
ara. Svatko plaa prema vlastitoj potronji.
Kod starijih zgrada postoje zajednika mjerila pa se
troak pojedinog stana rauna prema broju ukuana ili
povrini. Toplinska energija razvedena je po vertikalama
pa je nemogue mjeriti energiju mjerilom utroka toplin-
ske energije. Za takve zgrade jedino prihatljivo rjeenje je
ugradnja razdjelnika trokova grijanja.
Prema postojeem Pravilniku o nainu raspodjele i
obraunu trokova za isporuenu toplinsku energiju (u
pripremi je izmjena pravilnika), za ugradnju razdjelnika
dovoljan je pristanak 51% suvlasnika zgrade. U praksi se
to pokazalo kao vrlo loe jer se uteda zgrade koju os-
tvaruju stanari s razdjelnicima djeli na sve stanare pa
tedljivi stanari smanjuju raune i onima koji ne paze na
potronju.
Ugraeni razdjelnici moraju biti izraeni prema normi
HRN 834 (EU834), moraju imati daljinsko oitavanje,
a pravna ili fzika osoba koja oitava treba rezultate
oitanja pripremiti prema zahtjevu koncesionara.
Razdjelnik trokova grijanja je elektroniki ureaj. On ima
dva senzora koji mjere temperaturu radijatora i prostora
te prema poznatom algoritmu (norma HRN 834) broji im-
pulse proporcionalne predanoj energiji. Svaki razdjelnik
montira se na radijator, programira prema vrsti i veliini
radijatora i zatiuje od manipulacija plastinom plom-
bom. Ureaj je mikroprocesorski, s ugraenom funkci-
jom autokontrole, senzorom za registriranje pokuaja
manipulacije i radioodailjaem male snage. Podaci se
prikupljaju runim ureajem, prolaskom pored zgrade ili
fksno postavljenim mrenim vorovima i odailjaima.
Iskustva zemalja u kojima takvi sustavi postoje
desetljeima kau da je u konanici jeftinije oitanje kod
kojeg se podaci prikupljaju runim ureajima. Uz stanje
razdjelnika oitava se i pojava moguih pogreaka.
Jedinice koje razdjelnici prikazuju su bezdimenzionalni
brojevi. Tek nakon oitanja glavnog mjerila i stanja svih
ostalih razdjelnika u zgradi ti impulsi dobivaju neku
teinu u kWh, MWh ili kn.
Razdjelnik trokova grijanja je element koji e vam reg-
istrirati manju potronju, ako ste spremni grijati se ra-
cionalno. Da bi grijanje bilo optimalno, dobro je na
radijatore ugraditi ventile s termostatskom glavom. Ter-
mostatska glava smanjuje ili zatvara protok tople vode
kroz radijator, kada temperatura prostora dostigne tem-
peraturu namjetenu na skali, bez obzira zagrije li pros-
tor radijator, sunce ili se temperatura podigne zbog ku-
hanja. Na taj nain nema pregrijavanja prostora i potrebe
za otvaranjem prozora.
Statistiki, kod svake mogunosti mjerenja potronje en-
ergenata dolazi do smanjenja potronje cca 20%. Iskust-
va s uvoenjem mjerenja govore o realnoj utedi od 22
do 28%. U zgradama koje imaju vee utede (i do 42%)
najee dolazi do problema s hladnim negrijanim pro-
storijama, problemima s ventilima zbog prejakih cirku-
lacijskih pumpi i poveanim trokovima stanarima koji se
34
ele normalno grijati.
Cilj tednje nije da se stanari ne griju, nego da se griju ra-
cionalno. Tko eli usred zime etati u stanu u kratkim ru-
kavima, pregrijavati cijeli stan, a kada je u stanu prevrue
otvaranjem prozora regulirati temperaturu, red je i da
vie plati potronju energije.
www.industrijska-mjerenja.hr
DIMNJACI
Pripremio: elimir Dolak, dipl. ing.
U okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu prop-
isuju se tehnika svojstva za dimnjake, zahtjevi za njiho-
vo projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje te
tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode
namijenjene ugradnji u dimnjake.
Tehniki propis u smislu odravanja dimnjaka odreuje
da se:
redoviti pregledi provode najmanje jednom
godinje i to vizualnim pregledom u koji je
ukljueno utvrivanje poloaja i veliine pukotina te
drugih oteenja bitnih za ouvanje tehnikih svo-
jstava dimnjaka i tlanom probom u sluaju sumnje,
a provjerava se i usklaenost ureaja za loenje i
dimnjaka
prije prve upotrebe ureaja za loenje, odnosno pri-
je ponovne uporabe ako dimnjak nije bio u funkciji
dulje od godinu dana, takoer je obavezan pregled,
uz obavezno ienje primjereno vrsti dimnjaka
izvanredni pregled provodi se prilikom svake
promjene ureaja za loenje ili promjene goriva, na-
kon svakog izvanrednog dogaaja koji moe utjecati
na tehnika svojstva dimnjaka ili koji izaziva sumnju
u uporabljivost dimnjaka te po nalogu inspekcije.
Ako elimo da dimnjak bude u funkciji, mora biti izve-
den na najjednostavniji nain, a svaki element terba biti
izgraen od kvalitetnog materijala. U odnosu na vrstu
loita i vrstu goriva mora zadovoljiti sljedee uvjete:
temperaturu
tlak
postojanost na poar ae
postojanost na kondenzat
otpornost na koroziju
otpor toplinske vodljivosti
otpor od vatre i razmak.
Zakon o zatiti od poara obvezuje vlasnike ili korisnike
dimnjaka i loita da ih odravaju u ispravnom stan-
ju, o emu moraju imati i dokumentaciju koju izdaje
dimnjaar, odnosno ovlateni koncesionar.
Dimnjaarski poslovi su, naime, jedna od komunalnih
djelatnosti i obavljaju se prema Zakonu o komunalnom
gospodarstvu, a podrazumijevaju obavezu ienja i
kontrole dimovodnih objekata i ureaja za loenje. Sa-
mostalno ga moe obavljati osoba koja nakon zavrenog
srednjokolskog obrazovanja i tri godine radnog iskustva
u zanimanju poloi majstorski ispit i time stekne zvanje
majstora-dimnjaara.
Predstavnika tijela gradova i opina ureuju organizac-
iju i rad dimnjaarske slube, rokove ienja dimnjaka
te obavljanje nadzora nad radom dimnjaarske slube.
Njihove odluke, izmeu ostaloga, propisuju da:
dimnjaarske poslove obavljaju pravne i fzike
osobe na osnovu ugovora o koncesiji na tono
odreenom dimnjaarskom podruju
korisnik koncesije treba izraditi godinji plan pregle-
da i ienja dimnjaka temeljem kojeg obavlja
dimnjaarske poslove
korisnik koncesije duan je za podruje na kojemu
35
obavlja dimnjaarske poslove voditi evidenciju o
pregledu i ienju dimnjaka te kartoteku dimnjaka
koja sadri njihove kartone
korisnici usluga obavezni su omoguiti preglede i
ienje dimnjaka i ureaja za loenje, dati podatak
o broju i vrsti ureaja za loenje i dimnjaku te o se-
zoni loenja
radi ispravnog pregleda i ienja dimnjaka pristup
do vrataca, prikljuaka, kape dimnjaka i ostalih nje-
govih dijelova mora biti uvijek slobodan.
U svom dimnjaarskom podruju koncesionar je jedini
ovlaten za obavljanje dimnjaarskih poslova, a to su:
provjera ispravnosti i funkcioniranja dimnjaka i
ureaja za loenje
obavljanje redovnih i izvanrednih pregleda dimn-
jaka i ureaja za loenje
ienje dimnjaka i ureaja za loenje
poduzimanje mjera za sprjeavanje opasnosti od
poara, eksplozija, trovanja te zagaivanja zraka.
Ako koncesionar utvrdi da na dimnjaku i/ili ureaju za
loenje postoje nedostaci, pismeno e o tome obavijestiti
korisnika usluge ili upravitelja zgrade, a ako utvrdi posto-
janje neposredne opasnosti za ivote ljudi i imovine koja
moe nastati daljnjom upotrebom dimnjaka i/ili ureaja
za loenje, obavijestit e bez odgode o tome nadleno in-
spekcijsko tijelo.
VANO JE ZNATI
Osim u sluajevima predvienim zakonom, dimnjaara
treba zvati:
prije svake promjene ureaja za loenje ili promjene
goriva
nakon svakog izvanrednog dogaaja
kada dimnjak dobro ne vue ili uope ne vue
(zaepljen dimnjak)
nakon nastanka poara u dimnjaku
kada senzor na plinskom ureaju za loenje upo-
zorava na nepravilan rad dimnjaka
kada kod upotrebe plinskog ureaja za loenje dol-
azi do vlaenja glatkih povrina u prostoru jer post-
oji mogunost da se radi o povratu dimnih plinova
kada iz dimnjaka osjetimo neugodan miris
kada ujemo da se neto uruava u dimnjaku
kada doe do provlaivanja dimnjaka.
Radnje i pojave koje ugroavaju korisnike dimnjaka i uve-
like oteavaju posao dimnjaaru:
spajanje ureaja na loenje na dimnjak bez znanja
dimnjaara
promjena vrste goriva bez znanja dimnjaara
nemogunost pristupa svim dijelovima dimnjaka
nemogunost demontae dimnjae (prikljune ci-
jevi)
nepostojanje vrataca u podruju sabiraa
izrada novog prikljuka na ve postojeim dimnjaci-
ma bez znanja dimnjaara
izgradnja ili sanacija dimnjaka s neovlatenim tvrt-
kama
povjeravanje ienja dimnjaka i ureaja za loenje
neovlatenim osobama
koritenje dimnjaka za prikljuak nape ili ventilatora
kod plinskih loita vrste B (loita spojena na dim-
njak ovisna o zraku iz prostora) ugraivanje venti-
latora, kuhinjskih napa i slinih ureaja, zatvaranje
predvienih reetki za dovod zraka i zamjena starih
prozora s dobro brtvljenim prozorima.
36
DIZALA
Pripremio: eljko Valkovi, dipl. ing.
Dizala u stambenim zgradama na odreeni su nain ja-
vno prijevozno sredstvo ije je odravanje obveza suv-
lasnika stambenih zgrada. Pravilnikom o sigurnosti dizala
(NN 58/10) koji se primjenjuje od 8. svibnja 2010. godine
detaljno su propisane obveze suvlasnika dizala.
Prema slubenoj defniciji, dizalo je postrojenje s kabi-
nom koje je trajno namijenjeno za prijevoz osoba, osoba
i roba (tereta) ili samo roba (tereta). U svakodnevnom
ivotu veina stanara i osoba koje koriste dizala o njima
znaju onoliko koliko vide. injenica je da je najvei broj
postojeih dizala ugraenih u stambene zgrade u Hrvats-
koj star izmeu trideset i etrdeset godina pa ono to se
vidi i nije reprezentativno i ne udi da mnogi s nelago-
dom ulaze u dizala, pretpostavljajui da ta vonja krije i
neke rizike.
Postojea dizala uglavnom su izraena prije donoenja
novog pravilnika i veinom ne ispunjavaju stroga pravila
koja on propisuje, a koja se ne odnose iskljuivo na os-
obe koje ih koriste kao prijevozno sredstvo nego i na one
koji su ih duni odravati i nadzirati njihovu ispravnost.
Naime, jo i danas u velikom broju zgrada mogu se vidjeti
prilino zastarjeli tipovi pogonskih strojeva i mehanikih
upravljakih jedinica koji iziskuju prevelike trokove
odravanja, ali mogu i ugroavati sigurnost ljudi koji ko-
riste dizala.
Radi poboljanja sigurnosti postojeih dizala koja su
ugraena u graevine prije stupanja na snagu novog
pravilnika, postojea dizala morala su ispuniti sljedee
zahtjeve:
na ulazima u kabinu osobnih dizala moraju biti
ugraena vrata kabine, a ureaji za zabravljivanje
vrata voznog okna (zabrave) moraju zadovoljavati
bitne sigurnosne zahtjeve iz Pravilnika
prozirni kontrolni otvori na vratima voznog okna
moraju biti izraeni od materijala takvih dimenzija
da sprijee mogunost nastajanja ozljeda
u kabini dizala mora se nalaziti pokaziva ili druga
oznaka poloaja kabine
nosiva sredstva (uad, lanci, trake i dr.) na kojima
su ovjeeni kabina i protuuteg moraju se redovito
pregledavati i po potrebi mijenjati
upravljanjem pogona dizala treba postii visoku
tonost zaustavljanja kabine u stanicama i postupne
promjene brzine vozila
prilazi strojarnici dizala moraju biti sigurni i lako
pristupani
obloge konica pogonskog stroja ne smiju sadravati
azbest
graninici brzine moraju se redovito pregledavati i
po potrebi mijenjati
prilazi strojarnici dizala moraju biti sigurni i lako
pristupani.
Ako se graevina u koju je ugraeno dizalo prije stupanja
na snagu Pravilnika rekonstruira ili adaptira u skladu s
posebnim propisom za graenje, tada dizala moraju
zadovoljavati i sljedee zahtjeve:
na automatska vrata kabine moraju biti ugraeni
senzori za detekciju prisutnosti osoba i ivotinja
u kabini dizala mora postojati nuna rasvjeta i
alarmni ureaj koji e djelovati u sluaju prekida
opskrbe elektrinom energijom
u kabini dizala trebaju biti ugraeni upravljaki
ureaji i pozivni ureaji na prilazima vratima voznog
okna koje e moi samostalno koristiti i osobe s in-
validitetom u skladu s posebnim propisima
na dizala ija je brzina vea od 0,63 metra u sekundi
37
moraju se ugraditi zahvatni ureaji s pristupnim
koenjem
treba ugraditi ureaj koji sprjeava nekontrolirano
kretanje kabine prema gore.
Odgovornost za dizala
Za dizala su odgovorni vlasnici, a Pravilnik ih obvezuje da
brinu o:
sigurnoj uporabi i odravanju dizala te spaavanju
osoba iz dizala u skladu s uputama o uporabi i
odravanju
osiguravaju izvanredni i redovni pregled te redovno
odravanje dizala i spaavanje osoba iz dizala.
To znai da su vlasnici odgovorni i za prilagoavanje diza-
la ovim novim sigurnosnim i tehnikim propisima. Jesu
li ispunili zahtjeve potvruje ovlatena organizacija izda-
vanjem Izvjea o obavljenom pregledu, a nadzor nad
provedbom ovih propisa provode nadlena inspekcijska
tijela sukladno lanku 14 Zakona o tehnikim zahtjevima
za proizvode te ocjeni suglasnosti sukladno njihovom
djelokrugu (NN 20/2010).
Vlasnik dizala duan je osigurati:
redovno odravanje dizala jednom godinje
izvanredne preglede dizala u sluaju nastalih os-
novnih promjena na dizalu i stavljanja dizala u up-
orabu nakon nezgode.
Ako vlasnici dizala (suvlasnici stambenih zgrada) ne osig-
uraju uvjete za normalno funkcioniranje i odravanje
dizala, mogu snositi sve eventualne posljedice. Tu odgov-
ornost preuzimaju u trenutku otkupa stanova.
Redovno odravanje dizala
Pravilnik propisuje da je vlasnik duan jednom godinje
osigurati redovni pregled dizala kod kojega mora sudjelo-
vati odravatelj dizala.
Odravanje dizala podrazumijeva potrebne postupke za
vrijeme uporabnog vijeka dizala, za siguran rad dizala i
njegovih sastavnih dijelova. Bitno je napomenuti da te
poslove treba povjeriti iskljuivo ovlatenim organizaci-
jama, koje imaju stvarnu i pravnu odgovornost. To su
pravne ili fzike osobe registrirane za tu djelatnost koje
se brinu za odravanje dizala u ime vlasnika i izvode
provjere dizala prilikom rada.
Svako dizalo mora imati upute za uporabu i odravanje
kojih se mora pridravati kod redovnog odravanja dizala
i kod spaavanja osoba iz dizala. Osoba kojoj je povjereno
odravanje dizala mora biti upoznata s tim uputstvima te
knjigom odravanja dizala.
Ako se pri odravanju utvrde nepravilnosti koje mogu
dovesti do opasnog pogonskog stanja, dizalo se mora
staviti van uporabe dok se one ne uklone. Vlasnik ne smi-
je mijenjati ovlatenu organizaciju dok god nisu otklonje-
ni svi nedostaci za koje je ona propisala rok za otklanjanje
i ona mora i utvrditi jesu li oni u roku otklonjeni.
Izvanredno odravanje dizala
U sluaju ugroavanja sigurnosti i zdravlja korisnika diza-
la, nadlena inspekcijska tijela mogu zabraniti uporabu
dizala i po potrebi zahtijevati obavljanje izvanrednog
pregleda.
Izvanredni pregled mora se osigurati i u sluaju:
nastalih osnovnih promjena na dizalu
stavljanja dizala u uporabu nakon nezgoda.
Pod osnovnom promjenom na dizalu smatraju se:
funkcionalne promjene nazivne brzine, nazivne nos-
ivosti, teine kabine i protuutega te visine dizanja
promjene ili zamjene sistema upravljanja, vodilica,
38
tipa vrata (ili dodatno ugraivanje jednih ili vie
vrata ili vrata kabine), pogonskog stroja ili pogonske
unice, sigurnosnih komponenti i nosivih elemena-
ta.
Vlasnik dizala mora ovlatenoj organizaciji prije pregle-
da dostaviti svu potrebnu dokumentaciju te na njezin
zahtjev osigurati sve uvjete za pregled.
VANO JE ZNATI
Suvremena znanstvena i tehnika dostignua pomau da
se na jednostavniji nain ispune obveze koje predviaju
sadanji vaei propisi. Meutim, prije toga uvijek treba
postaviti pitanje sigurnosti ljudi i imovine. Zakonski pro-
pisi predviaju sankcije za neizvravanje obveza, ali sank-
cije nikad ne mogu nadomjestiti posljedice, osobito kada
je u pitanju ljudski ivot.
Dizala je nuno odravati i iz jo jednog razloga
osim stanara, koriste ih i oni koji nam dolaze pomoi
i o ijoj pomoi katkada ovisi na ivot, poput hitne
pomoi, vatrogasaca ili policije.
PRISTUPANOST GRAEVINA OS-
OBAMA S INVALIDITETOM
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, prvi je
meunarodni dokument koji ureuje pitanja ljudskih
prava s osnove invaliditeta. Hrvatski sabor ratifcirao ga
je 1. srpnja 2007. godine, a stupio je na snagu 3. srpnja
2008. godine, mjesec dana nakon polaganja instrumenta
o ratifkaciji kao dvadesete drave lanice UN-a. Nakon
te procedure zapoela je implementacija odredaba ovog
meunarodnog dokumenta u nacionalno zakonodavstvo.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i gra-
diteljstva je temeljem Zakona o gradnji donijelo Pravil-
nik o pristupanosti graevina osobama s invaliditetom
i smanjene pokretljivosti, kojim se aktivno provodi Na-
cionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s
invaliditetom od 2005. do 2015. godine. Cilj Pravilnika je
smanjiti diskriminaciju prema osobama s invaliditetom i
osigurati pristupanost kako bi ove osobe mogle ostva-
riti naelo neovisnog ivljenja koje se zasniva na ravno-
pravnosti. Drutvo je obavezno osigurati elemente za
ravnopravan ivot svih svojih lanova.
Pravilnik bi se morao biti apsolutno potivati, kao to i
osiguravanje pristupanosti svih novih graevina treba
nadzirati. Od iznimnog je znaaja i djelovanje udruga koje
okupljaju osobe s invaliditetom, kao i udruge stanara koje
mogu biti most izmeu civilnog i javnog sektora. Proble-
mi ove vrste trebaju se rjeavati individualno.
Ulazi u zgrade
Veliki broj osoba s invaliditetom zbog arhitektonskih bari-
jera ne moe se samostalno kretati, a osobito osobe s
invaliditetom koje se kreu uz pomo invalidskih kolica.
Vei broj ovih osoba ima prilagoene stambene prostore
prema vlastitim potrebama. Meutim, prisutan je prob-
lem arhitektonske neprilagoenosti ulaza u stambene
zgrade. Tu bi trebala reagirati ira drutvena zajednica
u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama
stanara.
Pravilnik navodi uvjete kojima moraju udovoljavati
ulazni prostori u graevinu, odnosno ulaz do kojeg se
dolazi izravno s javne pjeake povrine. Taj ulazni pros-
tor mora imati:
jednokrilna vrata irine svijetlog otvora od najmanje
110/210 centimetara ili dvokrilna vrata irine svijet-
log otvora od najmanje 2 x 90/210 centimetara
vrata koja se otvaraju prema van ili klizno
pristupanu kvaku
prag vrata koji nije vii od 2 centimetra
struga i otira izveden od materijala koji nije ugi-
bljiv, a ugraen je u razinu poda
u sluaju da su glavna ulazna vrata klizna, svijetli ot-
vor od najmanje 90/210 centimetara, a ispred vrata,
u tom sluaju, osiguran uporabni prostor veliine
najmanje 150x150 centimetara
oznaku smjera otvaranja vrata
u sluaju kada su ulazna vrata i pregradne sti-
jene ulaznog prostora izraeni od staklenih ploha
39
povrine vee od 1,5 etvornih metara, bez preki,
uoljivu oznaku u rasponu visine od 90 160 centi-
metara
vjetrobran duljine 240 centimetara
kod usmjeravajueg ulaza osiguran i prolaz sa za-
okretnom ogradom svijetle irine najmanje 90 cen-
timetara
osvjetljenje razinom osvjetljenja od 200 luxa
odgovarajue elektrine instalacije.
Kretanje unutar zgrade
Prvenstveno zbog arhitektonskih barijera osobama s in-
validitetom, s posebnim naglaskom na osobe u kolicima,
kretanje u zgradi je oteano. Nuno je ovome problemu
posvetiti pozornost kako bi se ove osobe mogle neometa-
no kretati u zgradi.
Odlukom o kunom redu ovaj se problem moe ublaiti
tako da se stanari u zgradi obveu da ne ostavljaju ispred
stana ili u zajednikim dijelovima zgrade nepotrebne
stvari i predmete koji ovaj problem potenciraju.
Osobama s invaliditetom poseban problem predstavljaju
stepenice. Pravilnikom je propisano kojim uvjetima mora
udovoljavati stubite, a to su:
visina stube mora biti najvie 15 centimetara
irina nastupne plohe stube mora biti najmanje 33
centimetra
svijetla irina stubinog kraka u unutarnjem pros-
toru mora biti najmanje 110 centimetara
svijetla irina stubinog kraka u vanjskom prostoru
mora iznositi najmanje 120 centimetara
rub nastupne plohe stuba mora biti protuklizno i vi-
zualno kontrastno obraen u irini od najmanje 2
centimetra
rukohvati na zatitnoj ogradi stubita moraju biti
izvedeni u kontinuitetu cijelom duinom stubita, a
na poetku i na kraju stubita moraju biti produeni
u odnosu na nastupnu plohu stube za 30 centim-
etara, sa zaobljenim zavretkom
rukohvati na ogradi stubita moraju biti izvedeni
tako da se mogu obuhvatiti dlanom
rukohvati na ogradi stubita u vanjskom prostoru
moraju biti izvedeni od materijala koji nije osjetljiv
na termike promjene
stubini krak mora biti irine 250 centimetara i vie
i imati sredinji rukohvat
prostor ispod poetnog stubinog kraka treba biti
ograen ogradom visine 70 centimetara do mjesta
gdje je visina pogleda stubinog kraka 210 cen-
timetara, ili pod ispod stubinog kraka treba biti
deniveliran podizanjem za najmanje tri centimetra
do mjesta gdje je visina pogleda stubinog kraka
210 centimetara
ograda s ispunom od stakla treba biti uoljivo
obiljeena
pred prvom i iza posljednje stube mora biti iz-
vedeno taktilno polje upozorenja, u punoj irini
stubinog kraka, irine najmanje 40 centimetara s
uljebljenjima okomito na smjer kretanja.
Problem je mogue rijeiti i elementima za svladavanje
visinskih razlika kao to su rampa, dizalo ili platforma,
tamo gdje je to mogue.
Rampa se koristi za potrebe svladavanja visinske razlike
do ukljuivo 120 centimetara u unutarnjem ili vanjskom
prostoru. Iznimno se u vanjskom prostoru, kada za to
40
postoje uvjeti, moe koristiti i za potrebe svladavanja vi-
sinske razlike vee od 120 centimetara.
Rampa mora zadovoljavati sljedee uvjete:
doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5 posto)
svijetla irina od najmanje 120 centimetara u vanjs-
kom prostoru, odnosno najmanje 90 centimetara u
unutarnjem prostoru
odmorini podest najmanje duine od 150 centim-
etara na svakih 6 metara duine rampe
vrsta, protuklizna obraena povrina
ograda s rukohvatima na nezatienim dijelovima
rukohvati promjera 4 centimetra, oblikovani na
nain da se mogu obuhvatiti dlanom, postavljeni
na dvije visine od 60 i 90 centimetara, produeni u
odnosu na nastupnu plohu rampe za 30 centimetra,
sa zaobljenim zavretkom.
Dizalo se koristi kao element pristupanosti kod svlada-
vanja visinske razlike koja obavezno mora biti vea od
120 centimetara u unutarnjem ili vanjskom prostoru.
Kada se svladavanje visinske razlike rjeava s vie dizala,
tada najmanje jedno dizalo mora biti pristupano oso-
bama s invaliditetom, odnosno mora imati:
unutarnje dimenzije najmanje 110 x 140 centim-
etara
vrata irine svijetlog otvora najmanje 90 centim-
etara
vrata dizala koja se otvaraju klizno ili prema vani u
odnosu na kabinu dizala
pozivnu i upravljaku plou postavljenu u rasponu
od 90 do 120 centimetara
pozivnu i upravljaku ploa s tipkovnicom i kontrast-
no izvedenu, reljefno prepoznatljive brojeve etaa i
druge informacije na Braillovom pismu
rukohvat u dizalu na visini od 90 centimetara
vizualno-svjetlosnu i zvunu najavu katova
kada se nalazi u graevini javne i poslovne namjene
i govorno najavljivanje katova
od ulaznih vrata graevine do dizala postavljenu
taktilnu crtu voenja irine najmanje 40 centimeta-
ra s uljebljenjima u smjeru voenja.
Platforma se koristi za potrebe svladavanja visinske
razlike vee od 120 centimetara u unutarnjem ili vanjs-
kom prostoru kada se to ne rjeava dizalom ili drugim
elementom pristupanosti.
Vertikalno podizna platforma mora imati:
nastupnu plohu veliine najmanje 110 x 140 centim-
etara
bone stranice zatvorene do visine od 120 centim-
etara
ulazna vrata irine svijetlog otvora najmanje 90 cen-
timetara koja se otvaraju klizno ili zakretno prema
van.
Koso podizna sklopiva platforma postavlja se na bone
stubine zidove ili stubinu ogradu koja se vodi duinom
cijelog stubita i mora imati:
nastupnu plohu platforme veliine najmanje 90 x
100 centimetara
bonu podnu preklopnu zatitu visine 120 centim-
etara i preklopni zatitni rukohvat.
41
ENERGETSKA
UINKOVITOST
Pripremio: prof. dr. sc. Bernard Frankovi
Kvaliteta naega ivota ovisi o energiji. Kako se cijene en-
ergenata iz godine u godinu poveavaju, rastu i trokovi
u kuanstvu vezani za elektrinu energiju i grijanje te
hlaenje objekata.
Praenjem rauna za struju, grijanje i vodu te
usporeivanjem potronje za razliite mjesece i godine
na vrijeme se mogu uoiti nepravilnosti u radu i traiti
naini da se smanji potronja. To je vano jer uinkovitijim
koritenjem energije u domovima tedimo energiju, ali i
ivimo kvalitetnije.
Sigurnost opskrbe energijom i zatita okolia temeljne su
pretpostavke odrivog razvoja svake zemlje. U ukupnoj
potronji fnalne energije zgrade sudjeluju s preko 40
posto, a prema najnovijoj energetskoj bilanci Hrvatske
zabiljeen je godinji porast potronje energije u zgra-
dama za ak 6 posto. U slinom udjelu zgrade sudjelu-
ju i u ukupnim emisijama ugljinog dioksida, glavnog
imbenika u stvaranju efekta staklenika. injenica da u
sektoru zgradarstva postoje i veliki neiskoriteni potenci-
jali utede energije rezultirala je legislativnim ureenjem
energetike zgradarstva. Ovo je podruje prepoznato kao
podruje koje ima najvei potencijal za smanjenje uku-
pne potronje energije na nacionalnom nivou, to izrav-
no doprinosi ugodnijem i kvalitetnijem boravku u zgradi,
duem ivotnom vijeku zgrade te zatiti okolia.
ENERGETIKA ZGRADARSTVA
Energetska uinkovitost u zgradama za stanovanje i poti-
canje primjene obnovljivih izvora energije mogu promi-
Slika 1. Prema najnovijoj energetskoj bilanci RH za 2010., fnalna potronja energije u sektoru zgrada porasla je za 5,98 posto u
odnosu na 2009. godinu te iznosi 112,53 PJ, to je ukupno 42,3 posto potronje fnalne energije za 2010. godinu. (Izvor: EIHP)
42
jeniti odnose energetskih potreba Republike Hrvatske, a
to je u izravnoj vezi sa smanjenjem zagaenja okolia u
kojemu ivimo. Presudnu ulogu u nacionalnom programu
energetike zgradarstva ini edukacija korisnika, tj. svih nas
potroaa energije. Uzimajui u obzir stanja tehnologije
kod nas i u svijetu, usvojenu Strategiju energetskog raz-
vitka Republike Hrvatske (2009.) i meunarodne obveze
koje je RH preuzela u procesu pristupnih pregovora s Eu-
ropskom unijom u svim sektorima koritenja primarne
energije mogue je smanjenje potronje. Tako je sman-
jenje mogue i u sektoru stanovanja, a da se psihofziki
uvjeti lagodnosti boravka u prostoru odre na komfornoj
razini. Strategija energetskog razvitka potie uinkovito
koritenje energije u sektoru stanovanja i primjenu ob-
novljivih izvora energije, posebno koritenje suneve en-
ergije i biomase.
Ratifciranjem ugovora o Energetskoj povelji, Hrvats-
ka je zapoela reorganizaciju energetskog sektora i
usklaivanje nacionalnog zakonodavnog okvira s pravnim
okvirom Europske unije. Tim se inom Hrvatska obvezala
preuzeti paket energetskih ciljeva poznat kao 20+20+20,
tj., poveati udio proizvodnje energije iz obnovljivih iz-
vora na 20 posto, poveati energetsku uinkovitost za 20
posto i smanjiti emisije staklenikih plinova za 20 posto,
a sve do 2020. godine.
Te je ciljeve mogue postii samo sustavnim i intenzivnim
ulaganjima u energetsku obnovu postojeih zgrada.
U vremenima kada su iznenadni i otri skokovi cijena en-
ergenata na svjetskom i domaem tritu uobiajena po-
java, a njihova opsrkba nesigurna i politiki uvjetovana, i
dok globalne klimatske promjene postaju sve izraenije,
Hrvatska mora osigurati svoju energetsku budunost. U
listopadu 2008. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva u suradnji s Programom Ujedinjenih naro-
da za razvoj (UNDP) predstavilo je Prilagodbu i nadograd-
nju Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske-
Nacrt Zelene Knjige. Ovaj dokument posebno naglaava
potrebu poveanja energetske uinkovitosti, a u sektoru
kuanstva stanovanja se ukazuje na niz mogunosti ko-
jima se moe smanjiti potronja energije.
Hrvatskih propisi iz podruja utede energije i toplinske
zatite u zgradama, zahtjevi koje postavlja Europska di-
rektiva o energetskim karakteristikama zgrada te prije-
nos Direktive u nacionalno zakonodavstvo putem zakona
i podzakonskih akata u potpunosti prate trend kretanja u
EU. Promjena zakonodavstva i implementacija europske
direktive o energetskim karakteristikama zgrada je pro-
ces u tijeku pa se u nastavku navodi pregled hrvatskih
propisa u podruju utede energije i toplinske zatite u
zgradama (fzike zgrada).
Pravilnik o tehnikim mjerama i uvjetima za toplin-
sku zatitu zgrada (SL 35/70.) usvojen je 1970. Pravil-
nikom su defnirani koefcijenti prolaza topline u W/
mK graevinskih elemenata za pojedine zgrade za tri
klimatske zone. Koefcijent prolaza topline u izravnoj je
vezi s toplinskim gubitcima zgrade u zimskom razdoblju
grijanja i/ili s upadima topline tijekom ljetnog razdoblja
hlaenja.
Godine 1980. usvojena je norma Toplinska tehnika u
graevinarstvu; tehniki uvjeti za projektiranje i graenje
zgrada, kojom su ogranieni specifni toplinski gubitci u
zgradama i minimalna toplinska izolacija graevinskih
elemenata. Ta je norma 1987. inovirana.
Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj
zatiti u zgradama i Tehniki propis o racionalnoj upor-
abi energije i toplinskoj zatiti zgrada stupili su na sna-
gu 2006. i 2008. godine. Ovim propisima ograniena je
potronja godinje potrebne topline za grijanje i najvea
vrijednost koefcijenata prolaza topline za pojedine
graevne elemente zgrade.
Jedinstveno za ove propise su poboljanja energetskih
svojstava zgrada i pripadajuih instalacija. Ovo se moe
saeti u nunost primjene materijala visokih toplinskih
svojstava kod projektiranja novih stambenih zgrada i
sanacijom toplinske zatite (izolacije) i primjene suvre-
menih graevinskih elemenata i sustava kod postojeih
zgrada. Kod postojeih zgrada nuno je rekonstruirati
termotehniki sustav, a vano je ukomponirati u sus-
tav odgovarajue elemente za automatsku regulaciju
temperature (i vlanosti) u prostoru ili primjeniti sustav
daljinske regulacije i upravljanja. Pristup energetskoj
obnovi zgrada mora integralno obuhvatiti sve tehnike
sustave, uz obavezno smanjenje toplinskih gubitaka
poveanjem toplinske zatite zgrada.
U Hrvatskoj gotovo 50 posto stambenog fonda ine
zgrade koje su izgraene prije donoenja propisa koji
ureuje podruje utede energije i toplinske zatite u
zgradama (1970.). Procjenjuje se da te zgrade godinje
troe i preko 250 kWh/m
2
energije (ekvivalentna vrijed-
nost potronje lo ulja od 24 kg/m
2
). Primjera radi, druga
je krajnost pasivna kua defnirana potronjom energije
od 15 kWh/m
2
(1,43 kg/m
2
).
Postojee zgrade koje se podvrgavaju rekonstrukciji
takoer moraju ispuniti uvjete vezane za uinkovitu up-
orabu energije i toplinsku zatitu. Ovisno o rekonstruk-
ciji, propisana je obvezatna primjena zahtjeva koji se od-
nose na nove zgrade. U ovome sluaju nuno je ispuniti
43
uvjet ogranienja koefcijenta prolaska topline itavog
graevnog dijela na kojemu je proveden graevinski zah-
vat, ali i ukupne dozvoljene potronje energije za grijanje.
Na podruju Hrvatske ima oko 60 posto stambenih zgra-
da graenih prije 1990. i koje zahtjevaju nunu sanaciju
graevinskih elemenata fzike zgrade. Tipian je prim-
jer mogue utede na sluaju nebodera u andekovoj
ulici, br. 8 u Rijeci (slika 2). Toplinska zatita zgrade
je u potpunosti unitena i zahtjeva hitnu sanaciju. Za
postojee stanje u zimskim uvjetima na termovizijskom
snimku zabiljeene su visoke temperature vanjskih zi-
dova, posebno na dijelovima zapadnog proelja gdje su
oteenja na toplinskoj izolaciji do armiranobetonske
konstrukcije. Nije potrebno posebno naglaavati da se
ulaganjem u sanaciju proelja s adekvatnom toplinskom
izolacijom proelja vanjskih zidova potronja toplinske
enegije moe smanjiti.
Slika Stambena zgrada na adresi andekova ulica br. 8 u Rijeci; fotografski i termovizijski snimci ( TFR)
44
Temeljnim zakonodavnim instrumentom na polju ener-
getske uinkovitosti u zgradarstvu smatra se EU direk-
tiva o energetskim karakteristikama zgrada (EU Direktiva
2002/91/EC). Rok za provedbu Direktive koji se odnosi na
osiguranje dovoljnog broja nezavisnih strunjaka potreb-
nih za provoenje energetskog certifciranja zgrada i redo-
vite kontrole kotlova za grijanje i sustava za klimatizaciju
u zemljama Europske unije zavrio je poetkom sijenja
2009. Hrvatska je u sklopu prilagodbe nacionalnog zako-
nodavstva prenijela ovu direktivu putem Zakona o pro-
stornom ureenju i gradnji (NN 76/07., 38/09., 55/11. i
90/11.), koji je u nadlenosti Ministarstva zatite okolia,
prostornog ureenja i graditeljstva, te putem Zakona o
uinkovitom koritenju energije u neposrednoj potronji
( NN 113/08.), koji je u nadlenosti Ministarstva gospo-
darstva, rada i poduzetnitva. Navedeni zakoni propisuju
obvezatno usvajanje metodologije za odreivanje ener-
getske karakteristike zgrade koja treba ukljuiti: toplin-
ske karakteristike zgrade, zrakonepropusnost, instalacije
za grijanje i pripremu potrone tople vode, ventilaciju,
klimatizaciju, rasvjetu, poloaj i orijentaciju zgrade, pa-
sivne solarne sustave, zatitu od pregrijavanja od sunca,
prirodnu ventilaciju i unutarnje klimatske uvjete.
Energetski certifkati zgrada
Energetska certifkacija zgrada, odnosno klasifkacija i
ocjenjivanje zgrada prema potronji energije, odnedav-
no je postala zakonska obveza za sve zgrade na tritu
nekretnina u Republici Hrvatskoj. Energetski certifkat
je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade,
ali i jak marketinki instrument s ciljem promocije ener-
getske efkasnosti i niskoenergetske gradnje i postizanja
vieg komfora ivota i boravka u zgradama. Energetskim
certifciranjem zgrada dobivaju se transparentni podaci o
potronji energije u zgradama na tritu, energetska ef-
kasnost prepoznaje se kao znak kvalitete, potiu se ulag-
anja u nove inovativne koncepte i tehnologije, potie se
koritenje alternativnih sustava za opskrbu energijom u
zgradama, razvija se trite novih nisko energetskih zgra-
da i modernizira sektor postojeih zgrada te se doprinosi
ukupnom smanjenju potronje energije i zatiti okolia.
Energetska certifkacija zgrada, kvalitetno provede-
na i implementirana, moe odigrati kljunu ulogu u
poveanju standarda gradnje, kvalitetnom osmiljavanju
energetskog koncepta novih zgrada te pokretanju sus-
tavne energetske obnove i moderniziranja postojeih
zgrada. Time se znaajno doprinosi integralnom projek-
tiranju uzimajui u obzir cijeli ivotni vijek zgrade, kao i
ukupnom smanjenju potronje energije i zatiti okolia.
Integralni pristup razmatranju energetskog koncepta
zgrada za struku je danas najvei izazov. Takav pristup
treba znanje i multidisciplinarnu suradnju svih sudionika
u projektiranju i gradnji.
Novi integralni pristup projektiranju i gradnji te obnovi
naih zgrada zahtjeva jako inenjersko multidisciplinarno
znanje i razmatranje zgrade kao sloenog organizma, te
usku suradnju svih struka koje sudjeluju u procesu od
projektiranja i gradnje. Odrive metode projektiranja i
gradnje imaju mogunost odgovoriti na nove ekonom-
ske, energetske i ekoloke izazove s kojima se susreemo.
To je jedini mogui nain smanjenja potronje energije
i smanjenja ovisnosti o uvozu sve skupljih i sve manje
dostupnih energenata. Takav pristup otvara nova radna
mjesta i doprinosi gospodarskom razvoju i napretku, te
nam pomae ostvariti zacrtane ciljeve energetske efkas-
nosti i zatite okolia.
Republika Hrvatska implementirala je EU Direktivu
2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada u zakono-
davni okvir temeljem Akcijskog plana za implementaci-
ju izraenog u Ministarstvu zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva (MZOPUG) i usvojenog u travnju
2008. godine kroz Zakon o prostornom ureenju i gradnji
(NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) i Zakon o uinkovitom
koritenju energije u neposrednoj potronji (NN 152/08)
te putem niza tehnikih propisa i pravilnika. Od tada
je postignut velik napredak. Usvojeni podzakonski akti
stvorili su temelje za uvoenje energetskog certifciran-
ja zgrada, uvjete strune osposobljenosti kvalifciranih
nezavisnih strunjaka za provedbu certifciranja i ener-
getskih pregleda zgrada, propisivanje minimalnih zahtje-
va za nove i postojee zgrade te uvoenje metodologije
prorauna energetskih svojstava zgrada. Prijenos dijela
EPBD koji se odnosi na redovite kontrole kotlova za gri-
janje i sustava za klimatizaciju od strane kvalifciranih
strunjaka u nadlenosti je Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetnitva (MINGORP).
Energetski certifkat daje informaciju o potronji toplin-
ske energije za grijanje te prijedlog mjera za poboljanje
energetskih svojstava svih energetskih sustava. Energets-
ki certifkat nove zgrade izdaje se temeljem projektne
dokumentacije, dok je za postojeu zgradu potreb-
no provesti energetski pregled. Na temelju izrauna
specifne godinje potrebne toplinske energije za gri-
janje QH,nd,ref zgrada se svrstava u razred energetske
potronje, od A+ razreda s najmanjom potronjom top-
linske energije za grijanje (QH,nd,ref 15 kWh/(m
2
a)), do
G razreda zgrade s najveom energetskom potronjom
(QH,nd,ref > 250 kWh/(m
2
a)) i to u dvije referentne klime,
45
kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, s granicom na 2
200 stupanj dana grijanja. Trenutno se energetski razred
zgrade izraava prema specifnoj godinjoj potrebnoj
toplinskoj energiji za grijanje. U konanici, potrebno je
uvesti u energetski certifkat ukupnu potronju energije
u zgradi do razine primarne energije. U tom smjeru e se
razvijati daljnje promjene regulative.
Investitor nove zgrade duan je osigurati energetski cer-
tifkat zgrade prije poetka njezine uporabe odnosno
putanja u pogon. Vlasnik postojee zgrade duan je pri-
likom prodaje ili iznajmljivanja zgrade u cjelini ili njezinog
dijela osigurati energetski certifkat zgrade odnosno
njezinog dijela i dati ga na uvid potencijalnom kupcu ili
unajmljivau zgrade. Energetski certifkat postaje sas-
tavni dio kupoprodajnog ugovora. Zgrade javne namjene
moraju imati izraen i javno izloen energetski certif-
kat i popis mjera za poveanje energetske efkasnosti u
roku od najdulje 36 mjeseci od donoenja metodologije
za provoenje energetskih pregleda, dakle najkasnije do
lipnja 2012. godine.
S ciljem ujednaavanja kvalitete i metoda provedbe ener-
getskih pregleda zgrada, u lipnju 2009. godine usvojena
je i nacionalna Metodologija provoenja energetskog
pregleda zgrada. Energetske preglede i energetsko cer-
tifciranje zgrada provode za to educirane i ovlatene
strune osobe, arhitektonske, graevinske, strojarske i
elektrotehnike struke. Struno osposobljavanje i obvez-
no usavravanje osoba koje provode energetske preglede
i/ili energetsko certifciranje zgrada provode sveuilita,
veleuilita, instituti i strukovne organizacije koji imaju
suglasnost MZOUPG-a za obavljanje tih poslova. Do sada
je izdano oko 300 energetskih certifkata. Ovlatenja za
provoenje energetskih pregleda i energetskog certi-
fciranja zgrada dobilo je oko 160 pravnih i 140 fzikih
osoba.
U 2011. godini pokrenut je i proces izmjena i dopuna za-
konodavno-regulatornog okvira kojim e se u potpunosti
uvaiti zahtjevi nove EU Direktive 2010/31/EU o energets-
kim svojstvima zgrada, EPBD II, te zapoeti pribliavanje
cilju zgrada s gotovo nultom potronjom energije. U skla-
du s obvezama nove Direktive o energetskim svojstvima
zgrada EPBD II, potrebno je:
uvesti nove stroe zahtjeve vezane uz energetska
svojstva zgrada;
koristiti obnovljive i alternativne energetske sus-
tave u zgradama za sve nove zgrade, bez obzira na
veliinu, kao i za postojee zgrade pri veim rekon-
strukcijama;
razraditi vie fnancijskih mehanizama poticanja en-
ergetske efkasnosti;
pripremiti konkretne mjere i instrumente za brzu
implementaciju ove direktive te ih revidirati i
poboljavati svake tri godine;
pripremiti nacionalne akcijske planove za poveanje
broja skoro nul-energetskih zgrada i za stimuliranje
energetske obnove u standardu skoro nul-ener-
getskih zgrada, posebno za javni sektor;
uvesti kaznene odredbe za neodgovarajuu imple-
mentaciju Direktive, koja u nacionalno zakonodavst-
vo mora biti implementirana najkasnije do 9. srpnja
2012.;
proiriti obvezu javnog izlaganja energetskog certif-
kata u zgradama javne namjene na sve zgrade vee od
500 m2, odnosno od 2015. na sve vee od 250 m
2
;
Slika Primjeri energetskih certifkata za novu stambenu i nestambenu zgradu, te za postojeu nestambenu zgradu (prva od uku-
pno pet stranica energetskog certifkata)
46
uspostaviti nezavisni sustav kontrole energetskih
certifkata i izvjetaja;
od 31. prosinca 2018. nove zgrade javne namjene
trebaju biti skoro nul-energetske;
od 31. prosinca 2020. godine, sve nove zgrade tre-
baju biti skoro nul-energetske.
Obnova postojeih zgrada treba biti usmjerena na posti-
zanje niskoenergetskog standarda i energetskog razreda
A ili A+. Potrebno je donijeti detaljan akcijski plan za en-
ergetsku obnovu zgrada kojim bi se kroz razdoblje od 30
godina postupno saniralo postojee stanje na razinu en-
ergetskog razreda A ili A+. Osnovni kriterij za vrednovan-
je rezultata treba biti smanjenje emisija CO2 u okoli,
energetska svojstva zgrade i klimatski parametri. Proved-
ba ovih ciljeva zahtijeva investiciju od nekoliko milijardi
kuna godinje, a nudi iznimno velik potencijal ne samo
za utede energije, nego i za zapoljavanje i pokretanje
itave nacionalne ekonomije.
Slika Prva i trea stranica energetskog certifkata za stambene zgrade
Slika Prva i trea stranica energetskog certifkata za nestambene zgrade
47
Uvjeti i mjerila za davanje ovlatenja osobama za
provoenje energetskih pregleda i energetsko certifci-
ranje zgrada defnirani su Pravilnikom o uvjetima i mjer-
ilima za osobe koje provode energetske preglede i en-
ergetsko certifciranje zgrada NN 113/08 i Pravilnikom o
izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i mjerilima
za osobe koje provode energetske preglede i energets-
ko certifciranje zgrada NN 89/09. Takoer su defnirani
uvjeti i mjerila za davanje suglasnosti institucijama za
provoenje programa izobrazbe za osobe koje provode
energetske preglede i energetsko certifciranje zgrada.
Ovlatenje se izdaje za:
energetsko certifciranje stambenih i nestambenih
zgrada s jednostavnim tehnikim sustavom,
energetsko certifciranje stambenih i nestambenih
zgrada sa sloenim tehnikim sustavom,
provoenje energetskih pregleda stambenih i nest-
ambenih zgrada s jednostavnim tehnikim sus-
tavom,
provoenje energetskih pregleda stambenih i nest-
ambenih zgrada sa sloenim tehnikim sustavom.
Uvjet za dobivanje ovlatenja je najmanje zavren pred-
diplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani
preddiplomski i diplomski sveuilini studij kojim se
stjee akademski naziv magistar inenjer arhitekton-
ske, graevinske, strojarske ili elektrotehnike struke,
odnosno zavren specijalistiki diplomski studij ko-
jim se stjee struni naziv specijalist graevinske, stro-
jarske ili elektrotehnike struke, najmanje pet godina
radnog iskustva u struci na poslovima projektiranja,
strunog nadzora graenja, odravanja, odnosno ispiti-
vanja graevinskog dijela zgrade vezano na utedu ener-
gije i toplinsku zatitu, provoenja energetskih pregleda
zgrade, ispitivanja funkcije energetskih sustava u zgradi,
ili ispitivanja funkcije sustava automatskog reguliranja i
upravljanja u zgradi, te uspjeno zavren Program ospo-
sobljavanja. Ovlatena osoba moe provoditi samostalno
sve energetske preglede zgrada s jednostavnim tehnikim
sustavima. Za provoenje energetskih pregleda zgrada sa
sloenim tehnikim sustavima preporua se oformiti tim
strunjaka od najmanje tri strune osobe, pri emu osoba
strojarske struke vri energetski pregled strojarskog dije-
la tehnikog sustava zgrade, osoba elektrotehnike struke
vri energetski pregled elektrotehnikog dijela tehnikog
sustava zgrade, a osoba arhitektonske ili graevinske
struke vri energetski pregled u dijelu koji se odnosi na
graevinske karakteristike zgrade u smislu racionalne
koritenja energije i toplinske zatite. Za provoenje en-
ergetskih pregleda i energetsku certifkaciju zgrada moe
se ovlastiti i pravna osoba koja ima zaposlene strune
kvalifcirane osobe odgovarajuih struka.
Za energetsko certifciranje zgrada sa sloenim tehnikim
sustavom moe se ovlastiti samo pravna osoba koja
ima zaposlenu najmanje jednu ovlatenu osobu koja
uz ostale uvjete ima zavren Program osposobljavanja
Modul 2, a koja je arhitektonske, graevinske, strojarske
ili elektrotehnike struke. Ta pravna osoba moe pro-
voditi i energetsko certifciranje zgrada s jednostavnim
tehnikim sustavom te provoditi energetske preglede
zgrada sa sloenim tehnikim sustavom u dijelu koji se
odnosi na graevinske karakteristike zgrade u smislu
racionalne uporabe energije i toplinske zatite. Ako ta
pravna osoba eli provoditi enegetske preglede zgrada
sa sloenim tehnikim sustavom u dijelu koji se odnosi
na strojarski ili elektrotehniki dio odnosno sustave au-
tomatskog reguliranja i upravljanja, tada mora imati za-
poslenu najmanje jednu osobu koja uz ostale uvjete ima
strojarsku ili elektrotehniku strunu spremu. Ovlatenje
za energetsko certifciranje zgrada sa sloenim tehnikim
sustavom automatski ne ukljuuje i provoenje svih
potrebnih energetskih pregleda takvih zgrada, kao to je
to sluaj kod ovlatenja za energetsko certifciranje zgra-
da s jednostavnim tehnikim sustavom.
U praksi se pokazalo da se najbolji rezultati kod ener-
getskih pregleda postiu integralnim radom strunjaka
triju razliitih struka, pri emu svaka struka detaljno
analizira svoje podruje, a smjernice za poboljanje en-
ergetskih svojstava se integralno planiraju i predlau u
zavrnom izvjeu energetskog pregleda.
Sve ovlatene osobe dune su se redovito struno
usavravati.
Struno osposobljavanje i obvezno usavravanje osoba
koje provode energetske preglede i/ili energetsko certi-
fciranje zgrada provode sveuilita, veleuilita, instituti,
strukovne organizacije koji imaju suglasnost Ministarstva
zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva za
obavljanje tih poslova. U Hrvatskoj je ovlateno uku-
pno devet institucija, koje provode prve teajeve prema
Programu izobrazbe defniranom u Pravilniku. Pro-
gram izobrazbe za struno osposobljavanje i obvezno
usavravanje osoba koje provode energetske preglede i
energetsko certifciranje zgrada sastoji se od Modula 1 i
Modula 2, te periodikog strunog usavravanja.
Ovlateni strunjaci okupljaju se u Hrvatskoj udruzi ener-
getskih certifkatora, koja je osnovana s ciljem promican-
ja, razvoja i unaprjeenja energetske uinkovitosti i ob-
novljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, i to putem
48
razvoja, edukacije i promocije provoenja energetskih
pregleda i energetskog certifciranja u zgradarstvu i ire
(www.huec.hr)
Energetski institut je odlukom Ministarstva zatite
okolia, prostornog ureenja i graditeljstva od 21. srpnja
2009. godine nositelj programa izobrazbe za struno os-
posobljavanje i obvezno usavravanje osoba koje pro-
vode energetske preglede i/ili energetsko certifciranje
zgrada. Vie od 300 educiranih strunjaka uspjeno je
poloilo ispit za dobivanje ovlatenja od nadlenog Mini-
starstva. Energetski institut Hrvoje Poar ovlaten je od
strane Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja
i graditeljstva za provoenje energetskih pregleda i ener-
getsko certifciranje stambenih i nestambenih zgrada s
jednostavnim i sloenim tehnikim sustavima, te se na-
lazi u registru ovlatenih osoba pod brojem: P-23/2010
(www.eihp.hr).
49
Savska cesta 163, Zagreb, Hr vatska; tel: 01 6326 100, faks: 01 6040 599, email: eihp@eihp.hr
www.eihp.hr
STRATEKO PLANIRANJE U ENERGETICI
RAZVOJ ELEKTROENERGETSKOG, PLINSKOG, NAFTNOG I TOPLINSKOG SUSTAVA
TRITE I REGULACIJA TRITA ENERGIJE
ENERGETSKA UINKOVITOST
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I EKOLOGIJA
EKONOMSKO - FINANCIJSKE ANALIZE ENERGETSKOG SEKTORA I TRITA ENERGIJE
ZAKONODAVNO I ORGANIZACIJSKO STRUKTURIRANJE ENERGETSKOG SEKTORA
ENERGETSKI PREGLEDI I CERTIFIKACIJA GRADEVINA
ENERGETSKA STATISTIKA
EDUKACIJA
50
TOPLINSKO IZOLACIJSKI
MATERIJALI
Pripremila: eljka Hrs Borkovi, dipl. ing.
Toplinske izolacije su posebno razvijeni suvremeni
graevinski materijali koji se ugrauju u konstrukcije iz
sljedeih razloga:
1. toplinske zatite (zimsko razdoblje)
smanjenje odvoenja topline iz zgrada (smanjenja
toplinskih gubitaka)
postizanja unutarnje povrinske temperature iznad
toke roenja
2. toplinske stabilnosti (ljetno razdoblje):
zatita konstruktivnih dijelova zgrade od velikih tem-
peraturnih razlika, odnosno toplinskih naprezanja
postizanje ujednaene temperature unutarnjeg
prostora, odnosno zatita od pregrijavanja obodnih
pregrada i zraenja topline u interijer
Najpovoljniji poloaj toplinske izolacije je s vanjske, zimi
hladnije strane konstrukcije. Pozicije unutar slojeva van-
jske konstrukcije ili na unutarnjoj strani su nepovoljnije
za postizanje ispravnog fzikalnog procesa. Smjetaj top-
linske izolacije s unutarnje strane povoljniji je samo za
prostore koji se povremeno griju (kazaline i koncertne
dvorane, sportske dvorane i sl.) gdje je potrebno brzo
zagrijavanje volumena zraka bez akumuliranja topline u
masivnoj konstrukciji.
Zahtjevi koji se postavljaju za suvremene toplinsko izo-
lacijske materijale:
visoka toplinsko izolacijska svojstva
vrstoa, postojanost oblika
negorivost, netoksinost pri gorenju
vodoneupojnost samo ekstrudirani polistiren XPS
i pjenasto staklo CG
postojanost na starenje, truljenje, vibracije
visoka paropropusnost samo neki
kemijska neutralnost, ekoloka prihvatljivost, opor-
abljivost
Toplinsko izolacijske materijale karakterizira dobra top-
linsko izolacijska vrijednost ve pri malim debljinama,
mala gustoa i mala provodljivost topline = 0,025 do
0,050 W/mK.
Uvjet vrstoe toplinsko izolacijskog materijala postavlja
se samo kod odreenih konstrukcija i to:
velika tlana vrstoa kod konstrukcija iznad kojih
su ceste, parkiralita, skladini prostori
odreena minimalna do srednja tlana vrstoa
kod izvedbe podova, u ravnim krovovima, ovisno o
poloaju toplinske izolacije,
odreena minimalna tlana i vlana vrstoa na
kontaktnim proeljima (buka na toplinskoj izolaci-
ji), ovisno i o vrsti i debljini buke
kod toplinske izolacije kao ispune potkonstrukcija
ne postavlja se zahtjev za tlanu vrstou materijala
Toplinsko izolacijski materijali esto su izloeni promjeni
topline i vlage, pri emu ne smiju pokazivati promjene
oblika (bubrenje, skupljanje i sl.)
Ovisno o mjestu ugradnje u konstrukciji (izloenosti), te
zahtjevima o poarnoj zatiti graevine, u konstrukcije
se mogu ugraivati negorivi i gorivi materijali. Kriteriji
su odreeni namjenom zgrade i pozicijom materijala
(izloenost vatri). Negorivi ili slabo gorivi toplinsko izo-
lacijski materijali su kamene i staklene vune i porobeton-
ske ploe.
Toplinsko izolacijski materijali su vie ili manje vodou-
pojni, a jedini vodoneupojni materijali su ekstrudirani
polistiren XPS i pjenasto staklo CG.
Toplinsko izolacijski materijali mogu biti vie ili manje
paropropusni (otpor difuziji vodene pare). Visoka paro-
propusnost materijala poeljno je svojstvo kod ugradnje
materijala toplinske zatite s vanjske strane, npr. miner-
alna vuna: 1. Visoka paronepropusnost poeljna je
kod unutranjih pozicija toplinsko izolacijskih materijala
(XPS: = 50-200; pjenasto staklo: = 70000 - apsolutna
parna brana).
Ovisno o izboru najpovoljnijeg toplinsko izolacijskog ma-
terijala za odreenu konstrukciju, on treba biti ugraen
na nain koji je odgovarajui njegovim svojstvima te
zatien od mogueg propadanja.
Toplinsko izolacijski materijali prema porijeklu:
organski toplinsko izolacijski materijali prirodni
organski toplinsko izolacijski materijali umjetni
anorganski toplinsko izolacijski materijali
toplinsko izolacijski materijali sloenog porijekla
(vieslojni)
51
Specijalni toplinsko izolacijski materijali:
transparentne toplinske izolacije za solarne kolek-
tore
refeksne folije za izolaciju zraenja topline (IC radi-
jaciju)
vakuumski izolacijske ploe
nanogel materijali
keramiki termorefeksni premazi, itd...
Oblici toplinsko izolacijskih proizvoda:
ploe (tvrde i polutvrde): za toplinsku izolaciju zido-
va, podova i ravnih krovova (gdje toplinska izolacija
treba imati dovoljnu vrstou)
role (smotci, bale) - flevi: meka struktura materi-
jala (ali i manja vrstoa) za kose krovove, lake kon-
strukcije i mjesta gdje se prostor zapunjava toplins-
kom izolacijom, odnosno gdje materijal izolacije nije
izloen tlanom optereenju.
rasuti materijal i posebni oblici:
toplinsko izolacijska smjesa za upuhavanje u zat-
voreni prostor (upljina izmeu dva zida i sl.)
toplinsko izolacijska pjena za trcanje na pri-
premljenu podlogu gdje se zapjeni i otvrdne
toplinsko izolacijska smjesa tekue konzistencije
za ulijevanje u predvieni prostor - kalup (toplin-
sko izolacijski paneli i sl.) gdje se zapjeni i stvrdne
toplinsko izolacijski nasipi (podni nasipi perlita ili
granula ekspandiranog
polistirena).
Dodatna povrinska obrada ploa i rola toplinske izolaci-
je izvodi se kao:
jednostrana ili obostrana obrada, ovisno o potrebi
kod ugradnje
fenoliziranje povrine mineralne vune (vjetrovna
brana)
kairanje mineralne vune staklenim voalom (vjetro-
vna brana)
kairanje aluminijskom folijom ili polietilenskom fo-
lijom (parna brana),
kairanje bitumenskom ljepenkom (zatita ili slabija
parna brana),
kairanje natron papirom (zatita)
Vrsta i poloaj kairanog sloja (ili obrade povrine) treba
biti strogo odreen toplinsko-difuznim proraunom (par-
na brana s krive strane - esta pogreka!)
Da bi zadovoljili dananje propise i gradili u skladu sa
suvremenim smjernicama energetske uinkovitosti, sve
vanjske konstrukcije potrebno je toplinski zatititi. Top-
linska izolacija smanjuje toplinske gubitke zimi i pregri-
javanje prostora ljeti te titi nosivu konstrukciju od van-
jskih uvjeta i jakih temperaturnih naprezanja. Toplinski
izolirana zgrada je ugodnija, produuje joj se ivotni vijek
i doprinosi zatiti okolia.
Dobro poznavanje toplinskih svojstava graevinskih ma-
terijala jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski
uinkovitih zgrada. Toplinski gubitci kroz graevni ele-
ment ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koefcijentu
toplinske vodljivosti. Koefcijent toplinske vodljivosti
(W/mK) je koliina topline koja proe u jedinici vremena
kroz sloj materijala povrine 1 m2, debljine 1 m kod raz-
like temperature od 1 K. Vrijednost koefcijenta razliita
je za razliite materijale, a ovisi o gustoi, veliini i pove-
zanosti pora i stanju vlanosti materijala. Bolju toplinsku
izolaciju postiemo ugradnjom materijala niske toplinske
vodljivosti, odnosno visokog toplinskog otpora. Toplinski
otpor materijala poveava se s obzirom na debljinu ma-
terijala. Koefcijent prolaska topline U je koliina topline
koju graevni element gubi u 1 sekundi po m2 povrine
kod razlike temperature od 1K, izraeno u W/m2K. Koe-
fcijent U je bitna karakteristika vanjskog elementa kon-
strukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih
gubitaka (kWh/m2), a time i potronji energije za grijanje.
to je koefcijent prolaska topline manji, to je toplin-
ska zatita zgrade bolja.
Pri izboru materijala za toplinsku zatitu treba osim
toplinske vodljivosti uzeti u obzir i druge karakteristike
materijala kao to su poarna otpornost, faktor otpora
difuziji vodene pare, tlana tvrdoa, stistljivost, trajnost,
otpornost na vlagu i drugo. Takoer je vaan i nain
proizvodnje materijala, te koritenje energije u proiz-
vodnji, a i cijena. Na izbor materijala utjee i vrsta kon-
strukcije u koju ga ugraujemo, tako da nije isto radi li
se o izolaciji poda, podrumskog zida, nadzemnog zida,
ravnog ili kosog krova. Osnovna podjela toplinsko izolaci-
52
jskih materijala je na anorganske i organske materijale.
Najpoznatiji predstavnik anorganskih izolacija je kamena
i staklena vuna, a organskih materijala polistiren eks-
pandirani i ekstrudirani, te poliuretan, odnosno poliure-
ili bijela. Time je uinjen znatan napredak u pogledu
ekoloke proizvodnje i primjene tih proizvoda.
Osim kamene i staklene vune, na naem tritu najvie
se koristi polistiren ili stiropor. Stiropor je zapravo
komercijalni naziv prvog proizvedenog polistirena u
Njemakoj, 1954. godine. Naziv stiropor postao je si-
nonim za ekspandirani polistiren, EPS. Zbog dobrih izo-
lacijskih svojstava = 0,035-0,040 W/mK, te niske cijene i
jednostavne ugradnje, danas je to jedan od najpopularni-
jih izolacijskih materijala. Koristi se najvie kao toplinska
zatita, u svim vanjskim konstrukcijama, te kao plivajui
pod u podnim meukatnim konstrukcijama. Ima znatno
slabija protupoarna svojstva od kamene vune, te nije
otporan na teperature vie od 80C. esto se koristi
za toplinsku zatitu podrumskih zidova ekstrudirani
polistiren. Ekstrudirani polistiren XPS je najee obo-
jen u plavo, ruiasto, naranasto, zeleno, ili uto, ovisno
o proizvoau, za razliku od ekspandiranog polistirena
EPS, koji je bijele boje.
Poliuretanska pjena takoer se esto koristi, naroito
pri sanacijama krovova. Ima jo bolja toplinsko izolaci-
jska svojstva - izmeu 0,020 i 0,035 W/mK. Ima dobru
otpornost na vlagu i temperaturne promjene. Meutim,
znatno je skuplja od prva dva navedena materijala, slabe
je vatrootpornosti i izrazito je otrovna prilikom gorenja te
zbog toga nije u iroj primjeni.
Na tritu se polako pojavljuju i drugi izolacijski materi-
jali kao to su celuloza, glina, perlit, vermikulit, trstika,
pamuk, lan, slama, ovja vuna i drugi. Imaju neto slabija
izolacijska svojstva, pa su potrebne vee debljine. Ovi
se materijali u svijetu koriste lokalno, prema porijeklu i
izvoru sirovine za proizvodnju. Za pravilan izbor materi-
jala za toplinsku izolaciju potrebno je dobro poznavati
njegova fzikalno kemijska svojstva te prednosti i mane
primjene.
KROVOVI
Iako je udio krova zastupljen sa svega oko 10-20 posto u
ukupnim toplinskim gubitcima u kui, krov ima posebno
vanu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja. On titi
kuu od kie, snijega, hladnoe i vruine. Najei oblik
krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je
kosi krov. Vrlo esto se prostor ispod kosog krova nam-
jenjuje za stanovanje iako nije adekvatno toplinski izoli-
ran. Kod takvih situacija pojavljuju se veliki toplinski
Kamena vuna i polistiren najee koriteni materijali za
toplinsku izolaciju
tanska pjena.
Mineralna vuna - kamena i staklena, dobar je toplin-
ski izolator s toplinskom provodljivou izmeu 0,035
i 0,045 W/mK, to je uvrtava meu najbolje toplinske
izolatore. To je izolacijski materijal mineralnog porijek-
la za toplinsku, zvunu i protupoarnu izolaciju u gra-
diteljstvu, industriji i brodogradnji. Mineralna vuna ima
visoku otpornost na poar, paropropusna je i djelomino
vodootporna. Otporna je na starenje i raspadanje te na
mikroorganizme i insekte. Koristi se u svim vanjskim
konstrukcijama za toplinsku zatitu te u pregradnim
zidovima za zvunu zatitu. Jedino mjesto gdje se ne
preporua je za izolaciju podrumskih zidova pod zeml-
jom. U novije vrijeme dolo je do znatnih pomaka u pro-
cesu proizvodnje staklene vune u smislu ekoloke proiz-
vodnje i izbacivanja kemijskih veziva, to se moe uoiti
i u promjeni boje materijala, koja postaje izrazito smea
53
gubici zimi, ali i jo vei problem pregrijavanja ljeti. Ako
krov nije toplinski izoliran, kroz njega se moe izgubiti i
30 % topline. Naknadna toplinska izolacija krova je jed-
nostavna i ekonomski vrlo isplativa, jer je povratni period
investicije od 1 do 5 godina. Za toplinsku izolaciju kosih
krovova treba koristiti nezapaljive i paropropusne toplin-
sko izolacijske materijale, kao to je npr. mineralna vuna.
Detalj spoja toplinske izolacije vanjskog zida i krova treba
rijeiti bez toplinskih mostova. Ako prostor ispod kosog
krova nije grijan, tj. nije namijenjen za stanovanje, toplin-
sku izolaciju treba postaviti na strop zadnje etae prema
negrijanom tavanu.
Ravni krovovi su najvie izloeni atmosferskim utjecajima
od svih vanjskih elemenata zgrade. Zato je vano kvalitet-
no ih izolirati i toplinskom i hidroizolacijom, te pravilno
rijeiti odvodnju oborinskih voda. Ravni krov moe biti
rijeen kao prohodni, neprohodni ili tzv. zeleni krov. U
skladu s time izvodi se zavrna obrada krova.
VANJSKI ZIDOVI
Toplinsku izolaciju vanjskog zida u pravilu treba izvoditi
dodavanjem novog toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske
strane zida, a iznimno s unutarnje strane zida. Izvedba
toplinske izolacije s unutarnje strane zida nepovoljna
je s graevinsko-fzikalnog stajalita, a esto je i skuplja
zbog potrebe dodatnog rjeavanja problema difuzije
vodene pare, stroih zahtjeva u pogledu sigurnosti protiv
poara, gubitka korisnog prostora i dr. Postava toplin-
ske izolacije s unutarnje strane zida je fzikalno loija, jer
iako postiemo poboljanje izolacijske vrijednosti zida,
znaajno mijenjamo toplinski tok u zidu i osnovni nosivi
zid postaje hladniji. Zbog toga posebnu panju treba pos-
vetiti izvedbi parne brane kako bi se izbjeglo nastajanje
kondenzata i plijesni. Takoer, toplinski treba izolirati i
dio pregrada koje se spajaju s vanjskim zidom. Sanacija
postojeeg vanjskog zida izvedbom izolacije s unutarnje
strane izvodi se iznimno kod zgrada pod spomenikom
zatitom, kada se ele izbjei promjene na vanjskom
proelju zgrade zbog njezine povijesne vrijednosti.
Kod izvedbe toplinsko-izolacijskog sloja s vanjske strane
zida mogua su dva rjeenja zavrnog sloja koji titi
toplinsko-izolacijski sloj i ostatak zida od vanjskih at-
mosferskih utjecaja. Prvo rjeenje karakterizira izvedba
vanjskog zatitnog sloja punoplonim lijepljenjem na
toplinsko-izolacijski sloj (tzv. ETICS sustav). Kod drugog
rjeenja zatitni je sloj u obliku pojedinanih elemenata
uvrenih na odgovarajuu podkonstrukciju na nain
da izmeu zatitne obloge i sloja toplinske izolacije os-
tane sloj zraka koji se ventilira prema van (tzv. ventilirana
fasada). Djelotvorni toplinsko izolacijski sloj zavrava sa
slojem za provjetravanje kroz koji zrak treba cirkulirati i
isuivati vlagu.
Ovisno o vrsti buke fasade mogu biti tankoslojne i de-
beloslojne. Toplinsko izolacijski materijal se lijepi za
podlogu polimerno-cementnim ljepilom, a po potrebi
(ploe obavezno, lamele po potrebi) dodatno uvruje
mehanikim spojnicama, privrsnicama ili tiplama. Ploe
ili lamele se postavljaju s horizontalnim pomakom u
odnosu na prethodni red, a uglove i otvore je potrebno
paljivo obraditi kao i cjelokupnu vanjsku povrinu na
nain da se nanosi polimerno-cementno ljepilo i utiskuje
tekstilno-staklena mreica (alkalno otporna). Ponovno se
zaglauje polimerno-cementnim ljepilom. Nakon suenja
nanosi se impregnirajui premaz kako bi se ujednaila
upojnost povrine.
Kao zavrni sloj za tankoslojni sustav koriste se silikatni,
silikonski, silikonsko-silikatni ili akrilatni zavrni sloj mini-
malne debljine zrna 1,5-4,00 mm. Kod debeloslojnog sus-
tava koristi se mineralna buka debljine 15 mm i zavrno
dekorativni sloj debljine do 5 mm. Potrebno je nanijeti
cementni pric kao vezivni sloj izmeu toplinsko izolaci-
jskog materijala i lagane mineralne buke.
Industrija graevinskih materijala nudi mnogo varijanti
cjelovitih sustava ovih dvaju naina toplinske izolacije zi-
dova, pri emu za oba rjeenja debljina toplinsko-izolaci-
jskog sloja ne bi trebala biti manja od 10 do 12 cm, ime
bi se vrijednost koefcijenta prolaska topline smanjila na
0,25 do 0,35 W/m
2
K. Kad je rije o niskoenergetskim i pa-
sivnim kuama, debljine toplinske izolacije trebaju biti
i znatno vee, ovisno naravno o klimatskim uvjetima i
eljenoj razini energetske potronje.
PROZORI I VRATA
Prozor je najdinaminiji dio vanjske ovojnice zgrade, koji
istovremeno djeluje kao prijemnik koji proputa Sunevu
energiju u prostor te kao zatita od vanjskih utjecaja i
toplinskih gubitaka. Gubitci kroz prozore dijele se na
transmisijske gubitke, na gubitke ventilacijom, tj. prov-
jetravanjem te na gubitke radijacijom (zraenjem). Ako
zbrojimo transmisijske toplinske gubitke kroz prozore i
gubitke provjetravanjem, ukupni toplinski gubitci kroz
prozore predstavljaju vie od 50 posto toplinskih gubi-
54
taka zgrade. Gubitci kroz prozore obino su deset i vie
puta vei od onih kroz zidove, pa je jasno koliku vanost
igra energetska uinkovitost prozora u ukupnim ener-
getskim potrebama zgrada. U skladu s novim Tehnikim
propisom, koefcijent prolaska topline za prozore i bal-
konska vrata moe iznositi maksimalno U =1,80 W/m
2
K.
Dok se na starim zgradama koefcijent U prozora kree
oko 3,00 - 3,50 W/m
2
K i vie (gubitci topline kroz takav
prozor iznose prosjeno 240 - 280 kWh/m
2
godinje),
europska zakonska regulativa propisuje sve nie i nie
vrijednosti i one se danas najee kreu u rasponu od
1,40 - 1,80 W/m
2
K. Na suvremenim niskoenergetskim i
pasivnim kuama taj se koefcijent kree izmeu 0,80 -
1,40 W/m
2
K. Preporuka za gradnju suvremene energets-
ki uinkovite zgrade su prozori s koefcijentom U < 1,40
W/m
2
K.
Poboljanje toplinskih karakteristika prozora i drugih
staklenih povrina mogue je postii na sljedee naine:
zabrtviti prozore i vanjska vrata
provjeriti i popraviti okove na prozorima i vratima
izolirati nie za radijatore i kutije za rolete
reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom
roleta, postavom zavjesa i sl.
zamijeniti prozore i vanjska vrata toplinski kvalitet-
nijim prozorima (preporuka U<1,40 W/m
2
K).
Ekonomino grijanje i hlaenje
prostora
Jedno od najekonominijih rjeenja za grijanje i
hlaenje predstavljaju toplinske pumpe. Pod na-
zivom toplinske pumpe podrazumijevaju se ureaji
koji koriste toplinu okoline (zraka, zemlje ili vode) za
zagrijavanje ili hlaenje prostora. Jedan od najeih
tipova toplinskih pumpi s kojima se susreemo su
svakako toplinske pumpe zrak-zrak odnosno svima
znani klima ureaji, koji u zadnje vrijeme postiu sve
vee koefcijente iskoristivosti. Osim klima ureaja,
sve vie se koriste i toplinske pumpe zrak-voda, ko-
jima prostor zagijavamo podnim grijanjem ili venti-
lokonvektorima, a njihova prednost je i mogunost
zagrijavanja potrone tople vode kao i kombinacija
sa postojeim sustavima grijanja. Kako bi nave-
deni ureaji tijekom radnog vijeka zadrali svoju
uinkovitost, vrlo je bitno preventivno odravanje
istih.
Kako bi saznali vie o mogunostima ugradnje
ili o odravanju sustava grijanja i klimatizacije
posjetite www.andar.hr.
- sustavi grijanja i klimatizacije -
- centralno grijanje
- plinske instalacije
- podno grijanje
- solarni sustavi
- klima ureaji
- toplinske pumpe
- ventilacija
- prodaja - ugradnja - odravanje -
Oktavijana Valia 9
51000 Rijeka
tel: 051 514 703
mob: 095 529 8930
e-mail: info@andar.hr
web: www.andar.hr
Poboljana
izolacija
do 15%
VELUX oglas R3 2011 ver2.indd 1 25.11.2011. 12:03:43
56
moe izbiti iz potkrovlja odozdo, ali se zbog vodonepro-
pusnosti folije odozgo ne moe vratiti natrag u potkrovlje
u obliku vlage (ime takoer titimo toplinsku izolaciju).
Krovna optereenja
Za pravilno utvrivanje potrebnih dimenzija krovne kon-
strukcije (bila drvena ili betonska) vano je uzeti u obzir:
vlastitu teinu krova (pokrov, drvena konstrukcija, a
pri izradi potkrovlja i vlastita teina unutarnjih el-
emenata koji su privreni na krovnu konstrukciju)
mogue optereenje snijegom
mogue optereenje vjetrom
Teina pokrova i pravilno uvrenje (odgovarajui avli,
bone spojnice za crijep, sljemeno-grebene spojnice) bit-
no pospjeuju stabilnost krova pri optereenjima uslijed
jakog vjetra, dok, nasuprot tome, imaju mali utjecaj na
dimenzioniranje krovne konstrukcije (debljinu drvenih
elemenata).
Energetski uinkovit krov
Svi prostori koji granie s potkrovnim prostorijama ili
neposredno s pokrovom moraju biti toplinski izolirani.
Dobro izoliran krov sprjeava oteenja uslijed konden-
zacije vlage te smanjuje trokove grijanja i hlaenja, a
time i emisiju tetnih plinova u atmosferu.
Svi ovi zahtjevi jednostavno su rjeivi Bramacovim izo-
lacijskim materijalom visoke kvalitete od Poliuretana
(PUR/PIR). Na taj nain energija se dodatno prenosi u va
stambeni prostor.
Krovna ploha, okrenuta suncu, takoer se sve vie koristi i
kao izvor energije solarnim kolektorima moe se rijeiti
potreba za toplom sanitarnom voddom i grijanjem, dok
fotonaponskim elijama moemo pokriti potrebe za
elektrinom energijom.
Bramac u svom prodajnom asortimanu nudi solarne sus-
tave za pripremu tople sanitarne vode i potporu grijanju,
koji se sastoje od kolektora, spremnika za vodu, pumpi
i ostalog potrebnog pribora za spajanje cijelog sustava.
Vrhunske su kvalitete, zbog ega na cijeli sustav nudimo
jamstvo od 10 godina.
Bramac Vam nudi irok spektar modela crjepova i krovne
opreme kojom ete moi rijeiti sve detalje svog kosog
krova. Na sve crjepove dajemo 30-godinje pisano jam-
SAVJETI ZA SANACIJU KOSOG
KROVA
Krov je vrlo vaan dio graevine, titi je od padalina i vje-
tra, a uz to ispunjava sve funkcije koja ima fasada, koju
moemo promatrati kao zatitni ovoj, ovjekovu treu
kou. U tom smislu krov je ak i vaniji, a time i zahtjevni-
ji od fasade ili bilo kojeg vanjskog elementa na zgradi.
Kvalitetnom izvedbom krova moi emo takoer sman-
jiti i trokove grijanja i hlaenja objekta, a time i smanjiti
emisije tetnih plinova i dati doprinos ouvanju okolia.
Na to treba obratiti panju prilikom sanacije krova?
Provjetravanje krovita
Da bismo sprijeili pojave kao to su kondenzacija vlage,
skupljanje leda na okapnici ili stvaranje toplinskih jastuka,
kosi se krov izvodi kao hladan ili ventilirani krov (dvostruki
krov s donjim slojem kroz koji struji zrak). Hladan krov je
funkcionalan jedino ako je na okapnici, sljemenu ili grebenu
omoguen dovod, odnosno odvod zraka. Najmanje 10 crj-
epova za odvod zraka na 100 m povrine krova zajedno sa
suhom izvedbom sljemena ili grebena (bez mortanja) te
elementi ili traka zranik na okapnici tvore potreban broj
otvora za odvod i dovod zraka.
Dodatna zatita od kie i snijega
Osnovnu zatitu od kie prua crijep, no jaki udari vje-
tra mogu, pogotovo kod niih krovnih nagiba, dovesti
do podlijevanja crijepa, ukoliko vjetar utjeruje vlagu pod
crijep. Zbog toga je potrebno koristiti kvalitetne krovne
folije koje se postavljaju iznad rogova. Kod neureenih
potkrovlja dovoljna je vodootporna, paronepropusna
krovna folija, no kod ureenih potkrovlja (sa stambenim
prostorom u potkrovlju) svakako je za preporuiti paro-
propusnu foliju. Ovakva folija e omoguiti da para, koja
se u uvijek stvara u stambenom prostoru potkrovlja,
Kvalitetan pokrov i izvedba krovita
57
FASADE
Pripremio: Silvije Novak, dipl. ing. gra.
Pojam fasade kao lica zgrade sve vie gubi prvotni znaaj.
U dananje vrijeme oblikovanje fasada i njihova izvedba
nije vana samo za doivljaj zgrade i oblikovanje pros-
tora kojega je graevina dio. Drugim rjeima to vie nije
samo element arhitekture koji zatvara prostor odreene
namjene i estetski rjeava izgled zgrade, ve fasada post-
aje bitan element konstrukcije koji se odupire vanjskim
utjecajima i omoguava odravanje odabrane, potrebne
mikroklime prostora koji zatvara.
Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (N.N.br.
76/07, 38/08), graevina mora zadovoljavati odreene
bitne zahtjeve mehaniku otpornost i stabilnost, zatitu
od poara, higijenu, zdravlje i zatitu okolia, sigurnost u
koritenju, zatitu od buke te utedu energije i toplin-
sku zatitu.
Prema posebnim uvjetima za izradu, ugradnju i obradu
pojedinih dijelova objekta, fasade i obodni zidovi moraju
biti projektirani i izvedeni tako da osiguraju zatitu od
svih vanjskih oborina i utjecaja, te da osiguraju to veu
toplinsku zatitu, zatitu od buke, poara, odvoenje
difuzne pare itd.
Iz svih gore navedenih uvjeta postavlja se logino pitanje
koji materijal primjeniti prilikom izolacije vanjskih zido-
va, a da bi se, u to je mogue veoj mjeri zadovoljili svi
potrebni uvjeti?
Na dolje prikazanim grafovima vidljiv je prosjean udio
plotina graevnih dijelova u oploju grijanog dijela
viestambene zgrade (graf 1) koja nije rijeena kvalitetno
po pitanju toplinske zatite.
Graf 2 prikazuje udio transmisijskih gubitaka topline
kroz vanjsku ovojnicu gdje je jasno vidljivo da najvei
dio topline prolazi kroz neizolirane zidove i loe vanjske
otvore. Upravo iz tog razloga je bitno usredotoiti se na
poboljanje kvalitete toplinske zatite upravo tih kon-
strukcija.
Meutim, moramo imati na umu da zamjena dotrajale
i loe stolarije bez prethodne rekonstrukcije i sanacije
vanjske fasade moe u konanosti imati i niz neeljenih
posljedica poput pojaanog razvoja plijesni i gljivica na
mjestima toplinskih mostova i graevnih dijelova malog
otpora prijelazu topline.
U daljnjem tekstu emo se osvrnuti na problematiku
kvalitetne rekonstrukcije, odnosno sanacije postojeih i
po pitanju utede energije i toplinske zatite, loih fasada.
Mnogi e pri tome odmah pomisliti da nema potrebe za
posebnim mudrovanjem i da je potrebno samo za-
lijepiti toplinski izolator i zavrno ga obraditi, te na taj
nain rijeiti problem. Pri tome esto trae savjet od ma-
jstora, koji vrlo esto znaju biti nedovoljno educirani i u
pravilu ponude rjeenje koje je za njih najjednostavnije i
najproftabilnije.
stvo koje ukljuuje i jamstvo od smrzavanja.
Takoer emo za Vas, ukoliko ima potrebe, izraditi
specifkacije potrebnog materijala i savjetovati Vas uko-
liko imate bilo kakvih nedoumica.
Samu izvedbu sanacije krovita najbolje je prepustiti
krovopokrivaima s dugogodinjim iskustvom i znanjem.
Bramac Vam i u tome moe pomoi jer ve dugi niz go-
dina suraujemo s velikim brojem tvrtki i obrta koji su
majstori svog zanata te Vam uvijek moemo preporuiti
nekoliko partnera u Vaoj blizini.
Za sve informacije o naim proizvodi-
ma i uslugama moete nam se obratiti
na na besplatni info-telefon:
0800 0401
58
Problematika je ipak daleko sloenija.
Naime, cilj toplinske zatite nije samo uteda energije.
Cilj je uz utedu energije stvoriti povoljnu MIKROKLIMU
unutarnjih prostora, odnosno ugodnost stanovanja.
Pod pojmom mikroklime se ne podrazumijeva samo un-
utarnja, tzv. sobna temperatura, ve i relativna vlanost
unutarnjeg zraka, strujanje zraka, temperatura unutarn-
jeg omotaa zgrada itd.
Upravo iz tog razloga je bitno odabrati kvalitetne materi-
jale, ukljuivo i izolaciju koji e initi slojeve graevnog
dijela. Osim toga, bitan je i raspored istih kako bi se izb-
jegle graevne tete.
Kvalitetnom toplinskom zatitom birno se umanjuju
negativni utjecaji na konstrukciju (naprezanja uslijed na-
glih promjena temperatura, ekstremno visokih ili niskih
temperatura, ulaska vlage i vode te razaranje strukture
zida uslijed smrzavanja iste itd.), ime se direktno prod-
uljuje vijek trajanja graevine, bitno smanjuje emisija
staklenikih plinova uslijed izgaranja fosilnih goriva i u
konanosti zadovoljavaju uvjeti Tehnikog propisa o ra-
cionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
(N.N. 110/08, 89/09).
U posljednje vrijeme se vrlo esto spominje pojam EN-
ERGETSKO CERTIFICIRANJE, odnosno pojam ENERGETSKI
RAZRED ZGRADE. Upravo taj razred, odnosno broj ili
koliina potrebne toplinske energije za grijanje ovisi o
kvalitetnoj koncepciji toplinske zatite zgrade.
Principi i preporuke za pravilno projektiranje i izvoenje
fasada su brojne.
Navest emo samo osnovne:
vanjske graevinske pregrade trebaju biti to jed-
nostavnije strukture kako bi se to vie izbjegle
mogunosti pojave toplinskih mostova
kod zgrada koje se griju tijekom zime raditi ma-
sivnije vanjske pregrade s toplinskom izolacijom
s vanjske strane, budui iste imaju sposobnost
akumulacije relativno vee koliine topline
kod zgrada koje se povremeno griju mogu se prim-
jenjivati graevinske pregrade manjih masa ili veih
s izolacijom s unutarnje strane.
oblikom zgrade i veliinom prozora utjecati na
veliinu transmisijskih gubitaka. Zadovoljiti uvjete
osvjetljenja
toplinsku zatitu toplinskih mostova izvoditi, ako je
mogue materijalom pretenog dijela graevinske
pregrade, a ako nije mogue, oblagati toplinskom
izolacijom, bolje s unutarnje strane u irini barem 3
irine mosta, s parnom branom s unutarnje strane
toplinski zatiti dijelove meusobnih veza vanjskih
pregrada i spojeva s ostalim elementima zgrada s
vertikalnim serklaima ili stupovima
najpovoljnije je glede sprjeavanja povrinske kon-
denzacije vodene pare, kao i kod linijskih gubitaka
smjestiti okvire prozora u ravninu toplinske izolacije
vieslojnih zidova
vanjske obloge vanjskih zidova graevinskih
konstrukcija trebaju biti projektirane, ukoliko je
mogue, od to paropropusnijih materijala, kao
bi se to vie izbjegla mogunost kondenzacije
vodene pare
kondenzaciju vodene pare unutar pregrada treba
sprijeiti odgovarajuim strukturama pregrada.
Ukoliko prijeti opasnost od nedozvoljene konden-
zne vlage, upotrebljavati parne brane to blie un-
utarnjim stranama vanjskih pregrada
izbjegavati jako vjetrovite lokacije
za to ugodniju mikroklimu u ljetnom periodu
vanjski zidovi moraju imati dovoljnu toplinsku
stabilnost
U daljnjem tekstu emo navesti samo nekoliko osnovnih
sustava fasada:
1. Provjetravane ili ventilirane fasade
Ono to je vrlo bitno znati prilikom projektiranja i izvoenja
ovakvih vrsta fasada je izbor izolacijskog materijala.
Nije dovoljno izabrati samo proizvod s niskom (povoljnom)
vrijednosti koefcijenta toplinske provodljivosti (W/mK),
ve bi taj materijal prema pravilima struke i Propisima
59
ili smjernicama veine europskih zemalja morao biti NE-
GORIV (Razred reakcije pri poaru A1).
Naime, kod ventiliranih fasada se javlja tzv. efekt dimjaka
zbog jaeg dotoka zraka (kisika) i prilikom pojave izvora
jeg pod komercijanim nazivom stiropor.
Dakle, prema sadanjim normama i propisu, radi se osus-
tavu kod kojeg se kao toplinska izolacija primjenjuje jedan
od ta dva materijala, a koji opet moraju, svaki sa svoje strane
zadovoljavati tono propisane uvjete kvalitete, odnosno,
moraju posjedovati potrebne Potvrde o sukladnosti.
U daljnjem tekstu emo predstaviti sustave koji su
provjereni u praksi, ispitani i izvedeni na brojnim eminent-
nijim zgradama u Hrvatskoj.
Radi se o ETICS sustavima s lamelama kamene vune za
kontaktne fasade Knauf Insulation FKL (raniji naziv DP-9
LAM), odnosno ploama za kontaktne fasade Knauf Insu-
lation PTP 035. Sustav ine proizvodi od kamene vune koji
se lijepe o povrinu vanjskog zida (novog ili postojeeg) i
to punoplono u sluaju postave lamela FKL,
vatre vrlo lako moe doi do eksplozivnog irenja plame-
na du fasade zgrade. Iz tog razloga je bitno izbjegavati
ugradnju gorivih izolacija, i, to je jo bitnije, izolacija, koje
prilikom gorenja isputaju otrovne plinove koji su u veini i
uzronici traginih posljedica prilikom poara u zgradama.
Sljedee, vrlo bitno prilikom izbora izolacije je odabir
izolacije koja moe upijati zvunu energiju, odnosno,
poboljavati zvunu izolacijsku mo pregrade.
Iz svega gore navedenog, moe se zakljuiti da su izolaci-
jski materijali koji mogu objediniti sva tri zahtjeva top-
linsku, zvunu i protupoarnu zatitu, proizvodi od min-
eralne vune koji se negorivi, vlaknaste strukture i odlinih
toplinsko izolacijskih svojstava.
Velika veina toplinskih, zvunih i protupoarnih izolacija
ventiliranih fasada najreferentnijih objekata u Hrvatskoj
su upravo izvedeni od proizvoda ploa kamene vune
Knauf Insulation FPL GVB, FP GVB ili ploa staklene vune
Knauf Insulation 435B prilikom niih zahtjeva.
Uporaba gorivih materijala, kao to je spomenuto je
izuzetno opasan zahvat i u velikom broju europskih ze-
malja propisima ograniena.
2. Kontaktne tankoslojne fasade (ETICS sustavi)
Fasade koje se u dananje vrijeme izvode na velikoj veini
novih zgrada i ijase kvaliteta izmeu ostalog normira pre-
ma prihvaenim i harmoniziranim europskim normama
HRN EN 13500:2004 koja se odnosi na Povezane sustave
za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi mineralne
vune, odnosno HRN EN 13499:2004 koja se odnosi na ET-
ICS sustave na osnovi ekspandiranog polistirena, poznati-
odnosno linijski i tokasto po sredini u sluaju izvedbe s
ploama PTP 035:
60
Lamele se naknadno ne trebaju dodatno privrstiti
mehanikim privrsnicama (tiplama), dok se ploe do-
datno trebaju privrstiti spomenutim privrsnicama.
Preko postavljene izolacije se zatim nanosi sloj polim-
erno cementnog ljepila u debljini ca 3,00 mm u koje se
utiskuje tekstilno staklena, alkalno otporna mreica. Na-
kon toga se nanosi izravnavajui sloj ljepila u debljini oko
2,00 mm. Nakon minimalno 7-10 dana suenja, nanosi se
sloj za ujednaavanje vodoupojnosti te konano zavrni
mineralni (loija kvaliteta) silikatni, silikatno-silikonski ili
silikonski sloj. Zavrni sloj na osnovi akrilata se u kom-
binaciji s mineralnom vunom ne preporua jer se na taj
nain ne iskoritava bitna prednost vune paropropus-
nost.
Presjek svih slojeva vidi se na slici ispod:
Takoer je potrebno voditi rauna i o izboru boje. Naime,
zbog vrlo visokih temperatura na vanjskim povrinama
zidova, a na to uvelike utjee i nijansa zavrnog sloja
(tamnije boje bolje upijaju toplinu) moe doi do pu-
canja zavrnih slojeva. To je naroito karakteristino za
fasade od EPS-a koji iskazuje znaajan temperaturni rad
pri promjenama temperature. Osim toga, EPS na temper-
aturama viim od 75C znaajno gubi na svojstvima.
Greke pri izvoenju i posljedice:
Ukoliko se ETICS sustavi ne izvode struno, prema pravil-
ima struke i uputama proizvoaa, te ukoliko se (vrlo
est sluaj) ne primjenjuju kvalitetni i ispitani izolacijski
materijali moe doi do znaajnih teta koje je naknadno
teko sanirati.
Prikaz nekoliko primjera izvoenja protivno pravilima
struke i uputama (smjernicama), te primjenom izolacija
loe kvalitete:
Vrlo vani detalji prilikom izvedbe ovih vrsta fasada su
osim, standardnih uvjeta za izvedbu svih fasaderskih
radova (temperatura vanjskog zraka, izravno djelovanje
Suevog zraenja, ravnost podloge), komatibilnost kom-
ponenti (koritenje svih komponenti od strane istog
proizvoaa), dodatno armiranje na uglovima otvora i
zoni udarca (do visine ca 1,5 m):
Slika: vrlo est sluaj tete uslijed neadekvatnog armiranja
sloja ljepila U Vukovaru pala fasada sa zgrade
61
Prednosti primjene mineralne vune
Svojstvo Obrazloenje
Paropropusnost Svojstvo kojim se postie nesmetan prolazak vika vodene pare i vlage iz
unutarnjih prostora i graevnih dijelova ime se postie znatno ugodnija i
zdravija mikroklima unutarnjih prostora (nia relativna vlanost unutar pros-
torija). Dokaz vrijednosti faktora otporu difuziji vodene pare moe se vidjeti u
tablici 4. Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti
u zgradama (NN 110/08). Prema toj tablici EPS je 60 puta paronepropusni-
ji u odnosu na mineralnu vunu. Upravo je i to jedan od razloga ubrzanog
pokuaja razvoja paropropusnijih proizvoda od EPS-a.
Zatita od poara Proizvodi od kamene vune spadaju u klasu gorivosti A1 (negorivi materijali),
dok se za proizvode od EPS (klasa E) niti ne moe govoriti o gorivosti budui
da isti gube svojstva ve na temperaturama 75-80C. Dodue, proizvoai
koriste pojam samogasivi, ali to ne znai da nije goriv. Poznata je injenica
da EPS prilikom gorenja otputa izuzetno otrovne plinove koji u sluaju po-
jave vatre (poara) mogu lako izazvati guenje i trovanje korisnika objekta.
Upravo iz tog razloga veina europskih zemalja u proptupoarnoj regulativi
nalae da se kod objekata koji su izolirani EPS-om iznad otvora po cijelom
opsegu zgrade u visini od min. 1 m. moraju izvoditi pojasevi od negorivog
materijala (mineralne vune). Kod nas je to djelomino regulirano prastarim
Pravilnikom o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara
(Sl.list 07/84), l.17.
Zatita od buke Kamena (mineralna) vuna zahvaljujui svojoj vlaknastoj strukturi ima sposob-
nost pretvaranja zvune u toplinsku energiju ime taj materijal u sustavu
doprinosi poveanju zvune izolacijske moi graevnog dijela. EPS ne dopri-
nosi niti najmanje.
Temperaturni rad (dimenzionalna
stabilnost)
Kamena vuna ima zanemarivi toplinski rad pri visokim (niskim) i naglim
promjenama temperatura. Taj rad iznosi 0,05 mm/ m/100K. Za EPS iznosi 6
mm/ m/100K. To moe biti i jedan od bitnih razloga ubrzanijeg propadanja
(pucanja) fasada izvedenih od EPS-a (pogotovo EPS-a koji nije deklariran kao
iskljuivo fasadni).
Otpornost na udar Kamena vuna kao elastiniji materijal od EPS-a ima daleko veu otpornost
na udar (npr. udar tue) upravo zbog svoje elastinosti i sposobnosti amor-
tiziranja udaraca.
Otpor na kemijske agense prema klasifkaciji otpornosti na kemikalije, kamena vuna spada u skupinu
otpornih, a EPS u skupinu relativno otpornih materijala. To se moe odnositi
i na otpornost na djelovanje benzinskih para, bitumena, acetona i sl.
Elastinost Elastinost materijala omoguuje kvalitetnije premoivanje pukotina te
ujedno omoguava izolaciju zakrivljenih povrina graevnih dijelova.
Otpor na mikroorganizme i tetoine
(ptice, glodavci, mravi)
Kamena vuna je apsolutno otporna i nema zabiljeenih sluajeva oteenja
od strane spomenutih dok je u sluaju EPS-a to gotovo redovita pojava
Trajnost Ne kae se uzalud postojan kao kamen. Nema opasnosti od preranog
starenja materijala, drobljenja, raspadanja. EPS ne moemo nikako i nikada
uvrstiti u skupinu postojanih i dugovjenih materijala u pogledu zadravanja
deklariranih svojstava.
62
Statiki elektricitet Kod mineralne vune zanemariv, ali u sluaju EPS-a dominantna karakteristika
koja uzrokuje pojaano privlaenje praine to u relativno kratkom vremenu
ima za posljedicu lo estetski dojam zavrnih slojeva fasada s izolacijom od
EPS-a
Manipulacija kvalitetom materijala Prilikom izvedbe ETICS sustava nema bojazni od zamjene proizvoda. Lamele
kamene vune Knauf Insulation FKL ili ploe PTP 035 su jedinstvene i ne mogu
se zamijeniti drugim loijim proizvodima, a da se to prilikom izvoenja ne
zamijeti. EPS za fasade mora biti odlean, mora se proizvesti iz nerecikli-
ranog materijala i strogo odreene gustoe. Kako to kvalitetno kontrolirati. Iz
prakse se vidi vrlo teko, to za posljedicu ima pojavu nekvalitetnih, necer-
tifciranih, ali vrlo jeftinijh proizvoda od EPS-a koji omoguuju znatnu zaradu
izvoditeljima i izuzetno nekvalitetnu fasadu korisnicima.
ZATITA OD POARA (VATROOTPORNOST
SUSTAVA)
Tema koja je kod nas izuzetno zanemarena i kojoj se
previe ne vodi rauna prilikom projektiranja i izvoenja
zgrada, poglavito javnih zgrada (bolnica, kola, vrtia,..),
benzinskih crpki, visokih zgrada itd.
Osim ranije spomenutog Pravilnika o tehnikim norma-
tivima za zatitu visokih objekata od poara (sl.list 07/84),
l.17. , nakon 1984. godine nije doneseno nita konkret-
no glede ogranienja ugradnje gorivih materijala kao top-
linske izolacije vanjskih zidova.
Pri tome nije bitna samo injenica da je poeljno da je
materijal negoriv, ve je osobito bitno da isti PRILIKOM
GORENJA ILI TALJENJA NE ISPUTA OTROVNE PLINOVE.
Naime, ope je poznata injenica da korisnici zgrada
u sluaju poara poglavito stradavaju od posljedica
guenja, a tek potom uslijed direktnog utjecaja vatrene
stihije.
Dolje nie su navedeni samo neki primjeri usvojenih
smjernica i pravila prilikom odabira izolacija vanjskih zi-
dova ETICS sustava u kojima se preferira primjena ne-
gorivih materijala reakcije na poar razreda A1 ili A2.
Primjer iz Slovenije govori o neophodnosti izvedbe ne-
gorivih pojaseva za objekte visine vie od 10,00 metara,
dok u primjeru iz eke vidimo da se uporaba gorivih
materijala poput EPS-a (stiropora) nikako ne dozvol-
java prilikom izvedbe toplinske izolacije vanjskih zidova
zgrada viih od 30,00 metara, dok se za zgrade nie od
30 metara ne dozvoljava uporaba na visinama viim od
12 metara. Takoer, prilikom rekonstrukcija je primjena
EPS-a vrlo ograniena.
63
TOPLINSKI MOSTOVI
Pojava izraenih toplinskih mostova je uglavnom ve-
zana uz zgrade s nedovoljnom ili nikakvom toplinskom
zatitom graevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade.
Meutim, u odreenom sluaju moe doi do pojave istih
i kod zgrada kojima su graevni dijelovi dostatno izoli-
rani, a kao posljedica loe rijeenih detalja bilo u fazi iz-
rade projekta, ili kao rezultat izvoenja koje nije u skladu
s projektnom dokumentacijom, pravilima struke ili upu-
tama proizvoaa sustava.
to su to uope toplinski mostovi?
Toplinski most jest manje podruje u omotau grijanog
dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi prom-
jene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela.
Drugim rijeima, radi se o ogranienim mjestima na ko-
jima se, u usporedbi s neprekinutim dijelovima konstruk-
cije, pojavljuje vea gustoa toplinskog toka, a time i nia
unutarnja plona temperatura. Mjesta smanjenog otpora
prolasku topline.
Karakteristian izgled i posljedice toplinskog mosta:
Djelovanje toplinskog mosta oituje se u uvjetima razlike
izmeu unutarnje i vanjske temperature, a njegovo se
mjesto u graevini esto prepoznaje po tetama nastalim
zbog oroavanja unutarnje plohe toplinskog mosta. Na
tim se mjestima pojavljuje plona kondenzacija vodene
pare, taloi se praina, te stvaraju plijesni i gljivice, to s
higijenskog stajalita znai opasnost za zdravlje. U blaem
obliku to su mjesta poveanih gubitaka topline koji mogu
biti vrlo vani za smanjenje toplinsko-izolacijskih vrijed-
nosti obodne pregrade, te za ugodnost boravka u pros-
toriji.
Toplinske mostove moemo najjednostavnije razlikovati
i uoiti putem termografskih snimaka kao
tokaste:
linijske i trodimenzionalne:
64
Posljedice:
Temperatura na unutarnjoj plohi vanjske konstrukcije bit
e nia od temperature zraka prostorije. U podruju top-
linskih mostova unutarnja e plona temperatura biti jo
nia te je potrebno utvrditi je li kritina, tj. je li nia od
toke oroavanja. Mogue su ove posljedice:
ako je plona temperatura nia od toke rosita,
zbiva se plona kondenzacija sa svim svojim nega-
tivnim posljedicama (pojava mikroorganizama)
ako plona temperatura nije nia od toke
oroavanja, pojaano se taloi praina.
Pojava mikroorganizama na unutarnjim plohama vanjskih
konstrukcija znai stvaranje plijesni, za to je potrebna
poveana vlanost unutarnje plohe vanjske konstrukcije
tijekom duljeg vremena ili kratkotrajna plona konden-
zacija, uz zadravanje vlage. Posljedica te pojave su sive,
smee ili crne mrlje, a najee se pojavljuju u kutovi-
ma zidova, u kutovima na spoju zidova s meukatnom
i, posebice, s krovnom konstrukcijom, uz prozore, te u
podnojima zidova. Najee vrijeme nastanka plijesni je
zima i proljee, kada su unutarnje temperature i vlanost
zraka visoki.
Tu pojavu treba sprijeiti ne samo zbog estetskih razloga,
ve i zbog higijenskih, jer spore plijesni (rasplodne stan-
ice) mogu prouzroiti alergijske bolesti stanara. Valja na-
pomenuti da ta pojava nije uvijek samo posljedica toplin-
skih mostova, ve je uvjetovana i ponaanjem korisnika
(nainom grijanja, stupnjem temperature i vlanosti zra-
ka prostorije, ritmom provjetravanja i sl.). Uvjetovana je i
nepovoljnim projektom prostorije (mali prozori uz velike
dubine prostorije i bez mogunosti prozraivanja kutova
prostorije).
Pojava plijesni u posljednjem se desetljeu znatno
pojaala. Pritom se smatra da su uzrok tomu suvie zabrt-
vljeni prozori, nediua toplinska izolacija ili nepropus-
ni slojevi vanjskih konstrukcija. Pojava plijesni zapravo
je posljedica fzikalnog zbivanja, pogreke pri gradnji ili
zbog neodgovarajue upotrebe prostorija.
Pri manje izrazitim toplinskim mostovima na kojima
nije prekoraena toka oroavanja, nema ni tete zbog
oroavanja unutarnje plohe vanjske konstrukcije.
Meutim, kako je na toplinskome mostu plona tem-
peratura nia, a relativna vlanost okolnog zraka u tom
podruju zbog toga via, povrinski slojevi konstruk-
cije preuzimaju vodenu paru iz zraka. Zbog elektrikog
izmjeninog djelovanja izmeu estica vode i praine
koje se uzajamno privlae na podruju toplinskog mosta
lake se hvata praina, a posljedica toga je ploha tamnije
boje u odnosu na ostatak povrine zida
Oprema prostorije
Za pojavu kondenzacije, a time i plijesni, ulogu ima i ra-
spored, odnosno poloaj opreme u prostoru. Raspored
opreme u prostoriji moe onemoguiti ravnomjerno za-
grijavanje dijelova prostorije.
65
Pojava toplinskog mosta na spoju balkona i vanjskog zida
je vrlo esta pojava koja se uspjeno moe izbjei post-
avom toplinske izolacije s gornje (kao plivajui pod) i
donje strane balkonske ploe postavom toplinske izo-
lacije u podgledu minimalne irine pola metra od spoja
balkona i povrine zidanog (betonskog) zida.
Modernije rjeenje predstavljaju tipski prekidi toplin-
skih mostova, odnosno elementi koji se ugrauju pri-
likom same izvedbe spojeva ploa balkona ili drugih vrsta
istaka.
uteda energije i toplinska zatita je najmanje 50 go-
dina.
Dakle, prilikom svakog odabira proizvoda, materijala i iz-
vedbe to treba imati na umu. Svakodnevno smo svjedoci
propadanja, otpadanja i apsolutne nefunkcionalnosti ET-
ICS sustava ve nakon nekoliko godina uporabe. Toj kon-
stataciji idu u prilog gore navedeni sluajevi kod kojih su
nastale prikazane tete ve nakon 3-4 godine.
Naime, vrlo je bitno da toplinska, zvuna i protupoarna
zatita vanjskih zidova ima podjednaka svojstva izola-
tivnosti kroz dugi niz godina, a ne da dolazi do opadanja
svojstava vrlo brzo nakon izvedbe, a sve po principu dri
vodu dok majstori odu...
Cilj svake izolacije vanjskih zidova nije samo uteda en-
ergije, ve poboljanje ugodnosti stanovanja kroz osigu-
ranje povoljne mikroklime, a sve to uz znaajno manje
trokove grijanja i hlaenja.
Postavite li toplinsku izolaciju male paropropusnosti,
morate biti svjesni da ete imati viu relativnu vlanost
unutarnjeg prostora to pridonosi neudobnijem
stanovanju i veoj opasnosti od razvoja plijesni i gljivica
na unutarnjim povrinama zidova. elite li to sprijeiti,
morate ee provjetravati unutarnje prostore ime po-
godujete znaajnim toplinskim gubicima uslijed direkt-
nog odljeva topline. U tom sluaju se postavlja i logino
pitanje svrhe toplinske izolacije.
Mala otpornost na vie temperature dovodi do znaajnog
temperaturnog rada izolacije (istezanju i/ili skupljanju) to
pridonosi pucanju zavrnih slojeva i postupnom gubitku
svojstava materijala. Ne treba niti spominjati posljedice
djelovanja visokih temperatura uslijed npr. spaljivanja
korova ili koritenja rotilja uz samu povrinu fasade. Ko-
risnici esto u eksploataciji u takvim sluajevima primjete
nestajanje toplinske izolacije..
Jednako tako, ako se primjeni i kvalitetna izolacija, a ne
rijee kvalitetno spojevi, odnosno mjesta na kojima se ja-
vljaju toplinski mostovi, efekt kvalitetne toplinske zatite
vanjskih zidova bit e bitno umanjen.
Temperaturna krivulja vanjskog zida sa i bez ormara ispred
unutarnje povrine zida (Izvor: Fischer H. M., Jenisch R.,
Klopfer H., Freymuth H., Richter E., Petzold K., 1997: 441)
ZAKLJUAK:
Iz svega gore navedenog moe se zakljuiti da izolacija
vanjskih zidova nije samo problematika kako zalijepiti
nekakav toplinsko izolacijski materijal o vanjsku povrinu
zida, ve je to jedan vrlo kompleksan zahvat koji zahti-
jeva znanje i vjetinu.
Prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije
i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08), l.6, upora-
bni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu
67
MORTOVI ZA LIJEPLJENJE I
ARMATURNI SLOJ
Pripremio: Andrea ernjul, savjetnik za primjenu proizvoda
Kada govorimo o povezanim sustavima za vanjsku top-
linsku izolaciju (ETICS) najee pomislimo na sastavni
dio objekta kojim sprjeavamo nastajanje toplinskih gu-
bitaka te smanjujemo trokove grijanja i hlaenja. Kad je
rije o ovakvim sustavima esto se spominje vrsta toplin-
skog izolatora kao jednog od vanijih dijelova te zavrno-
dekorativna buka kojom objekt vizualno defniramo i
prilagoavamo prostoru u kojem je smjeten, istovreme-
no ga titei od nepoeljnih vanjskih utjecaja.
Budui da je sustav izveden od nekoliko bitnih kompo-
nenti, potrebno je iste adekvatno meusobno povezati
te povezati cjelokupan sustav s podlogom, a istovremeno
mu omoguiti neometano funkcioniranje.
Sastavni dijelovi sustava su:
mort za lijepljenje
izolacijski materijal
mort za armaturni sloj i sloj za ujednaavanje
staklena mreica
privrsnice
predpremaz
zavrno dekorativna buka
ostali pribor (profli, brtvene trake
Mort za lijepljenje i armaturni sloj ine glavnu poveznicu
izmeu pojedinih komponenti.
68
Mort za lijepljenje
Kao mort za lijepljenje najee se koriste polimerno ce-
mentna, tvorniki pripremljena prakasta ljepila kojima
se za pripremu dodaje voda. Jo u upotrebi nalazimo i
isto disperzivna ljepila za posebne namjene (lijepljenje
na drvene povrine, lijepljenje na podloge loije nosivo-
sti).
Lijepljenje izolacijskog materijala vri se na dva mogua
naina. Metodom rubnog lijepljenja s tokastim lijepljen-
jem u sredini polau se toplinsko-izolacijske ploe od
EPS-a (ekspandiranog polistirena) popularno nazvanog
stiropor i mineralne vune, dok se lamele od miner-
alne vune polau na nain da se poleina punoplono
prekriva slojem ljepila. Bitno je napomenuti kako se
ovakvim nainima lijepljenja mogu kompenzirati nerav-
nine i odstupanja u podlozi do 1 cm. Nanoenjem morta
za lijepljenje ovakvim nainima sprjeava se deformacija
izolacijskog materijala uslijed temperaturnih promjena
i njegovo irenje i skupljanje. Posljedice neadekvatnog
lijepljenja izolacijskih materijala mogu biti pukotine na
spojevima ploa ili lamela i propadanje sustava, odnosno
u najgorem sluaju i pojava odvajanja cjelokupnog sus-
tava od podloge. Prije daljnje obrade sustava mort za
lijepljenje mora mirovati najmanje 24 sata kako bi se ad-
ekvatno povezala podloga sa sustavom.
Prikaz nanoenja morta za lijepljenje:
Armaturni sloj
Mort za armaturni sloj veinom je polimerno cementni
prakasti materijal. Postoje jo i disperzivni mortovi koji
su neto manje u upotrebi. Koritenje visokokvalitetnih
materijala ove namjene jedan je od preduvjeta ispravnog
funkcioniranja sustava. Armaturni sloj sastoji se od dvije
bitne komponente mort za armaturni sloj i staklena
mreica. Kvalitetna toplinska izolacija, visokootporna
zavrno-dekorativna buka odlinih svojstava i kvalitetan
pribor ne doprinose uinkovitosti sustava ako mort za ar-
maturni sloj i staklena mreica nisu visoke kakvoe. Viso-
ka feksibilnost, odbijanje vode, otpornost na mehanike
utjecaje, temperaturna postojanost i sl. neki su od fakto-
ra koje sloj mora zadovoljavati. Staklena mreica posto-
jana na djelovanje alkalija, kao bitan dio sloja, mora biti
minimalne povrinske teine 145 g/m
2
.
Izvoenje ovoga koraka vri se tako da se u svjee nane-
seni sloj morta za armaturni sloj ravnomjerne debljine
utiskuje staklena mreica te se ponovno nanosi sloj
morta. Debljina ovako izvedenog sloja smije iznositi 3
5 mm. Armiranje sloja staklenom mreicom vri se na
nain da se ista polae u sredinu ili najvie gornju treinu
armaturnog sloja. U suprotnom moe doi do nastaja-
nja pukotina i oteenja sustava. Mirovanje ovoga sloja
mora iznositi 3-5 dana, odnosno najbolje se pridravati
najsigurnijeg rjeenja a ono iznosi 1 dan po milimetru
debljine sloja. Ovako odleani dio sustava spreman je za
nanoenje predpremaza i zavrno-dekorativne buke.
Nanoenje ljepila na lamele od mineralne vune
Nanoenje ljepila na ploe od EPS-a ili min. vune
69
Ulaganje staklene mreice u svjei sloj ljepila
Najee pogreke prilikom ugradnje povezanih
sustava za vanjsku toplinsku izolaciju
Najee pogreke prilikom postavljanja mreice na podlogu a
potom nanoenje izravnavajueg morta mreica djeluje kao
razdvajajui sloj te dolazi do odvajanja od podloge
Nepravilan nain lijepljenja (tokasto) uz koritenje ljepila
sumnjivog porijekla i kvalitete odvajanje i otpadanje cjelok-
upnog sustava ili njegovih dijelova
Neadekvatno lijepljene ploe doprinijele su nekontroliranom
irenju poara (tokasto lijepljenje neispravno)
Adekvatno ugraen i certifciran povezani sus-
tav za vanjsku toplinsku izolaciju
Najjednostavniji prikaz uinkovitosti fasadnog sustava
oituje se na primjeru u nastavku.
Viestambena zgrada iz 70-ih godina 20. stoljea bez top-
linske zatite snimana je termografskom kamerom prije i
nakon termike sanacije. Razlika je evidentna ve na prvi
pogled. Oronula, ve dotrajala proelja zgrade sada su
optiki usklaena s okolinom, a sam objekt svojim izgle-
dom ve izdaleka plijeni pozornost.
Detaljnijim promatranjem objekta, odnosno termografs-
kim snimanjem prije i nakon sanacije vidi se kako je raz-
lika u povrinskoj temperaturi proelja iznosila ak 11C.
Prije sanacije proelje se zagrijavalo na temperaturu
veu od 13C dok je nakon ugradnje sustava ona iznosila
neto vie od 2C. Sanacija je izvedena u studenom 2011.
godine Nakon perioda od godine dana moe se ustvrditi
kako su trokovi grijanja u prosjeku snieni ak 30 40%
po stanu.
70
CENTRI FASADA I BUKA su specijalizirani za materijale
namjenjene zavrnim radovima u graditeljstvu. Ujedno
su i pravi partner gdje ete dobiti prave i potpune infor-
macije o materijalima potrebnim za sanacije objekta ili
prvu ugradnju materijala na objektima novogradnje, kao
i listu izvoaa certifciranih za sve potrebne radove.
U centrima, kupovinom kompletnog materijala za va ob-
jekt, ostvarujete znatnu utedu i pritom dobivate certif-
kat za ugraene materijale kao i garanciju na ugraene
certifcirane fasadne toplinske sustave, a Va objekt e
izgledati poput ovoga:
Suradnjom sa Centrima fasada i buka, distributeri-
ma poznatih brendova ROFIX, BAUMIT, CAPAROL,
KNAUF INSULATION i dr. kao i noviju robnu marku
BEKAMENT raenu po najsuvremenijoj vicarskoj
tehnologiji i vrhunskom standardu. Sa kvalitetnim fasa-
dnim sustavima uz desetogodinju garanciju postie se
uteda i do 30 % vrijednosti ugraenih materijala.
U Centrima moete dobiti informacije:
o najnovijim zakonskim normama vezano za ener-
getsku uinkoviotost,
mogunostima ishodovanja brzih kredita (bez upisa
u hipoteku i sa samo jednim potpisom)
o aktualnim subvencijama za ugradnju toplotnih i
inih sistema,
informacije o sistemu KLJU U RUKE.
Tim suradnika vam moe pomoi u pripremanju pravil-
nih i najoptimalnijih rijeenja za Vae potrebe.
Preporuamo ugradnju materijala prema najstroim
pravilima struke, u suradnji sa certifciranim graevinskim
djelatnicima.
U centrima se pored svih materijala za zavrne radove,
moe pronai i kompletan asortiman HTZ materijala
(zatitna radna oprema), alata, pribora, dekorativnih
elemenata i drugo.
CENTRI FASADA I BUKA
CENTAR FASADA I BUKA RIJEKA
Vikovo, Marinii bb
Prije i poslije sanacije
Tel. 051/257-222; Fax 051/503-873
www.centar-fasada.com.hr
info@ centar-fasada.com.hr
Kao toplinsko izolacijske ploe slue ploe od
ekspandiranog polistirena (Energy Panel EPS),
izravnate fleksibilnim, paropropusnim armatur-
nim slojem, otpornim na pucanje, koji se sastoji
od morta za armiranje (Energy Star) i staklene
mreice (Murexin Energy Textile). Na taj se sloj
nanosi predpremaz (Energy Primer). Posljednji
sloj je tankolsojna, zavrna dekorativna buka
visoke paropropusnosti (Energy Furioso).
Murexinov sustav Active Living prikladan je za sve
podloge, stare i nove graevine, obiteljske kue i
viestambene zgrade, te za nestambene objekte.
Sustav je sukladan vaeim hrvatskim i europskim standardima.
Rondela EPS
Energy Panel EPS
Energy Star
Privrsnica STR U
PVC kutni prol s mreicom
Energy Star
Energy Textile
Energy Star
Energy Primer
Energy Furioso
Povezani sustavi za toplinsku
izolaciju fasada (ETICS)
72
ZAVRNA OBRADA FASADE U
ETICS FASADNIM SUSTAVIMA
Pripremio: Vladimir Lovri, ing. gra
Nakon izvedene termike izolacije ovojnice zgrade
i ugradnje armaturnog sloja, potrebno je pristupiti
zavrnoj obradi fasadnih povrina.
Kao i kod predhodnih slojeva fasade, vano je voditi
rauna da su i zavrni slojevi adekvatni i certifcirani za
primjenu u ETICS fasadnim sustavima.
Naglaavamo certifcirani iz razloga to se danas na
tritu nudi itav niz materijala koji ne zadovoljavaju
odreene zahtjeve i nisu ispitani za primjenu u ETICS
fasadnim sustavima, a koji ponekad mogu biti privlani
svojom niom cijenom kotanja, kako izvoau, tako i in-
vestitoru radova.
Poto suvlasnici u pravilu nisu educirani da samostalno
defniraju materijale najjednostavniji nain je ukljuiti
proizvoae fasadnih materijala u sam proces plani-
ranja i izvedbe fasade. Proizvoa je tako u mogunosti
pruiti svu potrebnu tehniku pomo prilikom plani-
ranja, a kasnije moe vriti i kontrolu ugradbe materijala
na gradilitu. Poeljno je da proizvoa materijala prua
tehniku podrku i izvoau radova.
Kao zavrni sloj u ETICS fasadnim sustavima preporua
se ugradba zavrne tankoslojne buke to je optimalna
zatita i svojevrsni standard u zgradarstvu.
Podjela Final zavrnih tankoslojnih buka:
1. Prema vrsti veziva zavrne tankoslojne buke djelimo
na:
akrilatne buke
silikatne buke
silikonske buke
2. Prema strukturi i granulaciji zavrne tankoslojne buke
djelimo na:
zaglaene buke (veliina zrna 1,0 mm 3,0 mm)
zaglaena ( ravnomjerna ) struktura
zaribane (izbrazdane) buke (veliina zrna 1,5 mm
3,0 mm )
vertikalno zaribavanje
vodoravno zaribavanje
73
kruno zaribavanje
Zavrni sloj fasade ima dvostuku funkciju, zatitnu i
dekorativnu.
ZATITNA FUNKCIJA ZAVRNOG SLOJA FASADE
Zatitnu funkciju zavrnog sloja gledamo prvenst-
veno kroz njegovu vodoodbojnost, paropropusnost i
mehaniku stabilnost, odnosno dugotrajnost.
Vodoodbojnost zavrnog sloja je jedna od najvanijih
karakteristika jer onemoguuje prodor vode i vlage u
unutarnje slojeve fasade, u njezinu izolaciju i konano u
samu unutranjost objekta. Stupanj vodoodbojnosti, ali i
druge karakteristike zavrnog sloja defnira prvenstveno
vrsta veziva u zavrnom sloju.
VRSTA BUKE
(vrsta veziva)
VODOODBOJNOST PAROPROPUSNOST
MEHANIKA STABIL-
NOST I TRAJNOST
CJENOVNI RAZRED
AKRILNE BUKE
(akrilne smole)
VRLO DOBRA ZADOVOLJAVAJUA VRLO DOBRA SREDNJI
SILIKONSKE
BUKE (silikon-
ske smole)
ODLINA VRLO DOBRA ODLINA VISOKI
SILIKATNE
BUKE (kalijevo
vodeno staklo)
ZADOVOLJAVAJUA ODLINA DOBRA SREDNJI
MINERALNE
BUKE (miner-
alna veziva)
NIJE VODOODBOJNA ODLINA VRLO DOBRA NISKI
74
Napomena
Akrilatne buke se ne preporuaju u ETICS fasadnim sus-
tavima sa izolacijom od kamene vune zbog svoje niske
paropropusnosti.
Mineralne buke se ne preporuuju u ETICS fasadnim
sustavima jer nisu vodoodbojne.
Vodoodbojnost mineralne buke mogue je postii pre-
bojavanjem sa vodoodbojnim fasadnim bojama.
Zanimljivo
Vrsta veziva u zavrnoj buci ne defnira izgled zavrnog
sloja i gotovo je nemogue primjetiti vizulne razlike.
DEKORATIVNA FUNKCIJA ZAVRNOG SLOJA FASA-
DE
Pod dekorativnom funkcijom zavrnog sloja fasade po-
drazumjevamo konaan izgled fasadnih povrina.
Kroz odabir nijansi defniramo osobnost objekta i pripad-
nost okolini u kojoj se nalazi.
o izgledu okoline. Prema tome odabir nijanse na naem
objektu nije samo stvar naeg ukusa i elja, ve je isto
tako stvar okoline i cjeline u kojoj ivimo i u kojoj se ob-
jekt nalazi.
Napomena
U sluaju kada stambeni objekt spada pod kulturnu
batinu, u odabiru nijanse i vrste materijala sudjeluje i
nadlean konzervatorski ured.
Sa tehnike strane takoer postoji razlika meu pri-
kazanim nijansama. Vrsta pigmenata koji se nalaze u
odreenoj nijansi defniraju postojanost i stabilnost
odreenog tona. Prikazana ton karta upravo iz tog razlo-
ga ima izdvojene nijanse za fasade i nijanse za unutarnje
zidove.
Intenzitet nijanse takoer ima bitnu ulogu u postojanosti
i dugotrajnosti ETICS fasadnog sustava. Tamne nijanse
privlae veu koliinu toplinske energije i istu prenose na
dublje slojeve u fasadi, a to u konanici moe prouzro-
kovati trajna mehanika oteenja.
Investitor radova nijansu i konaan izgled fasade ug-
lavnom odreuje samostalno ali i u ovom sluaju do-
bro bi bilo traiti miljenje strunih osoba koje savjetom
mogu pomoi u odabiru nijanse i staviti naglasak na bitne
stvari o kojima moda ne vodimo rauna.
Kao to i sami znamo sve nijanse nisu pripadajue za sva
podneblja u kojima se objekt moe nalaziti. Svjedoci smo
konstantne vizualne devastacije okoline odabirom, meu
ostalim i pogrenih nijansi. Mjerodavni uredi trebali bi
onemoguiti svatarenje u ovom smislu, ali dok stvari ne
krenu u tom smjeru na nama je da sami vodimo rauna
eljenu nijansu biramo iz ton karte
Napomena
Kod odabira nijanse znaajnu tehniku pomo moe
pruiti proizvoa materijala.
75
NAJEE POGREKE KOD APLIKACIJE ZAVRNOG SLOJA
Slika 1 Slika 2
Slika 3 Slika 4
Na slici 1,2 vidi se nepravilno izveden spoj stolarije
i fasade. Takav spoj mora biti trajno elastian kako se
nebi pojavile prikazane pukotine. Pukotine se javljaju
prilikom razliitog rada razliitih materijala. Prilikom
temperaturnih promjena, dnevno-nonih, razliite vrste
materijala razliito se razsteu i steu. Upravo zbog toga
drvena, aluminijska ili PVC stolarija ima razliiti koefci-
jent razstezljivosti od prisutnih fasadnih materijala. Ako
ne postoji trajno elastini spoj u ulozi neutralizatora dol-
azi do prikazanih pukotina kroz koje je omoguen prodor
vode i vlage. Na slici 3,4 vidimo najeu metodu pravil-
nog rjeavanja ovakvog spoja gdje se nakon ugradbe
fasade urezuje kanal u obliku slova V koja se zatim is-
puni trajno elastinim kitom. Specifni detalj mogue je
izvesti i ugradnjom posebnog paletnog profla prilikom
izvedbe fasade slika 5,6.
76
Na slici 7,8 vidi se nepotivanje vremena suenja
zavrnog sloja. U meuvremenu, dok je buka suila,
pala je kia koja je isprala pigment slika 7 iz zavrnog
sloja buke i naruila njenu vodoodbojnost i mehaniku
postojanost. Na slici 8 vidimo ispranu buku na fasadnoj
povrini. Kako bi izbjegli prikazano mora se potivati vri-
jeme suenja materijala.
Napomena:
Ako se relativna vlanost zraka podigne iznad 80%, vezan-
je i suenje zavrnog sloja fasade se usporava ili ponekad
u potpunosti prekida, a nastavlja se kada se vlanost
spusti ispod 80%. Navedeno moe znaajno produiti
proces suenja zavrnog sloja, a naroito u periodu go-
dine kada dan traje krae i kada se tokom noi vlanost
zraka znaajno povea.
Slika 5 Slika 6
Slika 7
Slika 8
Slika 9
Na slici 9 vidi se oticanje oborina po bonim stranama
prozorskih klupica to treba sprijeiti ili postavljanjem
posebnih profla na klupicu ili zarezivanjem iste, a sve
kako bi se onemoguilo oticanje vode po bonim strana-
ma, a samim time i po zavrnom sloju fasade.
78
KAKO SMANJITI POTRONJU
ENERGIJE?
Pripremio: Romeo Galovi, dipl. oec.
Elektrina energija
Odabir odgovarajueg ureaja omoguuje racionalno
koritenje i smanjenje trokova za potroenu elektrinu
energiju u cijelom vijeku ureaja. Zbog toga, prigodom
nabave novog ureaja treba voditi rauna o:
veliini ureaja s obzirom na broj korisnika (lanova
kuanstva)
vrsti ureaja s obzirom na uestalost koritenja
razredu energetske uinkovitosti ureaja (Pravil-
nikom o oznaavanju energetske uinkovitosti
kuanskih ureaja ureaji su podijeljeni na sedam
stupnjeva energetske uinkovitosti i oznaeni
slovima A, B, C, D, E, F, G, gdje A ine energetski
najuinkovitiji ureaji)
Vrlo je znaajno voditi rauna i o:
nainu koritenja pojedinih elektrinih ureaja
poloaju ureaja u prostoriji
vremenu koritenja (s obzirom na tarifne modele
koritenja elektrine energije)
Kako smanjiti potronju elektrine energije?
Prigodom kupnje novog kuanskog ureaja, najbolje
je kupiti ureaj energetske klase A, koji moe ostvariti
znaajne utede elektrine energije i vode u odnosu
na ureaje nie klase, a manja je i razina buke koju
proizvodi. Na primjer, cijena tipinog hladnjaka C
klase je petstotinjak kuna nia od slinog modela A
klase, no godinje potroi struje u vrijednosti stotin-
jak kuna vie. To znai da e se ureaj isplatiti nakon
pet godina, a budui da mu je ivotni vijek 10 do 15
godina, uteda je 500 do 1000 kuna.
Hladnjake i ledenice treba postaviti na to hladni-
jem mjestu u stanu, daleko od tednjaka ili bojlera,
podalje od izlaganja sunevom zraenju, te barem
10 centimetara od zida kako ne bi dolo do pregri-
javanja i poveanja potronje elektrine energije.
Hladnjak ne treba drati otvoren dulje no to
je potrebno i treba dobro zatvoriti vrata nakon
koritenja.
Vrua ili topla jela ne treba stavljati u hladnjak, tre-
ba priekati da se ohlade.
Hladnjake i ledenice treba pravovremeno odleivati
jer se tako tedi energija i produuje radni vijek
ureaja. Debljina leda maksimalno smije biti 4 mi-
limetra.
Utedjeti se moe i pravilnim koritenjem perilice
rublja. Uvijek se bira program pranja s najniom
temperaturom vode dostatnom da bude kvalitetno
oprano. Osim toga, treba prati punu perilicu rublja
(perilice su standardizirane prema masi rublja koje
se pere, uglavnom 4 do 7 kilograma rublja).
Perilicu posua treba koristiti samo kad je napun-
jena, a prije stavljanja u perilicu s posua treba
ukloniti krupne ostatke hrane. Vrlo je vano redo-
vito provjeravati flter i razinu soli u perilici te istiti
unutranjost.
Prilikom kuhanja na tednjacima uvijek treba stav-
ljati poklopce na posude u kojima se kuha. Ako je
tednjak plinski, vano je paziti da plamen ne bude
prejak i ne krui oko posude. Zagrijavati treba samo
potrebnu koliinu vode za kuhanje.
Mikrovalne penice su energetski uinkovitije za
podgrijavanje od obinih penica.
Zamjena klasinih arulja tednima takoer do-
prinosi smanjenju potronje elektrine energije
i trokova. One troe est puta manje energije, a
imaju i do deset puta dulji vijek trajanja. Skuplje su,
istina. Njihova je cijena 50 do 60 kuna, vijek trajanja
joj je oko 5,5 godina, a za njezina trajanja moe se
utedjeti i do 400 kuna.
Ovaj izvor svjetlosti daje priblino isto svjetlosti koliko i
obina arulja, ali pritom troi puno manje elektrine en-
ergije. Idealne su za prostore kod kojih je potrebno du-
gotrajno osvjetljavanje.
Prilikom kupnje ipak treba paziti da se kupi tedna arulja
istog grla, pripadajue snage koja odgovara snazi ranije
arulje i slinih dimenzija da stane u postojeu svjetiljku.
Kao i kod kupnje kuanskih ureaja, i kod kupnje arulja
treba paziti na razred energetske uinkovitosti koji se
moe oitati na naljepnici ili otisnutoj deklaraciji. Naravno,
najbolje je da to bude razred A jer on jami odabranu sna-
79
I. Ime ili trgovaka oznaka dobavljaa
II. Dobavljaeva oznaka tipa/modela
III.
Razred energetske uinkovitosti ureaja
mora biti odreen u skladu s Pravilnikom;
odgovarajue slovo treba biti smjeteno na
razini pripadajue strelice.
IV.
Mjesto predvieno za oznaavanje posebnim
oznakama (u vezi zatite okolia i slino)
V.
Potronja energije u skladu s HRN EN 153
izraena u kWh/godina (odnosno za 24 sata
365 dana);
VI.
Ukupni neto smjetajni obujam svih odjel-
jaka za svjee namirnice koji ne podlijeu
oznaavanju zvjezdicama (odnosno radna
temperatura -6 C);
VII.
Ukupni neto smjetajni obujam svih odjel-
jaka za smrznute namirnice koji podlijeu
oznaavanju zvjezdicama (odnosno radna tem-
peratura -6 C);
VIII.
Oznaavanje zvjezdicama odjeljaka za smrza-
vanje namirnica u skladu s prihvaenom regu-
lativom;
IX.
Podaci o izmjerenoj razini buke (ako su
raspoloivi).
gu arulje, dugotrajni ivotni vijek i svjetlosni tok najvie
razine za odabranu snagu.
Vana je i boja svjetlosti koja treba biti bliska temperaturi
boje klasine arulje i prilagoena potrebama. I podatak
o boji je istaknut na ambalai, a najslinija klasinim
aruljama je tedna arulja temperature boje 2700 K.
Pri montai tedne arulje treba izbjegavati golim ru-
kama doticati rasvjetni dio radi trajnosti arulje, a nakon
zamjene, istroene arulje treba propisno zbrinuti.
Toplinska energija
Proizvodnja i distribucija toplinske energije putem to-
plane i zajednikih kotlovnica najekonominiji je model
opskrbe kuanstava toplinskom energijom. U Hrvatskoj
sustavi toplana opskrbljuju vie od 130.000 kuanstava,
odnosno oko 30 posto ukupnog broja. Vanu ulogu imaju
i distributeri plina koji zadovoljavaju potrebe oko 700.000
kuanstava.
Mnogi potroai nemaju na odgovarajui nain rijeeno pi-
tanje naplate utroene toplinske energije pa nemogunost
pravedne izmjere potronje (a to znai i podjele trokova),
uz ogromne gubitke topline zbog loe izolacije, zastarjelih
pogona i niske razine svijesti potroaa, negativno utjee
i na ekoloku svijest, odnosno na shvaanje nunosti
tednje energije.
Kako smanjiti potronju toplinske energije?
Na smanjenu potronju toplinske energije na razini zgrade
moe se utjecati prije svega njenom izolacijom. Oko 85
posto zgrada ne zadovoljava vaee propise o toplinskoj
80
Klasina
arulja
tedna
arulja
Klasina
arulja
tedna
arulja
Klasina
arulja
tedna
arulja
Klasina
arulja
tedna
arulja
Snaga 40W 9W (40W) 60W 11W (60W) 75W 14W (75W) 100W 20W (100W)
ivotni vijek
u satima
1000 6000 1000 6000 1000 6000 1000 6000
Tempera-
tura boje
(kelvin)
2500 2700 2500 2700 2500 2700 2500 2700
zatiti, a dobra prilika za poboljanje izolacije stare zgrade
mogua je samo kada se stanari odlue na obnovu fasade.
Iako je rije o znaajnoj investiciji, ona je dugorono ispla-
tiva jer se moe postii uteda na grijanju i do 30 posto.
Na razini zgrade moe se utedjeti i na nain da se stari i
dotrajali kotlovi u kotlovnicama zamijene novim plinskim
kondenzacijskim kotlom ili kotlom na loivo ulje koji ima
vei stupanj iskoristivosti goriva. Naravno, vano je pri
tome ugraditi i modernu regulaciju kotla.
No, i svaka osoba pojedinano moe doprinijeti smanjenju
potronje toplinske energije. Zato je dobro znati sljedee:
Kroz prozore se gubi i do 50 posto topline zato sve
prozore, ukljuujui i prozore u spavaoj sobi, tijekom
sezone grijanja treba drati zatvorene. Prostorije tre-
ba provjetravati dva do tri puta dnevno po pet minuta
Temperatura u prostoriji ne regulira se otvaranjem
prozora ve koritenjem termostatskih ventila jer se
na taj nain moe utedjeti i do 20 posto energije za
grijanje. Temperatura na termostatu podeava se na
20 do 22 stupnja Celzijusa, a za svaki stupanj viu
temperaturu podeenu na termostatu troi se 3 do
5 posto vie energije.
Ukljuene radijatore ne smije se niim prekrivati ili
zaklanjati.
I samo odijevanje doprinosi utedi energije.
Noenjem toplije odjee tijekom dana i pokrivanjem
dodatnim prekrivaem nou koje e omoguiti da
grijanje u nonim satima bude iskljueno, potronja
elektrine energije moe se smanjiti i do 30 posto.

