N A R O D N I

ZDRAVSTVENI
LIST
GODINA LXII, broj 726-727/2020
SRPANJ / KOLOVOZ n CIJENA
7,00 kn n ISSN 0351-9384 n
Poštarina plaćena u pošti 51000 Rijeka

ŽIVJETI
ZDRAVO
projekt koji
unaprjeđuje
društveni okoliš
02 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

SADRŽAJ
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

dvomjesečnik za unapređenje
zdravstvene kulture

VLADIMIR SMEŠNY, DR. MED. ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE -

IZDAJE
NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO
ZDRAVSTVO PRIMORSKO-GORANSKE
ŽUPANIJE U SURADNJI S HRVATSKIM
ZAVODOM ZA JAVNO ZDRAVSTVO
ZA IZDAVAČA
Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.
UREĐUJE
Odjel socijalne medicine
Odsjek za zdravstveni odgoj
i promociju zdravlja
REDAKCIJSKI SAVJET
Doc.dr.sc. Suzana Janković, dr.med.;
Nikola Kraljik, dr.med.;
prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.;
izv.prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović,
dr.med.;
Ankica Perhat, dipl.oecc.;
Tibor Santo, dr.med.;
Vladimir Smešny, dr.med.;
prim.mr.sc. Ankica Smoljanović, dr.med.
UREDNICA
Doc.dr.sc. Suzana Janković, dr.med.
Zalaganje za zdravlje............................ 3 MENTALNO ZDRAVLJE
Pomoći mladima da razviju pune
RAZGOVOR: SANJA MUSIĆ MILANOVIĆ potencijale..........................................21
Projekt Živjeti zdravo preobražava
ZDRAVLJE I RADNO MJESTO
društveni okoliš ka zdravlju.................. 4
Tvrtka prijatelj zdravlja........................23
ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE -
TJELESNO ZDRAVLJE ZDRAVLJE I PREHRANA
Svakodnevno deset minuta tjelesnog Jamstvenim žigom “Živjeti zdravo”
vježbanja............................................10 usmjeravati prehrambene navike.........24
TJELESNA AKTIVNOST ZDRAVSTVENA I MEDIJSKA
Hodanjem do zdravlja.........................13 PISMENOST U DOBA KORONE
Spasonosne vjerodostojne
VOLONTERI U PARKU informacije .........................................25
Povratak gradskom zelenilu................14
SVJETSKI TJEDAN DOJENJA 2020.
PROMICANJE ZDRAVLJA U ŠKOLAMA Podrška dojenju za zdraviji planet.......27
Školski uzrasti optimalan temelj zdravih
društava.............................................16 LAJMSKA BOLEST
Krpelji vole toplinu i vlagu...................29
PROMOCIJA ZDRAVLJA U STARIJOJ
DOBI COVID-19 I RONJENJE
Dugovječnost se i zaslužuje.................18 I kod ronjenja treba biti obaviješten o
infekciji COVID-19...............................31
ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE -
SPOLNO ZDRAVLJE UMETAK
Rana edukacija važna za spolno i
reproduktivno zdravlje........................19 VAŽNOST SVAKODNEVNOG
TJELESNOG VJEŽBANJA

LEKTORICA
Vjekoslava Lenac, prof.

GRAFIČKA PRIPREMA I OBLIKOVANJE

Novi list d.d. / Ingrid Periša
Fotografije: iStockphoto

TISAK
Kerschoffset Zagreb d.o.o.

UREDNIŠTVO
Radojka Grbac, bacc.paed.
Nađa Berbić
51 000 Rijeka, Krešimirova 52/a
tel. 21-43-59, 35-87-92
fax 21-39-48
http://www.zzjzpgz.hr (od 2000.g.)
Godišnja pretplata 36.00 kn
Žiro račun 2402006-1100369379
Erste&Steiermarkische Bank d.d.
“NZL” je tiskan uz potporu Primorsko-
goranske županije i Odjela gradske uprave
za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.

Piše
Vladimir Smešny,
dr. med.
D
obro je na početku svake rasprave
odrediti predmet. Na ovom mjestu
mnogo se raspravljalo o zdravlju, i
to iz raznih kutova promatranja. Može se
ponoviti ono što kaže Svjetska zdravstve-
na organizacija (SZO): ”Zdravlje je psihičko,
fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo
odsutnost bolesti ili slabosti.”
Više puta rečeno je da taj dar prirode
treba čuvati i štititi, da se može i treba
zaštititi i unaprjeđivati. Pripadamo “vrsti
živih bića” koja se više i radije bave ne-
gacijom dobra pa potom popravljanjem
posljedica nego dobrim dok je takvo. U
svakodnevnom životu, gotovo neovisno
o stupnju razvoja i blagostanja pojedinih
sredina, omjer ukupnog djelovanja, pro-
fesionalnog i općeg, u odnosu zdravlje:
bolest približno je 1 : 99 ako je zajedno
100. U prilog tezi sjetimo se (tragikomič-
ne) priče o “maskicama za nos i usta”
koja još traje diljem svijeta. Zalaganje za
zdravlje ničim ne umanjuje priznanje po-
žrtvovnima u borbi protiv bolesti koje su
se mogle izbjeći, a posebno protiv onih
koje se nisu.
Opće poznato je da je zdravlje, među
mnogim činiteljima, dnevno ovisno o uno-
su hrane koja je izvor energije i “materijala
za obnovu i nadomjestak utrošenog”, za
održavanje života.
Da bismo točnije ocijenili “gdje smo”,
dobro je podsjetiti se na to “gdje smo
bili”. Za današnju raspravu evo nekoliko
pitanja iz 2000., godine oproštaja od dru-
gog milenija.
Djeca na školskim odmorima
kupuju previše masnog,
slanog i slatkog
Što i kako jedu naša djeca i mladi? Ne
SRPANJ / KOLOVOZ 2020.
ZALAGANJE
za zdravlje
Je li došlo vrijeme da naši malci dobiju u osnovnoj
školi predmet “Zdrav život” pa da preuzmu
odgovornost sami za sebe, onako kako je mnogi već
preuzimaju za mnogo apstraktniju ekologiju?
raste li korištenje “brze hrane” brže nego
što smo očekivali? Ako bacimo pogled na
ono što naši malci kupuju i konzumiraju
za vrijeme školskih odmora (u obližnjim
općim trgovinama ili u preko noći izniklim
kioscima sumnjive ponude), trebali bismo
uočiti previše masnog, slanog, slatkog…!
Zar stvarno nemamo novaca za kon-
troliranu (a možda i jeftiniju) prehranu
najmlađih?!
Umjesto pokušaja odgovora, evo neko-
liko pitanja danas, u 2020. godini, danas,
kad su tadašnji malci današnji roditelji, a
tadašnji roditelji bake i djedovi, nonići.
Tada smo, slijedeći velike napore SZO,
u ono vrijeme već tridesetak godina in-
tenzivnih nastojanja, postavili pitanje: Je
03
Je li diljem svijeta
ikada bilo više
gladne i više
pretile djece?
Je li diljem svijeta
ikada bilo više gladne
djece? Je li ikad u nas
bilo više pretile djece,
djece čija stanja prelaze
u bolest? Jesmo li djeci,
ne samo pretiloj, poku-
šali presoliti, presladiti
i premastiti prije nego
što uopće pogledamo
što jedu?
li došlo vrijeme da naši malci dobiju u
osnovnoj školi predmet “Zdrav život” pa
da preuzmu sami za sebe odgovornost,
onako kako je mnogi već preuzimaju za
(mnogo apstraktniju) ekologiju (“zaštitu
prirode”, rekli bi oni koji mogu bez tuđi-
ca)?
Polovicom osamdesetih jedan nobe-
lovac iznio je “utješnu misao”: “Diljem
odgovornog svijeta potrebno je trideset
do trideset pet godina da se znanstvena
istina s prijedlogom mjera usvoji i primi-
jeni.” Mi imamo, očito, poseban privilegij
da smo “za svaki slučaj” vrijeme za odluke
odgodili na pedesetak godina.
Da će unuci današnjih nonića imati unu-
ke bez tih briga - više je od optimizma!
04 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
RAZGOVOR: SANJA
MUSIĆ MILANOVIĆ
Projekt
Živjeti zdravo
preobražava
društveni okoliš ka zdravlju
Zdravstveno obrazovanje, svijest o važnosti i
praktične akcije mijenjaju stanje u područjima
prehrane, tjelesne aktivnosti, spolnog i
reproduktivnog, mentalnog zdravlja, unapređenja
socijalnih odnosa i stvaranja aktivnih socijalnih oaza
vježbanja i učenja u parkovima, što je samo dio
elemenata projekta Živjeti zdravo. Projekt otkriva i
ostvaruje potencijale koji od najranije dobi olakšavaju
čuvanje zdravlja i izrastanje u zdrave članove društva
Razgovarala doc. dr. sc. Suzana
Janković, dr. med., urednica
Narodnog zdravstvenog lista
G
odine 2002., u glavama nekolici-
ne stručnjaka iz različitih područja,
počela se javljati ideja o organizaciji
programa promicanja zdravlja, koji je kasni-
je dobio naziv Živjeti zdravo. Od ideje do
njezine realizacije prošlo je kratko vrijeme.
Naši čitatelji sjetit će se poruka: trebate piti
osam čaša vode na dan, doručak je najvažniji
obrok i drugih. I, kada smo s konkretnim
aktivnostima počeli ulaziti u škole i stvarati
uvjete za njihovu provedbu, kada smo oku-
pili niz dionika koji su htjeli sudjelovati u pro-
gramu, iz političkih je razloga Povjerenstvo
pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi
prestalo postojati. No, ideja nije zamrla.
Ona se ponovno realizirala, nešto drukčija
od početne, ali ciljevi su joj bili isti. I onda, i
sada program je vodila izv. prof. dr. sc. Sanja
Musić Milanović, specijalistica epidemiologi-
je, voditeljica Službe za promicanje zdravlja
i referentnog centra Ministarstva zdravstva
za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavo-
du za javno zdravstvo, koju smo zamolili da
nam opiše svoje aktivnosti.
Kako ste ušli u područje promocije
zdravlja, s obzirom na to da ste epi-
demiolog, jer uvijek mislimo: kad je
netko epidemiolog, bavi se zaraznim
bolestima. Ovo nije tome ni nalik. Koji
su razlozi i argumenti da je u području
promocije zdravlja uopće potrebno in-
tervenirati?
Kad sam dobila specijalizaciju iz epide-
miologije, život me odveo u Bruxelles i
tamo sam završila poslijediplomski stu-
dij iz metodologije javnoga zdravstva, po
francuskom modelu, dvogodišnji studij
sastavljen od tri komponente: epidemio-
logije, javnog zdravstva i biostatistike. To
je malo drukčiji koncept nego u Hrvatskoj.
Na neki je način cijela preventiva stavlje-
na zajedno zato što je epidemiologija u
zapadnoeuropskim zemljama i u Americi
dominantno metodološka struka, bez in-
tervencije ovoga tipa kao što je epidemija
koju sada gledamo. Da bi se ta metodo-
loška struka mogla dopuniti, potrebna je
biostatistika, a i jedno i drugo je zapra-
vo u funkciji intervencije koju provode
 SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 05