PLIN
Pripremio: Dino Juria, dipl. ing. str.
Plin svojim izgaranjem, u pojednostavljenoj kemijskoj
jednadbi, uz toplinu daje ugljini dioksid i vodu. Ova
voda se pojavljuje kao rezultat spajanja vodika iz goriva s
kisikom iz zraka za izgaranje, a i zbog odreenog sadraja
vode u gorivu i zraku za izgaranje. S obzirom na visoku
temperaturu izgaranja, voda se pojavljuje u plinovitom
obliku, dakle, kao vodena para. Visoka temperatura ove
vodene pare jasno ukazuje na to da sadri odreenu
koliinu energije.
Kako utedjeti energiju koritenjem plina?
Tu energiju moemo utedjeti koritenjem kondenzacijskih
umjesto konvencionalnih ureaja, kod kojih je isputamo
nepovratno u atmosferu.
Oduzimajui toplinsku energiju vodenoj pari, dobivamo
dodatnu energiju za zagrijavanje prostora ili sanitarne
vode. Pritom vodena para kondenzira, dakle prelazi u
kako bi se obnovio zrak i uklonila vlaga. Provjetrava li
se stan due, treba zatvoriti ventile na radijatorima.
Prostore oko prozora (i ulaznih vrata) treba za dobro
zabrtviti i izolirati, a postavljanjem prozora s UW stak-
lima godinje se moe utedjeti i do 30 posto energije.

Rolete u zimskom periodu treba koristi u nonim
satima kako bi sprijeili gubitak topline i zadrali top-
linu u sobi, a u ljetnom periodu vanjske rolete mogu
smanjiti temperaturu u prostoru i do 8 stupnjeva
Celzijusa pa je smanjena ili uope nema potrebe
hlaenja prostorija.
81
ureaja na jedan dimovodno-zrakovodni sustav. Primjen-
om ove tehnologije i odgovarajueg sustava odvoda dim-
nih plinova omogueno je iskoritenje postojeih kanala
dimnjaka, ime se znaajno smanjuju trokovi sanacije.
Osim toga, kondenzacijska tehnologija donosi i utedu pri-
likom daljnje eksploatacije.
Uz utedu energije mora se naglasiti i smanjena emisija
staklenikih plinova. Kondenzacija pripada u skupinu
iih i tedljivih tehnologija, uz uporabu alternativnih ili
obnovljivih izvora energije.
Energetsku utedu i doprinos zatiti okolia treba proma-
trati ne samo sa stajalita jednog domainstva, nego i sa
stajalita drave, a onda i ire, sa stajalita cjelokupnog
planeta. Upravo zato su neke europske drave uvele obv-
ezu ugradnje iskljuivo kondenzacijskih ureaja u nove ili
obnovljene sustave grijanja, dok u mnogim dravama en-
ergetske i ekoloke propise zadovoljavaju gotovo iskljuivo
kondenzacijski ureaji.
Hrvatska s europskom pravnom steevinom preuzima
i obveze ispunjenja ekolokih ciljeva smanjenja emisije
tetnih plinova.
tekue agregatno stanje. Temperature dimnih plinova
kondenzacijskih ureaja oko tri puta su nie od tempera-
ture dimnih plinova klasinih konvencionalnih ureaja jer
im je oduzeta toplinska energija iz vodene pare. Iz tog po-
datka vidljivo je da klasini konvencionalni ureaji veliku
koliinu toplinske energije, koju plaamo, nepotrebno iz-
bacuju u atmosferu. Kondenzacijski ureaji iskoritavaju
ovu toplinu sadranu u dimnim plinovima i time donose
utede 15 do 17 posto.
Prednost kondenzacijske tehnologije oigledna je u velikoj
utedi energije, ali i u smanjenoj emisiji tetnih sastojaka
dimnih plinova. U odnosu na klasine konvencionalne
plinske ureaje, kondenzacijski ureaji donose utede
energije koju moe osjetiti svaki kuni budet pa se takvi
ureaji sami otplauju nakon odreenog vremena. Us-
poredba potronje energije klasinog konvencionalnog
ureaja i kondenzacijskog jasno pokazuje golemu utedu
od oko 15 posto, to je privlano svakome.
Kondenzacijska tehnologija zauzela je vanu ulogu i u san-
aciji starih sustava grijanja, a prije svega u sanaciji starih
dimnjaka sustavom s viestrukim prikljukom veeg broja
Osigura strujanja
Kontrola
odvoda
dimni
plinova
Sigurnosni
temperaturni
graninik i
temperaturni
osjetnik
Temp. osjetnik
tople vode
Multi-funkcijski
zaslon (displej)
Ionizacijska
elektroda
(kontrola
plamena)
Sigurnosni ventil
Plinska armatura: dva
sigurnosna ventila
Slika 1. Prikaz sigurnosnih elemenata na ureaju Junkers Eurostar s prikljukom na dimnjak
82
Inovativna tehnologija
grijanja
Dobrodoli u Bosch
Ve vie od stotinu godina, ime Bosch predstavlja pojam vrhunske tehnike i uzor inova-
cijske snage. Rjeenja grijanja i pripreme tople vode jedno su od teita strunosti ove
meunarodno prisutne kompanije. Ostala teita su automobilska tehnika, elektrini i
vrtni alati, te kuanski ureaji. Razvoj usmjeren budunosti i najvii standardi kvalitete
ovdje su zajameni. Bosch je ime koje prua sigurnost. Kao vodei europski ponua
toplinske tehnike, Bosch nudi iroki program samostojeih i zidnih toplinskih ureaja,
ukljuujui solarne sustave, dizalice topline i grijalice vode. Ovi ureaji ne samo da is-
punjavaju najvie zahtjeve u pogledu topline i komfora, nego jame i maksimalnu ener-
getsku uinkovitost i odgovornost prema okoliu. www.bosch-climate.com.hr
83
Inovativna tehnologija
grijanja
Dobrodoli u Bosch
Ve vie od stotinu godina, ime Bosch predstavlja pojam vrhunske tehnike i uzor inova-
cijske snage. Rjeenja grijanja i pripreme tople vode jedno su od teita strunosti ove
meunarodno prisutne kompanije. Ostala teita su automobilska tehnika, elektrini i
vrtni alati, te kuanski ureaji. Razvoj usmjeren budunosti i najvii standardi kvalitete
ovdje su zajameni. Bosch je ime koje prua sigurnost. Kao vodei europski ponua
toplinske tehnike, Bosch nudi iroki program samostojeih i zidnih toplinskih ureaja,
ukljuujui solarne sustave, dizalice topline i grijalice vode. Ovi ureaji ne samo da is-
punjavaju najvie zahtjeve u pogledu topline i komfora, nego jame i maksimalnu ener-
getsku uinkovitost i odgovornost prema okoliu. www.bosch-climate.com.hr
imati staklo koje izaberete. Svaki prozor se sastoji iz okvi-
ra (npr. PVC profla) i stakla, te gotovo na svakom prozoru
najvei udio povrine zauzima upravo staklo koje samim
time i najvie utjee na zatitu od hladnoe ili topline.
Danas su standardna IZO stakla s dvostrukim ostakljen-
jem 4mm i razmakom od 16 mm ime se dobiva ukupna
dubina stakla od 24 mm (4-16-4 mm).
Takvo staklo ima koefcijent prolaznosti topline Ug = 2,8
W/m2K, to znai da na 1m2 povrine stakla gubimo 2,8
W energije u 1 satu ako je razlika izmeu vanjske i un-
utarnje temperature 1 C.
Da bi se taj gubitak energije smanjio, sve su ee u upor-
abi bolja stakla vee izolacijske moi. Tako bi, naprimjer,
ve prema ENVN europskim normama, a i prema hrvats-
kim pravilnicima o gradnji, na svaki prozor trebalo ugra-
diti ostakljenje koje s unutarnje strane ima niskoemisijski
premaz, tzv. LOW-E staklo.
LOW-E stakla ili niskoemisijska stakla su stakla koja na
sebi imaju poseban zatitni premaz koji omoguuje
zadravanje dijela topline unutar prostorije i na taj nain
smanjuje toplinske gubitke. Uobiajena LOW-E stakla
kod nas takoer su dubine 24 mm (4-16-4), s time da
je unutarnje ostakljenje premazano LOW-E premazom.
Takva stakla imaju koefcijent prolaza topline Ug=1,3
W/m2K, to je vie od dvostruko uinkovitije nego kod
obinih IZO stakala koja smo prije spomenuli. Samim
time zakljuujemo da se ugradnjom LOW-E stakala za
dvostruko poboljavaju izolacijska svojstva i omoguuju
da pomou takvih prozora utedimo i do 50% vie ener-
gije.
Pojavom svijesti o energetskoj uinkovitosti i utedama
na energiji sve se vie poinju ugraivati i koristiti troslo-
jna stakla koja imaju jo bolja izolacijska svojstva iji se
Ug faktori sputaju i do Ug=0,6 W/m2K, ime se trostruko
tedi.
Okviri (profli) su isto bitan faktor utede
Kako smo ve naveli prozor se sastoji iz okvira (PVC pro-
fla) i stakla gdje najvei udio povrine nosi staklo, ali
takoer oko 30% udjela povrine imaju i okviri koji isto
utjeu na izolacijska svojstva prozora i takoer su vani
pri utedi energije.
Dananji standardni profli imaju ugradbenu dubinu od
oko 70 mm i 5 ili 6 zranih komora. Na izolacijska svojstva
profla najvie utjee njihova dubina, konstrukcija i broj
KAKO JEDNOSTAVNO UTEDJETI
NOVAC ZAMJENOM STARIH
PROZORA ENERGETSKI
UINKOVITIM PROZORIMA KOJI
TEDE ENERGIJU?
Pripremio: Marijan Brlei, dipl. oec.
PVC stolarija s dvostrukim ili trostrukim niskoemisijskim
ostakljenjem prua najbolji omjer izmeu uloenog i
dobivenog, i predstavlja najisplativije ulaganje za va st-
ambeni prostor.
PVC je visoko kvalitetan materijal koji zbog svojih odlinih
termo-izolacijskih svojstava i relativno povoljne cijene
nema premca u izradi energetski uinkovite i ekonomski
isplative graevinske stolarije.
STAKLO je kljuan faktor i ono moe utedjeti
najvie novca
Pri odabiru PVC stolarije kojom elite postii utedu u
potronji energije i time tedjeti novac najveu ulogu e
84
zranih komora koje daju termo-izolacijska svojstva.
Profli sa 70 mm dubine i 5 komora imaju koefcijent pro-
laza topline kroz okvir uglavnom Uf=1,4 W/m2K, neki su
malo bolji, a neki malo loiji, ali to se kree oko tog broja.
Kako staklo ima udio utjecaja na ukupan faktor od go-
tovo 70-75%, a profl 25-30%, vrlo je vano da se u profl
ugradi to bolje staklo.
Primjer: Imamo prozor povrine 1 m2 (1x1 m) gdje je udio
stakla 70% i udio profla 30%. Staklo je obino IZO 4-16-4
sa Ug=2,8 W/m2K, profl je 70 mm 5 komora s Uf=1,4 W/
m2K. Jednostavnom raunicom dobivamo da je ukupan
prolazak topline kroz cijeli prozor oko Uw=2,4 W/m2k.
Uw od 2,4 W/m2K je rezultat koji ne zadovoljava osnovne
graevinske propise i takav prozor se u pravilu ne bi smio
ugraivati na stambene objekte koji se griju jer se kroz
takve prozore gubi previe energije.
Minimalan Uw faktor za cijeli prozor prema hrvatskim
propisima trebao bi iznositi Uw=1,8 W/m2K, to se u
ovom sluaju jedino moe postii ugradnjom niskoemisi-
jskog stakla LOW-E (4-16-4).
Tada bi rezultat iznosio Ug=1,3 W/m2K, Uf=1,4 W/m2K,
ukupan koefcijent za prozor bi bio oko Uw= 1,4 W/m2K,
to znai da taj prozor zadovoljava energetske propise.
Sa irenjem svijesti o utedi energije i utjecajem koje na
utedu energije imaju prozori i vrata pojavljuju se ma-
terijali (profli) sve veih ugradbenih dubina i sa sve vie
zranih komora, primjerice, 83 mm i est komora. Poja-
vljuju se takoer i profli koji su punjeni termo-izolacijs-
kom pjenom, itd, a sve u cilju daljnjeg sputanja koefci-
jenta prolaza topline kroz prozor. Danas su ve mogui
rezultati do Uw=0,6 W/m2K, to je ak do etiri puta bolje
nego to je do sada bio standard u Hrvatskoj. Time je
omogueno da se kroz stolariju utedi ak i 75 posto vie
energije i novca nego do sada.
Zakljuak je da se investicija u zamjenu starih prozora
koji su gubili znaajnu koliinu energije zbog loe izola-
tivnosti itekako isplati. Ova investicija vratit e se u krat-
kom razdoblju kroz manje raune za grijanje ili hlaenje.
Gubitak toplinske energije
86
SOLARNA ENERGIJA
Pripremio: doc. dr.sc. Ljubomir Majdandi, dipl.ing.