Goran Stanzl/PIXSELL
javnozdravstvenjaci. Studij je objedinio kao nešto što više-manje svi dobivamo rekao: “Doktore, ja sam potpuno zdrav.
sva tri područja i dao novu dimenziju i širi- na dar pri rođenju. Zdravlje je nešto o Možete li mi pomoći da zadržim to svo-
nu promišljanja. S druge sam strane imala čemu u pravilu ne promišljamo i u što ne je zdravlje?” Govorimo o nečemu što
profesoricu Danielle Piette, koja je vodila ulažemo dok ga ne izgubimo. A pune su stoji na pladnju i čeka.
promicanje zdravlja i koja me u taj svijet nam riječi zdravlja: pri svakom čestitanju
promicanja zdravlja uvela i ja sam se u rođendana, Novih godina, Božića, kod po-
Debljina - jedan
Bruxellesu za tu temu jako zainteresirala. zdravljanja. I sad, ako toliko jedni drugima
od vodećih rizika
Kad sam se 2000. godine vratila u Hrvat- i sami sebi želimo zdravlja, ako je to nešto Gdje mi najčešće griješimo tako da
sku, aktivnosti u promicanju zdravlja nije što dobiješ na dar, zašto to ne zadržimo? ste procijenili da je potrebno tamo in-
baš bilo previše, a zdravlje je shvaćano Kada je netko došao svome liječniku i tervenirati?
Tema kojom sam se nakon fakulteta
počela baviti bio je problem prekomjerne
“Mama, jesmo li mi najsiromašniji, tjelesne mase i debljine. Debljina je sta-
nikada nemamo sok?” tistički značajan rizik za razvoj 90 posto
kroničnih nezaraznih bolesti, jedini stati-
Mi ćemo u ovome broju Narodnog zdravstvenog lista predstaviti neke od tih
aktivnosti malo detaljnije, navest ćemo primjere dobre prakse, pokazat ćemo stički značajan rizik za razvoj pet vodećih
slikama kako to zaista izgleda na terenu. Na kraju, jedno privatno pitanje: kroničnih nezaraznih bolesti – bolesti
time se bavite, to vam je posao, a da li to i sami živite? srca, kronične opstruktivne bolesti pluća,
Živim. Trčim četiri do pet puta tjedno. A što da kažem?! Već ljudi znaju. Svaki dan šećerne bolesti tipa 2, nekih sijela tumora
imamo juhu, to nam je zaseban obrok, voće nam je zaseban obrok, grickalica u i mentalnih bolesti. Znači, u podlozi svih
našoj kući nema. Poznata je, možda već, priča kad su mome starijem sinu dolazili
pet leži prekomjerna tjelesna masa.
prijatelji kući, nakon toga je rekao: “Pa jesmo li mi baš najsiromašniji? Mi nikada
nemamo sok u kući.” A lokomotorne bolesti?
Pa zato mama iscijedi limun. Da, trebale bi biti, ali ovih je pet vodećih,
Ili se otvori pipa. U Hrvatskoj je voda zdravstveno ispravna. prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO). Povećan krvni tlak i
06 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
povećane masnoće u krvi rizik su samo
za dvije od tih vodećih bolesti. Debljina je,
kao što je rekao prof. Skener, otac bihevio-
rizma: “Više uneseš nego što potrošiš.” To
je, dakle, čista matematika. Kako je onda
moguće, ako je nešto tako jednostavno,
da mi danas imamo 60 posto populacije
koja ima previše kilograma? Zašto? Zato
što ljudi unesu više nego što potroše. To
je isprepleteno brojnim psihosocioeko-
nomskim, bihevioralnim faktorima koji nas
vode – od zdravlja koje smo dobili na dar,
do razvoja loših životnih navika. Znači da
ne mogu reći da problem leži u tome što
mi previše konzumiramo te i te namirnice
ili što se premalo krećemo. Kulturološki,
ako krenemo od psihodeterminanti, mo-
ramo samo malo razmisliti: što god radili,
mi jedemo. Nešto slaviš, jelo! Tuguješ, jelo!
Nezadovoljstvo najčešće utapamo u hrani.
Odmaraš se
…Grickaš. Kultura stalne konzumacije i
pritiska da moraš… Ako ne jedeš, pitaju
te jesi li bolestan. I taj je pritisak stalan.
Zašto bi morao jesti ako nisi gladan?
Zato jer je jelo izvor ugode.
To je ugoda, ali i očekivani obrazac po-
našanja u svim socijalnim situacijama. S
druge je strane dostupnost XXL-pakiranja
i porcija namirnica, slanih i slatkih grickali-
ca u velikim vrećicama. Stalno grickamo,
čime ne dopuštamo organizmu da bude
gladan i razvije strah od gladi. Kad or-
ganizam vidi hranu, stvara zalihe. I tako
zaliha na zalihu, pa na zalihu. Nije nebi-
tan ni izvor skrivenih kalorija: nevažne
grickalice, koje pokupimo usput, zasla-
đeni sokovi za koje nismo ni svjesni da
predstavljaju jedan konkretan obrok. Mi-
slimo da smo samo popili sok, ali on je
visokokaloričan, pun šećera.
Pojasnite sada, pretpostavljam da
to našim čitateljima nije sasvim jasno,
zašto se išlo na pokušaj povećavanja ci-
jene sokova, odnosno poreza na slatke
napitke. Ljudima nije bilo jasno zašto
nešto što kupuju svaki dan i daju svojoj
djeci, najednom treba biti penalizirano,
skuplje.
Zato jer pijenje takvih napitaka poveća-
va troškove u zdravstvenom sustavu, zato
što je to izvor skrivenih kalorija, zato što,
kad se popije pola litre nekog zaslađenog
napitka, slikovito opisujemo da je s pola
litre napitka uneseno deset vrećica šeće-
ra koje dobijemo uz kavu. To je strašno
puno. To narušava zdravlje, vodi ka preko-
mjernoj tjelesnoj masi i debljini, a to dalje
vodi do kroničnih nezaraznih bolesti, koje
opterećuju zdravstveni sustav. Međutim,
sad, kad smo dotaknuli tu temu, ja bih
htjela reći da je to najčešći izvor skrivenih
kalorija kod djece.
Djeca ne piju vodu nego
nepotrebne sokove
Kad smo držali radionice sa zdrav-
stvenim voditeljicama dječjih vrtića,
rekle su nam da imaju problem s djecom
koja ne žele piti vodu, već samo sokove
ili čajeve, ali i oni moraju biti zaslađeni.
Mi razvijamo taj osjećaj slatkoće odma-
lena, kao i hrane s jakim okusima.
Javnozdravstvena intervencija, koja se
provodi kao zakonska regulativa, jest da
će napitak, ako ima više od 8 g šećera
u decilitru, imati veći porez nego onaj
koji ima ispod osam, odnosno ispod 5.
To su neke kategorije. U pravilu se pro-
izvođačima, industriji, daje jedna godina
prilagodbe prije stupanja na snagu takve
odredbe, jer je to javnozdravstvena inter-
vencija. Toga kod nas u Hrvatskoj nije bilo
i naša industrija nije se tome prilagodila.
Naprimjer, u UK čak se 92 posto indu-
strije prilagodilo u roku od godine dana,
smanjilo razinu šećera ispod granice, što
onda nosi i manji porez i što je izvanred-
na javnozdravstvena intervencija. Kod nas
je zakon donesen i, nažalost, nije odredio
vrijeme prilagodbe.
Znači da se kod nas tražilo da se to
napravi odmah?
To se ne može napraviti odmah jer je
potrebno određeno vrijeme prilagodbe
tehnološkog procesa, i nadam se da je to
u tijeku jer je takav propis stupio na sna-
gu 1. travnja ove godine. Da je to vrijeme
prilagodbe postojalo, možda bi to kod
nas dovelo do, ne 90 posto, nego mož-
da 60-70 posto prilagodbe industrije, a
samim time i do povećanja broja zdravijih
proizvoda. Ali, moram reći zašto se uop-
će bavim promicanjem zdravlja. Zato što
je, valjda, u najmanju ruku, jednako etično
ulagati u zdravlje kao i liječiti bolest, zato
što je to nesporno isplativije i, prije sve-
ga, zato što je samo zdrav čovjek sretan
i produktivan. Ne bi li bilo logično da se
što više sredstava daje u očuvanje zdrav-
lja koje čini ljude zadovoljnima, sretnima
i produktivnima? Ja se iskreno nadam da
će doći jedan ministar financija koji će uvi-
djeti da mu je to gospodarski, ekonomski
isplativo.
Zdravije izbore učiniti
dostupnijima.
Da, jedno je od “prokletstava” zdrav-
stvenog odgoja, kojim se obje bavimo,
da motivacija za zdravlje ne postoji do
trenutka kad zdravlje izgubimo. Taj je
rad jako teško provoditi i zato je u tome
najvažnije ljudima stvoriti uvjete da
mogu izabrati zdraviju opciju. Ako mu
se ponudi jedan čips i jedna jabuka, veća
je vjerojatnost da će ići na zdraviju op-
ciju i uzeti jabuku. Ali takve mu ponude
nisu uvijek dostupne. I sada ulazimo u

kreiranje kampanje Živjeti zdravo. Koji
je cilj kampanje, u koje smo vodeće pro-
bleme krenuli intervenirati?
Ideja vodilja, u tom trenutku, 2002.
godine, kad smo kao povjerenstvo Mini-
starstva zdravstva za promicanje zdrave
prehrane i tjelesne aktivnosti započeli s
organizacijom kampanje Živjeti zdravo,
bila je senzibilizacija ljudi i edukacija o
pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktiv-
nosti. Međutim, budimo iskreni, ja mogu
znati sve živo o tome, ali ako ja to ne-
mam gdje primijeniti, što da radim s tom
edukacijom? Mogu pričati o tome. Znam
kako bi trebalo, ali nemam uvjete da to
primijenim. Osnovna nit vodilja toga pro-
grama, kao što znate, od prvoga trenutka
bila je, uz ozbiljnu edukaciju, učiniti pri-
ču dostupnom, stvoriti okolišne uvjete u
kojima se to znanje zapravo može primi-
jeniti.
Uvijek kažem studentima da, ako
odemo na Korzo i pitamo ljude što zna-
či živjeti zdravo, svi će nam znati reći.
Ako pitamo koji je kruh zdraviji, svi će
reći crni. A koji jedu? Bijeli. Zašto? Jer
je jeftiniji. Zato je važno stvaranje uvje-
ta: da djeci u školi voda bude dostupna
na higijenski način, da doručak bude
obrok koji će djeca pojesti ujutro prije
škole ili odmah kada dođu u školu.
Naša je intencija da se doručak orga-
nizira za komunalnim stolom, sa svojom
učiteljicom, i da se shvati da je ta kompo-
nenta druženja oko stola i komunikacija o
hrani jednako važna. Nije hrana tu samo
zato da je čim prije i što više pojedemo i
trčimo dalje.
Tada je, te 2003. godine, naš program
zamro, prestao postojati iz političkih ra-
zloga, no ideja je ostala živjeti.
Godine 2002. krenuli smo s očuvanjem
i unapređenjem tjelesnog zdravlja, poseb-
no usmjerenog prevenciji prekomjerne
tjelesne mase i debljine, kao vodećem
faktoru rizika za niz bolesti. Što su nam
bila područja djelovanja? Prehrana i tjelo-
vježba, rad na uzimanju previše hrane uz
premalo kretanja.
Tada je cilj bio pretežno školska po-
pulacija.
Da, htjeli smo u škole postaviti fonta-
ne za dostupnu vodu, već smo tada imali
SRPANJ / KOLOVOZ 2020.
Hodanje i trčanje izvrsno
preveniraju stres
Kako prevenirati stres? To je
naporan posao. Život vam je
dinamičan.
Tjelesnom aktivnošću. To mi po-
maže. I to što ja trčim ne znači da je
to jedini način. To je ono što mene
čini zadovoljnom. Još smo 2002.
godine rekli da trebaš biti tjelesno
aktivan na način koji te čini sretnim.
Mi smo krenuli s hodanjem kao tje-
lesnom aktivnošću, jer mislimo da je
to svima najdostupnije i najizvedivije
kretanje. Najveći broj ljudi može ho-
dati. Posebna oprema praktički nije
potrebna. Izgovora nema.
ideju da u one škole koje nemaju organi-
ziranu prehranu stavimo aparate u kojima
bi djeci bili dostupni preporučljivi proizvo-
di. Nismo razmišljali o tome da aparate
treba izbaciti, već smo htjeli prilagoditi ih
za zdrave namirnice. Čak smo i pregova-
rali s firmom koja je držala te prodajne
automate. Dandanas u školama su pro-
dajni automati preplavljeni namirnicama
koje su sve samo ne zdrave, koje su u
kategoriji onih koje treba izbjegavati. I na-
pitci isto.
Tada se dogodilo to da su pro-
davatelji, iznajmljivači aparata
počeli pregovarati sa školama, u
07
skladu s našom kampanjom, a ona je
naglo prekinuta. Aparati su ušli u ško-
le, ali ne s našim preporukama, jer im
je ulazak bio otvoren. Stavili su napit-
ke za odrasle i brdo grickalica. I tada
mi je jedna nastavnica iz osnovne ško-
le rekla: “Znate li što prvo učini učenik
četvrtog razreda kada dođe u školu?
Popije kavicu.” Tada su nas škole jako
napadale da smo otvorili vrata za te
aparate, a da u njima nema zdrave hra-
ne. Dugo nam je trebalo da objasnimo
da je naše povjerenstvo ukinuto.
Do dana današnjeg nitko nije prego-
varao o tome da se ti aparati izbace iz
škola ili zamijene aparatima sa zdravim
namirnicama. Jer takvi bi aparati u nekim
školama bili rješenje, pogotovo u sred-
njim školama u kojima nema kantine.
Iako hiberniran, projekt se
razvijao i rastao
Program je ponovno krenuo, danas
malo drukčije nego onda. “Ideju mi ne
možeš ukrasti.”
Ne da ju nisu ukrali, nego smo poti-
ho krenuli u razvijanje te inicijalne ideje
tjelesnog zdravlja i, tijekom tog doba
hibernacije, razvili smo se kroz pet
komponenata. Velik broj ljudi radio je go-
dinama na razvoju, sad više ne samo na
promicanju tjelesnog zdravlja, nego smo
se proširili i na mentalno, i na spolno,
08 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

nagradu Europske komisije, kao projekt

I državni protokoli prilagođavaju se zdravim inačicama financiranja multisektorskih programa.
Obično svaki resor daje novac samo u svoj
I jedno privatno pitanje: da li protokolarne situacije, u kojima se nađete sa resor, nema suradnje ili međusobnog fi-
suprugom, ugrožavaju ova pravila ponašanja? Formalni ručkovi i večere često
nanciranja. U Europskom socijalnom
ugrožavaju liniju. Često možemo vidjeti da nam se političari u svome mandatu
“povećaju” kao da su se najeli kvasca, pa je onda velik medijski događaj kad fondu sinula je ideja i tako je nastao mul-
netko smršavi, svi o tome pišu. Ako odbijete hranu, uvrijedit ćete domaćina. tisektorski način financiranja projekata.
To jest tako. Moram priznati da je to vrlo izazovno. U nekim zemljama unapri- Kada je projekt multisektorski, to je način
jed pitaju koja su ograničenja. I kod nas se s time započelo, tako da se sve može na koji može biti financiran.
riješiti. Dalje imamo 10-minutno vježbanje, pa
komponentu “Pomozi da” za unapređe-
odnosno reproduktivno zdravlje i imali vani. Djeca su njima jako zadovoljna i do- nje mentalnoga zdravlja, koja uključuje
sveobuhvatan pristup očuvanju zdravlja, slovce se na poligonima igraju, ako su im edukaciju učitelja – zato što je naše istra-
uključujući i socioekonomsku dimenziju, dostupni, i izvan nastave. To je zabavno, živanje pokazalo da se učitelji ne osjećaju
sve usklađeno s nacionalnim smjernica- to je šareno, kažu oni. Sve je mekano i dovoljno kompetentno da prepoznaju,
ma za pravilnu prehranu iz 2013. godine. djeca se ne mogu ozlijediti. I u toj se tje- a naročito da pruže pomoć kad uoče
Kad govorimo o tjelesnom zdravlju, kao lesnoj aktivnosti razvija nešto jako važno određene probleme psihološke nara-
primjer navodim osnovne škole. Većina – zadovoljstvo. Lijepo ti je, možeš, sretan vi, tako da smo razvili program koji bi u
matičnih škola ima dvoranu za tjelesni, si, hoćeš odmah… tome osnažio naše učitelje. Dalje, imamo
njih 120 od 878 nema. U te smo škole na programu spolno zdravlje, koje smo
uložili, i to je već evaluirano, u takozvane
SZO priznao “hrvatske primarno orijentirali na srednje škole, u
poligone. Iz sredstava Europskog socijal-
poligone”, EU ih financirala i kojima ćemo provoditi edukaciju o zašti-
nog fonda ove ćemo jeseni, nadam se da
nagradila ti reproduktivnoga zdravlja. Naš se drugi
će proći natječaj, dostaviti te poligone u Kako se program financira? modul službeno zove Zdravlje i tjelesna
nešto više od 1 000 područnih škola. Da- Cijeli se program financira iz Europ- aktivnost, a to je zapravo Hodanjem do
kle, ako sve bude u redu, mi ćemo već ove skog socijalnog fonda, u iznosu od 31 zdravlja. Već smo u svim županijama po-
jeseni u svim područnim školama imati vi- milijun kuna, od čega 17 milijuna dajemo krenuli (natječaj Europskog socijalnog
šenamjenski set od 25 elemenata, koji je u komponentu 1, odnosno vrtiće i škole. fonda koji je u tijeku) da sa setom klupa,
prošao sve – od pilotiranja, preko evalu- Poligoni su naša ideja, naš proizvod i SZO lampi, spravama za osobe s poteškoćama
acije. Naše je istraživanje pokazalo da 50 ih zove “hrvatski poligoni”. Oni su u lipnju u kretanju opremimo 21 stazu.
posto učenika nema tri sata tjelesnoga 2019. godine primili nagradu Europske
tjedno, a to je kurikulumom zagaranti- komisije kao primjer dobre prakse. Sve
Zeleni oblačić, jamstveni
rano. Mi u svakoj školi radimo edukaciju matične škole bez dvorane dobile su poli-
žig nadstandardno zdravih
triju nastavnika, dvaju učitelja/učiteljice gone, što je temelj promicanja zdravlja, ta
proizvoda, kao i sve ostalo u
nižih razreda osnovnih škola i jednog na- multisektorska suradnja i ulaganje u dru-
projektu, besplatan
stavnika tjelesnog odgoja. Set elemenata ge resore da bi se sačuvalo zdravlje, što je Sljedeća komponenta je jamstveni žig.
promjenjiv je, za njega treba tridesetak predmet našeg interesa. U 2018. godini To je nešto što je izazvalo dosta kon-
metara kvadratnih, a može se koristiti i cijeli naš projekt Živjeti zdravo dobio je troverzije u javnosti jer su oni koji ga
nemaju, jamstveni žig kod svoje konku-
rencije doživjeli kao poruku javnosti da
oni nisu kvalitetni, što nije istina. Anali-
za namirnice mora se platiti?
Ne, kod nas se ništa ne plaća, sve je iz
Europskog socijalnog fonda.
Kako se dolazi do žiga i što on znači?
Do jamstvenog žiga dolazi se, s jedne
strane jako jednostavno, a s druge strane
prilično teško, ako kriteriji nisu zado-
voljeni. I jamstveni žig prepoznat je od
Europske komisije i na popisu je 26 dr-
žava jamstvenih žigova koji su prihvaćeni
u EU. Naš jamstveni žig je zeleni obla-
čić u kojem piše ŽIVJETI ZDRAVO, koji