Solarni sustavi za dobivanje toplinske i elektrine
energije
Rad analizira stanje i perspektive koritenja Suneve en-
ergije u dobivanju toplinske i elektrine energije u Eu-
ropskoj uniji s osvrtom na trenutano stanje u Republici
Hrvatskoj. Na kraju rada dat je primjer obiteljske kue u
kojoj su primijenjena dva sustava za koritenje Suneve
energije: za toplinsku pretvorbu i grijanje tople potrone
vode i za proizvodnju elektrine energije koritenjem fo-
tonaponskog sustava.
1. Trite solarnih kolektora u Europskoj uniji
Prema izvjeu Europskog udruenja industrije solarnih
toplinskih kolektora (engl. European Solar Thermal In-
dustry Federation, ESTIF) u zemljama Europske unije i
vicarskoj 2007. godine instalirano je ukupno
2 969 994 m
2
solarnih kolektora (ploastih i vakuumskih),
a 2008. godine instalirano je oko 4 762 798 m
2
, to je
porast od oko 60%.
Udio pojedinih zemalja Europske unije u instaliranim so-
larnim kolektorima 2008. godine prikazuje slika 1. Najvie
solarnih toplinskih kolektora je instalirala Njemaka, za-
tim slijede panjolska, Italija, Francuska, Austrija, Grka
itd. Njemaka s ukupno 2 100 000 m
2
solarnih kolektora
(1 900 000 ploastih i 200 000 vakuumskih) ima udio od
44% u zemljama EU i vicarskoj.
Slika 1. Udio zemalja Europske unije u instaliranim solarnim kolektorima 2008. godine
87
skih kolektora, a nia kod ugradnje ploastih. Takva in-
vesticija otplati se kroz razdoblje od 7 do 10 godina u
unutranjosti, a u priobalju i na otocima kroz 5 do 8 go-
dina.
Pozitivno je da je u nekoliko upanija preko regional-
nih energetskih agencija, a uz potporu Fonda za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost (FZOEU), putem ja-
vnog natjeaja sufnancirana ugradnja solarnih sustava
u kuanstvima kod fzikih osoba. Na primjer, Rijeka
energetska agencija REA sufnancirala je putem javnog
natjeaja 60 instalacija za toplinsku pripremu tople
potrone vode u privatnim kuama. I Karlovaka upanija
je za 60 kuanstava sufnancirala iznos od 40% ukupne
investicije za ugradnju sustava. U oba primjera sufnan-
ciranje je iznosilo maksimalno 12 000 kn po kuanstvu.
Krapinsko-zagorska upanija takoer je izdvojila iznos
od 40% ukupne investicije za 20 kuanstava, odnosno
U 2008. godini najvie je solarnih kolektora instalirala
Austrija i to 42 m
2
na 1000 stanovnika, zatim slijede Grka
s 27 m
2
, Njemaka s 26 m
2
, Italija s 7 m
2
, Francuska s 6 m
2

itd. Europski prosjek je 10 m
2
na 1000 stanovnika, slika 2.
Slika 2. Vodee zemlje EU u instaliranim solarnim kolektorima na 1000 stanovnika u 2008. godini
2. Stanje, poticaji i promidba solarnih toplin-
skih sustava u Republici Hrvatskoj
Hrvatska ima ogroman potencijal u Sunevoj energiji
tj. broju sunanih dana te s velikom pouzdanou, a
na temelju dosadanjih izvedenih projekata u Republici
Hrvatskoj, moemo primjeniti sve tehnologije za pret-
vorbu energije Suneva zraenja u toplinsku energiju za
grijanje i pripremu potrone tople vode.
Veliina sustava za toplinsku pripremu potrone vode
odreuje se prema broju stanara u kui. Gruba procjena
govori da je po osobi potrebno ugraditi 1 m2 ploastog
kolektora. Cijena solarnog sustava za pripremu potrone
tople vode za etverolanu obiteljsku kuu, sustav prika-
zan na slici 3., s ugradnjom i putanjem u pogon, kree se
do 30 000,00 kuna. Cijena je via kod ugradnje vakuum-
88
maksimalan iznos od 12 000 kn po kuanstvu. Zagrebaka
upanija sufnancirala je 50 kuanstava u iznosu od 40%
ukupne investicije, odnosno do maksimalnog iznosa od
11 200 kn po kuanstvu. Ovih 190 sustava za toplinsku
konverziju suneve energije smanjit e emisiju ugljikova
dioksida u okoli za preko 160 tona godinje. Oekuje se
da i druge upanije, posebno primorske upanije, objave
sline natjeaje za sufnanciranje tj. poticanje ugradnje
solarnih sustava ija je temeljna shema prikazana na slici
3.
1 Sunani kolektor 6 Crpna stanica
2 Solarni polazni vod 7 Ulaz hladne vode
3 Solarni povratni vod 8 Spremnik potrone tople vode
4 Kotao za dodatno grijanje 9 Polaz potrone tople vode
5 Ekspanzijska posuda
Slika 3. Temeljna shema solarnog sustava za pripremu potrone tople vode
elimo li u priobalju i na otocima sustav za toplinsku
konverziju suneve energije koristiti i za grijanje kua,
one moraju biti arhitektonsko-graevinski izgraene
kao niskoenergetske kue ili jo bolje, kao pasivne kue.
Naalost, danas dostupna tehnologija opreme i ureaja
za koritenje suneve energije ne rjeava ukupnu potre-
bu za toplinskom energijom grijanja zgrade pa nam je
nuan dodatni konvencionalni izvor toplinske energije
(ulje za loenje, plin, el. energija....).
U pristupnim pregovorima RH je u energetskom sektoru
preuzela obvezu 20 + 20 + 20 do 2020., a Zakonska regu-
lativa u sektoru energetke RH je jako dobra pa u nared-
nom razdoblju moemo oekivati poveanje koritenja
obnovljivih izvora energije pa tako i Suneve energije.
89
Montaa
solarna kompaktna
ostalo spremnik topline
solarni kolektori
17,2 GW fotonaponskih sustava stavlja na prvo mjesto u
Europi.
U Europi je 2010. godine instalirano 13,2 GW fotonapon-
skih sustava to je skoro 80% od 16,6 GW koliko je uku-
pno instalirano u svijetu. Najvie te godine je instalirala
Njemaka, i to 7408 MW, zatim slijede Italija s 2321 MW,
eka Republika s 1490 MW, Francuska s 719 MW, Belgija
s 424 MW, panjolska s 369 MW itd.
4. Poticaji i promidba fotonaponskih sustava
prikljuenih na javnu elektroenergetsku mreu
preko kune instalacije
S obzirom da fotonaponski sustav proizvodi najvie
elektrine energije sredinom dana, on ne samo da
pomae rastereenju mree tijekom vrnih optereenja,
nego se takvom elektrinom energijom, proizvedenom
fotonaponskim modulima, prvenstveno napajaju troila,
a viak se predaje javnoj elektrodistribucijskoj mrei.
Stoga poticanje ugradnje fotonaponskih sustava na
graevine koje ve imaju elektrini prikljuak i vlastitu
potronju te su tako prikljueni na javnu elektroener-
getsku mreu preko vlastite, tzv. kune mree mora biti
prioritet dobivanja elektrine energije iz fotonaponskih
sustava projekta Solarizacije Hrvatske. Ovakvi sustavi
su oiti primjeri distribuirane proizvodnje elektrine
3. Fotonaponski sustavi u Europi i svijetu
Trite fotonaponskih sustava imalo je do sada snaan
rast to e se sigurno nastaviti i u sljedeim godinama.
Do konca 2010. godine u svijetu je instalirano blizu 40
GW fotonaponskih sustava. Od svjetskih regija lider u
ugradnji fotonaponskih sustava je Europa u kojoj je in-
stalirano gotovo 30 GW i koja obuhvaa oko 75% ukupno
instaliranih sustava, zatim slijedi Japan sa 3,6 GW (9%),
SAD sa 2,5 GW (6,3%) i ostalo otpada na ostatak svijeta.
Europsko udruenje industrije fotonapona EPIA (engl.
European Photovoltaic Industry Association) koje broji
preko 200 tvrtki u svijetu koje se bave industrijom foton-
aponske tehnologije (95% europskih tvrtki odnosno 80%
svjetskih) dalo je jasnu poruku i predvianja do 2015. go-
dine s pogledom i do 2030. odnosno 2050. godine.
EPIA predvia (a sve to su do sada prognozirali to se uve-
like i prebacilo) da e solarna fotonaponska tehnologija
do 2020. godine pokriti 12% potronje elektrine ener-
gije u Europskoj uniji, a 2040. godine ak 28%.
U svijetu je 2010. godine instalirano 16,6 GW fotonapon-
skih sustava to je vie nego dvostruko u odnosu na
2009. godinu kada je instalirano 7,2 GW. Ovome je zna-
tan doprinos dalo snano razvijeno europsko trite foto-
naponske tehnologije u kojem dominira Njemaka, koja
je 2010. godine instalirala novih 7,4 GW, to je s ukupnih
Slika 4. Udjeli trokova ugradnje solarnog sustava za pripremu potrone
tople vode kuanstva s jednom do dvije obitelji
90
energije koji se posebno potiu, na primjer sustavom
zajamenih tarifa, i imaju veliku promidbu u energetskoj
politici Europske unije.
Bilo bi dobro da Vlada Republike Hrvatske jednim poseb-
nim programom, koji bi se mogao nazvati Tisuu solarnih
krovova, sufnancira postavljanje fotonaponskih modula
pojedinane snage do 10 kW na krovove graevina. Pri-
oritet ovoga programa mogao bi biti postavljanje foton-
aponskih sustava na priobalju i otocima gdje esto dolazi
do prekida opskrbe elektrinom energijom tih podruja,
odnosno ispadanja tih podruja iz eleketroenergetskog
sustava.
1. Fotonaponski moduli
2. Spojna kutija sa zatitnom opremom
3. Izmjenjiva dc/ac
4. Brojila predane i preuzete elektrine energije
5. Prikljuak na mreu
Slika 5. Fotonaponski sustav prikljuen na javnu mreu preko kune instalacije
Temeljna shema s glavnim komponentama fotonaponsk-
og sustava koja bi se primjenila u programu Tisuu so-
larnih krovova prikazana je na slici 5. Ovim programom,
koji bi mogao biti dio provedbenog programa Strategije
energetskog razvitka Republike Hrvatske do 2020 godine,
instalirala bi se snaga blizu 10 MW fotonaponskih modula
s trenutanom cijenom oko 3 500,00 /kW koju privatni
investitori ele uloiti. Dakle, vano je napomenuti da ova
ulaganja ne optereuju dravni proraun, nego otvaraju
nova radna mjesta. Ono to drava treba uiniti jest po-
jednostavljivanje procedure prikljuka takvih fotonapon-
skih sustava na javnu elektroenergetsku mreu do snage
prikljuka graevine na koju se eli ugraditi fotonaponski
sustav, i ta procedura prikljuka ne bi smjela trajati due
od 30 dana.
Uinci programa Tisuu solarnih krovova bili bi
viestruki: smanjio bi se uvoz elektrine energije, koji u
Hrvatskoj iznosi i do 60%, elektroenergetski sustav bio bi
pouzdaniji i sigurniji, smanjile bi se emisije staklenikih
plinova, otvarala nova radna mjesta itd.
Razliita su radna mjesta kod ugradnje fotonaponskih
sustava. To su radna mjesta na projektiranju, montai,
nadzoru, putanju u pogon, odravanju, marketingu i
promidbi ovih sustava i jo nekim drugim podrujima.
Raspodjela trokova manjeg fotonaponskog sustava,
snage do 10 kW, prikazana je na slici 6.
91
Izmjenjiva dc/ac
Ostali djelovi
Montaa
Fotonaponski moduli
Slika 6. Udjeli trokova manjeg FN sustava prikljuenog na javnu mreu
preko kune instalacije
ili bez pohrane energije, te hibridni sustavi koji mogu biti
s vjetroagregatom, kogeneracijom, gorivnim lancima ili
(bio)dizel generatorom.
5. Poticaji i promidba fotonaponskih sustava
koji nisu prikljueni na mreu (samostalni)
Hrvatska je zemlja raznolikog prirodnog bogatstva i lj-
epote, istog okolia, vode i zraka te prekrasnog i istog
mora s preko tisuu velikih i malih otoka, bisera Hrvatske.
Nain sigurne i pouzdane opskrbe elektrinom energi-
jom, ali na ekoloki prihvatljiv nain, ovih kako velikih
tako i malih naseljenih otoka za Republiku Hrvatsku je od
iznimnoga znaaja.
Opskrba elektrinom energijom pomou fotonapon-
skog sustava graevina koje nisu prikljuene na mreu
(engl. off-grid) s osnovnim komponentama prikazana je
na slici 7. Ovi sustavi se esto nazivaju i samostalni sus-
tavi (engl. stand-alone systems). Openito mogu biti sa
92
1. Fotonaponski moduli
2. Spojna kutija sa zatitnom opremom
3. Regulator punjenja
4. Akumulator
5. Izmjenjiva dc/ac (ako troila rade na izmjeninu struju)
6. Troila
Slika 7. Samostalni fotonaponski sustav za troila na izmjeninu struju
6. Primjer fotonaponskog sustava na obiteljskoj
kui
Opisano je postrojenje Sunane elektrane instalirane
snage 9,59 kW. Na junom dijelu krova kue, u naselju
pansko u Zagrebu, pod kutom od 30 postavljeni su so-
larni fotonaponski moduli snage 9,59 kW
p
za dobivanje
elektrine energije, slika 8. Ovaj je solarni fotonaponski
sustav, kao Pilot postrojenje, puteno u probni pogon 4.
srpnja 2003. godine sa snagom od 7,14 kW, a koncem
2008. godine nadograen je jo jednim redom na slobod-
noj povrini krova sa snagom od 2,45 kW.
Sustav je u paralelnom pogonu s distribucijskom
mreom, a namijenjen je za napajanje elektrinom en-
ergijom troila u obiteljskoj kui i vikom elektrine en-
ergije predane u elektrodistribucijsku mreu. Za vrijeme
dok solarni moduli ne proizvode dovoljno elektrine
Slika 8. Solarni krov pansko-Zagreb: gornji dio krova je
prekriven s 56 fotonaponskih modula, a donji s 4 kolektora za
toplinsku pretvorbvu suneve energije.
93
plin, ugljen) na obnovljive izvore energije. Obnovljivim
izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su
sauvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomino:
Suneva energija, biomasa (cijepano drvo, drveni pele-
ti, drvena sjeka,), biogorivo, bioplin, energija vodoto-
ka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija
plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za
preradu otpadnih voda.
Poticanje koritenja OIE je strateki cilj Europske unije, jer
je u skladu sa strategijom odrivog razvoja i omoguava
ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja
emisije staklenikih plinova (izmeu ostalih i CO2) i
zatite okolia. Iako nekoliko upanija potie koritenje
biomase, u Hrvatskoj kao cjelini poticaji za koritenje bio-
mase, solarnih toplinskih kolektora i dizalica topline jo
uvijek su samo u najavi.
Emisija ugljinog dioksida je ovisna o vrsti goriva
Drvo, drveni peleti i drvena sjeka spadaju u obnov-
ljive izvore energije te su prema emisijama tetnih plino-
va neutralno gorivo.
Zato biomasa kao energent?
Ekoloka prednost biomase, u odnosu na fosilna goriva,
je njena obnovljivost i pristupanost. Optereenje atmos-
fere s CO2 pri koritenju biomase kao goriva je gotovo
zanemarivo.
Gospodarske prednosti biomase iz umarstva, drvne in-
dustrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih en-
ergenata i sigurnost opskrbe energijom, to je jedan od
stratekih problema svake zemlje.
Socijalne prednosti koritenja biomase mogunost su ot-
varanja veeg broja novih radnih mjesta, to pridonosi
razvoju ruralnog gospodarstva, a to je imperativ hrvatske
gospodarske i socijalne politike. Cijena biomase bit
e uvijek manja nego cijena fosilnih goriva, a na sreu,
Hrvatska je bogata umom.
Cjepanice kao ogrjev
Ogrjevno drvo (cjepanice) slui kao gorivo u kotlovima
na kruta goriva. Dobiva se rezanjem i cijepanjem drvenih
trupaca na duinu od 35 cm za etane kotlove pa sve do
vie od 1 metra za velike kotlove. Kao gorivo za loenje
preporuuje se koristiti nakon najmanje godine dana
energije, napajanje troila u kuanstvu nadopunjuje se
preuzimanjem energije iz mree. S obzirom da instalirani
fotonaponski sustav proizvodi najvie elektrine energije
sredinom dana, on podmiruje vlastite potrebe oko 50 %,
a ostatak se predaje u elektrodistribucijsku mreu.
Fotonaponski sustav sastoji se od 56 modula postavljena
na krov kue u etiri reda pod kutem 30 i to u tri reda
po 14 modula, nazivna snaga jednog modula iznosi 170
Wp i jednog reda od 14 modula nazivne snage jednog
modula 175 Wp. Svi kabeli koji dolaze od nizova solarnih
modula vode u razdjelni ormari modula. U razdjelnom
ormariu se dovodi od svake grupe solarnih modula raz-
vode prema solarnim izmjenjivaima. Razdjelni ormari
opremljen je odvodnicima prenapona i istosmjernim
prekidaima.
Ugraen je jedan trofazni izmjenjiva Sunny Tripower,
Tip STP 10000TL-10, proizvoaa SMA iz SR Njemake i
jamstvenim rokom od 5 godina.
Sustavno su primjenjene sigurnosne i zatitne mjere u
skladu sa svim vaeim hrvatskim i europskim norma-
ma za ovakve sustave. U ormariu je dodatno ugraen
prekida za odvajanje koji ima zadatak da, ako prestane
napajanje preko jedne faze ili svih faza, odvoji elektrodis-
tribucijsku mreu (mreu HEP-a) od PV generatora.
U novije vrijeme tehniki su se usavrili visoko uinkoviti
fotonaponski sustavi koji prate kretanje Sunca (engl.
Tracking System). U naselju pansko u Zagrebu koncem
2011. godine postavljen je fotonaponski sustav koji prate
kretanje Sunca (Tracking) snage 7,28 kWp za dobivanje
elektrine energije.

Hrvatska struna udruga za Sunevu energiju, HSUSE
Kavanjina 14, 10 090 Zagreb
Tel. 00385 1 38 88 917 Fax 00385 1 38 88 918
Mail: hsuse@hsuse.hr Web: www.hsuse.hr