dobivaju namirnice koje su zdravstveno
ispravne i koje su zadovoljile najviše kri-
terije u svojoj kategoriji, kojih ima devet.
Kriteriji se odnose na sol, šećer, zasićene
masne kiseline i slično. Jamstveni žig ne
dobiva jedan proizvod u kategoriji. Mogu,
npr., svi maslaci dobiti jamstveni žig ako
su zadovoljili najviše kriterije. Ideja tog
žiga bila je dvojaka. S jedne strane, de-
klaracije na proizvodima izuzetno su sitno
ispisane, ne znam tko ih može pročitati.
A s druge, ako ih i pročitamo, trebamo ih
razumjeti. Kad se vidi zeleni oblačić, zna
se da je taj proizvod zadovoljio neki nad-
standard. Ne vidim razloga zašto su neki
bili nezadovoljni. Zato što nisu dobili jam-
stveni žig?
Pokraj mog jogurta pojavio se neki
drugi s jamstvenim žigom, pa čemu se
može zaključiti da moj jogurt nije dobar.
Samo neka se javi.
Kome se treba javiti i koji je postu-
pak?
Javiti se treba u Odjel za zdravstvenu
ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo, ili u one županijske zavo-
de koji te analize rade, donijeti proizvod i
SRPANJ / KOLOVOZ 2020.
reći da žele analizu kako bi dobili jamstve-
ni žig. Ja sam nedavno pisala svim većim
kompanijama i pozvala ih da prijave svo-
je proizvode na analizu. Za naručitelja je
analiza besplatna. Iz projekta se plaćaju
reagensi, testovi potrebni za analize, a
“ruke” su o trošku Zavoda. Sve je to fini
pritisak na industriju hrane da reformulira
proizvode. I takvih primjera već imamo.
Moram reći da i meni nije jasno zašto se
tako malo proizvoda prijavljuje.
Učenje i igra na svježem zraku
Mislim da dosta ljudi ne zna za tu
mogućnost.
Dobro, širit ćemo informaciju. Dalje,
imamo četvrtu komponentu “Tvrtka pri-
jatelj zdravlja”. Odnosi se na unapređenje
tjelesnog i mentalnog zdravlja na radno-
me mjestu. To je prepoznato i prilično
je duga lista čekanja, jer u svaku tvrtku
mora doći naš tim, provesti analizu sta-
nja i ugraditi preporuke. Prema projektu,
moramo odraditi samo tri firme godišnje.
Peta komponenta je Zdravlje i okoliš: ko-
lokvijalno to zovemo “volonteri u parku”
i namijenjena je primarno djeci. U svakoj
09
će se županiji urediti jedan ogledni par-
kić s didaktičkim elementima, klupom
za dojenje i presvlačenje djeteta te spra-
vama, igračkama za djecu s posebnim
potrebama. No, bit priče toga parka jest
da možete ostaviti svoje dijete, kao što
ih ostavljate u igraonicama, u igri, u za-
štićenom, ograđenom parku, u kojem ga
animiraju koordinatori aktivnosti. A kraj-
nja ideja je međugeneracijska solidarnost,
u kojoj će, možda zvučim utopistički, je-
dan npr. šahist ili jedna profesorica
matematike u mirovini, doći u park i ra-
diti s djecom. Na svježem zraku. Ovdje je
jako važna socijalna dimenzija, a socijal-
na komponenta vrlo je bitna za očuvanje
zdravlja i dugovječnost.
10 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE
- TJELESNO ZDRAVLJE
Svakodnevno
deset minuta
tjelesnog
vježbanja
Pišu Izv. prof. dr. sc. Sanja Musić
Milanović, dr. med., specijalistica
epidemiologije, Helena Križan,
mag. paed. soc.
P
rema podacima Europske inicijative
praćenja debljine u djece za škol-
sku godinu 2015./2016., u Republici
Hrvatskoj svako treće dijete u dobi od 8
godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili
debljinu. Široka rasprostranjenost tog pro-
blema rezultat je brojnih prepoznatih rizika
za debljinu, od kojih se neki odnose na ži-
votne navike djece, a neki na okolišne uvjete
kojima su djeca izložena. Iz istog istraživanja
poznato je tako da svako drugo dijete rad-
nim danom provede dva ili više sati dnevno
gledajući TV ili koristeći elektroničke uređa-
je. Svako drugo dijete istovremeno provodi
tri ili manje sati tjedno u organiziranoj tjele-
snoj aktivnosti, a svako deseto dijete prove-
de čak manje od jednog sata dnevno igrajući
se na otvorenom radnim danom. Što se tiče
prehrambenih navika, znamo da svako peto
dijete ne doručkuje svakodnevno te da 66
posto njih ne jede svježe voće svakodnevno,
a čak 83 posto njih ne jede povrće svaki dan.
Iz navedenih podataka vidljivo je da školska
djeca danas imaju izmijenjene prehrambe-
ne navike i sve su manje tjelesno aktivna
zbog sjedilačkog načina života, što ima ve-
like posljedice na njihovo zdravlje. Zato je
važno od najranije dobi utjecati na razvoj
Razvoj zdravih životnih
navika i unaprjeđenje
uvjeta za zdrav rast i
razvoj djece u sustavu
odgoja i obrazovanja
uključuje i zdravstveno
obrazovanje i, zbog
današnjeg načina
života, posebno,
tjelesno zdravlje
zdravih životnih navika i učiti djecu o važno-
sti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. U
predškolskom razdoblju, igra kao primarna
aktivnost djece uključuje puno kretanja te
time visoku razinu tjelesne aktivnosti.
”Buđenje” i
“razgibavanje” u učionici
Polaskom u osnovnu školu dolazi do
promjene u očekivanjima te se, sukladno
tome, povećava vrijeme koje djeca prove-
du u sjedilačkim aktivnostima. Na taj se
način smanjuje razina dotadašnje svakod-
nevne tjelesne aktivnosti u djece, a njihov
novi, većinski sjedilački, model ponašanja
počinje predstavljati rizik za razvoj bo-
lesti. Kako bismo pomogli učiteljima u
promicanju zdravih životnih navika i pro-
vođenju svakodnevne tjelesne aktivnosti,
osmislili smo svakodnevno 10-minutno
tjelesno vježbanje. Osnovni su sadržaj
te projektne aktivnosti opće pripremne
vježbe, namijenjene učenicima od 1. do

4. razreda osnovne škole. One imaju ve-
liko značenje za pravilno držanje tijela i
predstavljaju bitan preduvjet dobrog
funkcioniranja cjelokupnog organizma.
Vježbanje se provodi u učionici i traje
deset minuta, od početka vježbanja do
ponovnog sjedanja za stol. Preporuka je
da se vježbe provode na početku nasta-
ve, kao vježbe “buđenja”, a moguće je i
nakon polovice nastave, kao vježbe “raz-
gibavanja”. Za lakšu provedbu aktivnosti
pripremljen je i plakat sa slikama, opisom
i brojem ponavljanja svake vježbe, koji će
biti dostavljen svim osnovnim školama
u Republici Hrvatskoj tijekom provedbe
projekta Živjeti zdravo.
Očuvati prirodnu pokretljivost
i naviku vježbanja
Iako se iz percepcije šire javnosti mož-
da ne doima tako, mnoge osnovne škole
u Republici Hrvatskoj ne zadovoljavaju
osnovne tehničke, materijalne i prostorne
uvjete i nemaju mogućnosti za pripremu
školskog obroka u skladu s Nacionalnim
smjernicama za prehranu učenika u os-
novnim školama te za provedbu planirane
i zakonom propisane nastave tjelesne i
zdravstvene kulture. Iz tog razloga, djeca
koja pohađaju te škole imaju ograničene
mogućnosti za pravilnu prehranu i redo-
vitu tjelesnu aktivnost.
Projektna aktivnost “Poligon za tjele-
snu aktivnost školske djece” osmišljena je
kako bi pomogla očuvati prirodni pokret i
naviku redovne tjelesne aktivnosti s kojom
su djeca krenula u školu u uvjetima gdje
ne postoji prostor namijenjen za proved-
bu tjelesne aktivnosti, odnosno u školama
bez dvorane. Treba naglasiti da Poligon
za tjelesnu aktivnost školske djece ne
predstavlja zamjenu za nastavu tjelesne
i zdravstvene kulture, nego skup kinezio-
loških pomagala koja pomažu učiteljima/
učiteljicama razredne nastave u ostvariva-
nju ciljeva i zadaća propisanih nacionalnim
planom i programom. Navedena poma-
gala predstavljaju u osnovi skup pomične
opreme za tjelesnu aktivnost koji se lako
i brzo postavlja i uklanja te daje moguć-
nost izmjene i raznovrsnosti postavljanja
elemenata na raznim mjestima (u učionici,
u holu škole ili u nekom drugom prostoru
SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 11
u školi i izvan nje). Sastavljen je od 25
elemenata, koji su po svom sastavu, ob-
Za tisuću osnovnih škola
licima, dimenzijama i svojstvima najbolji
Priručnik i oprema stižu
za navedenu namjenu, a istovremeno
omogućuju jednostavno rukovanje i tran-
iz HZJZ
sport. Nakon uspješno provedenog pilot U školskoj godini 2020./2021.
- projekta i njegove pozitivne stručne eva- HZJZ nabavit će i dostaviti potreb-
luacije od Nacionalnog centra za vanjsko nu kineziološku opremu te provesti
vrednovanje obrazovanja, Kineziološkog edukaciju tročlanih školskih timova
za 1000 područnih osnovnih škola
fakulteta i Fakulteta strojarstva i brodo-
bez sportske dvorane u Republici
gradnje, u školskoj godini 2015./2016. Hrvatskoj i omogućiti im proved-
uspostavljena je suradnja između tadaš- bu nastave Tjelesne i zdravstvene
njeg Ministarstva zdravlja, Ministarstva kulture u prostorno ograničenim
znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije uvjetima. U svrhu lakše provedbe
za odgoj i obrazovanje i Hrvatskog zavo- edukacije, pripremljen je i Priručnik
koji je dostupan u tiskanom i elek-
da za javno zdravstvo, koja je rezultirala
tronskom obliku.
provedbom aktivnosti Poligon za tjelesnu
aktivnost školske djece u 120 matičnih
osnovnih škola koje u tom periodu nisu okolinama u kojima djeca provode najve-
imale sportsku dvoranu. Uz pomoć Agen- ći dio svog vremena, izvan zdravstvenih
cije za odgoj i obrazovanje, provedene su ustanova, a prije nastanka prvih znakova
edukacije tročlanih školskih timova (dvije bolesti. Upravo je za taj projekt struč-
učiteljice/učitelja razredne nastave i jed- ni tim HZJZ-a u Bruxellesu 2019. godine
na učiteljica/učitelj tjelesne i zdravstvene primio važnu nagradu. Naime, prepoznat
kulture). Ta međuresorna investicija, ko- je kao jedan od 16 najboljih modela do-
jom je prvi put resor zdravstva uložio bre prakse iz resora zdravstva, edukacije i
sredstva u resor odgoja i obrazovanja, sporta vezanih uz provedbu Cilja 3. Zdrav-
dokaz je činjenice da je aktivnosti oču- lje – Osigurati zdrav život i promovirati
vanja zdravlja neophodno organizirati u blagostanje za ljude svih generacija, koji
MLIJEČNI OBROK RUČAK
PONEDJELJAK
MASLAC I PECIVO SA GRAH S LEĆOM I SLANINOM
SJEMENKAMA KAKAA SALATA
UTORAK
RIŽA U MLIJEKU – KAKAU VARIVO S JUNETINOM
DESERT I SLANUTKOM
ZDRAVA SRIJEDA
KAJGANA, PURETINA NA SAMOBORSKI,
KRUH SA BUČINIM SJEMENKAMA NJOKI
MLIJEKO SALATA
ČETVRTAK
ŠTRUDLA – SIR JUHA RAJČICA
SOK LAZANJE - POVRĆE
PETAK
TJESTENINA TRICOLORI
MLIJEČNI NAMAZ
S TUNJEVINOM
KUKURUZNI KRUH
(kukuruz, grah, vrhnje)
ČAJ
DESERT
Jelovnik OŠ Ivana Mažuranića Vinkovci – primjer uspješne suradnje škole s HZJZ-om i Zavodom
za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije u sklopu projekta Živjeti zdravo
12 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
je jedan od 17 Globalnih ciljeva održivog
razvoja Ujedinjenih naroda.
Školski jelovnici promiču
zdravu prehranu
Uz promicanje tjelesne aktivnosti, va-
žan je dio projekta i promicanje pravilne
prehrane u školama. Zdrave prehram-
bene navike, koje djeca steknu u ranom
djetinjstvu, utječu na odabir hrane i način
prehrane i u kasnijem životnom razdo-
blju, a time i na zdravlje u odrasloj dobi. Iz
tog razloga održali smo edukacije za dje-
latnike osnovnih škola u svim hrvatskim
županijama, a naša nutricionistica izrađuje
mjesečne jelovnike usklađene s Nacional-
nim smjernicama za prehranu učenika u
osnovnim školama, koje redovito šalje-
mo svim školama kao pomoć i inspiraciju
u planiranju školske prehrane. Uz to, naša
nutricionistica, zajedno sa županijskim
zavodima za javno zdravstvo, pruža škola-
ma podršku u implementaciji Nacionalnih
smjernica u skladu s mogućnostima škole.
Mentori za prehranu
Kroz primjere dobre prakse i škole -
mentore za prehranu u svakoj županiji
želimo potaknuti razmjenu iskustava i una-
prjeđenje školske prehrane za sve učenike,
poštujući kulturne razlike i različite moguć-
nosti u planiranju i organiziranju obroka.
Sve navedene aktivnosti prate i eduka-
tivne brošure, u kojima su na razvojno
prikladan način predstavljene prehram-
bene smjernice za učenike od 1. do 4.
razreda osnovne škole i za učenike od
5. do 8. razreda osnovne škole, te opće
preporuke za tjelesno zdravlje namijenje-
ne učenicima srednjih škola i učiteljima u
osnovnim školama. Znajući kako je važ-
no od najranije dobi poticati usvajanje
zdravih životnih navika, razvili smo i edu-
kativni materijal za djecu vrtićke dobi, u
suradnji sa Savezom društava “Naša dje-
ca” Hrvatske i Društvom “Naša djeca”
Zabok, koji je popraćen edukacijama za
odgajatelje i zdravstvene voditelje dječ-
jih vrtića.
Našim višegodišnjim radom i ulo-
ženim naporima nastojimo svakom
djetetu u Hrvatskoj omogućiti jed-
nake uvjete za zdrav rast i razvoj te
redovitu tjelesnu aktivnost i pravil-
nu prehranu. Dosadašnja iskustva
pokazuju nam da su naše aktivno-
sti dobro prihvaćene u školama, ali
da je pred nama još mnoštvo novih
izazova.
ZDRAVLJE I TJELESNA
AKTIVNOST
Piše Dr. sc. Slaven Krtalić
H
rvatski zavod za javno zdravstvo
(HZJZ) osmislio je javnozdravstve-
nu akciju “Hodanjem do zdravlja”
i implementirao ju u svim županijama
Republike Hrvatske. Cilj je bio naglasiti
blagotvoran utjecaj i korist od hodanja,
kao osnovnog oblika kretanja čovjeka,
koji je često zanemaren u lepezi broj-
nih tjelesnih aktivnosti, te potaknuti i
pokrenuti redovito organizirano grupno
hodanje, pod stručnim vodstvom, u svim
županijama. Ta aktivnost namijenjena je
pripadnicima svih dobnih skupina i pro-
miče važnost redovite tjelesne aktivnosti
za zdravlje od najranije dobi, kako bi se
stvorili preduvjeti da tjelesno aktivno di-
jete odraste u tjelesno aktivnu odraslu
osobu. U procesu osvješćivanja, razvija-
nja i usvajanja navike bavljenja redovitom
tjelesnom aktivnošću u djece, uloga ro-
ditelja je, unutar vlastite obitelji, pružiti
pozitivan primjer, a kroz ovu javnozdrav-
stvenu intervenciju u lokalnoj zajednici
omogućena je i potaknuta međugenera-
cijska interakcija.
Sve prednosti hodanja
Zašto hodanje? Hodanje je iznimno
učinkovit i zdrav oblik tjelesne aktivno-
sti, ali mnogi još uvijek ne prepoznaju
njegovo značenje te je ono danas mož-
da i najpodcjenjenija tjelesna aktivnost.
Prednosti su hodanja pred drugim
aktivnostima te da ono nema uobiča-
jene barijere, koje se mogu susresti
kod drugih tjelesnih aktivnosti, od-
nosno ne zahtijeva posebna znanja,
vještine, opremu, jednostavno je za
provedbu i dostupno svima, neovisno
o dobi ili o tome jesu li sudionici u ho-
danju prije bili uključeni u neke druge
tjelesne aktivnosti ili ne. Udobna obu-
ća, malo dobre volje i vremena sve je
što je potrebno za hodanje. Naravno,
uza sve navedeno, imperativ je da se
hoda u skladu sa svojom kondicijom,
odnosno trenutnim mogućnostima.
 SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 13

Hodanjem do zdravlja
Hodanje je aktivnost
koja je podcijenjena, a Dvodnevni Hrvatski festival hodanja
optimalna je kao osnovni Ova aktivnost nastala je iz ideje globalnog međunarodnog projekta
oblik ljudskog kretanja, “The Walk of the World”, u sklopu kojega se organizira 4-dnevno hodanje
(https://www.4daagse.nl/en/). Naša želja bila je ostvariti u budućnosti
za održavanje tjelesne
suradnju s već aktivnim zemljama sudionicama tog projekta ili sličnih
aktivnosti i dostupna projekata koji promiču hodanje. Možemo se pohvaliti da smo uspjeli pre-
svakoj hodačkoj razini, zentirati tu ideju te pokrenuti i održati prvi Hrvatski festival hodanja 2017.
svim uzrastima i u svako godine, u organizaciji Turističke zajednice Ličko-senjske županije koja, kao
jedan od naših partnera u provedbi projekta “Živjeti zdravo”, od tada re-
doba
dovito organizira Hrvatski festival hodanja u trajanju od dva dana. Prve
subote i nedjelje u rujnu, u Gospiću i u Otočcu, provode se aktivnosti na
više ruta, po uzoru na višednevne festivale hodanja u drugim europskim
zemljama. Uz izvrsnu organizaciju, prosječna posjećenost festivala je oko
1200 hodača u dva dana. Navedeni festival postao je član nepolitičke, ne-
profitne organizacije International Marching League (IML), čija je svrha
promovirati hodanje kao dragocjenu i zdravu tjelesnu aktivnost te poticati
međunarodno razumijevanje i sudjelovanje u višednevnim nenatjecatelj-
skim hodačkim događajima u svakoj zemlji članici te organizacije (http://
www.imlwalking.org/index.php?page=home.html).

Blagotvoran utjecaj i zaštitnička uloga
hodanja identificirani su i u prevenciji
bolesti nastalih kao posljedica “sjedi-
lačkog” načina života, koji karakterizira
današnje doba. Za tjelesno neaktivne
osobe, posebice one s prekomjernom
tjelesnom masom, hodanje je najpri-
hvatljivija tjelesna aktivnost u koju se
mogu uključiti s obzirom na svoje tje-
lesno stanje, a ako se još provodi u
prirodi, na svježem zraku, pruža do-
datnu korist za zdravlje.
Projektna aktivnost “Hodanjem do
zdravlja” podrazumijeva uključivanje
svih županijskih zavoda za javno zdrav-
stvo (ŽZJZ) i lokalne zajednice na razini
županije u projekt organiziranog gru-
pnog hodanja, uz stručnog voditelja,
koji će motivirati sudionike i redovito
provoditi tu aktivnost 39 puta godiš-
nje, na uređenoj i označenoj hodačkoj
stazi. U tu svrhu je u svakoj županiji for-
mirana radna skupina, sastavljena od
predstavnika ŽZJZ, regionalne i lokal-
ne samouprave, turističke zajednice i
organizacija civilnog društva. Prvi zada-
tak bio je, prema utvrđenim kriterijima,
identificirati jednu hodačku stazu na
kojoj će se provoditi aktivnost u svakoj
županiji, ukupno 21 hodačku stazu.
Poticajno uređenje
hodačkih staza
Nakon toga HZJZ i ŽZJZ-i kontinu-
irano prate provedbu aktivnosti i, u
suradnji s gradovima, sudjeluju u ure-
đenju i označavanju odabranih hodačkih
staza, potiču na izradu kalendara hoda-
nja za svaku godinu i njegovu vidljivost
u lokalnim medijima te komunikaciju s
organizacijama civilnoga društva. Za po-
trebe promidžbe te aktivnosti izrađeni
su i distribuirani promidžbeni materijali.
U 2019. godini započela je redovita pro-
vedba aktivnosti “Hodanjem do zdravlja”
u svim županijama Republike Hrvatske
(RH) i ukupno je provedeno 513 akcija,
na kojima je sudjelovalo 12017 hoda-
ča, odnosno, prosječno su provedene
24 akcije po županiji, s prosječno 23
sudionika. Do kraja projekta, 2022. go-
dine, planira se provedba aktivnosti 39
puta godišnje, kao i obilježavanje Na-
cionalnog dana hodanja, s puno većim
brojem sudionika s obzirom na to da je
uspostavljena kvalitetna suradnja svih
dionika, promidžba i redovitost održa-
vanja aktivnosti.
Nacionalni dan hodanja
- 5. listopada
Također, treba istaknuti da je HZJZ, u
suradnji s mrežom ŽZJZ, inicirao i uspješ-
no obilježio prvi Nacionalni dan hodanja
- 5. listopada 2019. godine provedbom
javnozdravstvene akcije “Hodanjem do
zdravlja” u 18 županija u RH, uz pozitivnu
atmosferu i na zadovoljstvo svih sudio-
nika. Kroz zajednički rad koordinatora
HZJZ-a, ŽZJZ, suradnika na razini lokalne
zajednice ispunjen je cilj angažiranja veli-
kog broja građana RH (oko ukupno 1500
sudionika) i poslana je poruka o koristima
svakodnevnog kretanja i tjelesne aktivno-
sti u svim dobnim skupinama.
14 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
VOLONTERI U PARKU
POVRATAK
gradskom zelenilu
Piše Nevenka Vlah,
univ. mag. sanit. publ.
D
jeca koja se na ulicama, igralištima,
u parkovima druže, igraju i zabav-
ljaju… Odrasli koji planinare, bici-
kliraju, ili se svi zajedno, roditelji i djeca,
druže na igralištu ili u parku… Zvuči kao
neka nestvarna priča koju priča vremešna
nonica o svojem djetinjstvu ili mladosti.
Upravo tako, davna prošlost, a sadašnjost i
stvarnost takva je da se pojavom moderne
tehnologije javljaju i novi problemi i bolesti
21. stoljeća, koje možemo svesti na zajed-
nički pojam hipokinezije (premalo kretanja).
Ona posljedično utječe na ranu pojavu dru-
gih poremećaja i bolesti, već u vrlo ranoj
dobi, pa i kod djece. Svakodnevno i gotovo
cjelodnevno kretanje od pamtivijeka je bilo
Ni jedna aktivnost ne može zamijeniti boravak
u prirodi, osobito djeci, pa suradnjom volonteri
i stručnjaci, educirani u područjima promicanja
zdravlja i očuvanja okoliša, iz različitih
ustanova, nizom sadržaja vraćaju parkovima
javnozdravstveno značenje koje oni imaju
sastavni dio života. Industrijalizacijom se sve
mijenja, mnoga pomagala u obliku strojeva
zamjenjuju veći tjelesni angažman čovjeka,
a izumom automobila dodatno se smanjila
tjelesna aktivnost, koja se ipak zadržala u
provođenju slobodnog vremena kretanjem
u prirodi i u druženju s prijateljima i obitelji.
No, tehnologija iz dana u dan napreduje i
danas je sve više radnih mjesta koja zahtije-
vaju cjelodnevno sjedenje za kompjutorom,
a i slobodno vrijeme ljudi svelo se na za-
bavu putem društvenih mreža, na igranje
kompjutorskih igrica ili bavljenje nekim slič-
nim “sjedećim” hobijima koji ne uključuju
tjelesnu aktivnost. To se ponajviše štetno
reflektira na djecu i njihov zdrav razvoj jer je
kretanje glavni pokretač cjelovitog neuroko-
gnitivnog razvoja djece u ranom, predškol-
skom i osnovnoškolskom razdoblju. Upravo
je priroda optimalno okružje za svladavanje
raznovrsnih vještina koje posljedično vode
ka zdravom samopoimanju i visokom sa-
mopoštovanju. Uskrativši djeci takav način
odrastanja i razvoja, uskratili smo im nor-