GRIJANJE NA BIOMASU
ISPLATIVO GRIJANJE
Pripremili:
Marko Gran, dipl. ing.
Goran Mihi, dipl. oec.
Svjetski je trend prelazak s klasinih goriva (loivo ulje,
94
suenja na zraku, kako bi se vlaga u drvu spustila ispod
30%.
Postoji vie vrsta kotlova koji mogu koristiti ogrjevno
drvo. U klasinim kotlovima na cjepanice, kao to su
etani kotlovi BIO-CET/PEK 17-29 kW ili kombinirani
kotlovi EKO-CK P 14-110 kW / EKO-CKB P 20-50 kW,
pravilan rad osigurava ispravno dimenzioniran dimnjak,
tj. njegov podtlak. Kotlovi kao to je BioSolid 17-34 kW
imaju klasino izgaranje, ali potpomognuto ventilato-
rom i digitalnom kotlovskom regulacijom ime se dobila
vea iskoristivost kotla. Trenutno najefkasniji kotlovi na
drvene cjepanice su pirolitiki kotlovi. U pirolitikim kot-
lovima, kao to je Bio-Tec 25-45 kW, drvo izgara pomou
pirolitikog procesa u dvodijelnom loitu u nekoliko
faza, ime se dobiva najvea iskoristivost kotla, a naj-
manje pepela. Kako bi se osigurala visoka iskoristivost
ovih kotlova, uz njih je obavezna ugradnja akumulacijskih
spremnika odreene veliine, ime se osigurava i velik
komfor loenja krutim gorivom.
Drveni peleti komfor loenja biomasom
Peleti se primarno proizvode iz drva, jednostavnim i rel-
ativno jeftinim postupkom preanja drvnog ostatka to
zahtjeva malo energije u samoj proizvodnji. To su preani
cilindri koji nastaju preanjem piljevine i drvnog ostatka
pod visokim pritiskom.
Njihova je osnovna prednost visok udio energije u ma-
lom obliku, standardiziranost te mali troak transporta
odnosno skladitenja. Budui da se drveni peleti proiz-
vode iz biomase, nakon izgaranja peleta u sustavu ostaje
odreena koliina pepela (0,5-1,5%) kojeg je potrebno re-
dovno istiti. U usporedbi cijena goriva, drveni peleti bit
e uvijek skuplji od cijepanog drva, ali su i do 50% jeftiniji
od loivog ulja.
Drveni peleti koriste se u kotlovima namijenjenim za
loenje drvenim peletima, kao to su EKO-CK P + Cm
Pelet-set 14-90 kW te kotlovima veih snaga EKO-CKS P
+ Cm Pelet-set 91-500 kW. Grijanje peletima automatski
je proces u kojem peleti izgaraju u plameniku voenom
digitalnom kotlovskom regulacijom. U osnovnu opremu
ovakvih sustava grijanja spada kotao, pelet plamenik,
digitalna kotlovska regulacija, transporter te spremnik
peleta, koji je ovisno o snazi kotla i vanjskim vremenskim
uvjetima potrebno puniti, a kao dodatna oprema moe
se naruiti i automatsko dopunjavanje peleta iz nekog
veeg spremnika ili silosa. Time se osigurava komforni
rad pelet sustava koji se pribliava komforu uljnog ili
plinskog grijanja, no ipak moramo uzeti u obzir potrebu
za redovitim ienjem sustava od pepela ega kod uljnih
ili plinskim sistema nema.
Ovisno o sustavu grijanja, povrat investicije u pelet sus-
tav u odnosu na isti takav uljni, uzevi u obzir samo raz-
liku u cijeni goriva, moe biti i manji od 2 godine.
Pilana Mrkopalj d.o.o.
Pilanska 6, 51315 Mrkopalj
Tel: +385 51 830 500
Fax: +385 51 833 125
www.pilana-mrkopalj.hr
info@pilana-mrkopalj.hr
96
YTONG I YTONG MULTIPOR
GRAEVINSKI MATERIJALI ZA POBOLJANJE ENERGETSKE
UINKOVITOSTI OVOJNICE ZGRADE I ZA JEDNOSTAVNU ADAP-
TACIJU U INTERIJERIMA
Korisni savjeti za primjenu Ytong i Ytong Multipor proiz-
voda u zgradarstvu
Ytong je energetski uinkovit graevinski materijal za gradnju
svih vrsta zidova, a Ytong Multipor je nova, vrhunska termoizo-
lacijska ploa za uinkovito izoliranje novih ili postojeih zidova
i stropova. To je termoizolacijska ploa s najveom tlanom
vrstoom meu materijalima za izolaciju.
Ytong se u viestambenim objektima najee koristi kod
rekonstrukcije, nadogradnje ili modernizacije ve postojeih
prostora, zbog izvrsnih toplinskih karakteristika, jednostavne
manipulacije te brze i lake izvedbe. Takoer, Ytong sustav grad-
nje je najbolje i najpraktinije rjeenje za:
ureenje potkrovlja ili zadnjeg kata graevine (Ytong
termoblokovi i ploe za vanjske i unutarnje nosive te pre-
gradne zidove, te Ytong Multipor za izolaciju stropova)
vlasnici samostalno izoliraju svoje stanove, pri emu koriste
Ytong Multipor kao unutarnju izolaciju.
izradu laganih stropnih ili krovnih konstrukcija
u meukatovima, podrumima ili gornjim dijelovima
graevine (Ytong strop)
ureenje interijera (pregradni zidovi u stanovima, izra-
da kuhinjskih elemenata, preureenje kupaonice i slino)
gradnju balkona i lodja
U postojeem stambenom fondu, najei je problem nedo-
voljna energetska uinkovitost ovojnice zgrade objekta,
to zbog velikih trokova za energiju, to zbog nemogunosti
dobivanja to boljeg certifkata o energetskoj ovojnici zgrade,
ime se smanjuje njena vrijednost, kao i vrijednost pojedinanih
stanova. Stoga vlasnici stanova, uz pomo upravitelja zgra-
da, nastoje tu istu ovojnicu uiniti kvalitetnijom i energetski
uinkovitijom (dijelom i zbog nove zakonske regulative), no
esto nailaze na problem visoke cijene zahvata i nedostatnih
sredstava iz fonda priuve.
Dva su rjeenja mogua u ovakvim sluajevima, a to je ko-
ristiti Ytong Multipor u odgovarajuoj debljini za izolaciju
zidova s vanjske strane, to je najei sluaj kada se pristupa
cjelovitoj rekonstrukciji ovojnice zgrade, ili pojedinano, kada
Slijedei problem na koji stanari esto nailaze u svojim
zgradama, jest nedostatna nosivot starih drvenih stropnih
konstrukcija. Tada moraju pribjei radovima za izmjenu te
konstrukcije, pri emu se kao idelano i jednostavno rjeenje
koristi tzv. Ytong strop. To je montana stropna (ali i krov-
na) konstrukcija iju osnovu ini Ytong ispunski blok. Vrlo
je lagana, velikih raspona, izvrsne vrstoe i nosivosti, protu-
potresna i protupoarna konstrukcija koja se jedostavno i brzo
postavlja, a zbog lakoe i custom made pristupa u samoj pri-
premi gredica za strop ili krov, praktina je za manipulaciju u
teko dostupnim i visokim gradilinim pozicijama.
Ono to je stanarima kao individualnim investitorima moda i
najzanimljivije, jest koritenje Ytong i Ytong Multipor proiz-
voda za sanaciju pojedinih vrsta zidova unutar vlastita 4
zida, pri emu suhi, brzi i jednostavni proces izvedbe zido-
va, elemenata namjetaja, kamina, oblaganja kada i slino
Ytong sustavom gradnje, gotovo da i nema konkurencije na
tritu.
Ytong pripada skupini porastih betona i temelj je Ytong sustava
gradnje. Sustav se sastoji od niza elemenata (Ytong termoblo-
kova, zidnih blokova, zidnih i stropnih ploa...) prikladnih za
gradnju svih vrsta zidova odnosno cijele graevine, od podruma
do krova. Najznaajnija Ytong karakteristika je njegova top-
linska izolativnost u osnovnom zidu, to ga ini najpriklad-
nijim graevinskim materijalom za postizanje standarda
energetski uinkovite, niskoenergetske ili pasivne (nearly
zero) gradnje. Osim izvrsne toplinske izolacije, druge dvije
najznaajnije karakteristike Ytong graevinskog materijala
su protupotresnost i protupoarnost. Sve tri karakteristike
objekte graene ili modernizirane Ytong sustavom gradnje ine:
visoko energetski uinkovitim
kvalitetnim i ekonomski opravdanim
sigurnim za vie generacija
Ytong porobeton d.o.o., Zagreb
Info: 0800 7000
e-mail:info@ytong.hr
web: www.ytong.hr
97
98
Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj je neproftna or-
ganizacija nastala inicijativom grupe od 20 tvrtki, orga-
nizacija i institucija s ulogom pokretaa pozitivnih prom-
jena u Hrvatskoj u smislu kvalitetnije gradnje. Cilj je bio
osnovati organizaciju koja bi predstavljala nacionalnu
platformu za promociju prakse odrive gradnje. Savjet
za zelenu gradnju u Hrvatskoj dio je svjetske GBC orga-
nizacije (Green Building Council) i danas broji vie od 55
renomiranih lanova, a vodi ga tim od 11 lanova Up-
ravnog odbora - ambicioznih ljudi u Hrvatskoj iz gospo-
darskih i javnih institucija kojima je u osnovi djelovanja
flozofja da doprinose ouvanju prirodnog okolia i zdra-
vog okruenja za ivot i rad ljudi. Vie o radu Savjeta
na:www.gbccroatia.org. Jedna od kljunih aktivnosti
Savjeta je educiranje, odnosno irenje informacija
i znanja o nainu planiranja i gradnje graevinskih
projekata i njihova koritenja, s ciljem odrivosti, a
uzimajui u obzir usklaenje interesa onih koji ko-
riste objekte, ouvanosti okolia, drutvene odgov-
ornosti i ekonomske isplativosti. S tim ciljem Savjet za
zelenu gradnju u Hrvatskoj organizira:
Simpozije za strunu javnost (arhitekte, projektante
konstrukcija, elektroininjere, ing. strojarstva i td)
Better Building Brunch evente za visoki i srednji
management u tvrtkama i institucijama iz svih seg-
menata gospodarstva u RH
cjelogodinji edukacijski program Green Building
Professional za podizanje narataja multi-disci-
plinarnih strunjaka u podruju zelene gradnje
edukacije za certifciranje zgrada prema zelenim
principima (LEED, BREEAM, DGNB)
Zgrade su odgovorne za emisiju gotovo 1/4 sveukupne
svjetske emisije ugljinog dioksida. Generalno govorei,
zgrade imaju vei potencijal za ublaavanje emisije
CO2 od bilo kojeg drugog sektora. A samo s aktualnom
tehnologijom, zelene zgrade mogu smanjiti potronju en-
ergije za 30 do 50%, CO2 emisiju za 35%, otpad za 70%, i
uporabu vode za 40%. Hrvatska je tek jedna od nekoliko
europskih zemalja koje jo uvijek nemaju certifciranih
zelenih zgrada temeljem meunarodnih certifkacijskih
standarda (LEED, BREAM, DGNB, GREEN STAR), ve samo
nekoliko koje su certifcirane kao energetski efkasne.
Uzevi u obzir da je HR trite nekretnina tek u razvojnoj
fazi i da naem tritu tek predstoji boom u graditeljs-
kom sektoru, te sa saznanjem da od 2004. godine eu-
ropsko zeleno investicijsko trite raste u prosjeku 20%
godinje i da se procjenjuje da e do 2014. vrijednost
tog trita dosei 573 milijardi Eura, procjena Savjeta za
zelenu gradnju u Hrvatskoj je da e smjer daljnjeg razvoja
graditeljskog sektora u Hrvatskoj upravo ii u smjeru ze-
lene gradnje.
Zelene zgrade nagrauju svoje vlasnike - veom
isplativou i viom poeljnou; nagrauju svoje
korisnike - s niim operativnim trokovima, niim
trokovima odravanja; i povrh svega uvaju prirodu
smanjenim negativnim utjecajem na okoli. Zelena
gradnja ne podrazumijeva samo koritenje novih ma-
terijala, ve pretpostavlja i odreenu kulturu ivota,
stanovanja i koritenja prostora koja je u skladu s
odrivim razvojem. Takav koncept gradnje dokazano
utjee na kvalitetu ivota i poslovanja.
Sve strunjake s podruja arhitekture i graditeljstva, kao i
javne i strune institucije pozivamo da se aktivno ukljue
u rad Savjeta za zelenu gradnju Hrvatske, steknu dodatna
znanja i vjetine potrebne za realizaciju zelenih zgrada
kako bismo zajednikom promidbom zelene gradnje
sudjelovali u ouvanju okolia nae zemlje, te je uinili
energetski efkasnom i neovisnom i to vrednijom za
budue generacije.
Dodatne informacije i pristupnicu za lanstvo
pronaite na:www.gbccroatia.org
Saveznik prirode i ljudi/ Nature and Peoples
partner
Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj/ Green Building
Council of Croatia
Ilica 42, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: +385 1 4886 296 fax: +385 1 4886 290 e-mail:
info@gbccroatia.org www.gbccroatia.org
OIB 99702507717 MB 2537907 iro-raun u Erste
banci: 2402006-1100558523
99
Energetske analize, pregledi i certifciranje javnih i
privatnih zgrada;
Podizanje svijesti javnosti o energetskoj uinkovitosti
i obnovljivim izvorima energije;
Osiguranje domaih i stranih izvora fnanciranja za
projekte i aktivnosti
Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne
Hrvatske
Andrije aje 10
10000 Zagreb
Tel +385 1 3098 315
Fax +385 1 3098 316
Email: info@regea.org
www.regea.org
Meimurska energetska agencija
Josipa Bana Jelaia 22
40000 akovec
Tel +385 40 395 560
Fax +385 40 395 142
Email: info@menea.hr
www.menea.hr
Regionalna energetska agencija Sjever
Miroslava Krlee 81
48000 Koprivnica
Tel +385 48 289 240
Fax +385 48 289 250
Email: ivan.simic@rea-sjever.hr
www.rea-sjever.hr
Regionalna energetska agencija Kvarner
Milutina Baraa 19
51000 Rijeka
Tel +385 51 631 844
Fax +385 51 263 75
Email: info@reakvarner.hr
www.reakvarner.hr
Istarska regionalna energetska agencija
Rudarska 1
52220 Labin
Tel +385 52 372 172
Email: valter.poropat@
U trenutku zakljuivanja sadraja ove knjige u osnivanju
je u postupku osnivanje Slavonske energetske agencije
koja e pokrivati podruje upanija; Brodsko-posavs-
ka, Osjeko-baranjska, Poeko-slavonska, Virovitiko-
podravska, Vukovarsko-srijemska
ENERGETSKE AGENCIJE U
REPUBLICI HRVATSKOJ
U Hrvatskoj se intenzivno radi na pronalasku fnan-
cijskih instrumenata potpore projektima energetske
uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije kao
ni razvijen energetski sektor unutar javne uprave.
upanije, gradovi i opine najee nemaju dostat-
nih fnancijskih sredstava kao ni educiranog osoblja za
provedbu ovakvih projekata. Stoga je od velike vanosti
imati razvijenu mreu lokalnih i regionalnih energetskih
agencija koje e posluiti kao potpora javnoj upravi i
privatnom sektoru.
Cilj ovog programa je uspostava jakog mehanizma pot-
pore javnom i privatnom sektoru u provedbi projekata
odrivog koritenja energije kroz umreavanje i edukaciju
djelatnika energetskih agencija to e doprinijeti proved-
bi projekata energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora
energije, sudjelovanju u EU projektima te ojaavanju
sposobnosti samofnanciranja.
Misija Agencija jest promoviranje i poticanje region-
alnog odrivog razvoja u podruju energetike i zatite
okolia kroz koritenje obnovljivih izvora energije i
uvoenje mjera energetske uinkovitosti.
Vizija Agencija je cijela regija Hrvatske kao napredna regi-
ja u sklopu EU 21. stoljea gdje regija gdje se regionalni
razvoj temelji na naelima odrivog koritenja energije.
Podruje djelovanja Agencije ukljuuje:
Promocija i provedba projekata s podruja
uinkovitog koritenja energije na regionalnoj ra-
zini;
Promocija i provedba projekata odrivog razvoja u
lokalnim zajednicama;
Aktivnosti vezane uz podizanje razine svijesti u
podruju energetike i zatite okolia;
Informiranje i savjetovanje o energetskim pitan-
jima;
Potpora uvoenju regionalnih energetskih planova
i programa.
Usluge koje Agencija prua ukljuuju:
Informiranje, savjetovanje i edukacija o odrivom
koritenju energije;
Podrka provedbi lokalnih i regionalnih energetskih
planova i projekata;
100
SIGURNOST LJUDI
I IMOVINE
Pripremili:
Darko Stankovi, dipl. krim.
Draen Panda, univ.spec.crim.
eljko Luki, stru.spec.crim.
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), pa tako i Polici-
jska uprava Primorsko-goranska, tijelo je dravne izvrne
vlasti utemeljeno da bi graanima pruilo zatitu njihovih
temeljnih ustavnih prava i sloboda te zatitu Ustavom
zatienih vrijednosti.
Dunost je policije da surauje s graanima, tijelima
lokalne i podrune samouprave, jedinicama lokalne sa-
mouprave, pravnim osobama, organizacijama, zajednica-
ma, nevladinim organizacijama, graanskim udrugama i
samoorganiziranim graanima te da zajedno poduzimaju
mjere kako bi graani i njihova imovina bili sigurni
1
. To
zahtjeva usku suradnju policije i graana, i upravo je ta
suradnja i povjerenje te potivanje dostojanstva ovjeka
temelj odnosa MUP-a i graana.
Izvrena je transformacija policije, gdje su sukladno novoj
strategiji djelovanja, u samom Ravnateljstvu policije i lin-
earno njemu u policijskim upravama pri Uredu naelnika
policijskih uprava, ustrojeni Odjeli/Odsjeci/Linije rada
prevencije. Drutvo u cjelini mora biti ukljueno u razvoj
partnerstva na nacionalnim, lokalnim i regionalnim ra-
zinama, izmeu javnih slubi, tijela uprave, nevladinih or-
ganizacija, privatnog sektora i graana ija bi zadaa bila
prevencija kriminaliteta. Etioloki imbenici kriminaliteta
su viestruki te im se stoga u njihovu suzbijanju mora
pristupiti na razliite naine, odnosno mjerama koje
e biti poduzete s razliitih razina i od strane razliitih
drutvenih subjekata
2
.
Bitan dio uvjeta nastanka kriminaliteta je drutvenog
porijekla. Kanjiva djela se dogaaju u socijalnoj okolini,
a iz toga slijedi da generatorima i imbenicima koji mu
pogoduju treba prilaziti tamo gdje nastaju direktno u
gradovima i opinama. Sama policija to ne moe naprav-
iti, jer za mnoga podruja drutva npr. odgoj, kolu, st-
ambene uvjete ili provoenje slobodnog vremena gotovo
i ne moe utjecati. Zato je nuno zajedniko djelovanje
prije svega svih graana, odnosno mnogih drutvenih
snaga i ustanova, jer bez njihove suradnje ne bi bilo
mogue ostvariti bilo koji plan prevencije
3
. No, da bi to
bilo mogue, potrebno je da veina populacije na krimi-
nalitet gleda kao na neto drutveno neprihvatljivo, da se
smanji prihvatljivost i isplativost bavljenja kriminalitetom
te da se razvija prosocijalno ponaanje meu graanima.
Kao primarno tijelo prevencije kriminaliteta na lokal-
noj razini, na podruju upanije primorsko-goranske
osnovano je Vijee za prevenciju kriminaliteta. Djeluje
na podruju sljedeih gradova: Malog Loinja, Krka, Vr-
bovskog, Opatije (tzv. podruje Liburnije ukljuuje i
opine Matulji, Lovran te Moeniku Dragu), Raba i Ri-
jeke, od dana 05.oujka 2009.godine.
Temelj rada policije je nova strategija djelovanja, gdje
policija iz jednog reaktivnog, represivnog sustava prelazi
u jedan proaktivan nain djelovanja, dakle s ciljem pre-
veniranja devijantnog ponaanja. Ukratko reeno, bavi
se uzrokom problema, a ne samo posljedicom koju taj
problem proizvede
5
.
POLICIJA U ZAJEDNICI
U iroj zajednici, a posebice gradovima, kriminalitet
i nesigurnost su predmet istraivanja i rasprava niza
drutvenih i dravnih tijela i slubi iji rezultat treba biti
kvalitetna meusobna komunikacija uz osmiljenu koor-
dinaciju rada. Moraju se poduzeti mjere koje e poka-
zati netoleranciju zajednice na injenje kaznenih djela i
prekraja te procesuirati njihove poinitelje.
Institucije i javne slube meu kojima je i policija ne
mogu garantirati nain dobrog ili drutveno prihvatljivog
ponaanja, ali mogu okvirno postaviti i usmjeriti svoje
snage na davanje odgovora na svaki oblik protupravnog
ponaanja. injenica je da su svi pozvani brinuti se o
vlastitoj sigurnosti, a policija u svojoj funkciji moe ponu-
diti vodstvo i pomo lokalnoj zajednici, lokalnim instituci-
1
Mraovi, Cajner, Irena, Prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, Nova razina razvoja policije u zajednici, MUP RH, Zagreb, 2009.g., str.8.
cit.: Sve navedeno predstavlja razloge za osnivanje vijea za prevenciju kriminaliteta na razini gradova vijea nemaju vrijednost i ne
donose dobrobit sama po sebi, nego je i za njihovu djelotvornost neophodno precizno planiranje. tovie, u tome jest specifnost kriminalno
preventivnih programa koja e razvijati vijea za prevenciju kriminaliteta, jer ta vijea za razliku od pojedinaca, udruga graana ili skupine graana
imati vea sredstva na raspolaganju i biti e u stanju okupiti veu koliinu strunjaka kako bi se to uinkovitije pristupilo prevenciji kriminaliteta.
2
Mraovi, Cajner, Irena, Prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, Organizacijske i akcijske upute Vijeima za prevenicuju, MUP RH, Zagreb,
2009.g., str.6
3
Mraovi, Cajner, Irena, Prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, Nova razina razvoja policije u zajednici, MUP RH, Zagreb, 2009.g., str9.
4
http://www.mup.hr/168.aspx, vrelo s interneta, koriteno dana 31.01.2012.godine; slubena web stranica MUP-a RH.
5
http://www.mup.hr/170.aspx, vrelo s interneta, koriten o dana 31.01.2012.godine, slubena web stranica MUP- RH.
101
drutvene zajednice. Naime, policijski slubenici koji
obavljaju kontaktnu djelatnost na svom podruju us-
postavljaju i odravaju kontakte s graanima, ali i svim
kljunim i odgovornim osobama javnih slubi i institucija.
U osmiljavanju mogunosti jo vee povezanosti s
graanima, a u cilju rjeavanja problema u lokalnoj zajed-
nici na odreenim podrujima postavljeni su sanduii
povjerenja i na taj se nain graanima daje mogunost
anonimnog upoznavanja policije s nekim problemom u
njegovoj sredini, ali ti sanduii slue i za sve ostale prim-
jedbe i prijedloge u cilju poboljanja ukupne kvalitete
ivota u lokalnoj zajednici.
Praktino prepoznavanje sredine i ljudi na odreenom
podruju kontakt policajcu omoguuje kontrolu i praenje
stanja sigurnosti od najbanalnijih oblika nezadovoljstva
graana ponaanjem pojedinaca, odravanja javnog reda
i mira, sprjeavanja injenja kaznenih djela i drugih aso-
cijalnih ponaanja
6
.
Postojanost policije u zajednici zasniva se na uvjerenju
da su dananji izazovi u kojima policija radi i djeluje u
isto vrijeme sve obuhvatniji mogunou i proaktivnog i
reaktivnog djelovanja. Ipak, djelovanje policije u zajednici
vie je proaktivno, a manje reaktivno, jer se prepoznaju i
predviaju problemi zajednice i sprjeava njihovo nasta-
janje, odnosno nestajanje ako su ve prisutni.
Na podruju Policijske uprave primorsko goranske u
svim policijskim postajama djeluju i rade kontakt poli-
cajci na svojim kontakt podrujima. Podruja na kojima
obnaaju slubu odreena su sukladno izraenoj sig-
urnosnoj problematici lokalne sredine (broj kaznenih
djela, prekraaja, poduzetih policijskih intervencija, pred-
stavki i albi graana), kao i drugim operativno vanim
imbenicima iz djelokruga rada policije.
Veliina kontaktnog podruja omoguuje policijskom
slubeniku poduzimanje uinkovitih aktivnosti s ciljem
podizanja opeg stanja sigurnosti lokalne zajednice
7
.
POLICIJA U SUSTAVU PREVENCIJE
Problemi ivljenja u urbanim sredinama zahtijevaju vi-
soki stupanj tolerancije u ponaanju pojedinca. ivot
u stambenoj zgradi podrazumijeva niz mjera koje valja
potivati kako se ne bi remetio mir i privatnost ostalih
jama i prije svega graanima.
Policija je uinila prvi korak kroz Strategiju djelovanja
Policije u zajednici na poboljanju svoga rada, ali i na
povezivanje releantnih drutvenih subjekata koji su suod-
govorni za poveanje sigurnosti i kvalitetu ivota u lokal-
noj zajednici. Tom strategijom se naputa tradicionalni
policijski model i uvjetuje pozicije policije u lokalnoj za-
jednici s partnerskim odnosom i uz rjeavanje problema
koji i ne mora biti striktno vezan uz injenja kaznenih dje-
la.Kroz djelovanje policije u drutvenoj zajednici graani
trebaju prihvatiti nove naine suradnje s istaknutom
meusobnom komunikacijom, te uvaavanjem i uzajam-
nim ostvarivanjem razliitih interesa. Zadaa je policije
da uspostavi te kvalitetne komunikacije kako bi se stvorili
preduvjeti rjeavanja problema graana i time prestaje
biti iskljuivo policijski projekt.
Na odreen nain policija kao inicijator ima prednost
iz razloga to policijski slubenici, sukladno opisu po-
slova neposredno kontaktiraju s graanima i redovito su
prisutni u lokalnoj sredini, te su nadleni za odreene
probleme koji se pojavljuju. Odgovornost za uspjean
rad policije lei pojedinano na svakom policijskom
slubeniku, od profesionalnog integriteta, vjetine komu-
niciranja i ukupnog ponaanja stvara se djeli ukupne
slike koju graani imaju o policiji.
Policija u zajednici utemeljila je svoje djelovanje na ideji
da policijski slubenici i graani rade zajedno te da kroz
razliite kreativne naine i rjeavaju aktualne probleme
u lokalnoj zajednici. U tradicionalnom modelu policijsk-
og funkcioniranja komunikacija izmeu policije i graana
ograniena je na incidentne kriminalne situacije, a to je
vidljivo po tome to se graani obraaju policiji iskljuivo
kad trebaju pomo, a policija kontaktira graane samo
kad treba od njih odreene obavijesti. Model policije
u zajednici omoguuje neposrednu komunikaciju
policije s graanima, neposredne svakodnevne kon-
takte, upoznavanje i uspostavu povjerenja. Cilj je
stvoriti uvjete da graani na svom podruju imaju
kontakt policajca s kojim e redovito komunicirati,
stvoriti povjerenje na temelju kojeg e u sluaju
potrebe puno slobodnije i otvorenije kontaktirati na
relaciji policija graani.
Provedba modela djelovanja policije u zajednici zahtijeva
mjenjanje oblika i naina suradnje policije sa zajedni-
com, to znai da nisu dostatne promjene samo u polici-
ji, ve i meu drugim bitnim i relevantnim imbenicima
6
http://www.mup.hr/1071.aspx, vrelo s interneta koriteno dana 31.01.2012.godine, slubena web stranica MUP-a RH.
7
Faber, V., Cajner-Mraovi, I., Reforma operativnog preventivnog rada policije u odori, MUP, Zagreb, 2003.godine, str.19.
102
stanara. Najee zone protupravnosti, a time i nezado-
voljstvo i reakcije graana, stanara u stambenim zgrada-
ma i etvrtima odnose se na stvaranje buke u raznim pri-
likama, a to sve ulazi u okvir kunoga reda, ali i prekrajne
odgovornosti. Zakon o prekrajima protiv javnog reda
i mira u l.1.
8
, defnira da su prekraji djela kojima se
na nedozvoljen nain remeti mir, rad ili normalan ivot
graana.
Ti prekraji jedan su od najeih oblika kanjivih
ponaanja u praksi. Policija je sluba koja radi danonono
te e sukladno reenom na svaki poziv graana reagirati,
odnosno temeljito provjeriti i utvrditi injenino stan-
je i po potrebi ukljuiti druge javne slube i institucije.
Graani esto ne shvaaju razlog zato im policija post-
avlja neka pitanja, a policija to ini s ciljem da im priku-
pljene obavijesti pomognu u uspjenom kriminalistikom
istraivanju
9
.
Policiju uvijek treba upozoriti na svaki oblik nasilnog
ugroavanja ljudi i imovine, namjernog oteenja imov-
ine, krae, provale i drugih kaznenih djela opisanih u ka-
znenom zakonu
10
. Treba upozoriti i na tunjavu, svau,
viku na javnom mjestu, poinjenu tetu uslijed poara,
poplave i sl., ali i na sumnjiva ponaanja u i oko zgrade
(kue), makar ona djelovala ili izgledala sasvim bezazle-
no i banalno. Upravo zato se policija transformirala iz
iskljuivo reaktivnog - represivnog sustava u proaktivan
sustav s izraenim preventivnim djelovanjem. Polici-
ja nastoji djelovati ne samo na konkretan negativan
dogaaj, ve svojom aktivnou tei doprinijeti stvaranju
ozraja nepogodnog za izvrenje kriminala, odnosno tei
baviti se uzrokom kanjive radnje
11
.
U cilju to veeg naglaska na preventivan rad policije s
graanima u sjeditu MUP-a ustrojen je Odjel prevencije,
a u svim drugim policijskim uprava pri Uredima Naelnika
policijskih uprava ustrojene su adekvatne ustrojstvene
jedinice prevencije.
Uza sve to, graani najvie mogu utjecati na svoju sig-
urnost i zatitu imovine pozornim praenjem i prepozna-
vanjem problema unutar sredine u kojoj ive. Dananji
ubrzani nain ivota okrenuo je ljude samima sebi i
sve je manji broj ljudi spreman kod nesretnih ili krimi-
nalnih dogaaja pomoi rtvi ili je podrati. Uzajamna
veza policije i graana uinkovito umanjuje opasnosti i
sprjeava pogubne posljedice protuzakonitog ponaanja.
Statistiki pokazatelji upuuju na to da jo uvijek ima
znatan broj kaznenih djela protiv imovine koji se odnose
na provale u stanove. Unato velikom broju uspjeno
otkrivenih i razrijeenih takvih kaznenih djela, i dalje je
dosta neotkrivenih, to upuuje na vei stupanj profe-
sionalizma i organizacije poinitelja.
Takav modus operandi
13
zahtijeva vei stupanj suradnje
graana, kako s policijom tako i meusobno, i to podiza-
njem razine prosocijalnog ponaanja. Suradnja graana
i policije treba poeti odmah na mjestu dogaaja i prije
dolaska kriminalista
14
.
Ako gledamo statistike pokazatelje, stvara se dojam
kako je stanje sigurnosti zadovoljavajue, ali to je objek-
tivan osjeaj sigurnosti, a subjektivan osjeaj sigurnosti
bi bio kada u idealnom okruenju ne bi ni bilo kaznenih
djela, ili realno kada bi poduzimanjem preventivnih
mjera poinjenje kaznenih djela smanjivali svake godine.
Dobro planirana strategija, program i aktivnosti na pro-
gramima prevencije ne samo da utjeu na sprjeavanje
kaznenih djela, ve unaprjeuju i sigurnost u lokalnoj
zajednici. Osim toga, prevencija ima dugoronu korist u
smislu smanjenja trokova vezanih za formalno kazneno-
pravni sustav, zdravstveni sustav, kao i ostale drutvene
trokove.
Kod svakog kaznenog djela, pa tako i teke krae, imamo
tri elementa koji su prisutni, a na koje moemo direktno
ili indirektno utjecati kako bismo smanjili mogunost
poinjenja djela, a to su:
poinitelj kaznenog djela
mjesto dogaaja kaznenog djela
rtva kaznenog djela
8
Zakon o prekrajima protiv javnog reda i mira, Narodne novine 5/90, 47/90, 29/94.l.1.: prekraji su djela kojima se na nedozvoljen nain remeti
mir, rad ili normalan ivot graana, stvara nemir, neraspoloenje, uznemirenost ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dunosti, vrijea moral,
ometa vrenje zakonitih mjera dravnih organa i slubenih osoba, ugroava opu sigurnost ljudi i imovine, vrijeaju dravni organi ili se na drugi
nain naruava javni red i mir graana, te djela utvrena ovim zakonom.
9
Modly, D., Osiguranje mjesta kaznenoga djela, MUP, 2001.g., str.68.
10
Kazneni zakon Narodne novine 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/0.
11
Izvor vrelo s interneta http://www.mup.hr/168.aspx, pretraivano dana 29.06.2011.godine
12
Shwind H. D., Gielen, B., Roitsch, K., Mnogi promatraju nitko ne pomae, Izbor lanak iz stranih asopisa, br.1, 1999.g., str.81. cit. ; Detonator je
bio konkretni incident koji se dogodio u krugu Ruhr sveuilita u Bochumu. U javnoj garai je rano poslijepodne 02. Studenog 1990. Godine bila
pronaena studentica prava, izbodena noem vjerojatno u trenutku kada je htjela ui u svoje vozilo. Ako se krene od pretpostavke da je vjerojatno
imala vremena zvati u pomo, tada se postavlja pitanje zato joj nitko nije pomogao. Moda zato jer se ulo samo vikanje, a ne i vidjelo zbivanje?
U svakome sluaju pomo izostaje esto ak i onda kada ljudi mogu i promatrati opasnu situaciju.
13
Nain izvrenja.
14
Tulezi, J., Mikrotragovi i njihova zatita prilikom osiguranja mjesta dogaaja, Policija i sigurnost, MUP, Zagreb, br.5-6/97, 1997.g., str.506.
103
moe primijeniti na primjer ulaza u zgradu, tzv. haustora
ili portuna, ili spomenika, gdje u sluaju nereagiranja od
strane graana na samome poetku nastajanja jednoga
grafta, ubrzo taj ulaz u zgradu, spomenik, pa ak i dio
ulice, bude preplavljen velikom koliinom grafta.
Princip kriminalistike prevencije kao koncept obuhvaa
zakonodavno podruje (kaznenopravni progon poinitelja
kaznenih djela), socijalnu politiku, odnosno radi se o mul-
tidisciplinarnom pristupu problemu kriminaliteta. On uz
navedeno ukljuuje i policiju, cjelokupni kazneno pravni
sustav, slubu osiguranja - zatitare, lokalne vlasti, gra-
URBANA PREVENCIJA
KRIMINALITETA
Prevencija kriminaliteta obuhvaa sve mjere kojima
se smanjuje ili na drugi nain pridonosi kvalitativnom i
kvantitativnom smanjenju kriminaliteta i osjeaja nesig-
urnosti graana, bilo izravnim odvraanjem od kriminal-
nih aktivnosti ili politikom intervencije osmiljene u cilju
smanjivanja potencijala za kriminalitet i uzroke kriminal-
iteta
15
. Razlikujemo:
Primarnu prevenciju: stavlja naglasak na korijene
kriminaliteta istraujui poticajne imbenike, teei
oblikovati uvjete ivota, smanjujui uzroke kriminal-
iteta, oteavajui kriminalno ponaanje
Sekundarnu prevenciju: usmjerena k poinitelju
Tercijarnu prevenciju: usmjerenu k sprjeavanju po-
navljanja zloina
16
.
Preventivne mjere stoga se ne bi trebale odnositi samo
na kriminalitet u doslovnom smislu, nego bi takoer tre-
bale obuhvaati antisocijalno ponaanje, koje predstav-
lja fazu kaznenog djela i pogodan prostor
17
za kriminal i
koje potkopava osjeaj sigurnosti i odgovornosti koja je
potrebna kod graana koji bi sudjelovali u ivotu svoje
zajednice. Nadalje, ukupnost preventivnih mjera trebala
bi u bitnome utjecati na otklanjanje straha od kriminal-
iteta to pozitivno utjee na subjektivan osjeaj sigurn-
osti graana.
Koncept kriminalistike prevencije kroz planiranje i diza-
jn okolia Crime Prevention Through Urban (Environ-
mental) Planing and Design CPTED najlake se moe
defnirati kroz ciljeve koji se provoenjem mjera ele
postii, a to je da se smanji kriminalitet (broj kaznenih
djela na odreenom mjestu i u odreenom vremenskom
razdoblju) uz istodobno poveanje osjeaja sigurnosti i
zatienosti graana od kriminaliteta
18
.
Wilsonova i Klingova teza razbijenog prozora naglaava
vitalnu vanost odravanja okolia kao fzikog pokazatel-
ja razine drutvene kohezije i neformalne drutvene kon-
trole
19
. Ova teorija se u svakodnevnom ivotu poglavito
15
Pavii, Berislav, Modly, Duko, Vei, Petar, Kriminalistika 1, Golden marketing-tehnika knjiga, Zagreb, 2006. godine, str.191.; cit:preventivne
mjere ne odnose se samo na kriminalitet stricto sensu, nego i na antisocijalno ponaanje koje je najee uvertira u kriminalitet.
16
Cooper, Ken, Greenberg, Martin Izbor lanaka iz stranih asopisa broj 1/99, Dodatna pomo policiji u suzbijanju delikvencije, MUP, Zagreb,
1999. godine, str.24., provoenje razliitih specijalistikih preventivnih programa.
17
Cajner, Mraovi, Irena, Prevencija kriminaliteta u europskoj uniji, MUP, Zagreb, 2005. godine, sr.18. ; buna susjedstva, devastirana okolina,
stambeni objekti.
18
Petkovi, ., Prevencija kriminaliteta na portskim stadionima kroz planiranje okolia, Policija i sigurnost, broj 3., 2009.godina, str.5.
19
Borovec, K., Balga, I., Karlovi, R., Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta, MUP, Zagreb, 2011godine, str.58, cit.:(James Q,Wilsonn, Gedorg
L.Kellin)prevencija vandalizma kroz ranu reakciju na probleme, od, odnosno kada su oni jo mali, potrebno je zamijeniti prvi razbijeni prozor na
nekoj zgradi, jer e u protivnom nakon tjedan dana biti na istoj zgradi razbijeno jo nekoliko prozora, a nakon nekoliko mjewseci veina prozora
na zgradi.
104
ditelje i druge, budui da bi kod izgradnje objekata sve, od
vrata, prozora, brava do alarma i drugih oblika tehnike
zatite moralo biti paljivo birano i planirano sukladno
pravilima urbane kriminalistike prevencije.
Urbana prevencija obuhvaa i takozvani pojam Built En-
vironment koji se takoer odnosi na pristup izgradnji
zgrada, naselja, odnosno sportskih objekata, gdje se ve
tijekom planiranja razmilja kako e neka graevinska
rjeenja utjecati na sigurnost, odnosno kako se nekim
rjeenjima tijekom gradnje moe preventivno djelovati i
smanjiti injenje kaznenih djela.
Kod planiranja urbane kriminalistike prevencije treba
voditi brigu i o subjektivnom osjeaju sigurnosti graana,
a ne samo o statistikim pokazateljima koji se odnose na
kriminalitet. Takav pristup se posebice njeguje u zem-
ljama Skandinavije. Ispunjavanje i odravanje u zoni
razumnog, subjektivnog osjeaja sigurnosti graana u
zajednici je politiki problem svake vlasti, koji se pre-
bacuje na struku. To se primjerice izraava kod planiranja
kriminalistike prevencije u izgradnji objekata kroz itav
niz faktora koji moraju biti ispunjeni da bi se postigao
odreeni cilj.
Napominjemo da se kriminalistika prevencija u izgrad-
nji objekata ne primjenjuje dugo vremena i ne u mnogo
zemalja, te da su veina iskustava s primjenom iste rela-
tivno nova (http://www.cptedontario.ca, 2008).
Prigodom urbanistikog planiranja i projektiranja stam-
benih objekata rijetko se razmilja o sigurnosti, mali broj
strunjaka ima saznanja ili iskustva iz podruja zatite i
sigurnosti ljudi u zajednici
20
.
Pojam kriminalistike prevencije obuhvaa zakonodavno
podruje, socijalnu politiku, odnosno radi se o multidis-
ciplinarnom problemu kriminaliteta stoga bi se u grad-
nji objekta sve moralo paljivo birati sukladno pravilima
urbane kriminalistike prevencije
21
. Ponaanje ljudi, un-
utar jednog drutva, odreeno je pozitivnim pravnim
propisima kojima se reguliraju odnosi meu ljudima, a
kada ih ne bilo, vladao bi kaos jer krenje pravila ometa
normalne odnose meu ljudima, nanosi odreenu tetu
pojedincima i interesima zajednice
22
.
Aktivnosti za postizanje i odravanje stanja sigurnosti
u drutvu moraju biti i horizontalne i vertikalne, jer je
sigurnost ovjeka bitna komponenta kvalitete ivota
23
.
Mladi nerijetko poseu za sredstvima ovisnosti; droge,
duhan i alkohol postali su sastavni dio odrastanja velikog
dijela urbane mladei, a srednjokolci koji dolaze iz rural-
nih sredina u veu urbanu sredinu, predstavljaju jednu
od najugroenijih skupina.
Policija bez aktivne suradnje s tijelima lokalne samou-
prave ne moe provoditi politiku prevencije kriminala.
U nekim europskim zemljama tome su prilagoeni i za-
konski propisi
24
. Trenutno u vie od dvadeset europskih
zemalja lokalne vlasti i lokalne zajednice u suradnji s lo-
kalnom policijom razvijaju politiku policije u zajednici,
odnosno programe prevencije kriminaliteta u lokalnoj
zajednici
25
. Pogreno je miljenje da je policija sama od-
govorna za stanje sigurnosti, a drugo pogreno miljenje
je da je dunost policije da otkriva samo poinitelje ve
poinjenih kaznenih djela.
Jedan od naina na koji policija u zajednici sudjeluje u
odnosu na problem odnosa izmeu policije i osjetljivih
skupina stanovnitva je davanje prilike djeci da iskuse
pozitivnu interakciju s predstavnicima policije ve u ranoj
dobi
26
, jer adolescenciju se nuno treba promatrati samo
kao razvojnu fazu.
20
Urban crime prevention, a guide for local autrhotities, Council of Europe publishing, Strasbourg, 2002.godine,.str.32.
21
Crime prevention through environmental design , vrelo s interneta http://www.cptedontario.ca/, gledano dana 06.06.2011.g.;
22
Tulezi, Josip, Policija i javnost, MUP, Zagreb, 2000.godine, str.3.;djelokrug rada policije je u osnovi preventivno-represivni.
23
Cajner, Mraovi, Irena, Prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, Okvir za sigurnost zajednice, MUP, Zagreb, 2009. godine, str.14.; aktivnosti
moraju biti utemeljen na lokalnim potrebama i podrane od strane samog politikog vrha.
24
iak, Antonija, Prevencija urbanog kriminala, vodi za tijela lokalne samouprave, Dravni zavod za zatitu materinstva i mladei, 2003. godine,
str.35.
25
Cajner, Mraovi, Irena, Organizacija i akcijske upute vijeima za prevenciju, Prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, Okvir za sigurnost
zajednice, MUP, Zagreb, 2009. godine, str.17. ; posebna pozornost je usmjerena u okvirima projekta je usmjerena ka rtvama kriminaliteta, te se
raspolae s odreenim brourama i za graane i za policajce.
26
Cajner, Mraovi, Irena., Strategija primjene znanosti i iskustva dobre prakse, Prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, Sigurnost
djece i maloljetnika, MUP, Zagreb, 2009. godine, str.17. i str.19. ; adolescenti su limitirani svojom ekonom situacijom, pravnim normama,
multimedijalnom potroakom industrijom , a podruja djelovanja i socijalne a i politike prirode su im ograniena.
105
jer bilo kakvo osvjetljenje bolje je od nikakvoga
Klju od stana ne ostavljati ispod otiraa, u posuda-
ma za cvijee i na drugom lako dostupnom mjestu
(ako se to uini nikakva dopunska osiguranja nisu
funkcionalna), jer potencijalni poinitelji znaju za ta
mjesta i tamo i trae
Nagomilana pota u sanduiu i stalno sputene ro-
lete na prozorima upozorit e mogueg poinitelja
na odsutnost vlasnika, pa bi bilo dobro osobu od
povjerenja zamoliti da ee isprazni potanski
sandui (dobar susjed siguran stan)
Vrijedne predmete ne ostavljati i ne drati u
neposrednoj blizini prozora i vrata, jer potenci-
jalni poinitelj esto se kroz prozor i zagledava u
unutranjost stana, a ako nije prava prilika, odnos-
no ako je poinjenje povezano s poveanim rizikom
do njega vjerojatno nee ni doi; dakle ne treba po-
godovati, ako se naputa stan prozori moraju biti
zatvoreni i grilje odnosno rolete zatvorene
KAKO ZATITI STANOVE I UINITI
IH SIGURNIJIMA?
(Savjeti i preporuke policije)
Da bi stanovi, a time i oni koji ive u njima, bili sigurniji,
potrebno je uzeti u obzir i poduzeti niz mjera, poput:
Ugraditi alarme ili audiovizualne ureaje koji se ak-
tiviraju u trenutku kriminalnog napada,
Na ulaznim vratima stana ugraditi dvije razliite
cilindrine brave, s tim da uloak brave bude u
ravnini vanjske plohe vrata, brava mora biti toliko
vrsta i otporna da se nasilno ne moe otvoriti, a
da se ona ne oteti ili onesposobi, ne smije se
otkljuati kljuem koji joj ne odgovara ni predme-
tom podeenim za tu namjenu, a da se ne oteti
27
.
Postaviti sigurnosne lance, irokokutnu pijunku i
interfonski ureaj
Staklo na ulaznim vratima stana zatititi reetkama
Na balkonskim vratima i vratima terase postaviti do-
datne brave
Prozore u prizemnom dijelu, ili druge lako dostupne
prozore, osigurati roletama s postavljenim poseb-
nim osiguraima, a podrumske i garane prozore
eljeznim reetkama
27
Mri, Gordan, Brave i provalniki alati, MUP, Zagreb, br.3/98, 1998.g., str.208.; pojedine brave su razliite jedna od drugih, a time je vea
sigurnost protiv neovlatenog otkljuavanja, a brave koji zadovoljavaju po sigurnosti nazivamo sigurnosne brave.
Podrumska vrata osigurati jakim rezama, dodatnim
bravama ili eljeznom polugom
Dvokrilna vrata sa zasunima osigurati ugradnjom
posebne brave ili dodatnim zasunima s unutarnje
strane
Unutranjost, pa i vanjski dio stana (kue) osvijetliti
senzorskim svjetiljkama, u loijoj varijanti i obinima
106
Vee koliine novca i dragocjenosti ne drati u po-
sudama na kuhinjskim policama, pod madracem
ili rubljem u garderobnim ormarima (vrijednosti
pohranite u banku ili ovlatene trezore)
Klju od stana i adresu na kojoj vlasnik boravi i broj
telefona na koji ga se moe dobiti kada je na putu te
treba ostaviti osobi od povjerenja, a moe se zamo-
liti i susjeda da pripazi na stan ili kuu
Ne ulaznim vratima ne ostavljati obavijest gdje ste
trenutno i kad se vraate,
Ako vlasnik putuje ne treba ostaviti takvu poruku na
telefonskoj sekretarici.
Ukuani, ukljuujui i djecu, ne trebaju putem in-
terneta (drutvenih mrea) najavljivati odlazak na
godinji odmor ili due izbivanje iz kue ili stana
Ne treba na sva zvona razglasiti da je upravo sti-
gla plaa, kupljeni novi kuanski ureaji, da je stigao
veliki dobitak na lotu, lutriji, ili da je netko utedio
veu svotu novca).
Kod izvrenja kaznenog djela provalne krae u stan ili
kuu poinitelji esto otuuju predmete za koje vlas-
nici ne raspolau karakteristikama, po kojima bi ih se
u sluaju pronalaska moglo sa sigurnou prepoznati i
vratiti oteenom.
Stoga, bi bilo uputno uiniti sljedee:
Sastaviti popis svih vrijednijih predmeta s podacima
o njihovim karakteristikama (tvorniki broj, oznaka
proizvoaa, individualne karakteristike, oteenja,
razni ugravirani znakovi i sl.),
Predmete koji se tono mogu opisati fotografrajte
(posebno nakit, dragocjene umjetnike slike, krzno
i sl.).
Takav popis i nainjene fotografje treba uvati na poseb-
nom mjestu.
U sluaju da postanete rtva takve vrste
kaznenog djela, nuno je da:
Odmah nazovete policiju
Nita ne dirate
Ne ulazite na mjesto dogaaja (da svojim djelovan-
jem ne unitite vidljive i nevidljive tragove
Razgovarate sa Vaim susjedom, moda je neto
primijetio
Nakon provale u stan, postajete svjesni da Va stan vie
nije oaza u drugome, vanjskome svijetu. Postajete svjes-
ni da kriminal o kojem se u medijima govori nije toliko
daleko koliko ste mislili, i ne samo da postajete svjesni da
se on svakome moe dogoditi, ve poinjeti osjeati sub-
jektivnu nesigurnost, odnosno osjeati da niste dovoljno
zatieni. Zbog tog osjeaja imate i pretjerani strah od
ponovnog poinjenja kaznenog djela provale u Va stan,
zato ovi savjeti i preporuke u dobrom dijelu slue, da se
njihovim koritenjem kvalitetno prevenira sam tetan
dogaaj.
Mnoga kaznena djela protiv imovine poinjena su tako
da se poinitelj lano predstavio kao inkasator, potar,
policajac i sl., a u posljednje vrijeme nerijetko dolaze
do tri osobe u stan pod izgovorom da nude na prodaju
107
Ako je nepozvana osoba uporna u nakani da ue u
dom, urno o tome treba obavijestiti policiju ili sus-
jede
O kretanju sumnjivih osoba u blizini vaeg doma,
stalnim anonimnim telefonskim pozivima, ne treba
dvojiti ve odmah obavijestiti policiju, pogotovo ako
se radi o manjoj sredini ili manjoj zgradi, gdje se od-
mah prepozna neka nova osoba koja ne obitava
u toj sredini
Ako vam nestane klju ulaznih vrata, odmah treba
zamijeniti uloak brave
Ne treba obiljeiti klju imenom, adresom ili slinim
podacima koji e ukazivati koja vrata otkljuava
Treba zakljuati ulazna vrata zgrade, stana ili kue i
kada je netko unutra. Oni koji ive na niim etaama
trebaju paziti da ne otvaraju ili barem ne ostavljaju
otvorenima prozore i balkonska vrata kada ih nema-
ju pod nadzorom
raznu posteljinu, masaere, nakit. Jedna od tih osoba bi
npr., otila na zahod ili bi zamolila da joj date au vode
i iskoristila trenutak da pretrai stan i otui vrijedne pre-
mete, to vlasnik ne bi primijetio odmah i policiju bi u
veini sluajeva zvao prekasno.
Poinitelji takvih djela protiv imovine, esto prouavaju
navike rtava, pa su osobito u opasnosti starije i bole-
sne osobe, invalidi, samci, djeca. Stoga oni koji imaju
takve ukuane ili prijatelje trebaju ih ee nazivati ili
posjeivati, a djecu poduiti da ne otvaraju vrata neznan-
cima i da nazovu susjede i policiju. Poinitelji ak znaju
otii toliko daleko da biraju rtve koje jako slabo vide da
kasnije nisu u stanju prepoznati poinitelja te ga zbog
toga policija ne moe procesuirati.
Zato su bitne i neke preporuke:
Kod nenajavljenih posjeta ne treba otvarati ulaz-
na vrata dok se ne provjeri tko je i to eli. Ako se
predstave kao djelatnici elektre ili plinare, ili pak
kao dimnjaari, potari ili sline slubene osobe,
neka predoe odgovarajuu iskaznicu iju vjero-
dostojnost treba provjeriti bez otvaranja vrata, kroz
pijunku
Treba se osigurati vrstim zasunom za djelomino
otvaranje vrata i nepoznatima otvarati vrata onoliko
koliko to doputa sigurnosni lanac
Ukoliko imate stan u prizemlju kue ili zgrade uput-
no je napraviti dodatnu eljeznu zatitu
Ne treba nasjedati na trikove poput nesvjestice ili
iznenadne slabosti, ponude knjiga i slinih predme-
ta na prodaju ili otvarati prosjacima koji se pojave
na vratima
28
Izvor prezentacija Policijska uprava Sisako-moslavaka, koriteno dana 04.srpnja2011.godine,
28
Neposredno uz zgradu ili kuu ne treba ostavljati
predmete koji omoguavaju lake penjanje, prim-
jerice, ljestve.
Moderan trend ivota uvjetuje i posjedovanje osobnog
vozila, to vlasniku moe donijeti i odreene probleme
(razna oteenja na vozilu, oteenja njegovih dijelova,
otuenje predmeta iz vozila kao i otuenje vozila u
cijelosti).
108
Da bi se izbjegli svi mogui uzroci nastalih teta, vlasnik
vozila moe poduzeti i niz samozatitnih aktivnosti:
vozilo uvijek zakljuati
zatvarati pomini krov i prozore
ne ostavljati dokumente i vrijedne predmete u vozi-
lu
izbjegavati parkiranje na neosvijetljenom i osam-
ljenom mjestu
DOBAR SUSJED SIGURAN STAN
29
Da bi postili djelotvornije preventivno djelovanje temelje-
no na suradnji graana i policije, valja potaknuti i osvijes-
titi samozatite mjere, a jedna od njih je razvijanje do-
brosusjedskih odnosa. Temelji se na poznavanju, potrebi
meusobne zatite, interveniranju u ime drugih
30
.
Kako? Zapaanjem neobinih pojedinosti i sumnjivih
ponaanja u svojoj zgradi ili etvrti, susjedovom dvoritu,
ulici, dakle u svom neposrednom okruenju, o emu je
potrebno izvijestiti policiju.Zato da ne treba zatvarati
oi i okretati glavu ako se neto dogaa u neposrednom
susjedstvu. Sa susjedima valja odravati dobre odnose,
razgovarati sa njima, ne treba se libiti obratiti nepoznatoj
osobi koju ste zatekli na stubitu (jer e se zlonamjernika
ve uljudnim pitanjem sputati u nakani).
Nasilnici su skloni ponavljanju kaznenih djela. Svako ne-
prijavljivanje i uskraena izjava rtve ili svjedoka moe
pridonijeti da se na istome mjestu ponovi kazneno djelo,
koje se moglo sprijeiti.Za napomenuti je primjer prije
est godina tada stariji maloljetnik, nanio je policijskom
slubeniku teke tjelesne ozljede, te iste godine poinio
vie kaznenih djela imovinskog karaktera, a kako od
strane represivnog aparata nije postojala mogunost
slanja adekvatne poruke, odnosno u velikoj veini nije
dolo do osuujue osude jer je imao 17 godina, a u
drugom dijelu je bio osuen uvjetnu osudu, nakon ne-
pune tri godine bio je organizator i poinitelj trostruko
ubojstva.
Taj dogaaj moe posluiti i kao primjer neadekvatne
meusobne suradnje stanara, naime tada oko sto-
tinu stanara zgrade, probudilo je spomenuto trostruko
ubojstvo u gluho doba noi, uz uporabu hladnog i va-
trenog oruja, nakon 15-ak minuta predmetni sa jo dva
pomagaa iao je istiti tragove, a onda opet trei put
nakon jo daljnjih 15-ak minuta zapaliti stan.
Za vrijeme svih ovih dogaanja gotovo svi stanari zgrade
bili su budni, to vie jedan od stanara je poiniteljima
putem parlafona otvorio ulazna vrata u zgradu (gov-
orimo u vremenu oko 3,00 sata ujutru), te dok nije poela
gorjeti zgrada, i samim time dovedeno u pitanje i njihova
sigurnost, nitko od stanara nije zvao policiju.Policija je
vrlo brzo razrijeila taj dogaaj, poinitelji su pronaeni,
osueni i nad njima se primjenjuje penalni tretman, ali
ne ostavljati nikakve stvari na vidnom mjestu, koliko
god one bile bezvrijedne, jer to poinitelj ne zna; do-
kazano je da uvijek prije provaljuje u vozilo koje ima
bilo kakav predmet na sjedalima
uoavati kretanje sumnjivih i nepoznatih osoba na
parkiralitu
ako je mogue, postaviti dodatnu sigurnosnu zatitu
(alarmni ureaj, mehaniku zatitu)
prilikom uoenog oteenja brave na vozilu izvijes-
titi policiju na broj 192
u sluaju pronalaska otuenog vozila, odmah iz-
vijestiti policiju (ne dirati vozilo, ne otvarati vrata, ne
sjedati u njega.
29
http://zagrebacka.policija.hr/main.aspx?id=48, vrelo interneta, koriteno dana 31.01.2012.godine, slubena web stranica Policijske uprave
Zagrebake
30
Jan, J., M., Van Dijk, Prilike za kriminalitet, Izbor lanaka iz stranih asopisa, br.1., 1999.g., str.204., prema teoriji kriminalne prilike motiviranih
poinitelja i pogodnih ciljeva, u odsutnosti zadovoljavajue drutvene zatite odreuje stopu kriminaliteta. Postojanje veeg broja ciljeva privui
e i vei broj poinitelja i omoguiti veu uestalost injenja kriminalnih djela.
109
ZLOUPORABA SREDSTAVA
OVISNOSTI
Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike
Hrvatske u mjesecu svibnju 2010.godine donio je Nacio-
nalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u od-
gojno-obrazovnom sustavu te za djecu i mlade u sustavu
socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014.godine
31
, s
ciljem smanjenja zlouporabe opojne droge meu mlad-
ima, a koji provodi preventivno-represivne aktivnosti
usmjerene na suzbijanje distribucije lako dostupnih sred-
stava ovisnosti meu mladima s posebnim naglaskom na
distribuciju alkoholnih pia, droga i duhanskih proizvoda,
kao i onemoguavanje sudjelovanja maloljetnih osoba u
igrama na sreu i nagradnim igrama, zatim pojaan nad-
zor uih i irih zona odgojno-obrazovnih ustanova i na
kraju donoenje sigurnosne prosudbe i plana postupanja
rezultat su aktivnosti policije na suzbijanju i prevenciji
svih oblika nasilja meu mladima.
S tim u vezi za napomenuti je kako temeljem l.95.
Obiteljskog zakona radi dobrobiti djeteta, a u skladu s
njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dunost
nadzirati ga u njegovu druenju s drugim osobama.
Roditelji imaju pravo i dunost djetetu mlaem od
esnaest godina ivota zabraniti none izlaske bez svo-
je pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju
povjerenje. Nonim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do
5 sati.
S tim u svezi za napomenuti je kako temeljem l.95.
Obiteljskog zakona radi dobrobiti djeteta, a u skladu s
njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dunost
nadzirati ga u njegovu druenju s drugim osobama.
Roditelji imaju pravo i dunost djetetu mlaem od
esnaest godina ivota zabraniti none izlaske bez svo-
je pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju
povjerenje. Nonim izlaskom smatra se vrijeme od 23 do
5 sati.
Takoer, kanjivo je prodavati ili uiniti dostupnim djeci
ili maloljetnicima alkohol, duhan i igre na sreu, te se u
sluaju zaticanja konzumacije navedenih sredstava ovis-
nosti od strane policijskih slubenika maloljetnici dovode
u policijsku postaju i pozivaju se roditelji. Isto vrijedi
zateknu li se maloljetnici nakon 23,00 sata bez pratnje
odraslih.
ostaje gorak osjeaj, da se je moda netko od tri rtve
i mogao spasiti da se je reagiralo na vrijeme, odnosno
obavijestila policija ili neka druga hitna sluba.
Nikada ne treba smetnuti s uma, da naalost put od pa-
sivnog promatraa, esto brzo prelazi na buduu rtvu.
Jedan, takoer negativan primjer od prije tri godine iz
Rijeke, poinitelj pred oko dvije stotine svjedoka rtvu
neplivaa (to je znao) u namjeri da ga usmrti baca u jed-
nu rijeku, to svi prisutni navedeni poprauju smijehom,
i snimanjem snimkama doslovce umiranja rtve. Nakon
tjedan dana po policiji u moru je pronaeno mrtvo tijelo
oteenog, a drugi tjedan nakon pronalaska mrtvog tijela
putem drutvenih mrea i poslije medija, od strane prije
svega pasivnih promatraa od prije petnaest dana, osniv-
ane su grupe potpore pokojnom da bi u jednoj bili spo-
menuto naguravanje, koje je za posljedicu imalo bacanje
u rijeku to je rezultiralo naalost smrtnim ishodom.
Po takvom saznanju policija kriminalistikim
istraivanjem, identifcira poinitelja, i potom ga pro-
cesuira. Ne moemo se oteti osjeaju da je netko od
prisutnih mogao pokuati oteenoga pokuati spasiti iz
rijeke, jer je vidio da ne zna plivati, da je netko mogao
nazvati policiju ili neku drugu hitnu slubu i na taj nain
mu vjerojatno spasiti ivot. Jo je bizarnije, da dio pa-
sivnih promatraa, od jednom ima probuenu savjest i
to vie dijeliti drugima lekcije u postupanju. Svom sus-
jedu treba vjerovati. Nesigurnost i nepovjerenje izoliraju,
a moda e ve sutra upravo osoba, koja se izolirala, biti
rtva nasilnikog upada. Paljivi susjedi to mogu sprijeiti
(dobar susjed siguran stan).
Prema dosadanjim iskustvima upravo se u ljetnim
mjesecima poveava broj kaznenih djela, naroito provala
u kue i stanove, pa je potreban pojaan oprez u uvanju
imovine.Aktivnost policije je usmjerena na sprjeavanje
i prevenciju takovih kaznenih djela, a posebice kontakt
policije koja ima prvenstvenu ulogu ostvarivanja surad-
nje sa graanima, te strunom pomoi i savjetima sug-
erirati nain zatite imovine i sprijeiti na taj nain tetnu
posljedicu.
31
http://www.uredzadroge.hr/archive/66/Nacionalni_program_prevencije_ovisnosti_FINAL.doc.pdf vrelo s interneta koriteno dana 01.02.2012.
godine.
110
Droge su prirodne ili kemijske tvari koje u organizmu
ovjeka uzrokuju odreena psihoaktivna stanja, a
postupno se konzumacijom takvih tvari prema ponavl-
janju uporabe razvija i ovisnost.
Roditelji trebaju obratiti pozornost na promjene
ponaanja kod adolescenata, u vidu izbjegavanja
obiteljskog ivota, obveza, bjeanja od kue, neobine po-
spanosti, promjena raspoloenja, pojave novih prijatelja,
promjena u odijevanju (sakrivaju ruke), naglog pada re-
zultata u koli, neprirodnog bljedila, gubitka teine, pro-
nalaska plastine vreice, papirnatih paketia, smrvljenih
ostaka zelene biljke, price, lice
32
.
Roditelji, drugi ukuani i svi drugi zainteresirani graani,
na temelju inicijative spomenutog Vladinog Ureda za
droge, mogu se obratiti na besplatni Anti droga telefon
0800-8008, kao i potraiti savjete na web stranici www.
uredzadroge.hr.
Osnovni problemi konzumenata doga su neodoljiva
elja za konzumacijom droge, smanjenje samokontrole,
potronja lijekova, poveana ovisnost, a kada vie ma-
terijalno to ne mogu pratiti, novana sredstva poinju
prvo krasti od obitelji, potom od susjeda, a nerijetko
zavravaju kao poinitelji najtee vrste kaznenih djela.
U sluaju od netko od stanara na stubitu ili nekom
drugom zajednikom prostoru pronae odbaen pribor
za uivanje droga (igle, price, lice koja je spaljena, gu-
mice za povezivanje), preporuka je da se isti ne diraju te
da se obavijesti policija telefonskim pozivom na broj 192.
32
Zovko, S., Ovisnosti i droge, to roditelji moraju znati,Vlada RH, Zagreb, str.3.
111
uz istovremenu dojavu policiji i vlasniku. Alarmni signal
moe biti proslijeen i direktno vlasniku (primjerice na
mobitel) koji e potom morati sam utvrditi o emu se
zapravo radi te u sluaju protupravnih radnji obavijestiti
policiju.
Mehanika zatita
Najraireniji nain zatite imovine u privatnim stanovima
jo uvijek je mehanika zatita (gotovo svi imamo neku
dodatnu bravu, lanac ili slino na ulaznim vratima).
Takoer su oko vanjskog prostora obiteljske kue gotovo
uvijek postavljeni neki oblici ograda, iako su esto vie
simbolike i dekorativne funkcije nego zatitne.
Protuprovalna vrata postavljaju se na ulazu u stanove
da bi onemoguila neovlateni ulaz. Ona moraju zado-
voljiti zahtjeve hrvatske norme HRN EN 1627:2001 Odav-
no poznat nain zatite - lanac i danas se upotrebljava,
naroito kad su djeca sama u stanu (ako neeljeni pos-
jetitelj eli na prijevaru ui u stan, ukuani imaju vreme-
na za reagiranje).
Kuni sef, ako ga imate, postavite prema savjetu strunih
osoba i nikad ga pretjerano ne pokazujte ni najboljim pri-
jateljima.
Sefovi se koriste u stanovima kao zatitna oprema za
pohranu i uvanje vrijednosti (gotovog novca, nakita i
dr.). Da bi pruali to veu sigurnost, potrebno ih je fk-
sirati ili ugraditi u zidove. Sefovi koji se koriste u pohran-
jivanju vrijednosti moraju posjedovati dokumente o suk-
ladnosti s hrvatskim normama HRN EN 11.
SUSTAVI TEHNIKE ZATITE
Pripremili:
Draen Panda, univ. spec. crim.
Damir Mateevac, dipl. krim.
Zakon o privatnoj zatiti (NN br. 68/03, 31/10, 139/10)
regulira zatitu osoba i imovine koje ne osigurava drava,
a osim tehnike i pretpostavlja primjenu tjelesne zatite.
Privatna zatita je novi termin, ona nije obavezna i provo-
di se na temelju osobnih odluka vlasnika koji ele zatiti
svoju osobnu imovinu
Najee su u uporabi protuprovalni i protuprepadni
sustavi te sustavi videonadzora. Naravno, kao i obino,
kvaliteta dosta ovisi o cijeni.
Odvraanje i usporavanje poinitelja kaznenih djela od
ulaza u tieno podruje najee se postie uporabom
mehanikih ureaja, a otkrivanje neovlatenog ulaska
uporabom elektronikih sustava zatite. Uzbunjivanje se
postie aktivacijom alarmnih signala koji se proslijeuju
na centralni dojavni sustav ovlatene zatitarske tvrtke.
Ona zatim u tieno podruje alje ovlatene zatitare
112
Protuprovalna vrata su opremljena sa svim sigurnosnim
elementima. Provalnici se teko odluuju za provalu
ovakvih vrata!
Konstrukcija vrata
A - Protuprovalna cilindar brava MOTTURA.
B - Sigurnosni devijatori.
C - irokokutno zurilo.
D - Podesivi panti.
E - Sigurnosni fksni klinovi (n4).
F - Ojaani elini profli.
G - Rukohvat (fksna kugla/pokretna kvaka).
H - Glatki panel vrata MDF 6 mm.
I - Graninik otvaranja (opcija).
J - Donja pokretna brtva (opcija).
K - Vanjski elini lim 8/10.
L - Unutarnji elini omega profli
Iako su uglavnom slina svim ostalim ulaznim vratima,
iskusni provalnici na vrijeme zapaze ovu teko savladivu
prepreku i trae laki nain da dou do plijena.
Protuprovalni alarmni sustavi
Protuprovalni alarmni sustavi tehnike zatite vrlo su
uinkoviti u zatiti stambenih prostora. Pored toga, oni
uvelike djeluju i preventivno. Naime, sama spoznaja o
postojanju alarmnog sustava mogue poinitelje navodi
na odvraanje od kriminalnog djela.
Protuprepadna tipkala koriste se u sluaju napada
odnosno prepada na ovjeka. Tu opciju koriste mahom
novarske institucije u sluaju prepada, a u stanovima
je rijetka jer poskupljuje ugradnju ali i cijenu interven-
cije jer se takva dojava tretira kao maksimalni prioritet.
Pritiskom na protuprepadno tipkalo centrala odmah
alje alarmni signal na centralni dojavni sustav (CDS)
zatitarske tvrtke (obino je to tzv. tihi alarm), ili na neki
drugi ureaj. No, na veini tipkovnica postoje tzv. emer-
gency tipke pritiskom na koje se automatski dojavljuje
zatitarskoj tvrtki da neto nije u redu.
Osnovni dijelovi protuprovalnog alarmnog sustava:
protuprovalna centrala
tipkovnica
protuprovalni detektori
telefonski komunikatori (fksna linija, GSM ili inter-
net)
sirena (s bljeskalicom, unutarnja i/ili vanjska)
obavezno priuvno baterijsko napajanje
Na protuprovalnu centralu mogue je spojiti i vatrodoja-
vni javlja iji je zadatak detekcija dima ili topline odnos-
no otkrivanje poara.
Video nadzor
Sustavi video nadzora omoguavaju snimanje te na-
knadnu rekonstrukciju kaznenog djela ili bilo kojeg
dogaaja koji se dogodio u tienom prostoru. Ugraeni
sustav videonadzora ima i znaajnu ulogu odvraanja od
poinjenja kaznenog djela.
Dijelovi sustava videonadzora
videokamere
ureaj za snimanje, obradu i pohranu videosignala
113
i sefova.
Po zavretku radova na tehnikoj zatiti izvoai su duni
vlasnicima izdati Potvrdu da je izvedba sustava tehnike
zatite obavljena sukladno odredbama navedenog Pravil-
nika o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite. Bitno
je znati da su izvoai za sve elektronike alarmne sus-
tave, protuprovalna vrata i sefove, obvezni priloiti doku-
mente o njihovoj sukladnosti s hrvatskim normama. Ako
toga nema, upitna je kvaliteta tih ureaja.
(analogni ili digitalni, s ili bez mogunosti prijenosa
videosignala na udaljenu lokaciju)
monitor (CRT ili LCD)
Treba rei da u privatnim stanovima postoji i jed-
nostavna mogunost uporabe nekog oblika primitivnog
videonadzora, na nain da neku kameru jednostavno
prikljuimo na TV ureaj pa da na jednom TV kanalu ima-
mo mogunost izravnog gledanja kroz kameru. Jednako
tako u stambenoj zgradi se moe videokamere integrirati
u sustav kabelske televizije i takoer dobiti slika s nad-
zornih kamera na TV ekranu. Naravno, ako se eli imati
pohranjen odreeni materijal (a to je bit videonadzornih
sustava, radi kasnijih pregledavanja), potrebno je imati
snima.
Normativno ureenje
Ugradnja i uporaba sustava tehnike zatite te obveze
izvoaa propisane su Zakonom o privatnoj zatiti (NN
68/03) te Pravilnikom o uvjetima i nainu provedbe
tehnike zatite. Sustave tehnike zatite u privatnim
stanovima smiju ugraivati samo trgovaka drutva ili
obrti koji imaju ovlatenje za obavljanje poslova tehnike
zatite izdano od MUP-a.
Izvoai su duni vlasnicima stanova, prije samog
izvoenja radova tehnike zatite, priloiti projektnu do-
kumentaciju tehnike zatite. Bitno je rei da se takva
projektna dokumentacija, osim za elektronike sustave
tehnike zatite, izvodi i za ugradnju protuprovalnih vrata
114
PROTUPOARNA ZATITA
Pripremili:
Nikola Tramontana, dipl. ing.
Hinko Mance, dipl. ing.
Ivica Barak, dipl. ing. stroj
Narodna poslovica kae da je vatra dobar sluga, a lo
gospodar. Ona je temelj opstanka i razvoja ljudske za-
jednice, koristimo je u svakodnevnom ivotu, a situaciju
kada ona izmakne kontroli nazivamo poar.
Namjerni ili nenamjerni, mali ili katastrofalnih razm-
jera, poari iza sebe uvijek ostavljaju fzike i psihike
posljedice, s manjom ili veom materijalnom tetom, a
nerijetko i s ozljeivanjem, pa i smru.
ovjek je uzrok za vie od 80 posto poara, i to:
nepanjom
nemarom
nestrunim rukovanjem strojevima i alatima
neodravanjem ureaja, instalacija i opreme
nepravilnom upotrebom vatre ili igrom s njom
namjernim izazivanjem pod utjecajem opijata ili
zbog prikrivanja kaznenih djela.
Najei uzroci poara u kuanstvima su:
otvoreni plamen (odbaeni opuak, ibica ili upalje-
na svijea)
zagrijani predmeti (glaalo, tednjak, grijalice)
elektrina energija (preoptereenje, lo kon-
takt, iskrenje, oteena izolacija, neodgovarajui
osigurai).
Svaki poar se u prvoj minuti moe ugasiti aom vode
ili nekim prirunim sredstvom (poklopac ili prekriva), u
drugoj minuti ve treba velika posuda vode ili vatrogas-
ni aparat za poetno gaenje i pomo druge osobe, a u
treoj minuti potrebni su uvjebani i pripremljeni vatro-
gasci.
Protiv poara se najuinkovitije borimo preventivom
skupinom mjera i postupaka (normativnih, graditeljskih,
tehniko-tehnolokih, organizacijskih, obrazovnih i
promidbenih) koje imaju za cilj sprjeavanje nastanka
poara, a ako do njega doe, treba se onemoguiti nje-
govo irenje i uspjeno obaviti evakuacija ugroenog
podruja. Preventivno tre-
ba djelovati svaki ovjek
poevi od svog stana ili
radnog mjesta, svoje zgrade
ili okoline.
Sigurnosti od poara pri-
daje se pozornost ve pri
projektiranju i samoj izgrad-
nji stambenog objekta, i to
koritenjem materijala koji imaju veu otpornost na
poar, odnosno koji e na odreeno vrijeme zaustaviti
irenje poara najmanje toliko koliko je potrebno da se
sigurno napusti ugroeno podruje. Objekt kod kojeg to
nije zadovoljeno nee dobiti uporabnu dozvolu.
Od same izgradnje novih objekata vei problem u naem
drutvu je odravanje postojeih sigurnosnih mjera ili
sustava u funkcionalnom stanju (vatrogasnih pristupa,
poarnih stubita, hidrantskih vodova, sigurnosnih diza-
la...). Svi navedeni sustavi namijenjeni su prvenstveno za
uporabu u sluaju poara i zbog toga moraju biti uvijek
ispravni i prohodni i moraju se redovito kontrolirati i
odravati u ispravnom stanju.
Da bi se poar sprijeio trebalo bi:
upaljae, ibice i druge opasne zapaljive predmete
drati dalje od dohvata djece i upoznati djecu s
opasnostima i posljedicama koje ti predmeti mogu
izazvati
u stanu (kui) zatvarati plin i iskljuiti struju prije od-
laska na godinji odmor ili due izbivanje iz doma
ne paliti svijee u blizini zapaljivih materijala
prije izlaska provjeriti je li iskljuen plin na ventilu
koji ga vodi do troila, odnosno, u sluaju dueg iz-
115
SAVJETI ZA GAENJE POARA VATROGASNIM
APARATOM
bivanja, iskljuiti ga na glavnom ventilu
prigodom uporabe kuhinjskih ureaja (npr.
elektrinih grijalica, reoa) potivati propisane
upute o radu
ne ostavljati ukljuena troila bez nadzora
odravati elektrine i plinske instalacije u ispravnom
stanju
s praznim plinskim bocama postupati isto kao i s
punima
ne improvizirati, ne dotukavati elektrina troila,
ne krpati osigurae dok ne kupite nove
radove odravanja i elektrine i plinske instalacije
povjeriti strunim osobama
ako se mora zavarivati ili raditi slian posao u zat-
vorenom prostoru, provjeriti ima li se ime ugasiti
mogui poar (i imati na umu da i dim moe biti
smrtonosan)
ne drati opasan ili zapaljiv kruti ili tekui materijal
(otapala, razrjeivae, boje, alkohol, pirotehnika
sredstva i slino) u domu, a ako je to ba nuno
treba to uskladititi u posebnom, odvojenom pros-
toru, pod kljuem kako ne bi bilo nadohvat djece ili
neodgovornih osoba
voditi brigu o dimovodnom sustavu (proitati:
ZAJEDNIKI DIJELOVI ZGRADA/DIMNJACI)