malan i zdrav razvoj, što posljedično može
dovesti do određenih specifičnih poteškoća
u učenju, koje danas poprimaju epidemij-
ski razmjer. Općenito, priroda i boravak u
prirodi djeluju na nas kao lijek, stimulira-
jući proizvodnju određenih vrsta hormona
(dopamin) zbog koji se osjećamo sretno.
U urbanim sredinama nedostatak prirode
trebali bi nadomjestiti parkovi, kao mjesta
namijenjena društvenim okupljanima, dru-
ženju i igri, što izazivaju osjećaj pripadnosti
zajednici.
Zelenilo nepobitno
poboljšava zdravlje
Brojne studije pokazuju da parko-
vi imaju sposobnost povećanja fizičkog
i mentalnog zdravlja onih koji žive u nji-
hovoj blizini i koriste ih. Općenito se
smatra da visok postotak zelenih površi-
na unutar nekog područja ima značajnu
povezanost s boljim općim zdravljem
stanovnika, posebno osoba starije dobi i
mladih te osoba nižeg socioekonomskog
položaja. Nažalost, danas parkovi posta-
ju mjesta u koja nije poželjno ulaziti jer
se tu skupljaju osobe “sumnjiva morala”,
“čudaci”, “predatori” i sl., čime oni pred-
stavljaju svojevrsnu opasnost za odrasle
i za djecu pa roditelji, zbog straha, bra-
ne djeci odlazak u parkove. Zbog vlastite
pretjerane potrebe roditelja da “zaštite”
djecu, djeca sve manje borave i igraju se
na otvorenom. Kao alternativu pronalaze
im organizirana vježbanja pod vodstvom
stručnih osoba te se pretvaraju u “voza-
če” vlastite djece od mjesta do mjesta (u
školu i iz škole, iz škole na treninge, s tre-
ninga kući...).
Sve to predstavljalo je velik izazov za
javno zdravstvo te je, u sklopu nacional-
nog programa Živjeti zdravo, pokrenut
projekt “Volonteri u parku”, čija glavna
aktivnost ima svrhu usvajanja zdravih
stilova života, poticanja prosocijalnog
ponašanja, socijalne integracije djece s
teškoćama u razvoju, razvoja međugene-
racijske solidarnosti te očuvanja životne
okoline među djecom, mladima i odra-
slima u zajednici. Pružanjem podrške
obiteljima s djecom kroz strukturiranu
organizaciju slobodnog vremena i orga-
nizirana međugeneracijska druženja na
SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 15
Gubi se rekreativni, a potiče natjecateljski duh sporta
Ni jedna organizirana i vođena aktivnost u trajanju od sat vremena ne
može zamijeniti cjelodnevno igranje na otvorenom, a da ne spominjemo da
većina sportskih klubova, čiju mjesečnu članarinu plaćaju roditelji, teži ka
natjecateljskom duhu, odnosno postizanju rezultata te se gubi smisao ma-
sovnog i rekreativnog bavljenja sportom. Uloga roditelja u toj priči svodi
se na angažman u obliku prijevoza, a izostaje njihova osobna participacija
u smislu kvalitetnog provođenja vremena s djecom na način da dijete i ro-
ditelj zajednički sudjeluju u igri i zdravim aktivnostima u prirodi, parku i na
drugim otvorenim prostorima.
otvorenom, unutar sigurnog i zdravog Zajedničkom suradnjom volontera i
okoliša u parkovima i na dječjim igrali- stručnjaka educiranih u područjima pro-
štima, želi se pobuditi svijest građana o micanja zdravlja i očuvanja okoliša iz
potrebi očuvanja zdravlja i mijenjanja lo- različitih ustanova u PGŽ (Primorsko-
ših životnih navika. goranska županija, Grad Rijeka, Matica
umirovljenika, Medicinski fakultet Sveuči-
Oživljavanje parkova igrama, lišta u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija
vježbanjem, zabavom Sveučilišta u Rijeci, Gradsko društvo Crve-
Odjel socijalne medicine Nastavnog nog križa Rijeka, Dom zdravlja PGŽ, KBC
zavoda za javno zdravstvo Primorsko- Rijeka, Zajednica sportskih udruga grada
goranske županije aktivno se uključio u Rijeke Riječki sportski savez, Studentski
provedbu Projekta u Primorsko-goran- zbor Sveučilišta u Rijeci, Liga protiv raka,
skoj županiji kroz aktivnosti kojima se Udruga žena operiranih dojki “Nada”
promiče zdravlje u slobodno vrijeme, a Policijska uprava Primorsko-goranska,
provode se u parkovima, na zabavan i Klub mladih Rijeka, Dječji vrtić Rijeka -
opušten način, kroz tematski prilagođene PPO “Topolino” i “Mlaka”, Osnovne škole
igre (sportske, učenja, kretanja, natjeca- “Nikola Tesla”, Podmurvice i “Gelsi”, Me-
teljske), zajedničko vježbanje, piknike, dicinska škola u Rijeci, Udruga osoba s
aktivnosti čišćenja parka od otpada, obi- intelektualnim teškoćama “Srce”, Kuglački
lježavanje značajnih datuma (zdravlja, klub Rijeka, HNK Ivana pl. Zajca, Udruga
okoliša, školskih praznika i sl.), kreativne “Yoga u svakodnevnom životu”) tijekom
radionice i sl. Uspostavljena je međuge- protekle dvije godine provedbe programa
neracijska suradnja te su u zajedničke obavljen je niz aktivnosti u obliku obilje-
aktivnosti uključivana djeca (predškolske žavanja značajnih datuma (2018. godine
i školske dobi), roditelji, umirovljenici, kao provedeno je 18 aktivnosti, kao i 2019.).
i djeca s teškoćama u razvoju te osobe s I dalje se nastavlja provedba tog pro-
invaliditetom. grama, s još više entuzijazma, sa svrhom
da priča s početka ne bude “bajka” ili ne-
Mlaka – ogledni park što što je daleka prošlost, već realnost i
U dogovoru s predstavnicima Grada naša svakodnevica. Zadaća javnozdrav-
Rijeke, Odjela za zdravstvo i socijalnu stvenih programa koje provodi Nastavni
skrb te Odjela za komunalni sustav, od- zavod za javno zdravstvo PGŽ jest pre-
lučeno je da u Primorsko-goranskoj vencija bolesti i unaprjeđenje zdravlja
županiji ogledni park bude Park Mlaka, stanovnika naše Županije, podizanje
i to prema smjernicama Hrvatskog za- svjesnosti o zdravlju, odnosno shvaćanje
voda za javno zdravstvo i šest fakulteta da je dobro zdravlje rezultat provođe-
Sveučilišta u Zagrebu: Medicinskog, Edu- nja zdravih životnih navika, s posebnim
kacijsko-rehabilitacijskog, Kineziološkog, naglaskom na djeci i mladima jer je
Agronomskog, Arhitektonskog fakulte- ulaganje u njih višestruko isplativa inve-
ta, posebno Studija dizajna, te Fakulteta sticija, budući da oni predstavljaju zalog
strojarstva i brodogradnje. za budućnost.
16 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
PROMICANJE
ZDRAVLJA U ŠKOLAMA
ŠKOLSKI
UZRAST
OPTIMALAN
TEMELJ
zdravih društava
Od najranije dobi djeci treba pružati znanja i educirati
ih i o zdravlju, i o bolesti. No, upravo im se zbog njima
svojstvenih, a normalnih psihofizičkih promjena, treba
pristupati na drukčiji način u odnosu na odrasle
Piše Doc. dr. sc. Tatjana Čulina, dr. med.
spec. školske i sveučilišne medicine
V
ezane su za promicanje zdravlja sve
one javnozdravstvene aktivnosti
koje omogućuju ljudima da aktivno
sudjeluju u unapređenju svoga zdravlja.
One obuhvaćaju različite metode rada, kao
što su zdravstveni odgoj i prosvjećivanje,
aktivnosti lokalne zajednice, edukativne ak-
tivnosti, okrugli stolovi, izrada promotivnih
materijala i sl. Zbog raznolikosti pristupa,
promicanje zdravlja zahtijeva interdiscipli-
narnu suradnju.
Često se uz promicanje zdravlja spomi-
nje vrlo sličan pojam - promocija zdravlja.
Riječ je o sličnom, ali nešto užem pojmu,
koji se odnosi na vremenski kraće aktiv-
nosti i često se provodi kroz zdravstvene
akcije (kampanje).
Osnovni su ciljevi i jednog i drugog
omogućiti pojedincima i zajednici da što
kvalitetnije kontroliraju čimbenike koji
utječu na zdravlje, povećanje znanja i svje-
snosti o zdravlju te na promicanje zdravih
životnih navika. Pritom je važno aktivno
sudjelovanje, ne samo svakog pojedinca,
nego i svih važnih društvenih sektora i kre-
atora zdravstvene politike. Naglasak je na
činjenici da je zdravlje odgovornost sva-
kog pojedinca, ali i cijelog društva. Društvo
može pružiti zdravo i sigurno okruženje,
Rezultati školskih
utjecaja važni za
cjelokupno društvo
Uz obitelj, škola je najvažni-
je okruženje adolescenata. Ona
je idealno mjesto za provedbu
programa koji promiču zdravlje.
Suvremena problematika usmje-
rava nas na promicanje aktivnosti
važnih za jačanje svjesnosti o važ-
nosti vlastitog zdravlja, razvijanje
vještina zdravog stila života te
boljih komunikacijskih vještina
među vršnjacima i onih međuge-
neracijskih. Promicanjem zdravlja
u školama posljedično se promiče
zdravlje u cjelokupnom društvu.
smanjiti čimbenike štetne za zdravlje i po-
većati ulaganja u unapređenje zdravlja. Svi
ti čimbenici mogu pridonositi zdravlju, ali
mu mogu i štetiti.
Školsko okruženje za stjecanje
važnih vještina i znanja
Škola i njeno okruženje društvo su u ma-
lom za djecu i adolescente. Kada govorimo
o promicanju zdravlja u školama, mislimo
na sve one aktivnosti koje provodimo s
ciljem unapređenja i zaštite zdravlja svih
pojedinaca u školi.
Kao i ostale promotivne aktivnosti, i ova
je jedna vrsta zdravstvenog obrazovanja, a
specifična je po tome što se provodi u ra-
zredu, iako se odnosi na stvaranje zdravog
okruženja unutar škole, ali i zdrave školske
okoline.
Škola i školska okolina povoljni su za
kontinuiran pristup velikom broju mladih.
Specifičnost je škole da se u njoj svakod-
nevno susreću i u stalnoj su interakciji
učenici, njihove obitelji i nastavnici. Takvo
je okruženje povoljno za stvaranje teme-
lja zdravog načina života. Zato je škola

idealna sredina u kojoj se mogu provodi-
ti aktivnosti usmjerene ka jačanju vlastitog
samopoštovanja, ali i poštovanja drugih
ljudi, te stjecanju vještina važnih za razu-
mijevanje i uvažavanje drugih i drugačijih.
Odrastanje i snažna potreba
pripadanja grupi
Tijekom odrastanja mladi su posebno
osjetljivi na poremećaj zdravlja pa su kao
takvi osobito važni u promicanju zdravlja.
Od najranije dobi djeci treba pružati zna-
nja i educirati ih i o zdravlju, i o bolesti.
No, upravo im se zbog njima svojstvenih,
a normalnih psihofizičkih promjena, treba
pristupati na drukčiji način u odnosu na
odrasle. Kod adolescenata je jako naglaše-
na potreba da pripadaju nekoj svojoj grupi
(razredu ili školi). Oni su bolje motivirani
za neku promjenu ako se ta promjena od-
nosi na cijelu grupu. Tada lakše mijenjaju
svoje stavove i ponašanje, odnosno, dje-
lujući na stavove i ponašanje cijele grupe,
lakše ćemo djelovati na stavove i pona-
šanje svakog adolescenta koji je njen dio.
Mnoga istraživanja pokazuju da su školsko
okruženje i zdravlje učenika usko poveza-
ni. Učenici koji vole svoju školu i školsku
sredinu zadovoljniji su sa svojim živo-
tom. Zadovoljstvo životom kod mladih
izuzetno je važno jer sretni adolescen-
ti rjeđe ulaze u mnoga rizična ponašanja.
S druge strane, zdrava djeca imaju veći
kapacitet za školske aktivnosti i veću vje-
rojatnost za dobar školski uspjeh. Takvi
mladi ljudi imaju svjetliju i ekonomsku, i
poslovnu budućnost. Nažalost, u odno-
su na adolescente susjednih zemalja, naši
SRPANJ / KOLOVOZ 2020.
su trinaestogodišnjaci na zadnjem mjestu
zbog niskog udjela učenika koji vole školu.
Možemo zaključiti da škola u kojoj se
promovira zdravlje može biti izvorište
zdravlja, ali, nažalost, u suprotnom slu-
čaju, ona može predstavljati opasnost za
zdravlje mladih.
Ako polazimo s tog stajališta, promicati
zdravlje u školama izuzetno je odgovoran
zadatak. Aktivno promičući zdravlje u svo-
jim školama, i nastavni djelatnici postaju
pozitivni uzori svojim učenicima.
Naša je zemlja, kao i mnoge druge
susjedne zemlje, suočena s rastućim
javnozdravstvenim potrebama koje se
odnose na rizično ponašanje djece i
adolescenata. Tako su najnoviji podaci
o konzumaciji alkohola i pušenju i da-
lje zabrinjavajući, ali su nešto povoljniji
nego u proteklih nekoliko godina. Zabri-
njavaju i svježi podaci o porastu nasilja
među mladima i problematičnoj upotre-
bi društvenih medija.
Upravo zbog toga, stručnjaci koji rade s
djecom i mladima u zdravstvenom i obra-
zovnom sustavu moraju se trajno educirati
kako bi nadogradili svoja bazična znanja i
stekli sve bolje vještine potrebne za provo-
đenje svih programa i aktivnosti vezanih za
prevenciju navedenih problema.
Specifičnosti promicanja
zdravlja u školama
Temelji promicanja zdravlja i zdrav-
stvenog odgoja u školama postavljeni su
još pedesetih godina prošloga stoljeća.
Započelo se s edukacijom djece o zdrav-
lju općenito i učilo ih se kako prekinuti
17
nezdrave stilove života. Do kraja stoljeća
promicanje zdravlja sve se više usmje-
ravalo ka razvoju vještina svakog djeteta
kojima bi ono čuvalo svoje zdravlje.
Kako se uvidjelo da se radi o odgo-
vornim i zahtjevnim zadacima, sve se
češće postavljalo pitanje tko je dovolj-
no kompetentan da promiče zdravlje u
školama. U našoj zemlji već godinama
vodeću ulogu u tome imaju zdravstveni
djelatnici iz školske medicine, u surad-
nji s kolegama iz socijalne medicine,
javnog zdravstva, obiteljske medicine i
sl. Danas su nam specifični ciljevi: jača-
nje samopouzdanja i samopoštovanja
mladih, prepoznavanje važnosti i vrijed-
nosti zdravlja, razvijanje zdravih stilova
života i dobrih međuvršnjačkih komuni-
kacijskih vještina. Velika se važnost daje
rizičnim čimbenicima za zdravlje, a ma-
nje se govori o bolesti.
Da bi se promicanje zdravlja kvalitet-
no provelo u školi, važno je da u njemu
bude aktivna cijela škola. Uključuju se uče-
nici, djelatnici škole (uz nastavnike, tu su
pedagozi, psiholozi, edukacijski rehabilita-
tori, logopedi…) i svi roditelji, koji postaju
ravnopravni sudionici svih aktivnosti. Oni
aktivno sudjeluju u donošenju odluka, kre-
iranju plana aktivnosti i njihovoj provedbi.
Takav pristup podrazumijeva stalnu eduka-
ciju, ne samo djece i mladih, nego i njihovih
roditelja i nastavnika, a na pojam zdravlja
gleda se široko, obuhvaćajući njegovu tje-
lesnu, mentalnu i socijalnu komponentu.
Jasno je stoga zašto zdravstveni djelatni-
ci, suradnici škola, imaju veliku ulogu u tim
aktivnostima.
18 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

PROMOCIJA
ZDRAVLJA U
STARIJOJ DOBI

Piše Prim. Helena Glibotić Kresina,
dr. med. Specijalistica javnog zdravstva
DUGOVJEČNOST
se i zaslužuje
Istraživanja pokazuju da se, primarno brigom
o vlastitom tjelesnom i duhovnom zdravlju,
uravnoteženom prehranom, redovitom fizičkom

S
tarenje je prirodan, fiziološki, genet- aktivnošću, relaksacijom, redovitim odmorom
ski uvjetovan proces. Kako starimo,
i dobrim spavanjem, može znatno usporiti
postupno dolazi do promjena u izgle-
djelovanje zuba vremena, zadržati svjež,
du tijela i funkcioniranju organa i organ-
mladenački izgled, dobro zdravlje i vitalnost i što
skih sustava organizma. Te promjene dio
su normalnog životnog ciklusa, a započinju
bolje uživati u punoći življenja
već nakon četrdesete godine života.
Nije jednostavno odrediti dobnu grani- npr., živjela je 122 godine i 164 dana, se stječu puno ranije u životu i koje se,
cu prema kojoj možemo osobu definirati a bicikl je prestala voziti sa 100 godi- najčešće u starijoj životnoj dobi, očituju
kao osobu starije životne dobi. Još uvi- na. Poznato je da puno dugovječnih svojim posljedicama. Kvaliteta starenja
jek se kao kalendarska granica početka osoba živi na malom japanskom otoku samo je jednom trećinom uvjetovana
starosti uzima dob od 65 godina i nju je Okinawi, na kojem je preko 700 osoba genima, dok za druge dvije trećine od-
odredila Svjetska zdravstvena organiza- starijih od 100 godina. govaramo sami.
cija. A takvih primjera ima još. Koja je tajna
Starost i bolest nisu sinonimi, star njihove dugovječnosti? Može li se dugi
Vitalnost se i zaslužuje
čovjek nije nužno i bolestan čovjek. Iz životni vijek opravdati samo dobrim Prema rezultatima znanstvenih istraživa-
života i literature poznate su brojne genetskim materijalom? Za dug život nja, “ljudi koji su pobijedili vrijeme” obično
starije osobe koje su svojim izgledom svakako nije odgovorno samo nasljeđe, su osobe koje se bave nekom sportskom
i svojom aktivnošću pobijedile zub vre- nego važnu ulogu imaju i vanjski utjeca- aktivnošću, ne puše, ne konzumiraju
mena. Jeanne Calment, iz Francuske, ji, životni stil, dobre i loše navike, koje alkohol, jedu zdravo, uravnoteženo, inte-
lektualno su aktivne, više čitaju, a manje
gledaju televiziju, psihički su uravnotežene,
Starost i bolest nisu sinonimi duhovno zadovoljne, dobro spavaju, imaju
Budući da je starenje neizbježna, trajna i normalna fiziološka pojava, da normalan ili niži krvni tlak, znatiželjne su,
starost i bolest nisu sinonimi, preventivna zdravstvena gerontološka dje- osjećaju se odgovornima za svoju sudbinu,
latnost s ciljem sprečavanja nastanka bolesti i unapređenja zdravlja ima zadovoljne su svojim dosadašnjim životom
posebno značenje i odlučujuću ulogu u očuvanju funkcionalne sposobnosti i
te imaju predodžbu o vrijednosti i svrsi
poboljšanju zdravlja starog čovjeka, sprečavanju bolesti i osiguranju aktivnog
starenja u ranoj, srednjoj i dubokoj starosti. svoje budućnosti.
Dakle, primarno brigom o vlastitom
 SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 19
tjelesnom i duhovnom zdravlju, zdravom,
uravnoteženom prehranom, redovitom fi-
zičkom aktivnošću, relaksacijom, redovitim
ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE
odmorom i dobrim spavanjem, može se – SPOLNO ZDRAVLJE
znatno usporiti djelovanje zuba vremena,
zadržati svjež, mladenački izgled, dobro
zdravlje i vitalnost i što bolje uživati u pu-
noći življenja.
Starost je i doba mudrosti, životnog
iskustva, akumuliranog znanja, vještina
koje trebaju biti prenesene na mlađe na-

RANA
raštaje. To je vrijeme kada svatko treba
uživati u plodovima koje mu je podario
život, doba zrele ljubavi, mudrosti, vrije-
me prepuno životnih iskustava.

EDUKACIJA
Edukacija i rani pregledi daju
rezultat
Sve su to ujedno i motivi koji vode i

ZNAČAJNA ZA
određuju aktivnosti Odjela socijalne medi-
cine u osiguranju što zdravije, kvalitetnije
i bogatije starosti - zlatnog doba u životu
svakog čovjeka.
U Odjelu socijalne medicine Nastavnog
zavoda za javno zdravstvo PGŽ, s ciljem

spolno i reproduktivno zdravlje

promocije zdravlja, provode se brojne
gerontološke javnozdravstvene aktiv-
nosti koje znatno utječu na poboljšanje
razine zdravlja i kvalitete života starijeg
stanovništva naše Županije. Među nji- Važno je da mlada osoba dobije sve bitne informacije
ma važno mjesto zauzimaju aktivnosti kako bi što spremnije i sigurnije započela spolni život
u sklopu projekata Rijeka zdravi grad i
kada za to dođe vrijeme
Zdrava županija, kao i niz preventivnih
programa koji se provode sa svrhom
ranog otkrivanja odstupanja u zdravlju Piše Davor Plažanin, dr. med., Adolescencija je vrijeme pogodno
starijeg čovjeka, kao što su, npr., Skri- specijalist epidemiologije za izgrađivanje zdravih navika i nači-
ning osteoporoze, Pregledi i edukacija za na života, posebno u području spolnog

rano otkrivanje melanoma. Za usvajanje i
provođenje zdravih navika i stilova života
vrlo je važno podignuti razinu znanja te
se u tu svrhu već niz godina organizira-
ju gerontološke radionice po gradovima
i općinama PGŽ, tiskaju se brojne edu-
kativne brošure, obilježavaju se važni
javnozdravstveni datumi, kao što je Me-
đunarodni dan starijih osoba, kojima
se nastoji usmjeriti pažnja i svijest jav-
nosti na određeni zdravstveni problem.
Na takvim se obilježavanjima preventiv-
nim zdravstvenim pregledima pokušava
osvijestiti stanovništvo o tome koliko je
važna briga o vlastitom zdravlju za posti-
zanje dugog i kvalitetanog života.
O
dgovorno spolno ponašanje važ-
na je odrednica spolnog i repro-
duktivnog zdravlja. Ono podra-
zumijeva usvajanje obrazaca ponašanja i
životnog stila koji su usmjereni na zaštitu
i unapređenje spolnog i reproduktivnog
zdravlja, kao što su apstinencija, vjer-
nost, uporaba zaštite, higijena i liječnič-
ki pregledi. Takvo ponašanje omogućava
pozitivan pristup spolnosti, ostvarivanje
zadovoljavajućih i sigurnih spolnih iskusta-
va, reprodukcije i željenog roditeljstva te
izbjegavanje mogućih neželjenih posljedi-
ca rizičnog spolnog ponašanja, a to su,
u prvom redu, spolno prenosive bolesti i
neplanirana trudnoća.
i reproduktivnog zdravlja. U to doba
dolazi do neprestanih tjelesnih i emo-
cionalnih promjena te se javlja želja za
istraživanjem vlastite seksualnosti i za
razvijanjem partnerskih veza. Mnogi su
mladi na tom putu suočeni sa zbunjuju-
ćim i često proturječnim informacijama
iz nepouzdanih izvora (internet, needuci-
rani vršnjaci…), povezanima s odnosima
općenito, pa tako i sa spolnim odnosima.
Priprema za buduće
kvalitetne partnerske veze
Kako bismo mlade pripremili za si-
guran i ispunjavajući spolni život, važno
je dati im pouzdane informacije koje
20 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
odgovaraju njihovim potrebama. Cilj je
pružiti mladima znanja i vještine koji će
pridonijeti oblikovanju vrijednosti i stavo-
va te ih osnažiti u prepoznavanju važnosti
brige za vlastito spolno i reproduktivno
zdravlje, a time i upoznati s mogućnosti-
ma razvijanja partnerskih veza ispunjenih
poštovanjem.
Informiranje mladih o spolnom i repro-
duktivnom zdravlju iz pouzdanih izvora
i navrijeme može imati velik utjecaj na
smanjenje broja spolno prenosivih in-
fekcija, neplaniranih trudnoća ili drugih
neželjenih posljedica spolnih odnosa.
Važno je da mlada osoba dobije sve bitne
informacije kako bi što spremnije i sigur-
nije započela spolni život kada za to dođe
vrijeme.
Značajnu ulogu u educiranju mladih ima-
ju i mediji. Oni su važan partner u širenju
preventivnih poruka i predstavljaju znača-
jan izvor podrške u edukaciji i informiranju
o važnosti odgovornog spolnog ponašanja.
Kampanja “Nema maženja
bez paženja”
Prepoznavši važnost očuvanja spol-
nog i reproduktivnog zdravlja, Hrvatski
zavod za javno zdravstvo uvrstio je u ele-
ment Zdravstveno obrazovanje, u sklopu
projekta Živjeti zdravo, podelement
Spolno zdravlje, čije se aktivnosti teme-
lje na informiranju, edukaciji i poboljšanju
kvalitete usluga u području spolnog i
Edukacija o spolnosti ne povećava
spolne aktivnosti niti rizična ponašanja
Edukacija o spolnom i reproduktivnom zdravlju NE povećava spolnu aktiv-
nost, rizična spolna ponašanja ni broj spolno prenosivih infekcija, već ima
pozitivan učinak na povećanje znanja, osviještenost i na odgovorno ponaša-
nje mladih.
Edukacija iz područja spolnog i reproduktivnog zdravlja pokazala se
najučinkovitijom kad je ona dio nastavnog programa u kojemu sudjeluju na-
stavnici, liječnici i edukatori. Osim edukacije mladih u školi, važnu ulogu imaju
i roditelji. Važno je da razgovaraju sa svojom djecom o temama spolnosti,
posebno u situacijama kad mladi sami pokazuju zanimanje za neka pitanja,
pri tome uvažavajući njihovu dob. Važno je da razgovor bude otvoren i prija-
teljski, ali pritom roditelji trebaju zadržati autoritet i znati postaviti granice.
reproduktivnog zdravlja. provodit će se i edukacija adolescenata
U okviru podelementa Spolno zdravlje u srednjim školama diljem Hrvatske, u
provode se aktivnosti promicanja spolnog suradnji sa županijskim zavodima za jav-
i reproduktivnog zdravlja putem jav- no zdravstvo. Cilj je edukacije unaprijediti
nozdravstvene kampanje “Nema maženja znanje mladih o važnosti očuvanja spolnog
bez paženja” i unaprjeđenja rada Savje- i reproduktivnog zdravlja, o prevenciji bo-
tovališta za promicanje spolnog zdravlja. lesti te spriječiti rizična spolna ponašanja.
Time im se želi omogućiti donošenje do-
Brošura SPI-KA brih odluka za očuvanje zdravlja, usvajanje
U suradnji s Nastavnim zavodom za zdravog životnog stila i primjena odgovor-
javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, nog spolnog ponašanja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je
i edukativnu brošuru za mlade pod nazi-
Utjecaj na znanje, stavove
vom SPI-KA, s ciljem educiranja mladih o
i ponašanje mladih
prevenciji najčešćih spolno prenosivih in- Očekivani su rezultati edukacije: poziti-
fekcija. Brošura je u cijelosti dostupna na van utjecaj na znanje, ponašanje i stavove
internetskoj stranici projekta Živjeti zdra- mladih o spolnom i reproduktivnom zdrav-
vo (zivjetizdravo.eu). lju te doprinos razvijanju pozitivnog stava
Unutar podelementa Spolno zdravlje prema zdravom životnom stilu s odgo-
vornim spolnim ponašanjem. Pozitivan
se utjecaj očekuje i kod ostalih sudionika
i stručnjaka uključenih u provedbu, koji će
provedbom aktivnosti pridonijeti promi-
canju i afirmiranju odgovornog spolnog
ponašanja, a očekuje se određeni utjecaj i
na neizravne korisnike (npr. roditelje, prija-
telje) koji će preko neposrednih korisnika,
suradnika ili medija doći u dodir s preven-
tivnim i edukativnim porukama. Izrađeni
edukativni materijali olakšat će provedbu
edukativnih aktivnosti i omogućiti struč-
njacima dodatne alate u njihovom radu s
mladima.
 SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 21

ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE
– MENTALNO ZDRAVLJE

POMOĆI
MLADIMA

da razviju pune potencijale

Piše Dr. sc. Ljiljana Muslić, Program zdravstvenog opismenjavanja odgojno-
klinička psihologinja obrazovnih djelatnika u području mentalnoga

M
entalno se zdravlje shvaća kao
blagostanje u kojem svaki pojedi-
nac ostvaruje svoj puni potencijal,
uspješno se nosi sa svakodnevnim stresnim
situacijama, može produktivno učiti i raditi
te pridonositi svojoj zajednici (u obitelji, u
školi, na radnome mjestu, u zajednici gdje
živi i dr.). To je puno više od odsustva bolesti
i poremećaja.
Ne postoji osoba koja se tijekom
svog života nije susrela s bliskom oso-
bom koja je imala nekih problema u
području mentalnog zdravlja. To ne uk-
ljučuje nužno poremećaje i bolesti, nego
i prolazne smetnje i probleme, emocio-
nalne krize i patnje izazvane neugodnim
zdravlja djece i mladih – PoMoZi Da
životnim događajima. Pravovremenim
prepoznavanjem smetnji i problema
u području mentalnoga zdravlja, pri-
mjerenim pristupom te traženjem i/ili
prihvaćanjem stručne pomoći može se
spriječiti pogoršanje problema ili razvoj
poremećaja. Međutim, zbog neznanja,
neinformiranosti, zabluda, nesigurnosti
ili drugih razloga, često se propusti rea-
girati na te početne smetnje i probleme
u području mentalnoga zdravlja, a pose-
ban problem predstavlja kada se propusti
navrijeme potražiti i primjerenu stručnu
pomoć.
Petina učenika suočena s
problemima, tek jedan od njih
dobiva stručnu pomoć
Kad je u pitanju mentalno zdravlje djece
i mladih, u kontekstu školskog okruženja
možemo reći da se u jednom razrednom
odjeljenju od 25 učenika njih pet suočava
s nekim problemom u području mental-
noga zdravlja. Prvi simptomi problema
mogu biti sasvim blagi te se dio njih može
relativno lako prevladati. Znakove mogu
zamijetiti roditelji, učitelji, nastavnici,
razrednici ili drugi odgojno-obrazovni dje-
latnici u školi, a već razgovor sa školskim
22 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

svim ostalim odgojno-obrazovnim dje-

latnicima i pruža skup osnovnih znanja
i vještina koji im u njihovom svakodnev-
nom radu mogu olakšati prepoznavanje
problema mentalnoga zdravlja učenika, ali
i olakšati pristupanje i pružanje potrebne
podrške učeniku s problemom te potica-
nje na traženje stručne pomoći, odnosno
unaprijediti njihovu mentalnozdravstvena
pismenost. Tim programom obuhvaće-
ni su depresivno-anksiozni problemi kod
djece i mladih te s njima povezani pro-
blemi samoozljeđivanja, razmišljanja o
stručnim suradnikom ili uključivanje uče- ali nisu sigurni kako. samoubojstvu, zloporabe alkohola, gu-
nika u neki oblik psihosocijalne podrške bitka i tugovanja.
može imati blagotvoran učinak. Od pret-
Mentalnozdravstvena Nakon završetka napredne razine,
hodno spomenutih pet učenika koji se
pismenost sudionici (odgojno-obrazovni djelatni-
suočavaju s nekim problemom u području U skladu s navedenim, aktivnosti podele- ci) dobivaju potvrdu 3P mentora kojom
mentalnoga zdravlja, što svakako zahtije- menta Mentalno zdravlje, E1 Zdravstveno postaju dio mreže odgojno-obrazovnih
va neki oblik stručne podrške, procjenjuje obrazovanje usmjerene su na promicanje djelatnika koji su svladali osnovna znanja i
se da možda tek jedan dobiva potrebnu mentalnoga zdravlja djece i mladih kroz vještine pružanja psihološke prve pomoći
stručnu pomoć. Učitelji i nastavnici osobe jačanje sustava znanja i informacija u djeci i mladima s depresivno-anksioznim
su s kojima učenici, uz vršnjake, provode školama u području mentalnoga zdrav- smetnjama.
najviše vremena tijekom svojega boravka lja djece i mladih. Razvijen je edukativni Provedba navedenog programa plani-
u školi. Samim time oni mogu biti prvi koji program zdravstvenog opismenjavanja ra se u razdoblju od ljeta 2020. do ljeta
će primijetiti da pojedini učenik ima nekih odgojno-obrazovnih djelatnika u području 2022. godine, u 20 županija, u partner-
poteškoća. U istraživanju mentalnozdrav- mentalnoga zdravlja djece i mladih PoMoZi stvu sa stručnjacima za mentalno zdravlje
stvene pismenosti odgojno-obrazovnih Da (Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece). iz županijskih zavoda za javno zdravstvo
djelatnika, koje smo proveli 2017. godi- Edukativni program PoMoZi Da osmi- – 3P edukatora.
ne, pokazalo se da čak njih 57,6 posto šljen je temeljem provedenog istraživanja
ne uspijeva prepoznati depresivni ili slični mentalnozdravstvene pismenosti od-
U radnoj skupini i stručnjaci
problem koji je opisan u ponuđenim krat- gojno-obrazovnih djelatnika i primjera
županijskih zavoda za javno
kim pričama na početku upitnika. No, dobrih svjetskih praksi, a u suradnji s
zdravstvo
unatoč teškoćama u prepoznavanju pro- vanjskim suradnicima – stručnjacima za U izradi programa PoMoZi Da kao čla-
blema, one nisu presudne u odluci da se mentalno zdravlje iz akademske zajed- novi radne skupine sudjelovala su i tri
pomogne učeniku sa sličnim problemom. nice, kliničke prakse, zavoda za javno stručnjaka iz županijskih zavoda za jav-
Dobiveni rezultati pokazuju da su odgoj- zdravstvo i obrazovnog sustava. Program no zdravstvo s dugogodišnjim iskustvom
no-obrazovni djelatnici spremni pomoći, je namijenjen učiteljima i nastavnicima te rada na području mentalnoga zdravlja:
Berta Bacinger-Klobučarić, prof. psiho-
logije, Djelatnost za zaštitu mentalnoga
Edukativni program podijeljen je u dvije razine: zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječe-
1. OSNOVNA RAZINA MENTALNOZDRAVSTVENE PISMENOSTI – usvajanje nje ovisnosti, Zavod za javno zdravstvo
osnovnih znanja potrebnih za prepoznavanje i razumijevanje problema men- Međimurske županije;
talnoga zdravlja djece i mladih, pružanje psihološke prve pomoći i podrške Suzana Fabijanić, dr. med., specijalisti-
te osnaživanje odgojno-obrazovnih djelatnika u zaštiti mentalnoga zdravlja ca školske medicine, voditeljica Službe za
djece i mladih. Osnovna razina ili prededukacija organizirana je kao učenje
školsku i sveučilišnu medicinu, Zavod za
na daljinu, odnosno e-kolegij.
2. NAPREDNA RAZINA MENTALNOZDRAVSTVENE PISMENOSTI – praktič- javno zdravstvo Sisačko-moslavačke žu-
na i iskustvena nadogradnja i integracija teorijskoga znanja usvojenoga u panije;
sklopu osnovne razine. U sklopu napredne razine, kroz trodnevne radionice u dr. sc. Darko Roviš, prof. soc. ped., vo-
malim skupinama, uče se osnovne vještine pružanja psihološke prve pomoći ditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu
učenicima koji razvijaju probleme u području mentalnog zdravlja, doživljavaju mentalnoga zdravlja, Nastavni zavod za
pogoršanje postojećih problema ili proživljavaju emocionalnu krizu te se po-
javno zdravstvo Primorsko-goranske žu-
tiče primjena tih vještina u njihovom svakodnevnom radu.
panije.