Da bi se moglo na vrijeme djelovati u sluaju da poar
izbije, svatko bi trebao znati:
gdje je protupoarni aparat u stambenom objektu i
znati ga upotrijebiti
gdje je glavni plinski ventil
telefonski broj vatrogasaca.
Odgovornost (su)vlasnika
Zakon o zatiti od poara defnira da su vlasnici, odnos-
no korisnici graevina, graevinskih dijelova i prostora
duni odravati u ispravnom stanju postrojenja, ureaje,
elektrine, plinske, ventilacijske i druge instalacije, loita
kao i druge ureaje, koji mogu prouzroiti nastajanje i
irenje poara, sukladno tehnikim normativima odnos-
no uputama proizvoaa, o emu moraju posjedovati
dokumentaciju.
Ispravnost instalacija koje su namijenjene za gaenje
ili dojavu poara, detekciju zapaljivih plinova ili para
te drugih zatitnih ureaja i instalacija koja slue za
sprjeavanje nastajanja i irenja poara i eksplozija
moraju se provjeravati najmanje jednom godinje, a to
mora initi ovlatena pravna osoba i o tome se mora
voditi evidencija. Ureaji, oprema i sredstva za gaenje
poara moraju se namjenski koristiti, biti u ispravnom
stanju i biti ispravno oznaeni te uvijek dostupni za up-
orabu.
Za neprovoenje odredbi o zatiti od poara predviene
116
su prekrajne sankcije, a za sluaj dovoenja u opasnost
ivote i imovinu ope opasnom radnjom ili sredstvom ili
za nesudjelovanje u otklanjanju ope opasnosti primjen-
juju se i odredbe kaznenog zakona.
Dranje zapaljivih tekuina i plinova defnirano je Zako-
nom o zapaljivim tekuinama i plinovima, odnosno Pravil-
nikom o zapaljivim tekuinama i Pravilnikom o izgradnji
postrojenja za tekui naftni plin i o uskladitavanju i pre-
takanju tekueg naftnog plina. No, vano je znati da se u
stanu ili prostorijama drugog objekta gdje se koriste pei
na ulje za loenje smiju drati posude s uljem s najvie 50
litara ukupnog sadraja, odnosno najvie tri boce kapac-
iteta punjenja do 10 kilograma ukapljenog naftnog plina.
Nije dozvoljeno dranje zapaljivih tekuina u prolazima i
prilazima za pjeake i vozila, na stubitima, u hodnicima i
predvorjima, na tavanima i krovnim prozorima.
Poar u visokim objektima
Visokim objektima smatraju se sve graevine u kojima
borave ljudi, a iji se pod najvieg kata nalazi vie od
22 metra iznad terena na koji je mogu pristup i gdje je
mogue intervenirati uz pomo vatrogasne autoljestve (u
prosjeku sedam i vie katova).
Zbog svoje visine takvi objekti predstavljaju poveanu
opasnost za irenje poara u njima zbog svoje
nepristupanosti, budui da je vatrogascima potrebno
puno vie vremena da dou do mjesta poara koji je, na
primjer, izbio na dvadesetom katu. Da bi se to vrijeme
skratilo, u takvim objektima moraju se izgraditi/osigurati:
poarna stubita koja omoguuju brzo i sigurno
naputanje ugroenog prostora
hidrantski vodovi koji omoguuju brzu dopremu
sredstava za gaenje do mjesta poara
vatrogasni prilaz s onih strana gdje su prozori,
vrata i drugi otvori, irine za jednosmjerni prilaz naj-
manje tri metra, a radijus zakretanja mora biti vei
to je prilaz ui
povrina za operativni rad vatrogasnih vozila
irine najmanje 5,5 metara za objekte visine do
40 metara, a sedam metara za objekte vie od 40
metara, mora izdrati osovinski pritisak od 10 tona
i ne smije imati nagib vei od 10 posto. Na tim
povrinama zabranjeno je parkiranje i moraju
biti obiljeene prometnim znakom
sigurnosno dizalo moraju imati objekti vii od 75
metara.
Poarno stubite mora biti dostupno svakom poarnom
sektoru (stan ili slino) i mora voditi u prizemlje. Takva
stubita moraju imati otvore za prirodno provjetravan-
je i moraju uvijek biti prohodna. Ona su namjenjena
za naputanje prostora koji je ugroen poarom i nisu
namijenjena za odlaganje stvari koje nam nisu potrebne
i smetaju nam u stanu. Treba imati na umu da e poarne
stube moda koristiti teko pokretne osobe, a odloeni
ormati ili bicikli usporit e kretanje i time ugroziti one koji
naputaju opasno podruje.
Hidrantski vodovi slue za dopremu vode u visokim ob-
jektima. Obino su suhi, u njima nema vode, ve se
ona u njih tlai iz vatrogasnog vozila i njih mogu koris-
titi iskljuivo vatrogasci. Ako je ventil neispravan, nema
117
Sigurnosno dizalo mora imati poseban izvor elektrine
energije tako da se pomou posebnog kljua moe koris-
titi i u sluaju poara. Pozivom iz prizemlja, automatski se
mora tamo spustiti. Jedna stranica dizala mora biti dua
od 2,1 metar tako da se nesmetano mogu unijeti bolnika
nosila i mora biti vidljivo oznaeno natpisom SIGURNOS-
NO DIZALO.
Poarna stubita i hidrantski vodovi spadaju u
zajednike dijelove zgrada isto kao i krov, fasada,
stubita, dizala i plinske instalacije, a suvlasnici ih
moraju zajedniki odravati i brinuti se o njihovoj is-
pravnosti.
VANO JE ZNATI
Svaki stanar moe doprinijeti sigurnosti i to tako da:
ne odlae stvari na poarnim stubitima
sustave i opremu za gaenje odrava u ispravnom
stanju, a o uoenim nedostacima obavijesti
ovlatenu osobu zgrade i zahtijeva njihovo otklan-
janje
ne parkira automobil pokraj hidranta i na vatrogas-
nim prilazima i ima na umu da su vatrogasna vozila
teretna vozila veih gabarita te im je potrebna vea
irina i radijus ulice za prolaz
nabavi vatrogasni aparat za poetno gaenje ili se
upozna gdje se on nalazi na katu ili ulazu u zgradu
kada se nalazi u nekoj drugoj zgradi ili objektu uvi-
jek se upozna gdje su izlazi za nudu i oprema za
gaenje poara.
Ako primijetite poar:
pokuajte ga sami ugasiti ne dovodei time u opas-
nost sebe ili druge
ne paniarite
obavijestite vatrogasce na telefonski broj 93 ili 112
(Centar za obavjeivanje i uzbunjivanje), smireno
objasnite to i gdje gori, ima li ugroenih osoba ili
nekih drugih opasnosti, recite vatrogascima adresu,
svoje ime i prezime i broj telefona
obavijestite stanare i susjede o poaru i zajedno s
njima napustite ugroeni prostor
vretena ili prikljune spojke, hidrantski vod nee se moi
koristiti, a vatrogasci e morati postavljati svoje cijevi od
prizemlja to e im oduzeti dosta vremena.
Hidrantski vodovi moraju se najmanje jednom godinje
pregledavati a eventualni nedostaci odmah otkloniti.
Jednom u dvije godine ispituju se na nepropusnost.
Pregled i ispitivanje mogu obavljati samo pravne os-
obe ovlatene za ispitivanje sustava za dojavu i gaenje
poara.
Prikljuak za vatrogasno vozilo treba se nalaziti to blie
glavnom ulazu, u limenom ormaru na kojemu stoji natpis
PRIKLJUAK ZA VATROGASNO VOZILO.
Urbanizacija nije predvidjela prevelik broj motornih
vozila za koje nema dovoljno parkirnih mjesta, a i
kultura vozaa je esto upitna. Iz tog razloga je esto
onemoguen pristup vatrogasnog vozila ugroenom
objektu!
118
ne koristite dizala ve iskljuivo stepenita. U sluaju
nestanka elektrine energije moete ostati blokirani
u dizalima i time izloeni opasnosti od djelovanja
vatre ili dima
saekajte vatrogasce ispred ulaza u zgradu i kada
primijetite njihovo vozilo, skrenite pozornost na
sebe i tako e vatrogasci prije pronai adresu
dogaanja. Zapovjedniku intervencije zatim objas-
nite o emu se radi, gdje je poar i ima li ugroenih
osoba.
OSIGURANJE
Pripremio: Sanjin Neki, dipl. oec.
Osiguranje je gospodarska djelatnost kojom se prema
naelima uzajamnosti i solidarnosti, udruivanjem f-
nancijskih sredstava osiguranika osigurava ekonomska
zatita imovine i osoba od rizika koji ih ugroavaju. Osig-
uravatelj e, ako se ostvari osigurani sluaj, isplatiti iz tih
sredstava naknadu tete ili osiguranu svotu osiguraniku
ili treoj osobi.
Osiguranje kao ekonomska kategorija materijalne zatite
ovjeka postalo je drutvena potreba i suvremeni oblik
organizirane borbe za uklanjanje i smanjenje uzroka koji
mogu izazvati tetu te suzbijanje i ograniavanje nastalih
tetnih dogaaja. Materijalna naknada tete odnosi se na
isplatu osiguranih iznosa za posljedice nastalih dogaaja
koji se nisu mogli sprijeiti niti izbjei.
Od brojnih funkcija, najvanije funkcije osiguranja su:
zatitna: uvanje imovine i osoba
fnancijska: prikupljanje novca
socijalna: poboljanje ivotnih uvjeta.
Poplave, oluje, uragani, potresi, odroni i klizanje tla, kao
i druge ruilake prirodne sile, nesretni sluajevi, nemar-
nost, nepanja i drugi oblici slabosti koji se nazivaju ljud-
ski initelji te ostali brojni tetni dogaaji i prijetnje zbog
oneienja ovjekove okoline svakodnevno su prisutni
na gotovo svakom mjestu naeg planeta.
U pravnim i ekonomskim sustavima veine zemalja prev-
ladava stajalite da prevencija i represija igraju znaajnu
ulogu u osiguranju ija je sutina u osiguranju zatite od
rizika i naknade nastalih teta.
Neprijeporna je injenica da imovinska osiguranja u go-
tovo svim nacionalnim sustavima osiguranja po veini
kvantitativnih parametara (vrijednost osiguranih pred-
meta, iznosi osiguranja, premija osiguranja, osiguranina
i slino) imaju udio vei od 80 posto. U prilog tome ide i
podatak da, pored dobrovoljnog imovinskog osiguran-
ja, u pravnom sustavu svake drave postoji i obavezno
osiguranje, neovisno o brojnim argumentima za i protiv
njih.
Predmet osiguranja je graansko-pravna izvanugovor-
na (javna) odgovornost osiguranika za tetu zbog smrti,
povreda tijela ili zdravlja, te oteenja ili unitenja stvari
tree osobe, ali i odgovornost za isto imovinske
tete tj. tete koje nisu nastale ni povredom tijela ili
zdravlja ni oteenjem, odnosno unitenjem stvari tree
osobe.
Osigurani rizik je budua, neizvjesna i nezavisna od
iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika,
mogunost ostvarenja osiguranog sluaja. Osigurani
sluaj nastaje onoga trenutka kada se takav dogaaj
poeo ostvarivati.
Osigurani sluaj je dogaaj prouzroen osiguranim
rizikom koji je u uzronoj vezi s nekretninom kao izvorom
rizika, na temelju kojega bi trea oteena osoba mogla
zahtjevati naknadu tete. Jednim osiguranim sluajem
smatra se i vie vremenski povezanih teta, ako su one
posljedica istog tetnog dogaaja.
Osiguranje u stambenim zgradama
Ako se osigurava pojedini ulaz stambene zgrade, osigu-
ran je samo taj dio stambene zgrade s ugraenom op-
remom i instalacijama. Zajedniki dijelovi stambene
zgrade, instalacija i oprema, koje koristi cijela stambena
zgrada, odnosno svi etani vlasnici, osigurani su u ideal-
nom dijelu koji sukladno meuvlasnikom ugovoru pri-
pada etanim vlasnicima tog ulaza.
Osiguranjem je pokrivena odgovornost osiguranika za
tete koje su nastale iz posjeda i koritenja zajednikih
i posebnih dijelova zgrade i u njih ugraenih ureaja
(osim ureaja koji su vlasnitvo treih osoba) te posjeda
i koritenja zemljita na kojemu je izgraena zgrada, a
koje sa zgradom, u smislu Zakona o vlasnitvu, ini jednu
nekretninu.
Osnovni rizici koji su pokriveni ovim osiguranjem su:
poar i udar groma
eksplozije (osim eksplozije od nuklearne energije)
119
nepredvieno i iznenadno a vezani su s uporabom osigu-
rane stvari), kao i zbog nespretnosti, nehata ili zle nam-
jere radnika ili neke druge osobe. Predmet osiguranja su:
zajednika vodovodna mrea: instalacija od
glavnog vodomjera u zgradu, odnosno od prvog
ventila na izlaznoj vodovodnoj cijevi iz zajednikog
hidroforskog postrojenja do pojedinog troila,
odnosno izljevnog mjesta u stanu ili drugom poseb-
nom ili zajednikom dijelu zgrade, te instalacija za
pripremu i dovoenje tople vode od vodomjera za
hladnu vodu preko ureaja za pripremu tople vode
(ukljuivo i taj ureaj kada je u suvlasnitvu osigura-
nika) do pojedinog troila odnosno izljevnog mjesta.
zajednika kanalizacijska mrea: glavni verti-
kalni i horizontalni vodovi i temeljna instalacija za
odvod fekalnih i otpadnih voda, do posljednjeg re-
vizijskog okna prije prikljuka na javnu kanalizaciju i
ukljuivi i njega, odnosno mjesta prikljuka kanali-
zacijske cijevi na septiku jamu do upojnih mjesta
u pojedinom stanu odnosno drugom posebnom ili
zajednikom dijelu zgrade te cijevi (ali ne i slivnici na
ravnim krovovima i terasama) za odvod kinice koje
su ugraene u konstrukciju zgrade
zajednike instalacije centralnog grijanja bez
kotlovnice: instalacija centralnog grijanja od po-
sljednjeg ventila na ulaznom vrelovodu (koji je
vlasnitvo isporuitelja toplinske energije), odnosno
kod stambenih zgrada koje imaju vlastite kotlovnice
od prvog ventila na glavnoj izlaznoj cijevi iz sprem-
nika tople vode do ventila koji u stanu ili drugom
posebnom ili zajednikom dijelu zgrade razdvajaju
pojedino grijae tijelo (radijator) od instalacije cen-
tralnog grijanja
zajednike elektroinstalacije: elektrine instalaci-
je rasvjete zajednikih prostorija i energetskog napa-
janja zajednikih ureaja od izlaznih stezaljki kabela
na kunom prikljunom ormariu kojim se napaja
zgrada, odnosno od prikljunih stezaljki glavnog
energetskog kabela na glavnu razvodnu plou kod
izravnog napajanja pa do prikljuka sekundarnih
vodova stanova ili drugih posebnih dijelova zgrade
na mjernom mjestu razdjelnika katova, odnosno do
prikljunog voda stana ili drugog posebnog dijela
zgrade na pancer osigura u hodniku. Elektrine
instalacije zajednikih ureaja zgrade (dizala, pod-
stanice, kotlovnice i slino) osigurane su od izlaznih
stezaljki s glavne razvodne ploe do ulaznih stezaljki
razdjelnika pojedinog zajednikog ureaja zgrade.
oluja
grad (tua)
udar vlastitog motornog vozila, vlastitog pokretnog
radnog stroja i nepoznatog motornog vozila u osigu-
ranu graevinu
pad i udar letjelice
manifestacije i demonstracije.
Osnovni rizici ugroavaju vie ili manje sve stvari koje
mogu biti predmet osiguranja, za razliku od dopunskih
koje ugroavaju samo neke od predmeta osiguranja,
ovisno o vrsti i mjestu na kojem se nalaze. Da bi se pokrio
jedan ili vie dopunskih osiguranih rizika, potrebno je
ugovoriti i obraunati dodatnu premiju. Tada se osigu-
ranje proiruje i na:
poplavu i bujicu
klizanje tla i odron zemljita
snjenu lavinu i pritisak snijega
istjecanje tekuina
izlijevanje voda iz vodovodnih i kanalizacijskih
cijevi.
Osiguranjem je pokrivena teta nastala unitenjem ili
oteenjem osigurane stvari, kao i:
tete od unitenja ili oteenja osigurane stvari nas-
tale prilikom spaavanja (ruenja, iznoenja, uka-
zivanja i slino)
tete zbog nestanka osigurane stvari
trokovi uinjeni pri raiavanju i ruenjem veza-
nim s nastalim osiguranim sluajem na osiguranoj
stvari
trokovi koje je osiguranik uinio za poduzete mjere
radi otklanjanja i smanjivanja tete.
Kad se osiguravaju zajednike instalacije pojedinog ula-
za stambene zgrade, predmet osiguranja su zajednike
instalacije koje pripadaju iskljuivo tom ulazu i ide-
alni dio instalacija koji pripada etanim vlasnicima tog
ulaza u zajednikim instalacijama koje, sukladno
meuvlasnikom ugovoru, zajedniki koristi vie ulaza
odnosno cijela stambena zgrada.
Osiguranjem se prua osiguravajua zatita od oteenja
ili unitenja osigurane stvari zbog nezgode u pogonu
(pod kojom se podrazumijevaju dogaaji koji nastaju
120
zajednike kotlovnice koje su u suvlasnitvu
etanih vlasnika
dizala kao cjelina (ako se tako ugovori, poseban
predmet osiguranja mogu biti elektromotori dizala
ili samo oprema strojarnice dizala).
Predmet osiguranja su sva stakla ugraena u zajednike
dijelove zgrade ili u zajednike dijelove pojedinog
ulaza stambene zgrade koji se osigurava, OSIM:
neonskih i ostalih svijetleih cijevi
predmeta od upljeg stakla, stakala na svjetiljkama,
refektorima i tijelima za osvjetljavanje svih vrsta
napuklih i oteenih stakala
stakala u oteenim okvirima
stakala na prozorima, vratima, balkonima, izlozima i
slino, stakala koja pripadaju stanovima i poslovnim
prostorima etanih vlasnika.
Ovim osiguranjem prua se osiguravajua zatita od
unitenja ili oteenja osiguranih stakala zbog ostvarenja
bilo kojeg rizika kojima su stakla izloena, osim za tetu
prouzroenu:
ratnim operacijama i pobunama
miniranjem i potresom
pri premjetanju ili namjetanju osiguranih stakala
ogrebotinom, izjedanjem i slinim oteenjima na
povrini osiguranih stakala
klizanjem i slijeganjem tla.
Osiguravatelj je obavezan nadoknaditi trokove:
za eventualno najnunije ostakljenje
za skidanje i ponovno namjetanje predmeta koji
smetaju pri postavljanju novog stakla (npr. zatitna
reetka, zatitna ipka, zaklon od sunca i slino)
koje osiguranik ima za otklanjanje ili smanjenje
tete.
Osiguranje na novu vrijednost
Po posebnim uvjetima za osiguranje na novu vrijed-
nost (podrazumijeva cijenu izgradnje, odnosno nabave
novoga u mjestu gdje se predmet nalazi) mogu se osig-
urati graevinski objekti (zgrade, stanovi...) i to od os-
novnih i dopunskih rizika koji su obuhvaeni Uvjetima za
osiguranje od poara i nekih drugih rizika.
Osiguranje na novu vrijednost treba shvatiti kao poseban
oblik svotnog osiguranja kod kojeg se primjenjuju odred-
be o podosiguranju pa se zato mora realno utvrditi nova
vrijednost, kao svota osiguranja koja e biti osnovica za
obraun premije. Visina naknade utvruje se:
kod unitenja (prema novoj vrijednosti u vrijeme
nastanka osiguranog sluaja)
u sluaju unitenja (u visini trokova popravaka
potrebnih da se predmet osiguran na novu vrijed-
nost dovede u prvobitno stanje).
Ako je vrijednost predmeta osiguranja u trenutku
zakljuivanja ugovora o osiguranju na novu vrijednost
bila nia od 40 posto nove vrijednosti, tada je maksi-
malna naknada po osiguranom sluaju stvarna vrijed-
nost predmeta utvrena u vrijeme nastanka osiguranog
sluaja, umanjena za vrijednost korisnih ostataka.
Da bi osiguranik stekao pravo na ovako utvrenu nakna-
du mora dokazati da gradi, odnosno nabavlja novi pred-
met osiguranja ili oteeni popravlja te da ne mijenja
njegovu namjenu.
Osiguranje stvari kuanstava
Stvarima kuanstva smatraju se stvari koje slue za
ureenje stana te za osobnu upotrebu i potronju, kao i
gotov novac, vrijednosni papir, drago kamenje, plemeniti
metali, pravi biseri i predmeti od njih, umjetnine i zbirke
(potanskih maraka, starog novca, znaaka i slino).
Predmeti osiguranja kod stvari kuanstava etanih vlas-
nika su:
stvari kuanstava svih etanih vlasnika u jednoj st-
ambenoj zgradi ili jednom ulazu stambene zgrade
odgovornost privatne osobe za tete uinjene
treima i njihovim stvarima.
Ako se posebno ugovori, predmet osiguranja mogu biti
i stakla na vratima i prozorima te pregradne stijene u
stanu i poslovnom prostoru kao posebnom dijelu zgrade.
Osigurane su stvari kuanstva koje se nalaze u stanu i
vlasnitvo su osiguranika, lanova njegovog domainstva
ili kune pomonice, kao i stvari koje su u vlasnitvu naj-
moprimca i lanova njegovog domainstva.
121
Osiguravatelj se obvezuje isplatiti naknadu tete na
stvarima i interesima u sluaju nastanka sljedeih rizika
(osnovni rizici):
poara i udara groma
eksplozije
oluje
tue (leda)
padanja letjelice
manifestacija i demonstracija
poplave i bujice
klizanja tla i odronjavanja zemljita
snjene lavine
izlijevanja vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi
provalne krae
razbojstva
obine krae
odgovornosti.
122
123
velikim nesreama i katastrofama. U takvim sluajevima
civilna zatita provodi posebne zadae unutar podjele
prema funkcionalnim nadlenostima koja je utvrena
kako bi se izbjeglo preklapanje djelovanja tijekom reagi-
ranja.
Civilna zatita namijenjena je odreenim poslovima za
koje druge operativne snage ne razvijaju sposobnosti,
to znai da pripadnici civilne zatite moraju razvijati
posebne sposobnosti, visoku razinu spremnosti na
djelovanje, posebne pripreme i posebnu odgovornost
u cjelovitom sustavu zatite i spaavanja. Zbog toga se
napustio ranije prevladavajui princip popune temeljem
zakonskih obveza kojima su propisane popuna, osposo-
bljavanje i sudjelovanje graana u civilnoj zatiti i prihva-
tio novi koncept na osnovu dragovoljnosti pa se ona po-
punjava graanima koji posjeduju odreene sposobnosti
i kvalitete najprikladnije dunostima.
Povjerenici civilne zatite
Povjerenici civilne zatite imaju izuzetno vanu ulogu,
kako u preventivi, tako i tijekom djelovanja cjelovitog sus-
tava zatite i spaavanja u velikim nesreama i katastro-
fama. Njihove zadae obuhvaaju:
sudjelovanje u pripremama i osposobljavanju
graana za osobnu i uzajamnu zatitu te usklaivanje
provoenja osobne i uzajamne zatite
obavjeivanje graana o potrebi i nainima pra-
vodobnog poduzimanja mjera i postupaka zatite i
spaavanja te o mobilizaciji za sudjelovanje u civil-
noj zatiti
sudjelovanje u organiziranju i provoenju evakuaci-
je, sklanjanja i zbrinjavanja i mjera zatite i
spaavanja
obavljanje poslova i zadaa prema nalozi-
ma opinskog naelnika/gradonaelnika i/ili
zapovjednitva civilne zatite jedinice lokalne samo-
uprave, usmjerenih na ostvarivanje interesa zatite
i spaavanja u velikoj nesrei i katastrof
za potrebe provoenja spaavanja voenje
stvarnih evidencija popisa stanara i osoba koje
borave u stambenim graevinama za koje su
imenovani.
Povjerenici zapravo predstavljaju produenu ruku
naelnika opina i gradonaelnika i zapovjednitava
civilne zatite u stambenim i poslovno-stambenim zgrad-
CIVILNA ZATITA
Zatita i spaavanje u Republici Hrvatskoj predstavlja
strategijski, normativno i planski ureen organizacijski
okvir te posebno ljudske i materijalne kapacitete ustro-
jene za spaavanje ivota stanovnika, materijalnih doba-
ra, sastavnica okolia, kulturnih i prirodnih dobara u
sluaju prirodnih ili tehniko-tehnolokih velikih nesrea
i katastrofa.
Kada se govori o zatiti, uglavnom se misli na sve pre-
ventivne mjere ijom se primjenom smanjuje rizik od
svih vrsta opasnosti, a posebno od potresa, poplava
i tehniko-tehnolokih nesrea. Meutim, preventiva
obuhvaa i edukaciju i informiranje graana te pripreme
potrebnih spasilakih kapaciteta operativnih snaga
zatite i spaavanja, njihovo ustrojavanje, osposoblja-
vanje i uvjebavanje za provoenje namjenskih zadaa u
zatiti i spaavanju.
Organizacijska struktura
U strukturi operativnih snaga zatite i spaavanja
temeljne kapacitete ine profesionalne snage ija je
redovna djelatnost komplementarna potrebama i funk-
cijama zatite i spaavanja (vatrogastvo, javno zdravstvo,
znanstvene institucije, graevinske tvrtke i komunalna
poduzea, Hrvatska gorska sluba spaavanja, Hitna
medicinska pomo, Hrvatski crveni kri, udruge radio-
amatera i drugih profesionalnih snaga) te sudionici
zatite i spaavanja (sredinja tijela dravne uprave,
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
postrojbe Oruanih snaga, policija).
Svi oni djeluju u velikim nesreama i katastrofama. No,
pored njih, jedinice lokalne i podruje (regionalne) sa-
mouprave i drava utemeljuju snage civilne zatite,
koje nisu iz kategorije tzv. profesionalnih ili gotovih
ve predstavljaju priuvne operativne snage sustava
zatite i spaavanja.
Popuna, ustroj i namjena civilne zatite
Cilj svih zakonom utvrenih nositelja ustrojavanja civilne
zatite je osigurati sudjelovanje visoko motiviranih, os-
posobljenih i spremnih pripadnika, kako bi ona mogla
ravnopravno s profesionalnim operativnim snagama
zatite i spaavanja sudjelovati u spaavanju graana u
124
ama te su se, sukladno Zakonu, duni odazvati njihovom
pozivu i obavljati obaveze u civilnoj zatiti. Oni su ne-
zaobilazna karika cjelovitog sustava zatite i spaavanja
koji svojim djelovanjem najizravnije utjeu na kvalitetu i
uspjenost reagiranja u velikoj nesrei i katastrof i to
su kvalitetniji i osposobljeniji moe se oekivati da e biti
spaeno vie ivota, da e biti manje materijalne tete, a
rezultati djelovanja sustava zatite i spaavanja bit e op-
erativno uinkovitiji. Kako bi se to postiglo, povjerenici se
osposobljavaju prema posebno propisanim programima.
Selekcija i postupak imenovanja povjerenika
Povjerenike civilne zatite i njihove zamjenike za stam-
benu i stambeno-poslovnu zgradu imenuju opinski
naelnik ili gradonaelnik iz redova stanara, najbolje
na prijedlog predstavnika stanara ili upravitelja
zgrade.
Osim o opim psihofzikim sposobnostima, prilikom
izbora treba voditi rauna da se kao kandidati predloe
stanari koji imaju odreen ugled koji pretpostavlja i auto-
ritet te da su sposobni taj autoritet koristiti u specifnim
uvjetima kada se stvarno provode mjere civilne zatite
i spaavanja, odnosno u uvjetima razaranja, gubitaka te
visoko stresnih situacija. Najznaajnije je osigurati da
predloeni kandidat osobno izrazi spremnost te potpie
suglasnost da e dragovoljno provoditi zadae povjere-
nika civilne zatite.
Primjenom takvog postupka odabira najpovoljnijih kan-
didata izjednaili bi se, s jedne strane visoka oekivanja, a
s druge pozornost suvlasnika koji su izravni korisnici vie
ili manje kvalitetno obavljenih zadaa povjerenika u veli-
kim nesreama i katastrofama jer ne moe se oekivana
razina sigurnosti, kako pojedinaca tako i lokalnih zajed-
nica, ostvariti iskljuivo institucionalnim mjerama i nam-
jenskim kapacitetima.
Najbolji nain postizanja sigurnosnih standarda na
podruju zatite i spaavanja je ostvarivanje praktinog
partnerstva izmeu drave, sredinje ili decentralizirane,
i korisnika u svakom dijelu u kojem je operativno produk-
tivan i ostvariv, a upravo je odabir i predlaganje povjere-
nika civilne zatite jedno od pitanja po kojem je to part-
nerstvo objektivno ostvarljivo.
to uiniti prije potresa?
Saznaj to vie o potresu i to ti je initi ako do njega
doe.
Vjebaj za sluaj potresa (prvu pomo i samopomo,
evakuaciju i gaenje poara).
Pripremi komplet za preivljavanje.

Izradi obiteljski plan za izvanredne situacije.
125
to uiniti nakon potresa?
Ostani miran, ne iri paniku.

Kontaktiraj obitelj, pokuaj pomoi ozlijeenima.
Iskljui vodu, plin i struju.

Izai na otvoreno.

to uiniti tijekom potresa?

Zakloni se ispod masivnog stola, u kutu sobe ili ispod
nosive grede.

Odmakni se od graevina, stupova, dalekovoda...

Ako si zatrpan, skreni pozornost na sebe lupanjem po ci-
jevi ili zidu, izbjegavaj vikanje (tedi energiju, zrak, ne
udie prainu).
Ne koristi stepenice, dizalo i ne skai kroz prozor.
126
Sluaj vijesti i upute urnih slubi.

Izbjegavaj koritenje telefona i GSM aparata te izbjegavaj
vonju automobilom.

to mi je initi prije potresa
Izvjebajte i nauite sebe i lanove svoje obitelji o
tome kako se treba ponaati u sluaju potresa.
Dogovorite s lanovima obitelji mjesta sastanka u
sluaju da ste razdvojeni tijekom potresa.
Pripremite komplet za preivljavanje kako bi mogli
samostalno preivjeti nekoliko dana.
Vjebajte pomo i samopomo.
Upoznajte se sa sigurnim mjestima unutar Vaeg
doma, radnog mjesta i kole, upoznajte se s
evakuacijskim putovima.
Sudjelujte u vjebama, nauite nove vjetine
samopomoi, prve pomoi, evakuacije i gaenja
poara.
Informirajte se putem Interneta, televizije, radija i iz
ostalih izvora informiranja to Vam je initi.
Staklene predmete pohranite u ormarie koji su
privreni na zid.
Velike i teke predmete smjestite to je mogue
blie podu te ih privrstite za zid ili za pod.
Otrovna i zapaljiva sredstva pohranite u
nepromoive i nelomljive posude te ih smjestite u
ormarie koje je mogue zakljuati kako u sluaju
potresa ne bi dolo do prolijevanja istih.
Odravajte kune instalacije plina, struje, vode i
odvodnje, saznajte kako ih iskljuiti u sluaju potre-
sa.
Ne pokuavajte samoinicijativno mijenjati struktur-
ni integritet graevine.
Izvrite strunu analizu graevine kako bi se mo-
gla provesti moebitna graevinska strukturna
poboljanja.
Preporuljivo je uplatiti policu osiguranja za sluaj
katastrofa.
Ako ste starija osoba, imate kronine bolesti ili druge
zdravstvene ili funkcionalne smetnje
Unaprijed se dogovorite s osobama koje Vam mogu
pomoi u sluaju potresa (lan obitelji, susjed, kolega,
socijalni radnik...).
Pripremite komplet za preivljavanje specifan Vaim
potrebama.
Ako koristite lijekove, sluni aparati, naoale, ili neke
druge naprave spremajte ih u futrolu i drite ih nadohvat
ruke.
Uvijek imajte pripremljene rezervne baterije (po
mogunosti i rezervne slune aparatie u kompletu za
preivljavanje).
Ako imate smetnje kretanja
Fiksirajte sve stvari koje vam pomau pri kretanju, one
tijekom potresa mogu biti pomaknute i ostaviti vas
nepokretnim.
Ako koristite elektrina kolica, imajte rezervni izvor ener-
gije ili generator.
Ako imate smetnje sluha ili govora
Ako koristite aparatie koji Vam pomau pri sluanju i
govoru, uvijek ih spremajte u futrole te ih drite nado-
hvat ruke.
Uvijek imajte pripremljene rezervne baterije (po
mogunosti i rezervne aparatie u kompletu za
preivljavanje).
127
su opasne staklene graevine, crjepovi i sl.).
Ako se nalazite u vozilu:
Priekajte da voza zaustavi autobus/tramvaj/vlak
te da potres prestane nakon eka slijedite upute
nadlenih osoba.
Automobil zaustavite dalje od graevina i objekata
koji mogu pasti na Vas, ne zaustavljajte se na mo-
stovima i vijaduktima, u podvonjacima i ispod
nadvonjaka.
Zaustavljeni automobil smjestite tako da ne ometa
prolaz hitnim slubama.
Ako ste zatrpani:
Ne pokuavajte koristiti ibice ili upalja zbog
mogunosti eksplozije uslijed curenja plina.
Preko lica navucite masku za disanje ili neku tkaninu
kako ne bi udisali prainu.
Pokuajte obznaniti svoju lokaciju lupanjem po zi-
dovima, cijevima, svjetlosnim (baterija) i zvunim
(zvidaljka) signalima.
Ne viite kako bi sprijeili ulazak praine u dine or-
gane, sauvali energiju i kisik.
Ako imate smetnje kretanja:
Ako ste u kolicima, zakoite ili se sklupajte i prekri-
jte glavu rukama.
Ne pokuavajte se kretati s kolicima tijekom potresa
unutar graevine.
to mi je initi nakon potresa
Ostanite mirni, ne irite paniku.
Provjerite jeste li ozlijeeni, ako moete, pruite si
prvu pomo.
Do dolaska spasilakih timova pomognite
ozlijeenim ljudima u vaoj okolici.
Ako nije potrebno, ne pokuavajte pomicati teko
ozlijeene osobe.
Uvijek nadohvat ruke imajte GSM ureaj, sluba 112
moe zaprimiti poziv u pomo putem SMS-a.
Ako imate smetnje vida
Uvijek pri ruci imajte tap ili naoale (kada ih ne koristite
pospremajte ih u futrolu).
Pripremite rezervni tap ili naoale u svom domu i na
radnom mjestu.
to mi je initi tijekom potresa
Ostanite mirni!
Ako se nalazite ste unutar graevine:
Ostanite unutra (postoji mogunost od pojave po-
pratnih potresa koji mogu biti dovoljno jaki da uz-
rokuju dodatnu tetu na ve ionako oslabljenu kon-
strukciju, veina ozljeda dogaa se prilikom ulaska i
izlaska iz ruevina).
Sklupajte se ispod masivnog komada namjetaja ili
nosive grede te pokrite glavu rukama.
Ne koristite stepenice.
Ne koristite dizalo (ako se nalazite u liftu, pritisnite
tipku za zaustavljanje i izaite na prvom sljedeem
katu).
Ne skaite kroz prozor.
Ne stojite ispod lustera i ostalih tekih viseih pred-
meta.
Udaljite se od stakla, prozora, pregradnih zidova,
kamina i visokih komada namjetaja.
Ako vas potres probudi, pokuajte se koncentrirati
pa tek potom krenite prema sigurnom mjestu.
Ako se nalazite na otvorenom:
Odmaknite se od graevina, stupova, ica te bilo
ega to moe pasti na vas, odmaknite se od stak-
lenih povrina.
U sluaju velikog razaranja ne pokuavajte ui u
graevine.
Ako ste u sreditu grada pokuajte izbjegavati
graevine i objekte koji se mogu uruiti (posebice
128
Ako morate pomicati osobu bez svijesti, najprije joj
imobilizirajte vrat, lea i ozlijeene udove.
Oekujte popratne potrese, mogu biti dovoljne
snage da uzrokuju dodatnu tetu, zbog toga je
potrebno izbjegavati jako oteene graevine.
Ne koristite dizala iako su u funkciji.
Provjerite je li dolo do oteenja plinovoda, vodo-
voda i kanalizacije te elektrinih instalacija.
Otvorite prozore i vrata ako osjetite miris plina.
Ako osjetite miris plina, ne pokuavajte ukljuiti
struju ili neki elektrini i elektronski ureaj.
Ne ukljuujte plin samostalno, prepustite to
ovlatenim osobama.
Odmah ugasite poar u vaem domu ili susjedstvu,
ne ekajte vatrogasce.
Ako se nalazite na otvorenom, uputite se na povrine
koje su udaljene od graevina ili drugih objekata ko-
jima prijeti uruavanje.
Izbjegavajte oteene graevine, reklamne panoe,
dalekovode i sline strukture koje vas mogu ozli-
jediti.
Ako naputate dom, uputite se na mjesto koje ste
dogovorili obiteljskim za izvanredne situacije.
Telefonom se koristite samo u krajnjoj nudi, oslo-
bodite ceste vozilima hitnih slubi.
Sluajte vijesti samo iz provjerenih izvora, naciona-
lna televizija i radio, lokalna vlast...
Ne vjerujte glasinama, ne irite neprovjerene infor-
macije.
Ako trebate hitnu pomo, prenesite vau lokaciju i
zdravstveno stanje spasiocima.
U sluaju velikih katastrofa spasioci nee biti u
mogunosti svima pruiti prvu pomo.
Ako se trai od vas i ako ste sposobni, prikljuite
se spasiocima, uvijek sluajte uputstva ovlatenih
osoba.
Ako ste starija osoba, imate kronine bolesti ili ste
osoba sa smetnjama:
Kontaktirajte osobe s kojima ste se unaprijed do-
govorili da e vam doi u pomo.
Izbjegavajte samostalno kretanje.
Izbjegavajte davanje osobnih podataka nepoznatim
osobama.
Ako imate smetnje kretanja:
Izbjegavajte samostalno kretanje zbog velike
koliine otpada na putovima.
Ne koristite dizala niti ostale fksne elektronske
naprave za kretanje.
Ako imate smetnje sluha ili govora:
Poaljite SMS na broj 112, objasnite im svoju situ-
aciju, informirajte ih o lokaciji i ozljedama te traite
pomo
Komunicirajte uz pomo svjetiljke, ne koristite
svijeu.
Ako imate smetnje vida:
Poaljite SMS na broj 112, objasnite im svoju situ-
aciju, informirajte ih o lokaciji i ozljedama te traite
pomo.
Izbjegavajte samostalno kretanje zbog velike
koliine otpada na putovima, putovi koje vi pozna-
jete moda vie ne postoje.
Komplet za preivljavanje
Prilikom velikih katastrofa, poput potresa, esto se do-
godi da nam se rutina poremeti, a okolina promijeni. Up-
ravo je zato vrlo vano da svatko od nas bude adekvatno
pripremljen kako bi se mogao brinuti za sebe nekoliko
dana do vraanja svakodnevnog ivota u normalu kakvu
smo navikli.
Zbog toga je vrlo bitno imati pripremljen komplet za
preivljavanje u svome domu, te komplet, ali u manjem
obimu, i u autu i na radnom mjestu.
Sadraj kompleta za preivljavanje:
Voda (2 lit./osoba/dan)
Konzervirana i nekvarljiva hrana, otvara za konzerve
Hrana za dojenad (po potrebi)
Lijekovi (za kronine bolesti)
Analgetici i antiseptici
129
kvarta ili grada u sluaju masovne evakuacije
to uiniti ukoliko se ne moete vratiti kui ili kon-
taktirati lanove vae obitelji
Ulogu svakog lana obitelji u sluaju potresa
Odabranu kontakt osobu, po mogunosti izvan gra-
da, koja e vam biti na raspolaganju
Utvrditi sigurna mjesta u Vaem domu, lokaciju
kompleta za preivljavanje, gdje su i kako se gase
plin/struja/voda, putova evakuacije
Pronaite najblie policijske i vatrogasne postaje te
zdravstvene ustanove. Ako ivite sami pronaite grupu
ljudi na koje se moete osloniti. Pokuajte upoznati svoje
susjede s vaim obiteljskim planom!
Spremnost e vam omoguiti da lake prebrodite sve
tekoe koje se javljaju nakon potresa.
Plan treba isprobati u praksi i stalno ga unaprjeivati.
Opa pravila ponaanja djece u sluaju potresa:
Prije potresa:
Razgovaraj s nastavnicima i roditeljima to ti je initi ti-
jekom potresa.

Razgovaraj s nastavnicima i roditeljima kako bi privrstili
predmete tako da ne mogu pasti na tebe.

Zavoji i fasteri, igle sigurnosnice
Maske i sterilne rukavice
Higijenske potreptine
Antibakterijski gel
Papirnati runici i toaletni papir, pelene
Vree za smee
Ostale potreptine
Deka ili vrea za spavanje
Zvidaljka
Depni noi
Svjetiljka s baterijama
Indukcijski ili radio na baterije
ibice ili upalja
vrste cipele i rezervna odjea
Dokumenti i novac
Kopije svih vanih dokumenata
Gotovina
Opasnost ne prestaje s prestankom potresa, kako bi je
izbjegli potrebno je planirati i biti spreman.
Obiteljski plan za izvanredne situacije
Kao to je poznato, potres se dogaa iznenada, bez na-
jave, to otvara mogunost da se lanovi obitelji zateknu
na razliitim mjestima. Nakon potresa elite biti sigurni
kako lanovi vae obitelji znaju to im je initi te gdje
moraju otii, upravo to je obiteljski plan. Obiteljski plan
trebao bi sadravati:
Vane telefonske brojeve i alternativne naine ko-
municiranja
Kako i gdje se sastati ako je vaa kua sruena, ba-
rem dvije lokacije, jedna u blizini doma druga izvan
130
Treba imati svoj osobni komplet za preivljavanje, trai
nastavnike i roditelje da ti pomognu pripremiti jedan.

Sudjeluj u vjebama kako bi nauio to treba raditi i kako
reagirati u sluaju potresa.

Tijekom potresa:
Zakloni se ispod stola ili u kut noseeg zida, odmakni se
od prozora, visokih ormara ili viseih predmeta.

Ne koristi stepenice ili dizalo. Stepenice se lako urue, a
dizalo se moe zaglaviti pa nee moi izai.

Dok si na otvorenom izbjegavaj graevine, ice, stupove,
reklame te druge predmete koji mogu pasti na tebe i ozli-
jediti te.

Ako si u vozilu voza se treba zaustaviti to dalje od
graevina koje mogu pasti na vozilo. Ostani u vozilu dok
potres ne prestane.
Nakon potresa:
Smiri se, ne iri paniku.

Izai iz graevine na livadu daleko od objekata koji se
mogu sruiti na tebe. Uvijek sluaj uputstva koja ti daju
roditelji i nastavnici.

131
Neke tipine mentalne reakcije:
Zbunjenost
Dezorijentiranost
Problemi s pamenjem
Nedostatak koncentracije
Tekoe u donoenju odluka
Sve su to normalne reakcije na nenormalni dogaaj. Sve
se lake svladava ako ste pripremljeni.
Kako pomoi sebi:
Jedite i pijte tekuine u dovoljnim koliinama, spav-
ajte redovito.
Budite jedni drugima potpora.
Odgodite donoenje odluka u stresnom razdoblju.
Ne uivajte drogu i alkohol.
Ne pretjerujte u aktivnostima spaavanja i ienja,
redovito se odmarajte.
Ako se kroz par tjedana ne osjeate dobro, potraite
strunu pomo!
Budi miran i tih, sluaj upute. Sluanjem uputa pomoi
e sebi i drugima da se katastrofa lake rijei.

ZATO SE TREBA PRIPREMATI?
Samo ste vi u stanju planirati vlastitu sigurnost jer
najbolje poznajete svoje funkcionalne sposobnosti i
eventualne potrebe za vrijeme i nakon razornog potresa.
Da bi u sluaju potresa mogli zatiti sebe i svoju obitelj,
potrebno je planirati unaprijed.
KAKO SE TREBA PRIPREMATI?
Budite informirani.
Stvorite osobnu mreu potpore izradite osobnu
procjenu.
Pripremite komplet za preivljavanje.
Utjecaj prirodnih katastrofa na tijelo i psihu.
Neke tipine fzike reakcije:
Bolovi u elucu
Poremeaj spavanja, iscrpljenost
Glavobolja
Pomanjkanje apetita
Pogoranje simptoma kroninih bolesti
Neke tipine emocionalne reakcije:
Tuga
Depresija
Pretjerana napetost
Razdraljivost i ljutnja
Emocionalna tupost
132
CRVENI KRI
Pripremila: Vlasta Vidovi aa, dipl. pol.
Crveni kri na teritoriju dananje Republike Hrvatske
djeluje od 1878. godine, a Vlada RH priznala ga je 26. lis-
topada 1991. kao Nacionalno drutvo Crvenog kria RH
pod imenom Hrvatski Crveni kri (HCK).
U svome djelovanju ovo drutvo je voeno naelom soli-
darnosti, naelima meunarodnog humanitarnog prava
i temeljnim naelima meunarodnog pokreta Crvenog
kria i Crvenog polumjeseca, a to su:
humanost
nepristranost
neutralnost
neovisnost
dobrovoljnost
jedinstvo
univerzalnost.

Prema svom organizacijskom ustroju HCK je savez udru-
ga upanijskih, gradskih i opinskih drutava Crvenog
kria. Opinska, gradska i upanijska drutva, utvrena
Statutom HCK, pravne su osobe i na temelju javnih ov-
lasti obavljaju djelatnosti sukladno potrebama lokalne
zajednice na podruju za koje su osnovani i osiguranim
sredstvima, surauju s tijelima dravne uprave i jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, oruanim
snagama, civilnom zatitom, zdravstvenim ustanovama,
ustanovama socijalne skrbi i drugim pravnim i fzikim
osobama.
HCK u svome radu ostvaruje humanitarne ciljeve i zadae
na podruju:
zatite i unaprjeenja zdravlja
socijalne skrbi
zdravstvenog i humanitarnog odgoja
meunarodnog humanitarnog prava i zatite ljud-
skih prava.
Posebne obaveze izvrava u situacijama oruanih su-
koba, velikih prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih
nesrea i epidemija s posljedicama masovnih stradanja
ljudi.
133
meunarodnih organizacija i drugih donatora u iz-
vanrednim situacijama
pokreu, organiziraju, provode i sudjeluju u re-
dovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti za
pomo osobama u potrebi i rtvama oruanih su-
koba te velikih prirodnih, ekolokih, tehnolokih i
drugih nesrea i epidemija u zemlji i u svijetu
oblikuju doktrinu prve pomoi, brinu se o njezi-
nom unaprjeenju i usklaivanju s europskim
smjernicama te primjeni u svim programima edu-
kacije na podruju RH
obavljaju osposobljavanje i obnovu znanja za
pruanje prve pomoi za graane u svakodnevnom
ivotu, kolovanju, prometnim i svim drugim
nesreama, ali i za pripadnike spasilakih ekipa,
vatrogasnih postrojbi, policije, volontere HCK i dru-
ge, te osposobljavanje, struno usavravanje i obn-
ovu znanja instruktora, predavaa i ispitivaa prve
pomoi i o tome vode evidenciju
sudjeluju u provedbi programa prve pomoi za
kandidate za vozae motornih vozila i vozae iz
nastavnog predmeta pruanja prve pomoi oso-
bama ozlijeenima u prometnoj nesrei, te ospo-
sobljavanje, struno usavravanje i obnovu znanja
predavaa i ispitivaa i o tome vode evidenciju
osposobljavaju i obnavljaju znanje radnika za
pruanje prve pomoi na radu
promiu dobrovoljno darivanje krvi te orga-
niziraju i provode akcije dobrovoljnog darivanja
krvi, okupljaju darivatelje i vode o njima evidenciju
te utvruju mjerila za priznanja dobrovoljnim dari-
vateljima i dodjeljuju im potvrde i priznanja
vode Slubu spaavanja ivota na vodi i ekoloke
zatite priobalja na osnovu meunarodno
prihvaenih standarda: provode teajeve za osposo-
bljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilakih
postaja i vode evidenciju o njihovoj osposobljen-
osti; brinu o obnovi njihovog znanja i stjecanju
praktinih vjetina te donose pravila i standarde za
rad spasilakih postaja i provode procjenu rizika na
kupalitima; informiraju i obuavaju i stanovnitvo,
osobito djecu i mlade, o sigurnom ponaanju na
vodi
ustrojavaju, obuavaju i opremaju ekipe za ak-
cije pomoi u zemlji i inozemstvu u sluaju velikih
prirodnih, ekolokih, tehnolokih i drugih nesrea i
oruanih sukoba, i to ekipe za: procjenu situacije i
Osnovni ciljevi HCK su:
ublaavanje ljudskih patnji, osobito onih izazvanih
oruanim sukobima, velikim prirodnim, ekolokim,
tehnolokim i drugim nesreama s posljedicama
masovnih stradanja i epidemijama
doprinosi unaprjeenju i zatiti zdravlja, prevenciji
bolesti i podizanju zdravstvene i ekoloke kulture
graana
poticanje i unaprjeenje solidarnosti, promicanje
volonterstva i meusobnog pomaganja te socijalne
sigurnosti graana.
Ostvarenju ciljeva pristupa potujui prava i slobode
svake osobe, neovisno o rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri,
politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijal-
nom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom
poloaju ili bilo kojem drugom razlikovnom kriteriju.
Javne ovlasti i djelatnosti HCK (svih ustrojst-
venih oblika) su:
izvravanje obveza RH iz enevskih konvencija: za
vrijeme mira pripremaju se za djelovanje u sluaju
oruanog sukoba za obavljanje zadaa sukladno
odredbama Konvencija u korist svih civilnih i vojnih
rtava
zastupaju i promiu temeljna naela Meunarodnog
pokreta kao i meunarodno humanitarno pravo te
nadziru njihovu primjenu u oruanim sukobima;
zalau se za zatitu svih rtava i zatitu ljudskih pra-
va; surauju s dravnim tijelima u cilju potivanja
meunarodnog humanitarnog prava i zatite znaka
crvenog kria, crvenog polumjeseca i crvenog krista-
la
organiziraju i vode Slubu traenja (obavlja po-
slove traenja za rtve oruanih sukoba, prirodnih
katastrofa i drugih nesrea s posljedicama maso-
vnog stradanja, kao i mirnodopska traenja) i to
kroz Nacionalni ured slube traenja formiran u
Sredinjem uredu HCK, koji u sluaju oruanog su-
koba obavlja zadae Ureda za informiranje suklad-
no odredbama enevske konvencije o postupanju
s ratnim zatvorenicima i zatiti graanskih osoba u
ratu, te obavlja aktivnosti u skladu sa Strategijom
obnavljanja obiteljskih veza koju je usvojilo vijee
izaslanika Meunarodnog pokreta 2007. godine
trae, primaju i rasporeuju humanitarnu pomo
134
koordinaciju aktivnosti, prvu pomo, zatitu ivota
na vodi, higijensko-epidemioloku zatitu, njegu
povrijeenih i oboljelih, rad u mobilnim zdravstven-
im stanicama, socijalni rad, psihosocijalnu potporu
stanovnitvu, pripremu i organizaciju izmjetajnih
centara, slubu traenja, logistiku, osiguranje pitke
vode i minimuma sanitarnih uvjeta, osiguranje ko-
munikacija, tehniku pomo i prevenciju sekundar-
nih stradanja. Stanovnitvo, osobito djecu i mlade,
informiraju o ponaanju u sluaju izvanrednih situ-
acija.
kontinuirano informiraju i obuavaju stanovnitvo,
osobito djecu i mlade, o opasnosti od mina i drugih
eksplozivnih naprava
sudjeluju u prihvatu, smjetaju, organizaciji ivota i
poduzimanju drugih mjera koje pridonose zbrinja-
vanju ugroenog i nastradalog stanovnitva
rade na zdravstvenom odgoju, prosvjeivanju i in-
formiranju svojih lanova i drugih graana i potiu
i osposobljavaju ih za zdravstvenu samozatitu i
zatitu, kao i pruanje pomoi graanima; sudjeluju
u promociji zdravog naina ivota i prevenciji bolesti
ovisnosti, rehabilitaciji i resocijalizaciji ovisnika
organiziraju prijevoz, pruaju usluge smjetaja
i prehrane kojima je takav oblik pomoi potre-
ban iz zdravstvenih, socijalnih ili drugih slinih
razloga (kuhinje HCK, dostava hrane u kuu, usluge
u centrima, odmaralitima i kampovima HCK,
kola u prirodi, obuka neplivaa, oporavak djece i
mladei iz socijalno ugroenih obitelji i lanova HCK
i drugo) te usluge iste vrste za svoje lanove, lanove
Crvenog kria i Crvenog polumjeseca drugih drava
ili meunarodnih organizacija, osobito u sklopu
meunarodne razmjene i programa edukacije, od-
goja i osposobljavanja djece, mladih i stanovnitva
za obavljanje zadaa Crvenog kria
organiziraju slubu za njegu i pomo u kui bole-
snim i nemonim, osposobljavaju djelatnike za rad
u toj slubi, ali i lanove obitelji i ostale graane
obuavaju za njegu bolesnika
organiziraju i provode prijevoz robe u humanitar-
ne i druge svrhe, prijevoz osoba s invaliditetom,
kroninih bolesnika, starih i nemonih, dobro-
voljnih darivatelja krvi i lanova Crvenog kria
provode programe pomoi i njege starijih i nemonih
osoba te osoba s posebnim potrebama putem mo-
bilnih timova i ostalih vidova pomoi u lokalnim
zajednicama te pruaju i druge organizirane oblike
pomoi starim i nemonim osobama
organiziraju prijevoz alkoholiziranih vozaa u
dane vikenda i blagdana s ciljem smanjivanja bro-
ja prometnih nesrea
organiziraju razne oblike solidarnosti i meusobnog
pomaganja graana
organiziraju i provode programe humanistikog
odgoja djece i mladih, rade na usvajanju vr-
lina solidarnosti, nepristranosti i suosjeanja,
promiu potovanje ljudskog bia i ivota, razvoj
samopotovanja te pridonose razvoju ivotnih
vjetina (dobre komunikacije, mirnog rjeavanja
sukoba, timskog rada i suradnje i slino) i promiu
znaaj volonterskog rada
organiziraju i provode programe pomoi i zatite
traitelja azila, azilanata i drugih skupina mi-
granata u potrebi i rtava trgovanja ljudima.
Adresa sjedita:
Hrvatski Crveni kri
Nacionalno drutvo
Ulica Crvenog kria 14, 10 000 Zagreb
Tel. 01 46 55 814 Fax. 01 46 55 365
Mail: redcross@hck.hr Web: www.hck.hr
CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB
Pripremio: Karlo Balenovi, dipl. soc. rad.
Centri za socijalnu skrb su javne ustanove iji je osniva
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Te ustanove djel-
uju u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi.
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi sve osobe mogu
neposredno dolaskom u ustanovu u kontaktu s radnici-
ma ustanove dobiti informaciju pod kojim uvjetima mogu
ostvariti pojedini oblik novane potpore i tada podnijeti
zahtjev. Zahtjev se moe podnijeti i putem pote. Poje-
dine informacije se mogu dobiti i telefonom.
Socijalna prava koja se mogu ostvariti u centru za soci-
jalnu skrb su :
stalna pomo: osobe koje su ostale bez prihoda u
kuanstvu mogu zatraiti pravo na stalnu pomo.
Pravo ovisi o propisanom cenzusu, tj. o minimal-
135
koristiti pravo na smjetaj i i upie studij kao redo-
viti student.
novana pomo za pokrie trokova prijevoza:
pravo moe koristiti osoba koja je tjelesno ili mental-
no oteena ili psihiki bolesna osoba koja pohaa
srednju kolu po posebnom programu izvan mjesta
stanovanja, a ne postoji potreba smjetaja izvan
vlastite obitelji. Pravo se priznaje u visini najnie
cijene redovitog prijevoznog sredstva javnog pro-
meta.

BANKA HRANE HRVATSKA
nom prihodu u kuanstvu. Prihod takve obitelji ne
smije prelaziti predvieni iznos. O tome se mogu
dobiti konkretni podatci u nadlenom centru za so-
cijalnu skrb
doplatak za pomo i njegu: osobe koje zbog
zdravstvenog stanja ne mogu samostalno udo-
voljavati osnovnim ivotnim potrebama, ve im je
prijeko potrebna tua njega i pomo imaju pravo
na novanu potporu. Pravo zavisi od strunog
vjetaenja zdravstvenog stanja koje prethodi
donoenju odluke o zahtjevu.
osobna invalidnina: osobe koje imaju tea tjelesna
ili mentalna oteenja ili trajne promjene u zdravst-
venom stanju, a bolest ili oteenje je nastalo prije
navrene 18. godine ivota, imaju pravo na novanu
potporu. To pravo nema osoba koja koristi pravo na
skrb izvan vlastite obitelji (npr. smjetena u dom so-
cijalne skrbi).
pomo i njega u kui: to pravo moe ostvariti os-
oba kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja,
ili zbog trajnih ili privremnih promjena u zdravst-
venom stanju prijeko potreba pomo druge osobe.
Pravo moe obuhvatiti: organiziranje prehrane
(dostava u kuu), obavljanje kuanskih poslova,
odravanje osobne higijene korisnika, zadovolja-
vanju drugih svakodnevnih potreba.
naknada do zaposlenja: pravo mogu ostvariti os-
obe koje imaju tjelesno ili mentalno oteenje ili
psihiki bolesna osoba (a to je utvreno uz prethod-
no vjetaenje) nakon zavretka osnovnokolskog,
srednjokolskog ili visokokolskog obrazovanja do
zaposlenja.
status roditelja njegovatelja: pravo moe ostvariti
jedan od roditelja djeteta s teim oblikom oteenja
zdravlja koje je takve naravi da je za odravanje
kvalitete ivota djeteta potrebno pruanje specifne
njege. Uvjeti za to se takoer odreuju prethodnim
vjetaenjem.
skrb izvan vlastite obitelji: ovo pravo obuhvaa
sve oblike smjetaja ili boravka u ustanovama so-
cijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji kada se za to
ostvare propisani uvjeti, primjerice, smjetaj djece
bez roditeljske skrbi u dom za djecu ili udomiteljsku
obitelj ili smjetaj psihiki bolesne odrasle osobe u
dom za psihiki bolesne odrasle osobe.
fnancijska potpora studentima: pravo moe ost-
variti osoba koja je bila korisnica stalnog smjetaja
kao dijete tijekom kolovanja, uz uvjet da prestane
Banka Hrane je nevladina neproftna, dobrotvorna orga-
nizacija koja distribuira iskljuivo doniranu hranu udru-
gama i organizacijama koje pomau socijalno ugroenom
stanovitvu. Najvei izvori hrane su proizvoai, distrib-
uteri i trgovaki lanci koji u normalnim uvjetima poslovan-
ja imaju viak hrane koja se ne moe prodati. Nakon sor-
tiranja i popisa resursa hrane, Banka Hrane distribuira
hranu brojnim udrugama i organizacijama koje se bave
socijalno ugroenim stanovnitvom, ukljuujui puke
kuhinje, skrovita za beskunike, sirotita i kole.
Cilj:
Ojaati svijest javnosti o problemu hrane u svijetu, te
ojaati solidarnost u borbi protiv gladi, pothranjenosti i
siromatva.
136
Kontakt:
info mail: info@bankahrane.com
ofce tel/fax: +385 51 214 400
Food Bank Croatia
Blaa Polia 2/4, 51000 Rijeka, Croatia
Phone/Fax: +385 51 214 400
web: www.bankahrane.hr
ZDRAV IVOT U URBANOJ
SREDINI
UVOD
Mr. sc. ana Pahor, epidemiolog
Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duevnog i socijal-
nog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemo-
glosti. Tako kae defnicija Svjetske zdravstvene orga-
nizacije koja upuuje na to da zdravlje podrazumijeva
puno vie od samog fzikog, odnosno psihikog zdravlja
i da ono ukljuuje u sebi mnoge varijable, ukljuujui i
zdrav okoli i kvalitetno zadovoljenje osnovnih ivotnih
potreba (voda, hrana, uvjeti stanovanja, tehnika
pomagala).
Stanovnitvo se u prolim desetljeima masovno selilo
u grad. Gradovi su pruali pogodnosti koje ruralne sre-
dine nisu mogle i u potrazi za nekim boljim ivotom
stanovnitvo je krenulo ka urbanim sredinama. No, dan-
as se ta situacija mijenja. Grad je postao mjesto ubrzanog
ivotnog ritma, mjesto stresa, neizvjesnosti, mjesto gdje
razni imbenici sve vie ugroavaju zdravlje stanovnika
na razliite naine.
IVITE LI U BOLESNOJ ZGRADI?
Pripremio: prof. dr. sc. Darko Manestar
Suvremeni gradski ovjek provodi i do 90 posto vremena
u unutranjem prostoru stana, poslovne zgrade ili kole,
prijevoznog sredstva, zgrade za trgovinu, razonodu ili izo-
brazbu, a mala djeca, stari ljudi i bolesnici koji su osjetljiviji
na oneienja, esto i vie.
Prije sedamdesetak godina stambene i poslovne zgrade
bile su veinom prirodno prozraivane. No, potreba
tednje energije potaknula je, a tehnoloki napredak
omoguio, da se zgrade zatvore za vanjski dotok zraka i
opskrbe mehanikim sustavom ventilacije koji je doveo
do porasta oneienja unutranjeg, odnosno zatvorenog
prostora. Kada se jo tome pribroji nestruno graenje
i loe odravanje zgrade i nemogunost fzikog okolia,
ne udi da je sve vie osoba koje ive u zgradama koji se
javljaju lijenicima sa specifnim simptomima koje je Sv-
jetska zdravstvena organizacija 1982. godine svela pod
zajedniki nazivnik sindrom bolesnih zgrada (SBS
Sick Building Syndrome).
Bolesna zgrada je ona, kae defnicija, u kojoj se vie od 20
posto osoba koje borave u njoj tue na sljedee zdravst-
vene smetnje:
umor
glavobolja
crvenilo i suzenje oiju
nadraajni kaalj
svrbe koe
manjak koncentracije
depresivno raspoloenje
promjena osjeta mirisa.
Simptomi su nespecifni, uobiajeni za razliita zdravstve-
na stanja, a za postavljanje dijagnoze vana je rasprostran-
jenost simptoma meu osobama koje borave u odreenoj
zgradi i povezanost s vremenom koje se provodi u njoj,
kao i to da prestaju kada se napusti zgrada.
Osobito su rizine zgrade starije od 40 godina, u industri-
jskom okoliu, u kojima se nedovoljno odrava sustav za
grijanje i ventilacija.
137
mikrona.
Kakvoa zraka ovisi o:
izvorima oneienja unutranjeg zraka u zgradama
(graevni materijal, instalacije, namjetaj, ureenje
zgrade, ventilacija)
izvorima oneienja unutranjeg zraka zbog ljudsk-
og metabolizma i ljudskih djelatnosti (ienje, gore-
nje, puenje, suzbijanje nametnika)
oneienjima koja dolaze iz vanjskog zraka (ispuni
plinovi automobilskih motora, industrijski plinovi).
Bolesti koje izazivaju oneienja unutranjeg
okolia su:
alergije
infekcije
neke vrste raka.
Prevencija alergije moe se usmjeriti na tri potencijalna
stupnja:
primarna prevencija koja inhibira imunoloku senzi-
bilizaciju i njene mjere su namijenjene populaciji koja
je jo uvijek zdrava, ali kod koje postoji rizik za pojavu
bolesti, a da bi se provele one moraju biti dostupne
svima (primjenjive za cijelu populaciju), ne bi smjele
biti tetne (bez rizika) i ne smiju ukljuivati nepot-
rebne trokove
sekundarna prevencija kojom se izbjegava ekspre-
sija bolesti kao posljedica senzibilizacije takoer se
primjenjuje kada jo nema znakova bolesti i namijen-
jene su djeci s blagim atopijskim simptomima, dok se
jo ozbiljna kronina bolest nije razvila
tercijalna prevencija kojom se potiskuju simptomi
nakon pojave bolesti (lijeenje astme i alergijskih
bolesti)
Prevencija respiratornih infekcija naglaena je u najs-
labijih i najosjetljivijih, a to su djeca. Treba se pridravati
osnovnih higijenskih mjera, koje ukljuuju:
pranje ruku: esto i detaljno pranje ruku sapunom
je najuinkovitije, a u nemogunosti estog pranja
ruku, dobro je uza sebe uvijek imati maramice s anti-
septikom ili boicu antiseptika
redovito ienje predmeta koji su u stalnoj up-
orabi: na glatkim predmetima od plastike i metala,
kao to su igrake, ruke, kvake ili tipkovnice, virusi
se mogu zadrati ak do 48 sati
Koji imbenici utjeu na SBS?
SBS obuhvaa cijeli niz sa zgradom povezanih imbenika
fzikih, kemijskih, biolokih i psiholokih. Drugim
rijeima, uzroci kao i rjeenja stanja zadiru duboko izvan
medicine od graevinarstva i arhitekture do ergonomije
i organizacije rada.
Glavni imbenici su:
fziki: kvaliteta zraka izravno povezana s klimatizaci-
jom, koja izaziva isuivanje sluznice dinih puteva
(kaalj, mrcanje), a na oima suzenje i crvenilo, za-
tim oblik i jaina osvjetljenja (prirodno je najbolje,
neonsko najloije), opskrba i kvaliteta vode za pie
te odvod otpadnih tvari; razina buke i njena priroda
i frekvencija; izloenost elektromagnetskom zraenju
(radar, sateliti, mobilna telefonija)
kemijski: graevinski materijal, poviene koncen-
tracije CO2, tepisi (najloijim su se pokazali vuneni),
te formaldehidi u zraku
bioloki: bakterije (Legionella), gljivice (najee
roda Penicillium), grinje mikroorganizmi koji mogu
utjecati na zdravlje, bilo pojavom infekcija ili, to je
ee, izazivanjem alergijskih reakcija
psiholoki: zapravo su uinak svih ostalih imbenika
na mentalno zdravlje stanara.
Iako se od simptoma SBS-a ne umire, kumulativni uinci
mogu uvelike naruiti zdravlje pojedinca i zajednice i bitno
smanjiti proizvodnost. Ako su zanemarene, zdravstvene
smetnje karakteristine za sindrom bolesne zgrade, post-
aju kronine smetnje i ozbiljni psihofziki poremeaji i zato
i pri najblioj pojavi simptoma njima treba posvetiti pozor-
nost i odmah neto poduzeti. Dijagnosticiranje i lijeenje
simptoma koji upuuju na SBS razlikuje se od postupaka
pri uobiajenim bolestima i zato je esto sloenije i vrlo
je vano, kada se pojave, uzeti i susjedsku anamnezu,
odnosno vidjeti imaju li i oni takve smetnje.
SBS odraava cijeli niz problema s kakvoom (zraka)
unutranjeg prostora i rjeenja zahtijevaju promjene i
prilagodbe u zgradi, a ne samo lijeenje ljudi koji imaju
tegobe.
Kakvoa zraka unutranjeg prostora
Glavni put ulaza oneienja u tijelo je dini sustav i zato je
kakvoa zraka unutranjeg prostora vrlo vana. Zraka
nam je potrebno deset puta vie nego vode i hrane, a u
zraku ima vie od 700 000 otrovnih sastojaka i do najdu-
bljih dijelova dinih sustava dolaze estice manje od tri
138
odravanje higijene: potrebnu panju obratiti na
ienje radnih ploha i djejih igraaka te redovito
mijenjanje posteljine
pravilna prehrana: jesti kvalitetne i hranjive obroke
osigurati dovoljan unos tekuine: potreba
za tekuinom kod djece je vea nego kod odraslih.
Najpreporuljiviji su voda, svjee iscijeeni voni so-
kovi te aj s limunom i medom
redovito vjebanje i odravanje idealne tjele-
sne teine: studije dokazuju da redovito vjebanje
ima blagotvoran uinak na imunoloki sustav te djel-
uje uinkovito u prevenciji prehlada
odravanje klimatizacijskih ureaja: u zat-
vorenim prostorima zbog loih mikroklimatskih uv-
jeta i drugih nepovoljnih imbenika dolazi do suenja
sluznice u nosu te smanjenja funkcije nosnih dlaica
koje proiavaju zrak koji udiemo. Dugotrajni bora-
vak u zatvorenim prenapuenim prostorima pogodu-
je brem irenju infekcija, osobito u zimskim mjesec-
ima. Vano je redovito ventilirati prostorije u kojima
se boravi te je od velike vanosti redovito ienje i
odravanje fltera u klimatizacijskim ureajima jer
upravo oni mogu biti rasadnik mikroorganizama i nji-
hovih toksina te uzrokovati simptome respiratornih
infekcija
tehniki preduvjeti: trebalo bi osigurati opti-
malnu temperaturu u prostorijama u kojima se bo-
ravi (20C za igru, 18C za spavanje) to se moe osig-
urati redovitim provjetravanjem prostorije na 2 do 3
minute. Potrebno je osigurati i optimalnu vlanost
u prostorijama koritenjem ovlaivaa zraka ili ot-
vorenim indirektnim prozorima.
Iskustvo lijenika
Umor, glavobolja, crvenilo i suzenje oiju, nadraajni
kaalj, svrbe koe, manjak koncentracije, depresivno
raspoloenje, promjena osjeta mirisa bili prisutni su
kod pacijenata koji su posjetili specijalistiku ORL
ambulantu u kojoj radim. Davao sam simptomatsku
terapiju. Ako su simptomi nestali, bili smo sretni i
pacijenti i ja, ali vie puta sam bio nemoan, lo dok-
tor. Simptomi su bili uobiajeni za razliita zdravstve-
na stanja. Jedna pacijentica mi je rekla da su smetnje
poela kad je njihov ured preselio u drugu zgradu,
druga pacijentica je navela da su smetnje prestale kad
se preselila u svoju kuu. Mislio sam da svatko ima
pravo na svoje miljenje i nisam povezivao smetnje i
neuspjeh moje terapije s mjestom boravka odnosno
stanovanja. Za postavljanje dijagnoze stanje je vano
povezati sa osobama koje borave u odreenoj zgradi
due vremena.
Preko interneta sam saznao da malo znam. Postoji
sindrom bolesne zgrade. Ili SBS (Sick Building Syn-
drome). Znam da postoje bolesna iva bia i biljke.
Znam tko ih lijei. Kakve veze imamo s bolesnim zgra-
dama? uli ste za izreku da se nova zgrada iznajmlju-
je neprijatelju, kasnije prijatelju, a onda se useljava
vlasnik. Dok sam uzimao podatke od mnogih mojih
pacijenata, dugo nisam nalazio razloge za neke simp-
tome.
Kad sam proitao o SBS-u, prepoznao sam uzroke
nekih oboljenja. Sjeam se anegdote s novom po-
slovnom zgradom gdje klimatizacija nije bila kvalitet-
no rijeena, novi tepisoni i novi namjetaj su bili puni
formaldehida, a korisnici su imali nadraaj sluznice
oka i nosa. Sve vie zgrada ima mehaniki sustav
ventilacije gdje su nedovoljno prozraivanje i loa
kakvoa zraka odgovorni za nastanak zdravstvenih
smetnji koje upuuju na SBS (Sick Building Syn-
drome). Pritom vanu ulogu ima nestruno graenje
i loe odravanje zgrade i nemogunost nadzora
fzikog okolia.
Sretni smo ako radimo. Nekad su govorili da u pros-
jeku dnevno radimo 4 sata. Rad za raunalom, u
udobnim uredima, zatienima od kie, vjetra i sun-
ca, san je mnogih koji nemaju takav posao. to se
promijenilo? Nekad je bilo nezamislivo nositi posao
kui, eventualno se donijelo jednu torbu spisa. Dan-
as ne treba nita nositi. Sjedim za raunalom i mogu
rjeavati sav papirnati posao bez obzira na dane u
tjednu, bez obzira na no i dan.
Vratimo se onim mojim pacijentima koje sam
upuivao na dodatne pretrage da se otkrije uzrok
smetnji. Postupci koji se vrlo esto primjenjuju bez
pravog medicinskog opravdanja, kotaju zdravst-
veni sustav, a pacijentima mogu donijeti vie tete
nego koristi. Europske statistike ukazuju da se ak
75 posto antibiotika popije nepotrebno, za lijeenje
infekcija koje nisu uzrokovane bakterijama. Koliko
su pacijenti potroili vremena ekajui na pretrage
u prostorima bolesnih zgrada... Moda sam trebao
uzeti i samo susjedsku anamnezu s podacima
osjeaju li i susjedi ili suradnici takve smetnje, kakav
je graevni materijal, instalacije, namjetaj, ureenje
zgrade, ventilacija, ienje, gorenje, puenje, suzbi-
janje nametnika, ispuni plinovi automobilskih mo-
tora, industrijski plinovi. Zato je vano to udiemo?
139
ALERGIJE BOLESTI MODERNOG
NAINA IVOTA
Pripremila: mr. sc. Nikolina Furlan, dipl. san. ing
Posljednjih godina alergijske bolesti (bronhalna astma,
alergijski rinitis, atopijski dermatitis) sve se vie deklari-
raju kao bolesti modernog naina ivota ne samo u in-
dustrijski razvijenim zemljama, ve i u zemljama u raz-
voju. Alergijske bolesti dinog sustava (alergijski rinitis
i astma) predstavljaju vrlo znaajan javnozdravstveni
problem, naroito u industrijski razvijenim zemljama jer
je za pojavu ovih bolesti odgovoran nasljedni faktor, uz
djelovanje imbenika okolia (duhanski dim, oneienje
zraka, smog, ispuni plinovi).
Ovi imbenici izazivaju uestale upale sluznice i tako
umanjuju njezinu obrambenu sposobnost te olakavaju
ulazak alergena koji izazivaju alergijsku reakciju obram-
benog sustava. Uz direktan negativan utjecaj na orga-
nizam, produkti sagorijevanja fosilnih goriva uzrokuju
klimatske poremeaje kao to je efekt staklenika odnos-
no globalno zagrijavanje, zahvaljujui kojem cvjetanje
biljaka poinje ranije i dulje traje. Upravo zbog ove
injenice peludna zrnca, koja su najei prirodni alergen
dananjice, stvaraju probleme gotovo cijele godine. Pri-
likom prenoenja putem vjetra, peludna zrna odreenih
vrsta biljaka mogu zavriti na nosnoj sluznici ovjeka i u
toj vlanoj sredini otputati alergene koji e u osjetljive
osobe izazvati alergijsku reakciju. Pelud trava, breze i am-
brozije najei su alergeni u kontinentalnom podruju
nae zemlje, a u primorskom podruju to su pelud crnog
bora, empresa, masline i korova crkvine.
Najei simptomi peludne alergije su:
kihanje,
zaepljenost nosa ili vodeni iscjedak iz nosa
svrbe sluznice nosa, oiju, nepca,
suzenje oiju
oteano disanje.
Jer zraka nam je potrebno 10 puta vie nego vode i
hrane. Dini put je glavni izvor oneienja. U zraku
ima preko 70 000 otrovnih sastojaka. Mislite da sam
pretjerao. Zbrajamo. Smjesa s vie od 4 000 tetnih
sastojaka, od kojih su veina nadraljivci, a oko 40
kancerogeni je dim cigareta. Gorenjem nastaje
ugljikov monoksid, sumporni oksidi, duikovi oksidi,
respirabilne estice. Formaldehid i razna otapala te
radioaktivni plin, raspadni proizvod urana iz tla, uz
puenje, glavni je uzrok raka dinih puteva. Do najdu-
bljih dijelova dinog sustava dolaze estice manje od
3 mikrona. Bakterije, virusi, plijesni, grinje i gljivice
bioloki su uzroci zdravstvenih smetnji.
Tim znanstvenika u Baselu doao je do zakljuka da
ljudi koji ive blizu prometnih zranih putova imaju
puno vei rizik za razliite bolesti srca i krvnih ila
nego ljudi koji ive u mirnijem susjedstvu. Kua
moe biti zdrava, ali se nalazi u bolesnoj bunoj
okolini. Rizik za srani udar 50% je vei kod ljudi koji
su izloeni razini buke od 60 dB tijekom 15 ili vie
godina.
Osobe koje ive blizu zrane luke neprestano su
izloene razini buke koja premauje 100 dB. Utjecaj
buke moe se smanjiti dobrom graevnom stolari-
jom, izostaklima, boravkom u prostorijama koje
nisu uz izvor buke. Buka moe utjecati na san.
Nedostatak sna moe smanjiti gustou sive tvari
mozga, u podrujima odgovornim za donoenje
odluka. Neprospavana no moe izazvati inzulinsku
rezistenciju u zdravih osoba tj. potaknuti otpornost
na inzulin, sastavni dio dijabetesa tipa 2. Odrasle os-
obe za odravanje dobrog zdravlja trebaju od 7 do
9 sati sna. Redoviti nedostatak sna poveava rizik
od zdravstvenih problema. Stradat e refeksi, to je
posebno opasno za vozae. Ako ostanete budni 24
sata u komadu sposobnosti su vam jednake kao da u
krvi imate vie od 0,5 promila alkohola.
Namjera mojeg lanka je upozorenje da i Vai stano-
davci, poslodavci i konano, moji kolege lijenici,
postanemo svjesni simptoma bolesti od koje se ne
umire, ali na koju se mora misliti i koju se moe
sprijeiti. Mora se na to misliti ako je zgrada starija
od 40 godina, nalazi se u industrijskom okoliu i ima
neodravan sustav za grijanje i ventilaciju.
Ambrozija
140
Simptomi nisu opasni po ivot, ali znatno smanjuju kvalite-
tu ivota, uinkovitost na radnom mjestu, te uzrokuju
znaajne gubitke radnih dana. Ako se ovi simptomi, slini
prehladi, svake godine javljaju u isto vrijeme, najvjero-
jatnije se radi o alergiji na pelud. Alergije nije mogue
izlijeiti pa se lijeenje temelji na preporuenim mjerama
za izbjegavanje alergena, lijekovima za ublaavanje simp-
toma, a u nekim sluajevima se preporuuje i hiposenzi-
bilizacija.
U veini europskih zemalja godinama se prate kon-
centracije peludi u zraku zbog pojave sve veeg broja
ljudi koji su osjetljivi na pelud odreenih biljnih vrsta
te se uspostavlja iroka meunarodna mrea praenja
peludi na osnovu ega se izrauju peludni kalendari
i kontinuirana peludna prognoza. Takve informacije
omoguuju alergiarima da djeluju preventivno i prila-
gode svoje dnevne aktivnosti u cilju smanjenja kontakta
s alergenom peludi. Iz istog razloga u Hrvatskoj je 2002.
godine zapoelo uspostavljanje mree mjernih postaja
za praenje peludi u zraku. Praenje provode Zavodi za
javno zdravstvo na ijim internetskim slubenim strani-
cama moete dobiti podatke o dnevnim koncentracijama
peludi.
Peludni kalendari prikazuju poetak, trajanje i zavretak
otputanja peludi pojedine biljne vrste na odreenom
klimatskom podruju jer se otputanja razlikuju u
podrujima koja imaju znatnije klimatske razlike. Pozn-
avanje peludnog kalendara pomae u predvianju vre-
mena pojave simptoma to omoguuje da pravodobno
zaponete s odgovarajuim nainom lijeenja. Vrlo je
vano zapoeti s lijeenjem 1-2 tjedna prije oekivanog
poetka cvatnje. U sluajevima izrazito toplog ili hlad-
nog vremena dolazi do pomaka u peludnom kalendaru,
odnosno do ranije ili zakanjele cvatnje, to treba uzeti
u obzir prilikom uvoenja preventivnih mjera. Peludna
prognoza, ovisno o meteorolokim prilikama, prua in-
formacije o koncentracijama peludnih alergena u nared-
na 3-4 dana, to pomae osjetljivim osobama u poduzi-
manju preventivnih mjera i planiranju dnevnih aktivnosti
te putovanja. U mjere za izbjegavanje alergena ubrajaju
se izbjegavanje boravka i fzikih aktivnosti na otvorenom
u vrijeme visoke koncentracije alergene peludi u zraku,
osobito tijekom sunanog i vjetrovitog vremena. Dakle,
za odlazak u prirodu treba izabrati dan nakon kie jer
su tada koncentracije peludi najnie, a pri povratku kui
oprati ruke, otuirati se, oprati kosu i presvui odjeu
kako bi se sprijeilo unoenje peludi u prostor u kojem
se boravi. Takoer se preporuuje samo kratkotrajno
provjetravanje prostorija odnosno boravak u zatvoren-
im i klimatiziranim prostorima tijekom sezone cvjetanja
biljaka na iju pelud ste alergini te redovito uzimanje
terapije propisane od lijenika. Ne suite rublje na zraku
u vrijeme visokih koncentracija peludi te danju nosite
sunane naoale kako bi zatitili oi od peludnih alerge-
na. Planirajte odmor tako da izbjegnete sezonu cvjetanja
biljne vrste na iju pelud ste alergini.
Ambrozija biljka i peludno zrno
Malo je alerginih osoba koje nisu ule za ambroziju
(Ambrosia artemisiifolia L.). Ambrozija je u Hrvatskoj
prvi puta primijeena 1941. godine, a pretpostavlja se
da je krajem 19. stoljea sluajno prenesena u Europu iz
Amerike na brodovima s itaricama. Brzina irenja ovog
korova je izmeu 6 i 20 kilometara godinje, s istoka na
zapad, a sjeme moe preivjeti i do 30 godina. U jednom
peludnom zrnu ambrozije postoje ak i do 52 alergena.
Neki od njih su izuzetno jaki pa je za alergijsku reakciju
na ambroziju dovoljno svega 20 do 30 peludnih zrnaca u
1m zraka.
Najee raste na zaputenom zemljitu, pokraj putova,
uz ceste, eljeznike pruge, na obalama potoka i rijeka,
u zaputenim vrtovima, na nekultiviranim mjestima i
gradilitima. Ako se radi o malom broju biljaka treba ih
isupati s korijenom uz koritenje rukavica, ako se radi
o veim povrinama treba ih pokositi prije cvatnje ili ko-
ristiti kemijska sredstva. Prema Naredbi o poduzimanju
mjera obveznog uklanjanja ambrozije - Ambrosia artemi-
siifolia L (NN 72/07), sve pravne i fzike osobe dune su
ukloniti biljku sa svojeg zemljita.
Uz ve navedene preporuke za smanjenje kontakta s
peludi, vrlo je vano provjeriti ima li u vaoj okolici am-
brozije, aktivno sudjelovati u svim aktivnostima uklan-
janja korova ambrozije, obavjetavati nadlene o mjestu
postojanja ambrozije, redovito okopavati posaene kul-
ture, kositi travnjake i neobradive povrine.
BUKA
Pripremili:
Mr. sc. eljko Liak, dipl. san. ing.
Goran Kauzlari, mag. san. ing.
Buka predstavlja svaki nepoeljni zvuk koji ometa
ovjekov rad i odmor, ugroava sigurnost i oteuje
ovjekovo zdravlje. Ono to je zajedniko svim defn-
cijama buke jest to da je ona vaan javno-zdravstveni
i ekoloki problem jer prema brojnim istraivanjima
zagaenja bukom iz vanjskog i unutarnje okolia utjeu
141
Zona
buke
Namjena prostora
Najvie doputene ocjenske razine buke imisije L
RAeq
u dB(A)
za dan(L
day
) no(L
night
)
1.
Zona namijenjena
odmoru, oporavku i
lijeenju
50 40
2.
Zona namijenjena
samo stanovanju i
boravku
55 40
3.
Zona mjeovite,
preteito stambene
namjene
55 45
4.
Zona mjeovite,
preteito poslovne
namjene sa stanovan-
jem
65 50
5.
Zona gospodarske
namjene (proizvodnja,
industrija, skladita,
servisi)
Na granici graevne estice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
Na granici ove zone buka ne smije prelaziti doputene razine zone s ko-
jom granii
Najvie doputene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru
zvuk Razina jakosti zvuka (dB)
prag ujnosti 0
apat 20
govor 50
stan u prometnoj ulici 60
prometna ulica 70
automobil 70
kamion 90
avion 120
prag bola 130
142
i jo vie e utjecati na ljudsko zdravlje. Procjenjuje se da
je trenutno 44 posto stanovnika Europe izloeno takvim
razinama buke koje stunjaci smatraju tetnim.
Temeljem europske smjernice o okolinskoj buci koje
su zastupane i u naim propisima (1996 Green Paper
(COM(96)540); Direktive 2002/49/EC; Zakon o zatiti od
buke NN 30/09) navodi se potreba uspostave mree
strunjaka za buku, izradu karata buke i uvoenje ak-
cijskog plana zatite od buke na osnovu ujednaenih
pokazatelja za gradove vee od 100.000 stanovnika,
informiranja javnosti o izloenosti buci i uincima na
zdravlje, usklaivanja propisa o izvorima buke i tehnikoj
dokumentaciji ureaja i trajne fnancijske potpore
istraivanjima buke.
Doputene razine buke u stambenim prostorima defni-
rane su Pravilnikom o najviim doputenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi na temelju Zako-
na o zatiti od buke i Pravilnika o uvjetima glede pros-
tora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju
poslove zatite od buke, na zahtjev pravne osobe donosi
rjeenje za obavljanje strunih poslova zatite od buke
za akustika mjerenja. Pravna osoba koja zadovolji uvjete
navedenog pravilnika ima ovlasti provoditi mjerenje ra-
zine buke u okoliu ili unutarnjim prostorima.
Ako doe do prekoraenja dozvoljene buke prema
Zakonu o zatiti od buke potrebno je obavijestiti
nadlenu sanitarnu inspekciju koja je nadlena pod-
nijeti optuni prijedlog za prekraje iz podruja Za-
kona o zatiti od buke, odnosno predstavnika suvlas-
nika zgrade.
Izvori buke u okoliu
Izvor buke jest svaki stroj, ureaj, instalacija, postro-
jenje, sredstvo za rad i transport, tehnoloki postupak,
elektroakustiki ureaj za emitiranje glazbe i govora,
buna aktivnost ljudi i ivotinja i druge radnje od kojih
se iri zvuk.
Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i
pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za sport,
rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte, sluanje glaz-
be i slino.
Izvori poveane buke u okoliu mogu biti industrijska
postrojenja (naftna industrija, brodogradnja), promet,
gradilita, rekreacija, sport, zabava, ali i ovjek i ivotinje).
U zatvorenom boravinom prostoru izvori buke su uz
zgradu vezani servisni ureaji, kuanski strojevi i buka iz
susjedstva.
Utjecaj buke na zdravlje
Poveana razina buke moe izazvati neeljene reakcije
u raznim organskim sustavima, poevi od organa sluha
fetusa u trudnica eksponiranih buci, do oslabljenog
sluha i razvoja, gluhoe osoba u opoj i profesionalnoj
izloenosti visokoj razini buke, pa do poveanog rizika za
nastanak akutnih kardiovaskularnih incidenata, sman-
jenje tolerancije, povienog praga reagiranja te porasta
anksioznosti, agresivnosti i neprijateljskog ponaanja.
Buka je vaan imbenik radnog okolia sa znaajnim
utjecajem na zdravlje i radnu sposobnost ovjeka i zbog
toga je tetno djelovanje buke vano podruje interesa
medicine rada.
Buka ometa odvijanje ljudskih aktivnosti, sporazumi-
jevanja govorom, uenje, praenje radijskog i televizijsk-
og programa, koncentraciju i druge mentalne aktivnosti,
odmor i san. Izaziva razdraljivost, nemir, smetnje men-
talnog zdravlja i ponaanja, umor i nesanicu.
Neauditivni zdravstveni poremeaji izraz su fzioloke
reakcije na stres. Veina uinaka je kratkotrajna i prolazna:
smetnje kardio-vaskularnog, probavnog i imunolokog
sustava, smanjenje panje i pamenja, suenje vidnog
polja, ali mogu prijei i u kronine kao to su nesanica,
povieni krvni tlak, poremeenje teka i seksualne funk-
cije, tjeskoba i depresija.
Djeca takoer mogu biti izloena buci i u roditeljskom
domu, bukom razliitih igraaka, glazbenih ureaja,
televizije, kao i vanjskom bukom, to moe dovesti do
poremeaja u kognitivnom razvoju, posebice razvoju
govora.
ELEKTROMAGNETSKO ZRAENJE
Pripremio: prof. dr. sc. Dragan Poljak
Izloenost elektromagnetskim poljima u porastu je
zbog uporabe brojnih vrsta umjetnih izvora elektromag-
netskog zraenja, ukljuivi najsuvremenije elektronike
ureaje (radar, sateliti, mobilna telefonija) te se govori o
elektromagnetskom oneienju okolia, a posebna se
143
dina). Bioloki efekti ovakvog zraenja bitno ovise o dulji-
ni izloenosti pa tako odreena istraivanja u nordijskim
zemljama pokazuju na veu oboljelost od karcinoma u
odnosu na one koji ih nisu koristili. No, takvim je statisti-
kama teko do kraja vjerovati budui da studije nisu sus-
tavno provoene na ljudima jer je to praktini nemogue.
Mjere prevencije su:
skratiti trajanje razgovora
udaljiti mobitel od uha
koristiti hand-free set.
Odnedavno je i ova polja Meunarodna organizacija za
istraivanje raka klasifcirala kao mogue kancerogena.
Postoje i pozitivni uinci elektromagnetskog zraenja,
koje se koristi u medicini (unitavanje tumorskih stani-
ca na principu hipertermije, transkranijalna magnetska
stimulacija za lijeenje nekih psihijatrijskih bolesti, te
koritene u dijagnostici (MR) ili u lijeenju trauma. No,
uvijek uz odreeni rizik jer koliina takvog zraenja
viestruko premauje koliine doputene za zdrave ljude.
OPASNOSTI OD ZARAZNIH BOLESTI
Pripremili:
Mr. sc. ana Pahor, epidemiolog
Kreimir Ribi, epidemiolog
Mr.sc. Vesna uni, dipl. san. ing.
Pod geslom misli globalno, djeluj lokalno odgovornim
ponaanjem i vlastitim doprinosom svaki pojedinac
moe biti znaajan initelj sigurnog i ugodnog ivota, a
potivanje osnovnih higijenskih pravila preduvjet je zdra-
vog ivota.
Na alost, u okruenju u kojem ivimo, a osobito je to
izraeno u gradskim sredinama, gomilanje otpada pored
i u unutranjost stambenih objekata, veliki je problem,
ne samo estetski i komunalni, nego i javnozdravstveni.
Naime, tako odloen ili baen otpad moe biti i izvor
zaraze.
Higijena je najbolja preventiva
Kada govorimo o zaraznim bolestima, onda ponajprije
govorimo o bolestima koje prenose tzv. vektori. Prije
svega to su insekti i glodavci, ali i psi i make lutalice,
koji mogu bolovati od zaraznih bolesti, primjerice nekih
vrsta konih infekcija ili pak, to je znatno ozbiljnije, od
bjesnoe. Prevencija koju mogu i trebaju provoditi stanari
pozornost posveuje nadzoru moguih tetnih uinaka
zraenja na reproduktivni sustav, karcinogenezu i ivani
sustav.
Neudobnost unutranjeg prostora u kome ljudi borave
moe biti posljedica naruenog odnosa i broja vrlo reak-
tivnih negativnih i pozitivnih iona u ovjekovu okoliu,
odnosno ionizacije zraka. Izloenost negativnim ionima
ima blagotvorni uinak na organizam (npr. uklanjanje
umora), a pozitivni ioni mogu uzrokovati tetne prom-
jene u psiholokoj i fziolokoj aktivnosti.
Ovisno o frekvenciji, elektromagnetsko zraenje moe se
podijeliti na:
ionizirajue: ima energiju dovoljnu za razbijanje
atoma
neionizirajue: nema energiju dovoljnu za raz-
bijanje atomskih veza u ozraenom materijalu, ali
moe imati druge popratne pojave, primjerice top-
linski efekt.
Neionizirajue zraenje
Neionizirajue zraenje moe biti na:
niskim frekvencijama (dalekovodi, transformator-
ske stanice na frekvenciji do 50Hz)
visokim frekvencijama (mobilni telefoni, bazne
stanice, radari, TV odailjai).
Neionizirajue zraenje na niskim frekvencijama
stvara struje u ljudskom tijelu i ta magnetska polja ni-
skih frekvencija mogu utjecati na pacemakere i druge ak-
tivne implantate, ali i i iritirati ivane i miine stanice.
Nije utvreno da polja niskih frekvencija mogu uzroko-
vati kancerogena oboljenja, ali postoje odreene indicije
koje dovode u vezu polja ekstremno niskih frekvencija
i kancerogenih oboljenja pa ih Meunarodna agencija
za istraivanje raka (Internacional Agency for resarch in
Cancer IARC) klasifcira kao mogue kancerogena.
Na neionizirajue zraenje na visokim frekvencijama
ljudi su najosjetljiviji budui da ljudsko tijelo apsorbira
izraenu energiju pri emu se tkivo zagrijava i ponaa kao
neka vrsta prijemne antene.
Znanost jo ne moe dati konaan odgovor na pitanje
kakve su posljedice dugotrajnog izlaganja mobilnim
telefonima, na primjer, ali su upozoravajui rezultati
nekih istraivanja. Tako epidemioloke studije objavljene
u okviru Interphone projekta kojeg je vodio IARC donekle
ukazuju na povezanost izmeu malignih oboljenja mozga
i dugotrajne upotrebe mobilnih telefona (deset i vie go-
144
u sklopu opih preventivnih mjera svakako je higijena.
Ako ljudi odlau smee u dobro zatvorenim vreama
u uredne kontejnere za otpad s poklopcem, koji se na-
laze na betonskoj, a ne zemljanoj podlozi i ako, nakon
to smee odloe, zatvore poklopce, primjer je to dobre
prakse u kojoj se prevenira dolazak insekata ili glodavaca,
odnosno maaka koje mogu ui u otvoreni kontejner i
otpad raznositi okolo.
No, nije krajnji cilj istrijebiti vrste insekata ili glodavaca
koji imaju svoje mjesto u ekolokom sustavu, ve je cilj
odgovarajuim preventivnim, ali i zakonski obaveznim
mjerama dezinsekcije i deratizacije (DD), uiniti im neat-
raktivnim okruenje stambenih zgrada.
Operativno izvoenje u smislu intervencije tretiranjem
okolia kemijskim sredstvima, odnosno pesticidima,
propisano je zakonom kao preventivna akcija sustavno
dva do tri puta godinje. teta je ako se ukae potreba za
uestalijim tretiranjem okolia zbog problema insekata i
glodavaca i to zbog nedovoljnog voenja brige o tome to
i kako odlaemo kao otpad u svome okruenju. Ponaanje
koje sprjeava eu potrebu tretiranja okolia kemijskim
sredstvima zapravo predstavlja i odgovornije ekoloko
ponaanje u zajednici.
Izvor zaraze mogu je i unutar stambenih zgrada,
gdje neodgovorni pojedinci bacaju smee ili gomilaju,
najee nepotrebne, stvari koje mogu biti privlane
raznim tetoinama, odnosno prijenosnicima zaraznih
bolesti.
Potencijalna su opasnost drvarnice koje pojedine zgrade
imaju unutar samoga objekta ili kao zasebne objekte u
neposrednoj blizini prostora u kome ive. Drvarnice koje
su u zgradama najee su ve izgubile svoju prvotnu
namjenu (za smjetaj drva, kako im samo ime kae) i
koriste se kao spremita i konobe pa se u njima mogu
pronai i ostaci hrane, dakle organski otpad koji privlai
glodavce.
Veliki je problem to su drvarnice nepristupane za pre-
ventivne mjere deratizacije koje po zakonu RH provode
ovatene tvrtke-izvoai DDD mjera. U mnogim zgrada-
ma teko je pronai kontakt osobu koja bi mogla otvoriti
sve drvarnice i omoguiti da se tretira svaka posebno,
kako bi te mjere bile uspjenije. Zbog toga treba inici-
rati stvaranje sustava u kojemu bi predstavnik zgrade bio
ovlaten, u takvom sluaju, otkljuati svaku drvarnicu i
omoguiti sustavno provoenje mjera.
No, kljuno je neodgovorno ponaanje onih koji ive u
stambenim zajednicama u kojima se provode takve pre-
ventivne mjere. Neodgovorni pojedinci s oglasnih mjesta
bezrazlono trgaju obavijesti o provoenju mjera, a one
su izuzetno vane jer se radi s otrovom i po zakonu svi
trebaju biti upoznati kada se i gdje provodi tretiranje
otrovima.
Zimi, a osobito dolaskom toplijeg proljetnog i ljetnog
razdoblja, stanari u zgradama moraju dodatnu pozornost
obratiti na ono to uvaju na svojim terasama i balkoni-
ma jer nenamjernim propustom mogu pridonijeti irenju
komaraca, ali i pojavi bakterije pseudomonas koja izaziva
upalu plua. Naime, ako na terasama ili balkonima dre
posude s vodom koja se ne koristi vie dana, takva usta-
jala voda postaje mjesto na kojem se mogu razmnoiti
larve komaraca. Zato je najbolje ne drati vodu na tim
mjestima, ali ako ljudi to ve ine, trebaju posudu s vo-
dom prekriti kako bi se sprijeio dolazak komaraca.
Ono to moe privui komarce, a to je jo vanije, moe
biti i mjesto gdje e se namnoiti bakterija pseudomo-
nas, je zdjelica za vodu vaze za cvijee pa o njima treba
brinuti na odgovarajui nain kako bi se to sprijeilo, re-
dovitom izmjenom vode.
Sve to ukazuje da prevencija zaraznih bolesti ne ovisi
samo o izvoau DDD mjera, ve suodgovornost ima sva-
ki graanin. Znaajna je i uloga udruga, poput na primjer
udruga stanara, ali i Zavoda za javno zdravstvo te medija
koji mogu djelovati edukativno i promicati preventivne
mjere koje graani mogu sami poduzimati.
Gdje i kome prijaviti potencijalna arita?
Preventivne mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
javnih povrina su u nadlenosti gradova i opina (osigu-
ranje sredstava, odabir ovlatenog izvoaa, provedba
145
Neka podruja djelatnosti Zavoda, koja u svakodnevnoj
praksi predstavljaju interes stanovnika nae zemlje:
preventivne mjere dezinsekcije, deratizacije i sani-
tacije,
smanjenje rizika od zaraznih, konih i alergijskih
boelsti, te ugriza, ujeda i neugode (dekomodiranja)
uzronici kojih su insekti i glodavci od javno zdravst-
venog znaaja, a vezano uz higijenu stanovanja i
odravanja okolia stambenih zgrada,
prevencija bjesnoe (teke virusne zarazne bolesti),
vezano uz znaajnije prisustvo ivotinja lutalica (psi,
make) nepoznatog vlasnika ili vezano za neodgov-
orno ponaanje poznatih vlasnika,
higijenski postupci hranjenja maaka (preporuka:
suha-dehidrirana industrijska hrana, ostatke hrane
ukloniti)
higijenski postupci s komunalnim otpadom,
glomaznim otpadom i njihovim spremnicima, iz as-
pekta uloge i odgovornosti stanara,
odravanje drvarnica, konoba, podruma i os-
talih nusprostorija iz aspekta rizika za pojavu
i razmnoavanje glodavaca, insekata i dr.(ne
premjetati samostalno deratizacijske kutije, ne uzi-
mati od ovlatenog izvoaa otrove za samostalno
postavljanje!)
Za pitanja, probleme i imbenike rizika zbog kojih se
graani mogu obratiti Zavodu, dostupni su djelat-
nici Epidemiolokoga odjela, Zdravstveno-ekolokog
odjela, Odjela za mikrobiologiju, Odjela socijalne medi-
cine, Odjela kolske i sveuiline medicine i Odjela za
izvanbolniko lijeenje i prevenciju ovisnosti. Na temu
higijene stanovanja i okolia (ili drugih pitanja iz djelok-
ruga rada Zavoda) te uloge i obveza pojedinca u zajed-
nici, kao i zakonske regulative i kompentencije Zavoda
podrazumijeva se mogunost dobivanja:
informacija
savjetovanja
edukacije (predavanja, broure, letci i sl.)
intervencije na terenu.
Programa preventivnih mjera za DDD prema prijedlogu
nadlenog Zavoda za javno zdravstvo).
Pravila u zajednici postoje i propisana su ili na razini
lokalne jedinice ili kunim redom. Svatko bi ih tre-
bao potivati, imajui na umu da je granica slobode
pojedinca tamo gdje ona ne ugroava slobodu (ali i
sigurnost i zdravlje) drugog ovjeka! Vie je institucija
kojima se graani mogu obratiti ako uoe potencijalna
arita zaraznih bolesti i problem ne mogu rijeiti sami
kroz izravan kontakt sa susjedima ili ovlatenim pred-
stavnicima u zgradi.
Mogu se javiti u mjesne odbore i dostaviti im podatke
o lokaciji gdje se potencijalna arita nalaze, a zatim e
mjesni odbori taj podatak proslijediti komunalnom
redarstvu, ili se sami obratiti komunalnom redarstvu.
Institucije prema nadlenosti kojima se takoer stanari
mogu obratiti jesu sanitarna inspekcija, veterinarska
inspekcija i inspekcija zatite okolia.
Institucija u kojoj se moe dobiti savjet, ali i kojoj se
moe skrenuti pozornost na moguu opasnost kako bi
se neto poduzelo, svakako je i Nastavni zavod za ja-
vno zdravstvo, unutar kojega je za ovu djelatnost
nadlean Epidemioloki odjel koji provodi struni nad-
zor nad provedbom preventivnih mjera DDD-a od strane
ovlatenih izvoaa i donosi Program preventivnih
mjera DDD za higijensko-epidemioloko podruje svoje
nadlenosti (na podruji RH djeluje 21 upanijski zavod).
Djelatnici Epidemiolokog odjela (lijenici specijalisti epi-
demiologije i struni suradnici sanitarne struke) redovito
obilaze odreeno podruje kako bi uoili mogue prob-
leme i njima je informacija s terena, od graana, osobito
vana.
Osnovna preventivna javnozdravstvena djelatnost Zavo-
da, monitoring, vri se nad:
znaajnim imbenicima okolia (hrana, voda, zrak,
otpad)
parametrima zdravlja i bolesti (socijalna i zdravst-
vena karta)
kretanjima zaraznih i kroninih masovnih (nezaraz-
nih) bolesti.
Higijenski i sanitarni preduvjeti za kvalitetan ivot u ur-
banoj sredini, predmet su higijenske i epidemioloke
zdravstvene zatite koju provode timovi Epidemiolokog
odjela Zavoda (lijenik specijalist epidemiolog i struni
suradnici sanitarne struke).
146
IZLIJMO VODU DA NAS NE BODU
Komarci su insekti ije enke ubadaju ljude i ivotinje te
prilikom uboda siu krv potrebnu za polijeganje jajaaca.
Komarci:
ubodima izazivaju konu reakciju s oteklinom koja
svrbi ili pee,
kada su izrazito brojni i aktivni, uznemiravaju ljude i
ometaju ih u aktivnostima ili odmoru,
ovisno o vrsti komaraca i geografskom podruju,
prenose zarazne bolesti (malariju, utu groznicu,
Dengue groznicu, Chikungunya, neke tipove virus-
nih encefalitisa i druge)
Na podruju Republike Hrvatske odnedavno su zabiljeeni
sluajevi Dengue groznice.
Navedenu, kao i druge bolesti mogu prenositi Azijski ti-
grasti komarci, koji su od prije nekoliko godina naselili
na iri priobalni pojas.
Tigrasti komarac:
prilagodljiv je, brzo se iri osvajajui nova legla
bode tijekom itavog dana pa je jai napasnik u
odnosu na druge komarce
kod osjetljivijih osoba izaziva jae kone reakcije
Za vrijeme najvee aktivnosti i brojnosti koma-
raca zatitite se:
postavljanjem mrea za insekte ili gusto tkanih za-
vjesa na prozore i vrata,
noenjem odjee s dugim nogavicama i rukavima,
koritenjem kemijskih sredstava (repelenata) koja
odbijaju komarce, prema uputama proizvoaa.
BEZ STAJAE VODE NEMA KOMARACA.
Najuinkovitije suzbijanje komaraca usmjereno je
na metode uklanjanja legla (voda stajaica).
Legla koja se ne mogu ukloniti tretiraju se biolokim
i kemijskim insekticidima koji djeluju na liinke ko-
maraca.
Suzbijanje odraslih leteih jedinki komaraca je
kratkotrajnog uinka, skupo, a u odnosu na ostale
metode najtetnije za okoli.
Manje komaraca i manji unos insekticida u
okoli imat emo potrudimo li se:
jednom tjedno oistiti vaze i podloke posuda za
cvijee te izmijeniti vodu u njima,
jednom tjedno mijenjati vodu u posudama za zali-
jevanje, u pojilima za ivotinje i drugim posudama
na otvorenom,
ukloniti i isprazniti vodu iz svih predmeta u
dvoritima, vrtovima, na balkonima, terasama i na
javnim povrinama, ako je ne skupljamo radi potre-
ba zalijevanja, pranja i sl.,
prazne posude, kao vaze, limenke, kante, lonce,
bave i druge, prekriti, okrenuti naopako, spremiti u
natkriveni prostor ili drugaije sprijeiti nakupljanje
vode u njima,
redovito istiti zaepljene krovne oluke i podne ka-
nale da ne zadravaju vodu,
odravati ispravnim sustave za odvodnju, drenau
i prikupljanje vode: sustave pitke vode, vode za
grijanje i hlaenje te kanalizaciju da se voda ne bi
zadravala,
147
spremnike za vodu hermetiki zatvoriti poklopcima,
gustim mreama, folijama ili na neki drugi prih-
vatljiv nain; spremnike drati otvorenima samo kad
je neophodno,
fontane i ukrasna jezerca redovito istiti te povre-
meno isuiti i ostaviti oko 12 sati prazne prije na-
lijevanja nove vode; odravati protonost vode;
ukrasne fontane i jezerca koji nisu u uporabi is-
prazniti; bazene propisno pokrivati ako se ne prazne
nakon sezone,
vodena stanita odravati istima i uklanjati veg-
etaciju,
uskladitena plovila (barke) drati preokrenuta ili
prekrivena,
odloene automobilske gume sloiti u obliku pi-
ramide i prekriti ih folijom ili ih napuniti pijeskom,
sprijeiti nakupljanje stajae vode unutar zatvorenih
prostora (podrumi, drvarnice, kotlovnice i sl.)
vaze sa svjeim ili umjetnim cvijeem na grobljima
istiti barem jednom tjedno ili ih umjesto svjeom
vodom napuniti vlanim pijeskom
ukazati izvoaima DDD mjera i djelatnicima Zavo-
da na mjesta na kojima se zadrava voda
NORDIJSKO HODANJE - UKLJUITE
SE I KRENITE, ZA DOBROBIT
VAEG TIJELA!
Pripremila: Radojka Grbac, bacc. paed.
U dananje vrijeme sve vie je popularno Nordijsko ho-
danje. To je novi oblik tjelesne aktivnosti koji se ukljuuje
u rekreativne programe jer je pogodan za razvoj snage i
izdrljivosti, pogotovo gornjeg dijela tijela, djelujui tako
na pravilno dranje i pojaavajui aktivnost kardiovasku-
larnog sustava. To hodanje aktivira miie lea, ramena
i ruku zbog upotrebe tapa, pa se zbog toga troi i vea
koliina energije.
Na prvi pogled izgleda kako nema razlike izmeu normal-
nog i nordijskog hodanja te kako ih veu priroda i svje
zrak, koji povoljno djeluje na zdravlje. Zbog svoje slinosti
s normalnim hodom ini se prilino lako i jednostavno za
izvoenje, no ipak zahtijeva odreeno vrijeme za uenje
i svladavanje osnovnih tehnika, u emu je potreban
dvorine slivnike, koji se rijetko koriste, drati
pokrivene,
rupe u drveu, betonu ili kamenu (vanjski podovi,
zidovi) u kojima se nakuplja i zadrava voda, ispuniti
pijeskom ili betonirati,
zatrpati jame, bare i sline povrine kako se ne bi
zadravala kinica ili drugi izvori vode,
postaviti najlonske folije, tende i cerade na nain da
se onemogui zadravanje vode na njima,
odravati zelene povrine vrtova i dvorita (redovito
kositi travu i nisko raslinje, uklanjati suvino grm-
lje, obrezivati drvee i dr.) da se sprijei nakupljanje
komaraca na njima (gdje borave nakon uzimanja
obroka krvi),
redovito jednom tjedno ukloniti otpad i nepotrebne
predmete u kojima se nakuplja i zadrava voda (au-
togume, igrake, limenke, staklenke, kante, lonce,
bave i druge predmete),
odlagati krupni otpad iskljuivo na za to predviena
mjesta (kontejneri za krupni otpad) ili angairati
tvrtke koje se bave skupljanjem krupnog otpada, a
ije su usluge esto besplatne;
odlagati smee u zatvorene plastine vreice, a kon-
tejnere drati zatvorene,
vaze sa svjeim cvijeem na grobljima redovito tjed-
no istiti, izmjenjivati vodu, osobito od travnja do
studenoga, kada se preporua vaze napuniti vlanim
pijeskom (vlai cvijee, a onemoguuje prisutnost
komaraca) ili pak koristiti umjetno cvijee u tom
razdoblju,
odravati ispravnima slavine i slivnike u dvoritu i
na drugim otvorenim povrinama da se sprijei ka-
panje i nakupljanje vode,
148
struni voditelj. Kod normalnog hodanja gornji dio tijela
relativno je pasivan, a kod nordijskog hodanja vie se ak-
tiviraju miii lea, ramena i ruku, a sve to zahvaljujui
upotrebi specifno dizajniranih tapova.
Nordijsko hodanje ima posebno korisno djelovanje
na cijeli lokomotorni sustav. Idealna je aktivnost jer
ukljuuje 90% miia, a koritenje tapova rasporeuje
teinu tijela na etiri toke, to subjektivno smanjuje
osjeaj naprezanja i omoguuje dulje hodanje. Lako se
ui u svakoj ivotnoj dobi. Ne optereuje znaajno kuni
budet. Moe se hodati po svakom vremenu i u svako
doba godine. Idealna je aktivnost za skidanje kilograma.
tedi zglobove. Jaa srce. Jaa imunitet. Ublaava stres i
popravlja raspoloenje.
Nordijsko hodanje nije zahtjevno, te je pogodno za sve
kategorije vjebaa, neovisno o njihovoj dobi ili stupnju
aktivnosti.
Ukljuite se i krenite, za dobrobit vaeg tijela!