ZDRAVLJE I
RADNO MJESTO
Tvrtka
prijatelj zdravlja
U sklopu projekta “Živjeti zdravo”, naslov “Tvrtka
prijatelj zdravlja” dobilo je 10 tvrtki. Tim naslovom
označavaju se tvrtke koje prepoznaju zdrave
vrijednosti i brinu o unaprjeđenju zdravlja svojih
zaposlenica i zaposlenika
Pišu Dinka Nakić, dr. med.,
specijalistica epidemiologije
Barbara Raguž, mag. psych.
P
rosječna osoba tijekom svog živo-
ta provede oko trećine vremena na
svom radnom mjestu. Stoga radno
mjesto, sa svim svojim karakteristikama i
čimbenicima, nedvojbeno utječe na zdrav-
lje osobe te predstavlja važan kontekst za
promicanje zdravlja. Zdravo radno okru-
ženje preduvjet je socijalnog, mentalnog i
tjelesnog zdravlja.
Prepoznavši važnost promicanja zdravlja
na radnom mjestu, u sklopu projekta “Ži-
vjeti zdravo” osmišljena je aktivnost “Tvrtka
prijatelj zdravlja”. “Tvrtka prijatelj zdravlja”
usmjerena je zaposlenicima i klijentima
te potiče uvođenje posebnih oznaka za
Potpisivanje
Inicijalni Sporazuma o
sastanak dodjeli naslova
Tvrtka prijatelj
zdravlja
SRPANJ / KOLOVOZ 2020.
radna okruženja koja zaposlenicima omo-
gućuju usvajanje zdravih životnih navika,
promiču zdravlje na radnom mjestu i iska-
zuju pozitivnu brigu o zdravlju djelatnika te
očuvanju okoliša. U sklopu projekta, naslov
“Tvrtka prijatelj zdravlja” dobilo je 10 tvrtki.
“Tvrtka prijatelj zdravlja” oznaka je tvrtke
koja prepoznaje zdrave vrijednosti i brine
o unaprjeđenju zdravlja svojih zaposlenica
i zaposlenika. Da bi tvrtka dobila oznaku
“Tvrtka prijatelj zdravlja”, potrebno je za-
dovoljiti određene kriterije.
Sedam područja stručne
ocjene radnog okruženja
Tim stručnjaka Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo dolazi u nadzorni posjet
tvrtki i ocjenjuje radno okruženje u sedam
područja: prehrana, promicanje tjelesne
Evaluacija
Tvrtke
23
aktivnosti, zaštita zdravlja djelatnika na
radnom mjestu, zabrana pušenja, zabrana
konzumacije alkohola, uređenje okoliša te
zaštita zdravlja djelatnika.
Nakon evaluacije, predviđeno je održa-
vanje edukacija za djelatnike tvrtke prema
definiranim temama: pravilna prehrana,
tjelesna aktivnost, mentalno zdravlje na
radnom mjestu, alkohol, kockanje i klađe-
nje, pušenje, prevencija kroničnih bolesti,
zdravstvena ispravnost hrane te okoliš i
zdravlje. Intenzitet i sadržaj svakog edu-
kacijskog modula usklađuje se prema
potrebama tvrtke i preporukama proizaš-
lim iz provedene evaluacije.
Nakon održanog inicijalnog sastanka,
provedene evaluacije i edukacije djelatni-
ka, tvrtka dobiva naslov “Tvrtka prijatelj
zdravlja”, koji se dodjeljuje na vremensko
razdoblje od dvije godine. Naslov se pro-
dužava nakon provedene reevaluacije.
Smanjenje troškova, a
poboljšanje reputacije tvrtke
Mnoge tvrtke prepoznale su značenje
promicanja i unaprjeđenja zdravlja svojih
djelatnika te se uključile u aktivnosti ovo-
ga modula. Istraživanja pokazuju kako su
dobrobiti promicanja zdravlja na radnom
mjestu višestruke: povećavaju se zadovolj-
stvo, produktivnost i zdravstvena svijest
djelatnika, smanjuju se troškovi za tvrtku i
zajednicu općenito (smanjene stope bolo-
vanja i odlasci u prijevremenu mirovinu) te
pridonosi očuvanju dobrog imidža tvrtke.
U provedbi aktivnosti “Tvrtka prijatelj
zdravlja” sudjeluju i županijski zavodi za
javno zdravstvo. Kako tvrtke koje su u
postupku dobivanja naslova, ili su već do-
bile naslov “Tvrtka prijatelj zdravlja”, imaju
sjedišta i poslovnice diljem Hrvatske, uz
pomoć županijskih koordinatora i župa-
nijskih timova za dodjelu naslova “Tvrtka
prijatelj zdravlja” organiziramo i provodi-
mo edukativne aktivnosti te dodjeljujemo
naslov.
Dodjela
Edukacija naslova Tvrtka
Djelatnika prijatelj
zdravlja
24 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
ZDRAVLJE I
PREHRANA
Jamstvenim
žigom “Živjeti
zdravo”
usmjeravati prehrambene navike
Jamstveni žig “Živjeti zdravo” usmjeren je
proizvođačima i potrošačima, a odobren je od
Europske komisije. Cilj je dodjele jamstvenog žiga
pojedinim proizvodima informirati potrošače i
dati im mogućnost da izaberu hranu čiji je sastav
preporučljiv za pravilniju prehranu
Piše Dr. sc. Lea Pollak
N
epravilna prehrana karakterizira-
na je unosom povećane količine
energije, soli i šećera te zasićenih
masnih kiselina, a ima negativan utjecaj na
zdravlje i životni vijek. Kako bismo una-
prijedili prehranu, potrebno je omogućiti
jednostavan izbor nutritivno povoljnije i
Dodatno dobrovoljno označavanje proizvo-
da, kao što su, naprimjer, simbol Ključanice
(Keyhole) ili Srca (Heart simbol) te hrvatski
jamstveni žig “Živjeti zdravo” pokazuju po-
zitivno djelovanje na potrošače i stimuli-
raju njihovo prepoznavanje i veći izbor tih
proizvoda.
Jedan od pet elemenata projekta Živje-
ti zdravo jest Zdravlje i prehrana. Svrha
je tog elementa dodjela Jamstvenog žiga
“Živjeti zdravo” koji je usmjeren i proi-
zvođačima i potrošačima, a odobren je
od Europske komisije. Cilj je dodjelom
jamstvenog žiga pojedinim proizvodima
informirati potrošače i dati im mo-
gućnost da izaberu hranu čiji je sastav
preporučljiv za pravilniju prehranu.
Žig na provjerenim
proizvodima, s propisanom
količinom makronutrijenata
Žig “Živjeti zdravo” istaknut na am-
balaži nalazit će se na provjerenim,
zdravstveno ispravnim proizvodima,
koje su analizirali stručnjaci HZJZ, pre-
ma posebno razrađenim kriterijima
i Uredbi o informiranju potrošača o
hrani br. 1169/2011. Kriterijima je propi-
sana količina makronutrijenata, odnosno
preporuka da proizvod sadrži manje
masnoća (posebno zasićenih), primje-
ren sadržaj bjelančevina, više vlakana
te smanjenu količinu soli i šećera, nego
namirnica iz iste kategorije koja nema
dodijeljeni znak. Analiza kriterija koju
provodi HZJZ besplatna je za proizvo-
đača.
Predviđenim aktivnostima želi se po-
taknuti i proizvođače da razvijaju ili
reformuliraju proizvode prema preporu-
kama kriterija, te na taj način pridonesu
edukaciji građana o pozitivnim utjecajima
zdravih stilova života.
izbalansirane hrane te provesti reformu-
laciju prehrambenih proizvoda, kao važan
način doprinosa tome. Navođenje hra-
njivih vrijednosti hrane na deklaracijama
pruža informacije potrošačima i pomaže
im u zdravijem izboru. Zakonodavstvo
EU o informiranju potrošača o hrani, kroz
Uredbu 1169/2011, reguliralo je navođe-
nje tih podataka na deklaraciji proizvoda.
 SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 25

ZDRAVSTVENA I MEDIJSKA
PISMENOST U DOBA KORONE

SPASONOSNE
VJERODOSTOJNE
informacije

Piše Prof. dr. sc. Iva Sorta-Bilajac

Turina, dr. med., univ. mag. med.
Upravo je globalna kriza izazvana pandemijom
Specijalistica javnozdravstvene medicine korone pokazala koliko je važno za svakog od nas
da imamo znanja i vještine iz područja zdravstvene

P
roteklih nekoliko mjeseci, više nego
ikad, zdravstvene su teme bile cen-
tralne teme svih oblika medijskog iz-
vješćivanja. Pandemija bolesti COVID-19 u
Hrvatskoj i u svijetu kontinuirano je zaoku-
pljala termine (termine najveće slušanosti
ili gledanosti) vijesti, dnevnika, tematskih i
stručnih emisija, ali je bila sveprisutna i na
društvenim mrežama. Snimke načina pro-
vođenja vremena u samoizolaciji preplavile
su Facebook. Ova situacija pokazala je još
jednom koliku važnost imaju mediji u kre-
iranju i prenošenju neke informacije i koli-
ko je opasno plasirati informaciju koja nije
“procesuirana” po svim pravilima struke,
u ovom slučaju i zdravstvene, i novinarske
struke.
Mjesecima su stanovnici naših dnevnih
soba bili članovi Nacionalnog stožera,
i medijske pismenosti kako bismo se u šumi (dez)
informacija lakše snašli
koji su svojim medijskim istupima po-
kazali primjer kvalitetnog komuniciranja
s javnosti u kriznim situacijama. Po-
stavljeni pred velike izazove kriznog
komuniciranja, ne samo u vezi s temom
COVID-19, već i s temom potresa u na-
šem glavnom gradu, svakodnevno su
staloženo, s provjerenim informacija-
ma, izještavajući javnost na način koji ne
izaziva paniku i riječima bliskim medicin-
skim laicima, pokazivali primjer dobre
komunikacije, što je u skladu i s etičkim
standardima novinarske profesije. U su-
radnji članova Stožera i novinara većine
medija koji su pratili tu temu pokazalo
se da se – upravo kako stoji u Kodeksu
časti Hrvatskog novinarskog društva
- “…posebna pozornost, obazrivost i od-
govornost zahtijeva pri izvještavanju o
samoubojstvima, nesrećama, osobnim
tragedijama, bolestima, smrtnim sluča-
jevima i nasilnim djelima.”
Opasnost komentiranja
poznatih o temama gdje nisu
stručni
Međutim, bili smo svjedoci i nekih
situacija u kojima su krive informaci-
je, izrečene na kriv način, i to od krivih
osoba, mogle učiniti potencijalno veliku
štetu. Pri kriznom komuniciranju poseb-
na se opasnost krije u situacijama tzv.
26 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

“transpozicije autoriteta”, gdje se poje- pacijent, ima prava i obveze unutar zdrav-
dincu, zbog uloge koju obnaša, pripisuje, Visoko značenje stvenoga sustava (npr. pravo na drugo
odnosno daje za pravo da komentira i medijske pismenosti mišljenje, obvezu pridržavanja liječniko-
iznosi svoje stavove i o temama u koji- vih uputa). Posebno je važno istaknuti
ma nije stručan. Najeklatantniji primjer Medijska pismenost smatra se pravo pacijenta na informirani pristanak
jednom od ključnih kompetencija
su zasigurno medijski istupi predsjedni- i informirani izbor (pravo da sudjeluje u
vremena u kojem živimo. Defini-
ka Trumpa. ramo ju kao sposobnosti pristupa, donošenju odluka o vlastitom zdravlju i li-
Upravo je globalna kriza izazvana analize, vrednovanja, ali i stvaranja ječenju u partnerskom odnosu sa svojim
pandemijom korone pokazala koliko je medijskih poruka u različitim oblici- liječnikom).
važno za svakog od nas da imamo znanja ma medija. Posebno treba istaknuti Kritička zdravstvena pismenost pred-
i vještine iz područja zdravstvene i me- važnost kritičkih vještina, odnosno stavlja najnaprednija znanja i vještine
vještina analiziranja i vrednovanja,
dijske pismenosti, kako bismo se u šumi zdravstvene i općedruštvene naravi, koji
koje su neophodne za interpre-
(dez)informacija mogli lakše snaći. tiranje i razumijevanje medijskih omogućuju kritičko razmatranje zdrav-
sadržaja. stvene informacije, poboljšanje osobnih
Tri razine zdravstvene i društvenih kapaciteta i razumijevanje
pismenosti društvene, političke i ekonomske razine
Interaktivna zdravstvena pismenost
Zdravstvenu pismenost definiramo zdravlja i zdravstva. Ovu razinu pismeno-
predstavlja napredna znanja i vještine
kao osobne, kognitivne i socijalne vješti- sti u doba korone valja posebno isticati.
koji omogućuju aktivno i suradničko su-
ne koje određuju sposobnost pojedinca Danas smo u gotovo jednakoj mjeri i
djelovanje u određenim zdravstvenim
da pristupi podacima o zdravlju, razumi- konzumenti i kreatori medijskih sadržaja.
aktivnostima, razumijevanje različitih for-
je ih i koristi za promicanje i održavanje Stoga razumijevanje toga kako stvoriti neki
mi zdravstvenih informacija te njihovu
vlastitog dobrog zdravlja. medijski sadržaj pomaže pojedincu analizi-
primjenu u promjenjivom okruženju. To
POSTOJE TRI RAZINE rati i razumjeti sadržaj koji su stvorili drugi.
znači da svatko od nas, kao potencijalni
ZDRAVSTVENE PISMENOSTI: Sposobnost analiziranja vijesti i oglasa,
1. funkcionalna zdravstvena pismenost, razlikovanje informacije, mišljenja i propa-
2. interaktivna zdravstvena pismenost, gande, razumijevanje utjecaja ekonomije
3. kritička zdravstvena pismenost. i vlasništva medija na kreiranje medijskih
Funkcionalna zdravstvena pismenost poruka i općenito propitivanje društvene
predstavlja temeljna znanja i vještine koji funkcije medija, vještine su koje nas čine
omogućuju učinkovito funkcioniranje i medijski pismenima.
snalaženje u zdravstvenom okruženju. To Zbog izvanrednih okolnosti i u ne-
znači da bi svatko od nas, kao potencijalni mogućnosti komuniciranja sa svojim
pacijent, trebao imati sposobnost čitanja liječnikom “licem u lice”, mnogi su se
i razumijevanja medicinske informacije te pacijenti za izvor informiranja okrenuli
sposobnost korištenja zdravstvenih uslu- upravo mrežnim izvorima, dok se u nad-
ga unutar zdravstvenog sustava (npr. zoru svog zdravstvenog stanja sve češće
razumjeti upute o uzimanju lijeka, pronaći koriste mobilnim aplikacijama. Upravo
ambulantu unutar jedne poliklinike). društvene mreže predstavljaju veliku
potencijalnu opasnost. Zbog manjka kri-
tičkog čitanja i razumijevanja pronađenih
informacija, građani koji nisu medicinske
Niska zdravstvena pismenost ugrožava zdravlje
struke često se izgube u moru webstra-
Niska zdravstvena pismenost ima izravan utjecaj na upravljanje vlastitim nica koje nisu sve jednako vjerodostojne.
zdravstvenim stanjem, poglavito kroničnim bolestima, utječe na razinu pro- Upravo je korona - kriza iznjedrila na
duktivnosti, direktno je povezana sa stopama smrtnosti i ukupnim troškom
površinu važnost sposobnosti kritičkog
zdravstvene skrbi. Osobe s niskom razinom zdravstvene pismenosti:
• češće neispravno uzimaju lijekove, promišljanja i postavljanja pravih pitanja
• češće odlaze liječniku, o onome što gledamo, čitamo ili slušamo
i – što je još važnije – gdje. Ako pripada-
• vlastito zdravlje procjenjuju lošijim i rjeđe koriste preventivne mjere
zaštite, mo generaciji koja vjeruje da “ako nije na
• češće i duže borave u bolnici, “fejsu” – nije se dogodilo”, odaberimo utje-
• rjeđe koriste preventivne preglede, cajne stručnjake poput npr. prof. Štagljara
ili prof. Rudana.
• povećavaju troškove zdravstvenog sustava.
I ne, češnjak ne liječi koronu…