PREVENCIJA NASILJA: NE
OKREIMO GLAVU
Pripremili:
Ines Lazarevi, stru. spec. oec.
Nevenka Vlah, dipl. uiteljica
Nasilje je skup ponaanja koja tee kontroli nad
drugom osobom uporabom sile, zastraivanjem i
spletkarenjem.
Oblici nasilja
Pojavni oblici nasilja mogu biti: tjelesno, emociona-
lno i seksualno zlostavljanje te materijalno ili radno
iskoritavanje. Najee rtve nasilja u obitelji su ene,
djeca i starije osobe.
Fiziko zlostavljanje
Fiziko zlostavljanje ukljuuje aktivnosti prema drugoj os-
obi primjenom tjelesne snage, predmeta ili oruja, to re-
zultira ugrozom tjelesnog integriteta druge osobe i moe
izazvati ozbiljno povrjeivanje, teke fzike posljedice ili
smrt. Prema vrsti tjelesnih ozljeda dijelimo ih na lake i
teke.
Psihiko zlostavljanje
U emocionalno/psihiko zlostavljanje spadaju sva
ponaanja kojima nasilnik ugroava psihiku opstojnost
drugog lana obitelji, primjenom postupaka za koje zna
ili pretpostavlja da kod rtve moe izazvati nelagodu,
strah, duevnu nestabilnost, a sve s ciljem uspostave
kontrole nad rtvom.
Emocionalno zlostavljanje podrazumijeva verbalno zlo-
stavljanje, prijetnje zlostavljanjem, odbacivanje, ucjen-
jivanje, nekonzistentnost u odnosima, odnosno u odgoju,
poniavanje te svaku vrstu diskriminacije (rasna, spolna,
religijska). Primjeri su verbalni napadi, vrijeanje, na-
zivanje pogrdnim i uvredljivim nazivima, omalovaavanje
govorenjem rtvi da je glupa, runa ili bolesna; psovan-
je, pljuvanje, zabrana komuniciranja s prijateljima,
lanovima obitelji ili drugim osobama, potpuna izolacija
(zakljuavanje), ograniavanje slobode kretanja (zabran-
jivanjem odlazaka na odreena mjesta ili odreivanjem
odlaska na tono odreena mjesta koja odredi nasilnik,
odreivanje vremenskih termina kretanja), uhoenje i svi
drugi oblici psihikih pritisaka koji kod rtve proizvode
nelagodu ili strah. Emocionalno zanemarivanje odnosi se
na uskratu emocija i emocionalne podrke te svjedoenje
djeteta nasilju u obitelji.
Financijsko, materijalno i radno iskoritavanje spada u
posebnu skupinu psihikog zlostavljanja. Primjeri takve
vrste zlostavljanja jesu uskraivanje ili oduzimanje fnan-
cijskih sredstava, zarade ili ograniavanje raspolaganja
istim, onemoguavanje eni da se zaposli ili da zadri
posao, davanje ogranienog iznosa novca, nedovoljnog
za potrebe redovnog odravanja kuanstva, uskraivanje
informacija o obiteljskim prihodima i rashodima,
zaduivanje uzimanjem kredita bez znanja partnera,
klaenje na iznos novca neprimjeren prihodima obitelji,
troenje novca na alkohol i zabavu, tjeranje na pretjerani
rad, oteivanje ili unitavanje zajednike imovine i sl.
Seksualno zlostavljanje
Seksualno zlostavljanje odnosi se na povrjeivanje sek-
sualnog integriteta osoba oba spola, poevi od verbal-
nog spolnog uznemiravanja (govorenje prostih rijei koje
se mogu protumaiti kao seksualne poruke), dodirivanje
intimnih dijelova rtve, npr. grudi, stranjice pred dru-
gima ili u situacijama kada to osoba ne eli, aluzije na
spolni odnos pokazivanjem rukama ili drugim dijelovima
tijela na svom tijelu ili tijelu druge osobe, traenje da se
dodiruje spolni organ nasilnika, kao i nasilni seksualni
odnos mimo ili protiv elje.
Nasilje nad starijim osobama
ini se da je u drutvu nasilje nad starijim osobama jo
149
osti rtve (posebno djeteta). Ovisno o tome u kojim se
okolnostima zlostavljanje dogodilo, rtvi e biti pruena
podrka i sigurnost. Prijava dostavljena centru za soci-
jalnu skrb ili policiji prosljeuje se nadlenom dravnom
odvjetnitvu koje je nadleno za gonjenje poinitelja
kaznenih djela te, u sluaju postojanja osnovane sum-
nje, moe zatraiti pokretanje istranog postupka protiv
zlostavljaa. Ako se optuni prijedlog ili optunica protiv
zlostavljaa podignu, tada se o kaznenoj odgovornosti
poinitelja odluuje na glavnoj raspravi pred sudom. Ako
se tijekom kaznenog postupka strunjak koji je prijavio
sumnju na zlostavljanje pozove na sud kao svjedok, duan
je pozivu se odazvati te istinito svjedoiti o dogaaju.
ZDRAVI POLOAJI I POKRETI U
STANU
Pripremila: Milena Viduin, bacc. fzioterapije
Nakon iscrpljujueg radnog dana najee se samo
elimo baciti na kau i upaliti televizor. A ekaju nas i bro-
jni kuanski poslovi... Veina nas u tim radnjama zaboravi
na vlastito tijelo i esto zauzimamo neprirodne poloaje,
sve dok nas u jednom trenutku ne prikljeti. A tada je
ve kasno. Sjedenje, stajanje i spavanje nisu tako jed-
nostavne radnje, one zahtijevaju odreeno predznanje
i svijest. Naalost, ova stanja shvaamo olako, primjer-
ice, ne razmiljamo kako sjedimo ili radimo kuanske
poslove bez percepcije o poloaju vlastitog tijela koje
optereujemo. Na poslu se preopteretimo zbog esto
vrlo nepovoljnih uvjeta rada, ali u svom stanu takoer
zaboravimo na sebe. A kada ponu prvi simptomi - bolan
vrat, kria, trnci u rukama, znak su da ve dulje vrijeme
neto nije u redu.
Sjedenje je veliko optereenje za kraljenicu, a najvie
slabinski dio i kria jer ti dijelovi kraljenice tada nose
cijelu teinu tijela. Kad sjedimo nepravilno, uz kria, pate
nam vrat i ramena. Prema tome, treba nauiti sjediti, tre-
ba tijelo dovesti u pravilan poloaj i taj poloaj zadravati
to due moete. Za pravilno sjedenje potrebna nam je
stolica sa vrstim naslonom. Prilikom posjedanja treba
paziti da nam stranjica dodiruje naslon stolice, tijelo
mora biti uspravno i obje noge moraju biti lagano
rairene i punim stopalom na podu. Idealno je ako su
vam koljena pod pravim kutom u odnosu na natkoljen-
ice, to moete postii postavljanjem klupice ili knjige
pod stopala. Ramena moraju biti oputena, a kraljenica
uspravna. Kod sjedenja ne smijete: kriati noge, sjediti
na rubu stolice, drati predmete (primjerice novanik)
uvijek podcijenjeno. Zlostavljai su najee djeca, roaci
i unuci rtve. Najei je oblik zlostavljanja starijih oso-
ba emocionalno zlostavljanje (vrijeanje, ignoriranje,
uskraivanje socijalnih kontakata) te ekonomsko zlostav-
ljanje (uskraivanje mirovine i/ili neovlateno raspolag-
anje imovinom). rtve vrlo rijetko prijavljuju zlostavljanje
zbog osjeaja straha, srama i krivnje.
Zlostavljanja djece
Zlostavljanje djece ostavlja znaajne posljedice na njihov
tjelesni, psihiki i emocionalni razvoj. Fizike posljedice
mogu se pojaviti na planu rasta i razvoja, neurobiolokih
poremeaja, motorikih defcita i sl.
Zlostavljana djeca esto su i sama agresivna i nemirna.
Nerijetko su usamljena, ne gledaju sugovornika u oi,
doimlju se nezainteresirano, rijetko plau. U grupi druge
djece, kada druga djeca plau, apatini su ili grimasiraju.
esto ne reagiraju oekivano na vanjske podraaje.
Teko fziko zlostavljanje djeteta moe dovesti do Sin-
droma zlostavljanog djeteta (Battered Child Syndrome).
Takve ozljede nastaju najee udaranjem rukama ili
akama. Za ovo zlostavljanje karakteristian je dug vre-
menski razmak izmeu ozljeivanja i traenja medicinske
pomoi.
esto ujemo i za Sindrom protresenog djeteta (Shaken
baby syndrome), to predstavlja teak oblik maltretiran-
ja dojenadi mlae od est mjeseci, a moe dovesti do
tekih ozljeda mozga bez vidljivih ozljeda na glavi.
Zlostavljanja odraslih
Karakteristine klinike slike kod odraslih rtava nasilja
jesu: depresivni i anksiozni poremeaji, somatizacijski
poremeaji (glavobolja, trbobolja, munine, nesanice
i sl.), disocijativni poremeaji i posttraumatski stresni
poremeaj.
Najei uzroci zato rtve nasilja ute o nasilju i ne ele
prijaviti nasilnika jesu strah, sram i krivnja. Stoga je vano
pruiti im adekvatnu potporu, podrku. Moralna je ob-
veza svakog pojedinca u drutvu da, ukoliko sumnja na
nasilje, isto i prijavi.
Osoba koja obavjetava centar za socijalnu skrb ili
policiju o nasilju moe biti susjed, lan obitelji ili
neka trea osoba, no svakako postoji zakonska ob-
veza i dunost svakog strunjaka koji radi s djecom
da prijavi svako ovakvo ponaanje.
Ako prijava bude podnesena centru za socijalnu skrb,
centar je duan poduzeti sve mjere radi zatite sigurn-
150
u stranjim depovima hlaa. Potrebno je izbjegavati
sjedenje due od 40 min u istom poloaju, a najkasnije
svakih sat vremena treba proetati 5 minuta.
Sjedenje na kauu treba izbjegavati, no s obzirom da
e se rijetki toga odrei, potrudite se da se drite pravila
sjedenja na stolici. Trudite se da vam stranjica to vie
dodiruje naslon, da su vam stopala na podlozi i da vam
je kraljenica ravna. Pomognite vaoj kraljenici stavljan-
jem zamotanog runika ili jastuia iza kria ili vrata. Ako
leite na kauu, pravilno poduprite vrat, pazite da jastuk
ne bude previsok, trudite se da vam potpora pod vratom
bude tolika da je glava u ravnini s tijelom. Izmeu koljena
postavite jastuk. Pri kupovini trudite se da ne izaberete
previe mekan kau. Time ete uvelike smanjiti mogue
tetne posljedice vaeg odmaranja.
Dugotrajno stajanje moe biti jako zamorno i izazivati
bolove u slabinskom predjelu kraljenice. Vrlo je vano
da pri stajanju pazite na dranje svog tijela, jer mlohavo
stajanje poveava iskrivljenost kraljenice i nakon kratkog
vremena izaziva bolove u kraljenici. Pravilno stajanje sas-
toji se od nekoliko komponenti. Glava vam mora biti u rav-
nini s tijelom, lagano uvuene brade. Ui neka vam budu
u ravnini sa sredinom ramena. Lopatice uvucite, prsa iz-
bacite van, uvucite trbuh i stisnite stranjicu. Noge neka
su vam lagano rairene, a koljena ravna. Ispravno dranje
kod stajanja je od velike vanosti pri obavljanju kuanskih
poslova. Glaanje, usisavanje, pranje prozora, kuhanje
i mnoge druge aktivnosti u stanu zahtijevaju ponekad i
nekoliko sati stajanja te je pravilno dranje i upotreba
kuanskih pomagala od velike vanosti. Radi toga emo te
aktivnosti proi korak po korak.
Metenje i pranje podova su aktivnosti koje skoro uvi-
jek radimo zaboravljajui na dranje. Kada metemo i pe-
remo podove vano je da brinemo o duini drke istaa.
Vano je da imaju funkciju poveavanja i smanjivanja jer
ako je prekratka, saginjemo tijelo unaprijed, stavljamo
se u neprirodan poloaj i time poveavamo napetost u
kraljenici. Metlu ili ista treba drati jednom rukom u
ravnini prsa, a drugom u ravnini kukova. Treba ostati u
uspravnom stojeem poloaju koji smo ve opisali te ra-
diti kratke pokrete metenja i pranja, ne udaljavati metlu
daleko od vaih nogu. Bitno je da se ti pokreti rade iz ruku,
kraljenica mora biti vrsta.
Pri usisavanju vano je da nam je kraljenica uspravna,
cijev usisavaa drimo na isti nain kao i drku metle. Jed-
nom nogom iskoraimo, savijemo tu nogu lagano u koljenu
i time smo izbjegli savijanje u trupu. Dok usisavamo ispod
namjetaja da bismo dosegli potrebnu povrinu, lea
moraju biti uspravna i noge vrsto na podlozi, a sputamo
se u lagani uanj.
Glaanje se pravilno izvodi ako je stol za glaanje malo
vii od visine zdjelice. S obzirom da je to proces u kojem se
dugo stoji, postavite si klupicu ili deblju knjigu ispod stola
za peglanje. Na to podiite noge naizmjenino. Time ete
moi due raditi bez neugodne napetosti u leima. Trudite
se ne pritiskati tijelom, a ako trebate primijeniti pritisak
kada glaate, slobodnu ruku poloite na glaalo pa pritis-
nite objema rukama.
Kod pranja sua i kuhanja vana je visina radne
povrine. Ona opet mora biti u razini zdjelice ili neznat-
no via. Kod dugotrajnog pranja sua takoer odmarajte
noge naizmjenino na povienju kao i prilikom glaanja.
Kod pranja prozora koristite stolicu ili stepenice, podizanje
na prste i istezanje su izrazito nepovoljni za vaa lea vrat
i ramena.
Podizanje tereta u domainstvu, a i van domainstva se
nikada ne smije raditi pregibanjem u struku. Isto vrijedi i
za uzimanje stvari koje se nalaze na niim razinama poput
donjih ladica u kuhinji. Pravilan poloaj koji trebate za-
uzeti je sljedei: izravnati lea kako smo ve opisali, uvui
trbuh, stisnuti stranjicu, lagano rairiti stopala i sputati
se u koljenima. Predmet uzimamo koristei obje ruke,
privlaimo ga to vie prsima i diemo se izravnavanjem
koljena. Isto pravilo vrijedi i za podizanje djece. I obavljan-
je aktivnosti koje su na nioj razini od nae zdjelice (post-
avljanje posteljine na krevet). Kada idete u kupnju, teret
vreica raspodijelite jednako u obje ruke, trudite se da ne
kupujete vie od onoga to fziki moete ponijeti.
Pravilno spavanje je najee postavljano pitanje u novi-
je doba. Ponuda raznoraznih madraca na tritu zbun-
juje potroae. Svi se pitamo jesu li madraci na kojima
spavamo dobri. Dobar madrac i kvalitetan jastuk osnova
su dobrog spavanja jer mi svoje tijelo u snu ne moemo
kontrolirati. Madrac na kojem spavamo je individualan
izbor. Neki vole tvrd madrac, neki mekan. No, od velike
je vanosti da spavate na madracu u kojeg vai kukovi ra-
mena ne potonu, to jest, da su krivine vae kraljenice u
to prirodnijem poloaju. Udobnost jastuka varira o tome
kako vi spavate. Spavate li na trbuhu, preporuljivo je ne
koristiti jastuk ili koristiti tanji jastuk. Spavate li na leima
i boku, visina jastuka mora biti tolika da su glava i vrat u
ravnini s tijelom. Kod odabira madraca i jastuka obavezno
ih probajte. Iako neki madraci vrlo visokih cijena u teoriji
obeavaju idealan san, ako je vama neudobno leati na
njemu u trgovini, nee vam biti ni kui.
Da biste zdravo ivjeli u vaem stanu, prilagodite ga
sebi u potpunosti. Oslobodite pristup predmetima
151
mijeh i kod najumornijeg ovjeka. Tako nas psi, mace, tvo-
rovi, kunii, ptiice... prisiljavaju na kakvu-takvu aktivnost
i onda kada mislimo da smo iscrpili , mogu stvoriti niz
problema od kojih su najvei:
strah neupuenih ljudi od nekih bolesti koje prenose
psi (npr. bjesnoa) briga o zdravlju psa, ili bilo kojeg
drugog kunog ljubimca, obveza je svakog vlasnika
mogue povrede koje psi nanose ljudima (ugrizi)
vlasnik psa, ili drugog kunog ljubimca, odgovoran je
za njegovo ponaanje i mora nai naina da sprijei
njegovo agresivno, napadako ponaanje i nesocijal-
iziranost
oneiavanje okoline (prije svega obavljanje nude,
ali i oneienja u zgradama koja nastaju prilikom
koritenja zajednikih prostorija kao to su stubita
i liftovi) vlasnici pasa, ili drugih kunih ljubimaca,
obavezni su poistiti izmet i ostala oneienja te
trebaju potivati ploe s upozorenjem na kojim je
povrinama zabranjen pristup kunim ljubimcima
(prije svega psima).
Kretanje pasa (i drugih ljubimaca) po zajednikim prostori-
ma u zgradi uvijek mora biti pod kontrolom vlasnika (pas
mora biti na povodcu kako bi se izbjegla nelagoda ljudi koji
se boje pasa, a dobro bi bilo i oznaiti otira pred stanom u
kojem ivi pas). Vlasnik mora uvaavati i druge osobe koje
koriste zajednike prostore te prihvatiti mogunost da ne
gledaju svi blagonaklono njegovog ljubimca. I kada je lju-
bimac u stanu, osobito pas, treba paziti da ne ometa druge
stanare (npr. lajanjem).
koje najee koristite, neka vam sve bude dostupno
tako da se ne morate previe savijati, istezati i time
se dovoditi u nepovoljne poloaje. Sluajte svoje tijelo
jer ako vas boli u odreenoj poziciji ili pri odreenim
radnjama, ono vam govori da niste u pravom poloaju.
Moda e vam u poetku to biti teko, no tijelo e vam
se uskoro nauiti. Nikada nije kasno na ispravljanje
dranja, i mali pomak moe biti od velikog znaaja. I
ne zaboravite, vjebajte i svakodnevno se kreite, jer
iz pokreta izlazi zdravlje.
IVOT S KUNIM LJUBIMCIMA
Pripremila: Tamara Ferari Mikulin, dr. vet. med
ivot u urbanoj sredini najee podrazumijeva ivot u
stambenoj zgradi s mnotvom sustanara, odnosno vlas-
nika zgrade. To ne bi smio biti razlog da nam se oduzme
mogunost dranja kunih ljubimaca, jer su upravo oni
djeli prirode u naoj neposrednoj blizini.
Unato veem ili manjem utjecaju ovjeka na njihovo
ponaanje, kuni ljubimci i dalje potuju zakone prirode
i ponaaju se u skladu s njima te na na taj nain ponekad
podsjete da i u nama vrijede ti zakoni. Na nama je da
uskladimo zakone usvojene civilizacijom s ovim prirod-
nim, kako bi ivot s kunim ljubimcima bio lako prihvatljiv
svima pa i onima koji nemaju ili ne ele ivotinje u svom
stanu.
Da dranje kunih ljubimaca ima iznimno pozitivan utjecaj
na ovjeka odavno je poznato i struka to nebrojeno puta
dokazuje. Suvremeni ovjek optereen je mnogobrojnim
obavezama pa su obitelji rijetko na okupu. Odrasli su
esto iscrpljeni i preumorni za igru s djecom, dok e se
pas ili maca u svako doba rado poigrati, to e izmamiti os-
152
Bolesti kunih ljubimaca koje ugroavaju ovjeka
su:
Klamidioza, jedina bolest koja se moe prenijeti s
ptica na ljude. To je zarazna, akutna bolest ukrasnih
ptica, divljih ptica (golubova), ptica selica i domae
peradi. Dijagnoza se uspostavlja obdukcijom uginu-
lih ivotinja i laboratorijskom pretragom, a oboljele
ptice se ne lijee jer i izlijeene ptice mogu predstav-
ljati stalni izvor infekcije. Prilikom kupnje ptice treba
paziti da ima nalaz na kladimiodioflozu, ne stariji od
30 dana.
Bjesnoa, vrlo opasna bolest od koje obolijevaju
i ivotinje i ljudi, a uzronik je virus koji se prenosi
ugrizom, slinom oboljele ivotinje. Vano je redovito
cijepiti psa protiv bjesnoe, ali i make u prigradskim
naseljima zbog realne opasnosti od kontakta s divljim
ivotinjama koje mogu biti potencijalno zaraene.
Ehinokokoza (trakavica), kronino oboljenje
domaih ivotinja i ovjeka. Jaja trakavice unose se
preko hrane ili vode. Milujui psa, preko neopranih
ruku unose se uzronici u organizam, a problemi su
i izmeti ivotinja po parkovima ili plonicima. Bolest
se sprjeava redovnom dehelinintizacijom pasa i os-
talih ljubimaca protiv crijevnih parazita, i to tri puta
godinje.
ZBRINJAVANJE OTPADA
Pripremila: Inga Vampovec Rebi, dipl. ing. biokemije
Otpad je produkt ljudske aktivnosti, odijeljen od proiz-
vodnih procesa. Ideja otpada proizlazi iz percepcije
veine materijalnih nusprodukata ljudske djelatnosti
kao beskorisnih, to je izravno povezano s potroakim
mentalitetom industrijskih drutava u kojima to se vie
proizvodi, a jo vie baca. No, u prirodi se nita ne gubi.
Ono to se baci nije jednostavno otilo i zato je vano i
gdje i kako se to odlae.
Gradovi kao mjesta gdje je koncentrirano stanovnitvo
i industrija osjetljivije su podruje. Zbog mnogostruko
veih koliina i vrsta otpada takvim podrujima potrebna
je vea svijest o problemu zbrinjavanja otpada koji se u
veini gradova (i opina) uglavnom svodi na prikupljanje
i odlaganje, esto na neuvjetne lokacije.
Odvajanje otpada
Samo prikupljanje otpada takoer se odvija esto na
neodgovarajui nain, a tek u novije vrijeme poela je
selekcija/odvajanje otpada, postupak koji se temelji na
postavci da otpad moe biti korisna sirovina za nove
proizvode, a odvojenim skupljanjem se omoguuje
kruni tok tvari i energije i time jami ouvanje sirovi-
na, tednja energije, izbjegavanje odlaganja otpada i
oneienja okolia.
Dvije su glavne odrednice odvojenog skupljanja otpada:
izdvajanje iskoristivog otpada s ciljem recikli-
ranja odnosno oporabe: stakla, papira, kartona,
metala, biootpada, plastike
izdvajanje problematinih tvari, odnosno opas-
nog otpada, s ciljem detoksikacije i recikliranja:
ulja, kemikalija, baterija, lijekova itd.
Otpad treba odvojeno skupljati i odloiti po vrsta-
ma u za to predviene spremnike postavljene na ja-
vnim povrinama ili odloiti u posebne vree unutar
kuanstava.
153

ELEKTRINI I ELEKTRONIKI OTPAD (EE OTPAD) je
otpadna elektrina i elektronika oprema ukljuujui
sklopove i sastavne dijelove, koji nastaju u gospodarst-
vu (industriji, obrtu i slino), te EE otpad iz kuanstva,
odnosno otpadna elektrina i elektronika oprema
nastala u kuanstvima ili u proizvodnim i /ili uslunim
djelatnostima kad je po vrsti i koliini slina EE otpadu iz
kuanstva. Elektrina i elektronika oprema i ureaji (EE
oprema) predstavlja sve proizvode koji su za svoje pravil-
no djelovanje ovisni o elektrinoj energiji ili elektromag-
netskim poljima, kao i oprema za proizvodnju, prijenos i
mjerenje struje ili jakosti elektromagnetskog polja i nami-
jenjena je koritenju pri naponu koji ne prelazi 1.000 V za
izmjeninu i 1.500 V za istosmjernu struju, a ne ukljuuje
ambalau (hladnjaci, ledenice, strojevi za pranje rublja
i sua, kuhinjske pei, elektrini tednjaci, mikrovalni
ureaji, elektrini ureaji za grijanje, elektrini radijatori,
ventilatori, klima-ureaji, usisivai, glaala, tosteri, apara-
ti za kavu, suila za kosu, raunala, faks i kopirni ureaji,
skeneri, telefoni, mobiteli, radio i TV aparati, snimai,
video igrice, HiFi ureaji, sva rasvjetna tijela, builice
i svi elektrini (i na baterije) alati). Cilj gospodarenja
EE otpadom je uspostaviti sustav odvojenog skupljanja
elektrinog i elektronikog otpada radi njegove oporabe,
zbrinjavanja, zatite okolia i zdravlja ljudi.
Upute za zbrinjavanje otpada
Stari papir (novine, karton, asopise, kompjuterski pa-
pir, prospekte, knjige, uredski papir, biljenice, papirnate
vreice) odlae se u posebne kontejnere u koje se NE
BACA plastika, tetrapak, fotografje, zauljeni prljavi papir,
upotrebljene maramice, pelene i slino.
Staklenu ambalau (prazne boce i staklenke svih boja)
prije odlaganja treba isprazniti, skinuti epove i zatvarae.
U kontejnere za staklenu ambalau NE ODLAE se pro-
zorsko staklo, keramiko posue, arulje te ostale vrste
stakla kao to je bolniko i laboratorijsko staklo.
Limenke/aluminijska ambalaa (metalne limenke
alkoholnih i bezalkoholnih pia, konzerve prehrambenih
proizvoda i hrane za kune ljubimce te druge manje
metalne predmete koji dimenzijama stanu u kontej-
nere) moraju biti prazne i oprane, a u kontejnere se NE
ODLAE krupni (glomazni) metalni otpad: tednjaci,
pei, hladnjaci i slino. Taj se otpad zbrinjava po poseb-
nim programima.
PET ambalaa (boce bezalkoholnih pia i napitaka,
omekivaa, ampona, prehrambenih proizvoda, odnos-
no svu ambalau koja ima jednu od oznaka) zauzima veliki
i sve vei volumni udio u kunom otpadu. Pet ambalaa
odloena na odlagalitu zauzima velik korisni prostor,
a razgradnja je jako spora i mjeri se stotinama godina.
Mala teina te veliki volumen pet ambalae poskupljuju
transport ove vrste otpada od mjesta gdje se sakupi do
postrojenja za reciklau. Pet ambalaa moe se, uz na-
knadu, vratiti prodavatelju, ali i odloiti u posebne kon-
tejnere tako da ju se prije odlaganja zgnjei. U konte-
jnere namijenjene pet ambalai NE ODLAGATI plastinu
ambalau motornih ulja i zatitnih sredstava (pesticida,
herbicida, insekticida), drugih otrova i slino.
Tetrapak se takoer moe odvojeno odlagati i to is-
pranu tetrapak ambalau dnevnog i trajnog mlijeka, pia
i napitaka, gotovih juha, s oznakom.
Zeleni otpad (bio-otpad) se moe odlagati takoer u
posebnu, i to drvenu, ambalau, ali oni koji imaju vrt
mogu ga i sami kompostirati. Za kompost se moe ko-
ristiti: kuhinjski otpad (ostaci voa i povra, ljuske jaja, ta-
log od kave, vreice od aja, ostaci kruha i slino) te vrtni
otpad (ostaci cvijea, granje, otpalo lie, otkos trave i
ivice, piljevina). Za kompost se NE SMIJU KORISTITI:
ostaci mesa, ribe, kostiju, mlijeka i mlijenih proiz-
voda, ulja i masti.
154
U Hrvatskoj taj je otpad mogue zbrinuti na vrlo jed-
nostavan nain: nacionalni koncesionar za djelatnost
skupljanja EE otpada, tvrtka Flora iz Virovitice, ustrojila je
jedinstven sustav skupljanja takvog otpada, koji je za pos-
jednike otpada potpuno besplatan, od besplatnog poziva
u Florin Call Centar (0800 444110) pa do preuzimanja u
domu i otprema na oporabu. Diljem Hrvatske Flora ima
svoje sabirne centre i preko 140 mjesta gdje se i samo-
stalno moe dovesti i predati EE otpad.
Prijavu, osim telefonskim pozivom, moe se predati i na
druge naine, najjednostavnije ispunjavanjem prijave na
web-portalu www.eeotpad.com. Iz virovitikog Pozivnog
centra poziv se preusmjerava jednom od podsakupljaa,
koji potom s graanima dogovara vrijeme dolaska i
preuzimanja otpada.

PITANJA GRAANA
Savjetnicima US-SSZ postavljeno je nekoliko tisua pi-
tanja preko portala www.udruga-stanara.hr . Na pitanja
odgovaraju savjetnici udruge.
Evo nekoliko primjera:
Darko
Mora li se plaati i voda za ivotinje (kune ljubimce) ako
ive u zgradi?
ODGOVOR:
Voda se troi, bez obzira je li rije o potrebama ljudi ili
ivotinja. Samo je pitanje kolika je stvarna potronja.
Stvarnu potronju teko je odrediti pa se to mora rjeavati
sporazumom izmeu suvlasnika.
ive
Susjedu iznad mene je oteena perilica rublja poplavila
stan i podigla parket. Nakon nekoliko mjeseci meni je ot-
pao krov na vie mjesta i oteene su elektro instalacije
na dva mjesta. to da radim, susjed ne eli platiti tetu.
Mogu li ga tuiti i koliko e kotati i trajati spor? Molim
savjet. Hvala
ODGOVOR:
Trebate provjeriti opseg pokria police osiguranja vae
zgrade. Ako to nije pokriveno kao tetni dogaaj, morat
ete pokrenuti postupak protiv susjeda sa zahtjevom za
naknadu tete.
Natali
Potovani,
zanima me nakon koliko vremena od dana dospijea za-
starjevaju rauni za priuvu zgrade. Naime, poslana mi je
opomena za raun ije je dospijee bilo 15.07.2009.g i na
to troak opomene od 20 kn.
ODGOVOR:
Tri godine pod uvjetom da nije pokrenut nikakav postu-
pak za prisilnu naplatu.

Ella
Jesam li ja kao podstanar duna plaati tzv. zajedniku
priuvu zgrade ili je to obaveza suvlasnika zgrade?
Hvala
ODGOVOR:
To je vaa obveza u sluaju da ste s najmodavcem pot-
pisali ugovor u kojem preuzimate tu obvezu. I u tom
sluaju, vi ste odgovorni samo prema najmodavcu, a on
prema suvlasnikoj zajednici.

mladen
Potovani,
Suvlasnici nae zgrade prije 6 mjeseci su donijeli odluku
da promijenimo upravitelja, to je i uinjeno. Da li bivi
upravitelj mora sadanjem predati svu dokumentaciju
(izvode iro rauna, plaene raune za razne usluge, f-
nancijsko izvijee za proteklo razdoblje i sl.) ili samo ono
to on smatra da je potrebno (poslao je fn.izvjee s ko-
jim se mi ne slaemo i listu dunika).
Unaprijed hvala
ODGOVOR:
Da. U sluaju da tu obvezu ne ispuni, moe se prisil-
iti sudskim putem. Vi moete donijeti odluku kojom
obvlaujete novog upravitelja da sudskim putem prisili
155
dio topline dobiva iz drugih stanova, moe vam se post-
aviti uvjet plaanja dijela trokova.
Konretne odgovore na vae pitanje bi vam trebao dati
upravitelj zgrade, jer mi nemamo uvid u stvarno stanje.
U svakom sluaju, dobro bi bilo da se posavjetujete i s
udrugom potroaa.
Vlasnici smo stana u akovcu koji ne koristimo ve due
vrijeme, priuvu plaamo redovno. Imamo zajedniko
grijanje koje se plaa po kvadraturi stana. S obzirom da u
stanu nitko ne zivi, radijatore smo zatvorili, a predstavnik
stanara kae da bez obzira to u stanu nema nikoga
moram plaati grijanje. Na koji nain mogu rijeiti ovaj
problem jer nema smisla da plaamo grijanje, a ne gri-
jemo taj prostor?
ODGOVOR:
Vi ste duni plaati samo instaliranu snagu pod uvjetom
da ste iskljuili radijatore. Pismenim putem obavijestite
predstavnika o tome, a u raunu koji dobivate pronaite
stavku instalirane snage i plaajte samo taj iznos.
U sluaju spora, morate imati dokaz da su radijatori
iskljueni.

Sanja
Uselili smo u stan 2000. godine. Zgrada je stara i in-
stalacije su bile loe. Kupaonske instalacije redovito su
poplavljivale stan pa smo se 2007. odluili za cjelovitu
rekonstrukciju kupaone kojom prilikom su zamijenjeni i
glavni ventili za hladnu i toplu vodu. Sve smo platili sami
uz redovito informiranje upravitelja zgrade. No, ventil
za hladnu vodu nedavno se blokirao pa u kupaoni nema
pritiska hladne vode. Mjesecima molimo upravitelja
zgrade da nam taj ventil zamjeni, ali uzaludno. Iako redo-
vito plaamo priuvu vjerojatno emo ponovno o svom
troku morati zamijeniti taj ventil. Koja prava imamo i na
koji nain ih ostvariti?
Unaprijed hvala.
ODGOVOR:
U pravilu se ventil smatra zajednikim dijelom infrastruk-
ture i rieava se sredstvima priuve ako je dotrajao ili
policom osiguranja ako doe do puknua.
biveg da nadoknadi svu nastalu tetu koja je nastupila
zbog njegovog neispunjavanja zakonskih obvez, zlupora-
be poloaja ili nemara.

Ivan
Potovanje, u zgradi imamo neplatiu priuve ve due
godina. Trenutni iznos duga je 15 000 kn. Upravitelj
zgrade po svom pravniku tui, ali ne naplauje dug. Kako
to ubrzati ? Treba li angairati odvjetnika?
ODGOVOR:
Naalost, to nije usamljen sluaj. Nai sudovi nastoje ovr-
hama na primanja ili pokretnine rijeiti problem, to nije
uvijek izvedivo. Teko se odluuju na ovrhu nad nekret-
ninom. Jo uvjek se negdje provlai faktor solidarnosti
kojim se ovjek titi da ne ostane bez krova nad glavom.
Meutim, ta solidarnost nije na teret drutvene zajednice
nego na teret suvlasnika. To je prisilna solidarnost jer os-
tali suvlasnici snose teret odravanja zgrade. Moda bi
to donekle mogli i tolerirati, ali kad vidimo sluajeve da
jedna osoba ivi u kvalitetnom stanu veliine preko 100
m/2, a ne plaa priuvu, postavljamo sebi pitanje je li to u
redu. U suvremenom svijetu socijalni sluajevi su oni koji
nemaju krov nad glavom.
Pitanje angairanja odvjetnika je nepotrebno jer
rjeavanje tog pitanja obveza je vaeg upravitelja.

Ana
Potovani, vlasnica sam stana u kojemu je centralno gri-
janje na plin. Zbog ostalih stanara koji ne plaaju raune
za grijanje grije se premalo ili nikako. Mene zanima smi-
jem li ja uvesti svoje grijanje i odvojiti se od ostalih.
ODGOVOR:
Ako je zgrada u sustavu opskrbe toplinskom energijom,
duni ste plaati instaliranu snagu.
Ako ste van sustava (ako zgrada ima vlastitu kotlovnicu),
trebao bi postojati ugovor izmeu suvlasnika o nainu
podmirenja rauna. Ugovor bi bio temelj za pokretanje
postupka za prisilnu naplatu potraivanja od neplatia.
Vi se moete izdvojiti iz sustava i uvesti svoje grijanje,
ali pod uvjetom da to nije tetno za ostale. Ako va stan
dobiva toplinsku energiju iz cijevi, ili koristi poziciju da
156
ZATITA POTROAA
Pripremio: Nenad Kurtovi, predsjednik SUPRH
Savjeti potroaima
Koordinaciija udruga stanara RH je potpisala Spora-
zum o suradnji sa Savezom udruga potroaa Republike
Hrvatske. Na ovaj nain kroz suradnju pruamo potrebne
informacije i savjete graanima. Pitanja se mogu izravno
postaviti preko portala www.udruga-stanara.hr putem
rubrike Potroaka pitanja ili izravno na adrese udruga
potroaa.
Zatita potroaa
Zatita potroaa od javnog je interesa i osnovna je
steevina civilizacijskog i demokratskog drutva. Kao tak-
va, u funkciji je osiguranja kvalitete ivota svih graana.
Potroa je danas regulator razvoja gospodarstva i na taj
nain direktno utjee na poslovnu politiku gospodarstve-
nika, potie konkurentnost i stvara poticajno okruenje
na tritu. Povjerenje potroaa od iznimne je vanosti.
Pravo na siguran proizvod neprikosnoveno je pravo to
je pravo na zatitu ivota i zdravlja.
Svjesna vanosti zatite potroaa i zdravlja, Vlada Re-
publike Hrvatske kontinuirano provodi niz aktivnosti ve-
zane uz izgradnju sustava zatite potroaa. Aktivnosti
Vlade RH usmjerene su prvenstveno na stvaranje dobrog
pravnog temelja za zatitu potroaa, jaanje adminis-
trativne strukture za provoenje nadzora nad tritem,
poveanje razine znanja potroaa o njihovim pravima te
na poticanje razvoja i rada udruga za zatitu potroaa i
njihovih savjetovalita.
Portalu www.udruga-stanara.hr je do danas postavljeno
vie tisua pitanja graana. Znaajan broj tih pitanja
pripada nadlenosti Saveza udruga potroaa. Udruge
potroaa graanima daju odgovore na sva ona pitanja
koja se odnose na plaanje roba i usluga izravno da-
vateljima.
U Republici Hrvatskoj stalno djeluju etiri savjetovalita:
Osjeko savjetovalite za zatitu potroaa (potro-
sacos@gmail.com)
Pulsko savjetovalite za zatitu potroaa (drustvo-
potrosac@pu.t-com.hr)
Splitsko savjetovalite za zatitu potroaa (info@
potrosac-split.org)
Zagrebako savjetovalite za zatitu potroaa (po-
trosac@zg.t-com.hr)
Rubrika potroaka pitanja na navedenom portalu
prua pomo graanima pri usmjeravanju pitanja prema
udrugama potroaa. Za poetak emo navesti nekoliko
primjera:
Izravno plaanje roba i usluga treim osobama
Direktan obraun trokova potronje vode prema
oitanju zakonitog mjerila
Direktan obraun potronje struje na temelju
oitanja zakonitog mjerila
Direktan obraun plina na temelju oitanja zakoni-
tog mjerila
Postoji jo niz pitanja kojima bi se trebale baviti udruge
potroaa. esto se prilikom odravanja infrastrukture
suvlasnicima predoavaju rauni o opremi, ureajima i
drugim uporabnim sredstvima gdje je vidljivo da cijene i
kvaliteta robe nisu sukladne propisanim uvjetima. I tu u
svakom sluaju treba obavijestiti udruge potroaa.
Ako se postavi pitanje tko je duan dostaviti prigovore
kad je oteen suvlasnika zajednica, odgovor je jasan!
Predstavnik suvlasnika i upravitelj predstavljaju suvlas-
nike prema treim osobama. To znai da svi suvlasnici
pojedinano ne moraju podnositi prijave za isti sluaj.
Radi se o djelima u stjecaju kada je jednom radnjom
oteeno vie subjekata.
Da biste jasnije mogli prepoznati svoja prava, dobro je
poznavati odredbe Zakona o zatiti potroaa
ESTI PROBLEMI POTROAA IZ PODRUJA
ELEKTRINE ENERGIJE
Pretplatnik nije siguran je li njegovo brojilo ispravno
registrira potronju i elio bi ga provjeriti.
Ili:
Pretplatnik sumnja da se na njegovu brojilu regis-
trira i utroak nekog drugog potroaa. Kako se to
moe utvrditi?
ODGOVOR:
Kupac u ovakvim sluajevima moe i sam izvriti mini
kontrolu i to na nain da iskljui sva troila u stanu i
157
energija registrira na brojilu u periodu NT.
lanak 96. Opih uvjeta, propisuje da u sluaju neis-
pravnog prebacivanja tarife, za obraun e se uzeti pe-
riod ispravne registracije, bilo unatrag (kad je registracija
bila ispravna), bilo unaprijed (nakon to se otkloni kvar
na ureaju).
HEP esto potroaima prema svojim internim propisima
zaraunava, ili bolje reeno, predlae da se obraun za
neispravne registracije provede tako da se 65% od uku-
pnog utroka energije rasporedi u vrijeme VT, a 35% u
NT (to je priblino prosjeku ostvarenom na brojilima sa
dvije tarife u sustavu opskrbe HEP-a).
SAVJET:
Prijaviti neispravnost uklopnog sata, a nakon to se
kvar otkloni i dobije obraun (raun), provjeriti je li novi
obraun izraen na osnovu Opih uvjeta.
Pozornost i ovdje treba obratiti, da period za koji se radi
ispravak pogrenog obrauna, ne bude dui od godinu
dana unatrag, jer sve to je preko tog vremena ide u za-
staru (za kuanstva).
Nenad Kurtovi
Savjetnik za energetiku
ESTI PROBLEMI POTROAA IZ PODRUJA
TELEKOMUNIKACIJA
Pretplatnik se ne slae s iznosom rauna za obav-
ljene telekomunikacijske usluge za odreeni mje-
sec.
ODGOVOR:
Za svaki mjeseni raun za obavljene telekomunikacijske
usluge s ijim iznosom se pretplatnik ne slae, pretplat-
nik treba uputiti pisani prigovor Slubi za korisnike svog
operatora u roku od najvie 30 dana od dana dospijea
plaanja rauna, a u roku dospijea plaanja platiti - na
opu uplatnicu s pozivom na broj na ispostavljenoj uplat-
nici - nesporni dio rauna. U tekstu prigovora obrazloiti
i ako to moe - dostaviti dokaze - zato se ne slae sa
spornim dijelom rauna.
SAVJET:
Za svaki sporni raun potrebno je uputiti poseban pisani
prigovor. Neka to ne bude elektronikom potom jer tu
nema mogunosti vlastorunog potpisa pretplatnika.
provjeri ako brojilo pokazuje bilo kakvu promjenu. Ako
su sva troila iskljuena s mree, onda ni brojilo ne bi tre-
balo pokazivati nikakvu aktivnost, odnosno, postupnim
ukljuivanjem troila, i brojilo bi trebalo reagirati. Moe
se i dnevno pratiti stanje brojila i usporedno provjeravati
potronju.
SAVJET:
U sluaju da se na taj nain ne doe do zadovoljavajueg
odgovora, kupac moe (i mora) zatraiti kontrolni pregled
mjerne opreme. No mora znati da ako se utvrdi da je op-
rema ispravna, sam snosi trokove kontrole, a prema
Cjeniku nestandardnih usluga HEP-a. U sluaju da se ut-
vrdi da je mjerna oprema neispravna, trokove kontrole
snosi HEP, kao pruatelj usluge (lanak 82. Opih uvjeta
za opskrbu elektrinom energijom, NN 14/06.).
Trenutno cijena kontrole (ovisno o tome to se sve kontro-
lira) iznosi od 83,68 kuna (pregled ispravnosti prikljuka)
do 601,89 kuna (provjera ispravnosti obraunskog mjer-
nog mjesta i brojila s vjetaenjem na zahtjev kupca). Sve
cijene su s PDV-om.
U sluaju da se provedenom kontrolom utvrdi da je mjer-
na oprema neispravna, izrauje se novi obraun utroka
elektrine energije (a samim tim i raun), i to u skladu s
lankom 98. Opih uvjeta. Novi obraun se izrauje za
razdoblje unatrag, do trenutka do kada je mjerna opre-
ma ispravno registrirala, a najdue do roka zastare, a ako
to nije mogue, onda prema sljedeem obraunskom
razdoblju. Za kuanstvo vrijeme zastare iznosi godinu
dana, za ostale potroae tri godine.
Uklopni sat (ureaj kojim se upravlja prebacivanje
vremena registracije po dobi dana na brojilu s dvije
tarife) nepravilno radi, raspored tarifa je drugaiji
od propisanih.
Ili:
Uklopni sat ne prebacuje tarife, odnosno pokazuje
da pretplatnik troi struju samo u jednoj tarif (u
pravilu je to vea, dnevna tarifa).
ODGOVOR:
Kod dvotarifnog brojila raspored tarifa na sate regis-
tracije vie dnevne tarife (dalje: VT) i nie dnevne tarife
(dalje: NT), propisan je Tarifnim sustavima i ovisi o peri-
odu godine, odnosno, zimskom i ljetnom raunanju vre-
mena. Zimi je period VT od 07 ujutro do 21 sat naveer,
a ljeti od 08 ujutro do 22 sata naveer. Ostale sate se
158
Pretplatnik tvrdi da je pruena kvaliteta usluge
nezadovoljavajua, tj. nije u skladu s ugovorenom
kvalitetom iz potpisanog ugovora.
ODGOVOR:
Pretplatnik treba, kao i u prethodnom sluaju, uputiti
pisani prigovor Slubi za korisnike svog operatera s tim
da to mora biti najvie u roku od 30 dana od dana nas-
tanka nekvalitete usluge.
SAVJET:
Nikako ne postaviti odmah zahtjev za raskid ugovora, koji
bi u tom sluaju bio protumaen od strane operatora kao
prijevremeni zahtjev za raskid ugovora na zahtjev pret-
platnika, jer u tom sluaju operater ima pravo naplatiti
penale u iznosu svih preostalih mjesenih naknada do
kraja ugovorenog perioda.
Krajnji korisnik usluga koji je podnio prigovor na kakvou
pruene sluge moe traiti naknadu tete od operatera ja-
vnih komunikacijskih usluga, ako se utvrdi da je kakvoa
pruene usluge manja od razine kakvoe usluge utvrene
pretplatnikim ugovorom sklopljenim s operaterom ja-
vnih komunikacijskih usluga, opim uvjetima poslovanja
operatora javnih komunikacijskih usluga ili pravilnikom o
pruanju navedenih usluga.
Pretplatnik se ali da je operater iskljuio uslugu,
iako albeni postupak nije zavren.
ODGOVOR:
Ako je operater javnih komunikacijskih usluga ve obust-
avio pruanje usluge pretplatniku ili iskljuio pretplatniku
terminalnu opremu iz elektronike komunikacijske
mree prije nego to je od pretplatnika, nadlenog tijela
ili osobe primio obavijest o postupku rjeavanja spora ili
o pokrenutom sudskom postupku ili drugom izvansuds-
kom postupku rjeavanja spora, obvezan je bez odgode i
bez naknade ponovno zapoeti i nastaviti pruati uslugu
pretplatniku (ponovno ukljuenje), do zavretka sudskog
postupka, postupka rjeavanja spora pred Agencijom za
potu i elektronike komunikacije ili kojega drugoga iz-
vansudskog postupka rjeavanja spora, osim u sluaju
kada je pretplatnik raskinuo pretplatniki ugovor.
Obveza operatera javnih komunikacijskih usluga o
ponovnom ukljuenju bez naknade postoji i u sluaju
kada operater pokrene postupak prisilne naplate protiv
pretplatnika.
Pretplatnik je razoaran ponaanjem i uslugom
svog operatera i eli prenijeti broj u mreu drugog
operatera.
ODGOVOR:
Najprije provjeriti je li postoje ugovorne obveze pre-
ma prethodnom operateru (potpisani ugovor jo ni-
jeistekao). Ako pretplatnik podnese zahtjev za prijenos
broja u mreu drugog operatera prije isteka ugovora s
prethodnim operaterom, bit e prisiljen platiti penale
zbog prijevremenog raskida ugovora prvom operateru
ili neku drugu naknadu odreenu njegovim cjenikom i
opim uvjetima poslovanja ili, ako je to povoljnije za pret-
platnika, razliku od akcijske do pune cijene terminalne
opreme, koju je pretplatnik dobio pod povoljnijim uvjeti-
ma potpisom ugovora s prvim operatorom.
Zagorka Krvavica
Savjetnica za telekomunikacije
159

Vodič S Korisnim Savjetima Za Sigurno, Kvalitetno I Ekonomično Stanovanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodič S Korisnim Savjetima Za Sigurno, Kvalitetno I Ekonomično Stanovanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SURADNICI UREDNIKA:

Zlatko Mihelec, dipl. iur.

You might also like