SVJETSKI TJEDAN
DOJENJA 2020.
PODRŠKA DOJENJU
za zdraviji planet
~
Moramo priznati da nam “gori
pod petama” i da sljedeće ge-
neracije zahtijevaju od nas brzu
akciju za smanjenje zagađenja u svim sfe-
rama života… Dojenje je dio te slagalice
i potrebna su hitna ulaganja u svim sek-
torima.”
(Joffe, Webster & Shenker, 2019.)
Evolucija kampanje
WBW se obilježava svake godine od 1.
do 7. kolovoza, kao spomen na Innocenti
Deklaraciju iz 1990. WBW je započeo s
radom 1992., obrađujući teme koje uklju-
čuju zdravstveni sustav, žene i posao,
međunarodni kodeks marketinga nado-
mjestaka majčinoga mlijeka, podršku
zajednice, ekologiju, ekonomiju, znanost,
obrazovanje i ljudska prava. Od 2016.
godine WBW je usklađen s ciljevima odr-
živog razvoja.
Godine 2018. rezolucija Svjetske zdrav-
stvene skupštine podržala je WBW kao
važnu strategiju promocije dojenja.
SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 27
Svjetski tjedan dojenja (WBW – World Breastfeeding
Week) globalna je kampanja koja želi podići svijest
i potaknuti djelovanje koje se odnosi na dojenje.
Svjetski tjedan dojenja 2020. naglašava povezanost
dojenja i zdravog planeta
Ciljevi su Svjetskog tjedna dojenja u sadašnje generacije bez ugrožavanja bu-
2020. godini dućih generacija. Dojenje je ključno za sve
1. INFORMIRATI o odabranoj temi ciljeve UN-a za održivi razvoj
godine,
2. USIDRITI temu unutar globalne
Hrana i hrana za hranjenje
agende dojenja, Promjena klime i degradacija okoli­ša
3. ANGAŽIRATI SE s pojedincima i or- neki su od najnužnijih izazova s kojima se
ganizacijama za veći učinak, naš svijet danas suočava. Emisija stakle-
4. POTAKNUTI akciju na odabranoj ničkih plinova (GHG) – ugljičnog dioksida,
temi i srodnim pitanjima. dušikovog oksida, metana i drugih zbog
ljudske aktivnosti povećala je globalne
Dojenje i planetarno zdravlje temperature od predindustrijskih vre-
Koncept “planetarno zdravlje” definiran mena za više od jednog stupnja Celsiusa.
je kao “zdravlje ljudske civilizacije i stanje Zanimljivo je da se čini da se emisija sta-
prirodnog sustava o kojem ovisi”. Među- kleničkih plinova smanjila zbog utjecaja
sobno povezana priroda ljudi i planeta naših odgovora na još jedan hitan iza-
zahtijeva pronalaženje održivih rješenja za zov - neposrednu pandemiju COVID-a19.
obje. Održivi razvoj zadovoljava potrebe Iz toga se može naučiti nekoliko lekcija i
28 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
primijeniti ih na izazov klimatskih promje-
na. Degradacija okoliša, koja je posljedica
zagađivača u zraku, vodi ili hrani, pre-
komjernog korištenja oskudnih resursa,
prekomjernog otpada i uništavanja sta-
ništa, često je uzrokovana ljudskom
aktivnošću. Naš obrazac proizvodnje hra-
ne i način potrošnje značajno pridonose
klimatskim promjenama i propadanju
okoliša. Pandemija COVID-a19 naučila
nas je da smo svi pogođeni i potreban je
trenutni koordinirani društveni odgovor.
Svi mi možemo učiniti nešto da smanji-
mo utjecaj ugljika (CFP) i njegov ekološki
otisak, počevši od načina na koji hranimo
svoje bebe. Hitni slučajevi za zdravlje koji
su u tijeku, poput COVID-a19, također
predstavljaju izazove koji utječu na hra-
njenje dojenčadi.
Preporuke SZO i UNICEF-a
Preporuke su Svjetske zdravstvene
organizacije i UNICEF-a za optimalne
prakse hranjenja dojenčadi i male djece
(IYCF):
• rano poticanje dojenja u roku
jednog sata od rođenja,
• ekskluzivno dojenje prvih šest
mjeseci života,
• kontinuirano dojenje do druge
godine života ili dulje, s unosom
odgovarajućih prehrambenih i
sigurnih dodataka (čvrste) hrane od
šestog mjeseca.
Ulaganje u podršku dojenju
Dojenje je jedno od najboljih ulaganja za
spašavanje života dojenčadi i poboljšanje
zdravstvenog, socijalnog i ekonomskog
razvoja pojedinaca i naroda. Stvaranje
okruženja za optimalne uzorke hranjenja
dojenčadi i male djece društveni je impe-
rativ.
Dakle, što je potrebno za stvaranje po-
voljnog okruženja i poboljšanje prakse
dojenja?
Zaštita, promocija i podrška doje-
nju važne su strategije na strukturalnoj
postavci i na pojedinačnim razinama. Ko-
ordinirane akcije za optimalno hranjenje
dojenčadi tijekom normalnog vremena i
u hitnim slučajevima ključne su da bi se
osiguralo zadovoljenje prehrambenih po-
treba svih beba.
Podrška dojenju ima kratkoročni i du-
goročni utjecaj na planetarno zdravlje. To
je hitan imperativ i moramo intenzivira-
ti razgovore, pozvati na jača istraživanja
i angažirati sve relevantne sektore da
poduzmu mjere. Koliko god hitna bila
kriza COVID-a19, neprestano treba za-
govarati dojenje kao javnozdravstvenu
intervenciju koja spašava živote i sprje-
čava infekcije i bolesti u široj populaciji.
Naša je dužnost da djelujemo kao glo-
balni građani.
Svjetski savez za podršku dojenju
(World Alliance for Breastfeeding Action)
 SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 29

LAJMSKA BOLEST

KRPELJI
VOLE
toplinu i vlagu
Piše Sanja Nekić Marulić, dr. med. Godišnje se u Hrvatskoj pojavljuje 200 do 450
slučajeva oboljenja koja uključuju sve manifestacije

L
ajmska bolest ili Lyme borelioza si-
stemska je bolest koja nastaje kao po-
sljedica infekcije bakterijom Borrelia
burgdorferi, a na čovjeka je prenose krpelji
roda Ixodes. Naziv je dobila prema mje-
stu gdje je otkrivena 1975. godine (Lyme,
Connecticut, SAD) gdje je tijekom istraži-
vanja uočena povezanost između simpto-
ma artritisa u djece i prethodnog ugriza
krpelja na mjestu tipičnog osipa. Pojava
bolesti vezana je uz rasprostranjenost pri-
jenosnika pa se bilježi uglavnom na sjever-
noj Zemljinoj hemisferi (Europa i Sjeverna
Amerika), a kod nas je najučestalija bolest
koja se prenosi putem krpelja. U Hrvatskoj
se pretežno pojavljuje u sjeverozapadnom
dijelu te, u manjoj mjeri, u Gorskom kotaru,
Istri i na Kvarneru. Bolest je sezonskog ka-
raktera i najveći broj bolesnika javi se liječ-
niku nakon uboda krpelja tijekom proljet-
nih i ljetnih mjeseci, osobito lipnja i srpnja.
Godišnje se u Hrvatskoj pojavljuje 200 do
450 slučajeva oboljenja koja uključuju sve
manifestacije lajmske borelioze (najčešće
erythema migrans, rjeđe zahvaćenost živ-
čanog sustava, zglobova i srca).
lajmske borelioze: najčešće erythema migrans,
rjeđe zahvaćenost živčanog sustava, zglobova i
srca, no primijeni li se navrijeme antibiotik, bolest
se može spriječiti
Rano uklanjanje krpelja
može spriječiti infekciju
Proces prijenosa bolesti događa se
preko sline, za vrijeme hranjenja na ži-
votinjskom domaćinu ili na čovjeku.
Primarni su rezervoar uzročnika (Borre-
lia) miševi, voluharice i jeleni, a čovjek je
slučajni domaćin. Najveću opasnost od
ugriza krpelja nosi boravak u prirodi za
vrijeme toplih mjeseci, kada čovjek zbog
rada ili rekreacije posjećuje prirodno sta-
nište krpelja. U rizičnu skupinu spadaju
upravo osobe koje profesionalno ili re-
kreativno često borave u prirodi: šumski
radnici, lovci, planinari, izletnici i turisti,
a u dječjoj dobi školska djeca koja žive ili
se igraju u blizini šume te češće planina-
re i kampiraju. Budući da je za aktivnost
krpelja potrebna povoljna temperatura i
vlažnost, osobito ih nalazimo u vlažnim
i sjenovitim područjima bjelogoričnih
šuma, s vlažnom zemljom, otpadnim
lišćem i grmljem, te među niskim rasli-
njem ili visokom travom. Većina krpelja
nije zaražena i stoga većina uboda kr-
pelja ne dovodi do infekcije, a većina
infekcija, ako se u početku očituju kao
migrirajući eritem, ne napreduje do ka-
snijih faza, što osobito vrijedi ako je u
ranoj fazi primijenjen antibiotik. Bolest
se ne prenosi s bolesne osobe na zdravu.
Nakon ugriza zaraženog krpelja, bak-
terija (Borrelia) njegovom slinom ulazi
najprije u kožu, a potom se može da-
lje širiti u različita tkiva i organe. Kako
bi se prenijela infekcija, pretpostavlja
se da krpelj na koži treba boraviti 24
do 48 sati, stoga njegovo rano ukla-
njanje može spriječiti infekciju. Krpelji
preferiraju vlažna i topla mjesta pa su
30 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

tijela. Tada nastaje rani prošireni oblik

Prevenirati ubode i temeljito se pregledati bolesti, sa zahvaćanjem kože, živčanog
sustava, mišićno-koštanog sustava i
Najbolji je način zaštite od bolesti prevencija uboda krpelja i njegovo rano srca, koji uključuje teže simptome, ali
uklanjanje. Ako namjeravamo boraviti u prirodi, važno je:
još uvijek možemo terapijski reagirati.
- prethodno se zaštititi primjenom repelenata (sredstva za odbijanje kr-
pelja) i prikladno se obući (svijetla, platnena odjeća na kojoj se krpelji lakše Mogu se pojaviti nove kožne promje-
uočavaju i teže prihvaćaju): majice ili košulje dugih rukava, hlače dugih noga- ne na drugim dijelovima tijela, artritis
vica uvući u čarape i obuti zatvorene cipele; (epizode oticanja i bolova, najčešće
- izbjegavati provlačenje kroz grmlje i visoku travu, ležanje na tlu i odlaga- u velikim zglobovima), kljenut ličnog
nje odjeće na grmlje ili travu; živca, meningitis (jaka glavobolja i za-
- nakon povratka iz prirode promijeniti odjeću, istuširati se i pažljivo pre-
kočenost vrata), jake i probadajuće
gledati cijelo tijelo, osobito pregibe, vrat, zatiljak i područje iza uha, pupak
(kod djece je važno detaljno pretražiti glavu i kosu); boli te trnci u drugim dijelovima tije-
- ako je zamijećen krpelj, važno ga je što prije odstraniti da bismo smanjili la, srčane tegobe (najčešće poremećaji
rizik od mogućeg prijenosa bolesti. provođenja – srčani blokovi, rjeđe upala
srčanog mišića). U slučaju da se lajmska
bolest ne liječi, nekoliko mjeseci ili čak
ugrizi obično lokalizirani u području vra-
godina nakon početne infekcije javlja se
ta, prsa, pazuha ili prepona. Infekcija
kasni (treći) stadij, koji se manifestira
može biti asimptomatska, a u slučaju po-
težim simptomima zahvaćenosti cen-
jave simptoma, dijelimo ih u rane (stadij
tralnog i perifernog živčanog sustava
lokalizirane infekcije i stadij diseminacije)
(smetenost, poremećaj koncentraci-
i kasne (treći stadij).
je i pamćenja, psihijatrijski simptomi,
Nakon prosječno 2-3 tjedna (3-32
trajna oštećenja motorne ili osjetne
dana) na mjestu ugriza krpelja pojavi
funkcije udova), kroničnim artritisom,
se crvenilo koje se koncentrično širi i
srčanim abnormalnostima, upalom
blijedi u središtu – tipični oblik koji na-
očiju, upalom jetre i kroničnim promje-
zivamo erythema migrans, a može biti
nama na koži.
popraćen općim simptomima nalik na
gripu (visoka temperatura, glavobo- Liječenje antibioticima
lja, bolovi u mišićima i zglobovima) i
Lajmska bolest dijagnosticira se na
lokalnim otokom limfnih čvorova. Neki
temelju kliničke prezentacije bolesti,
osjećaju i blažu bol, peckanje ili svr-
uz nužni dokaz prisutnosti specifičnih
bež na mjestu kožne promjene, koja se
protutijela protiv B.burgdorferi, što se
može povećavati i preko 0,5 m u pro-
potvrđuje odgovarajućim mikrobiološ-
mjeru. Ako se u tom početnom stadiju
kim serološkim testovima. Liječenje se
ne primijeni antibiotska terapija, nakon
provodi antibioticima, a cilj je terapi-
nekoliko tjedana ili mjeseci može doći
je skratiti simptome ranog stadija da
do diseminacije (širenja) bakterija krv-
bismo spriječili i smanjili razvoj težih
nim ili limfnim putem u druge dijelove
i kroničnih oblika bolesti. Za liječenje
erythema migrans u Europi se daju
amoksiciklin, azitromicin, doksiciklin,
Postupak odstranjenja krpelja
penicilin V i cefuroksim aksetil. Doza
Što je krpelj duže pričvršćen, to je veći rizik od infekcije, a i lakše ga je od- lijeka i trajanje terapije ovise o vrsti
straniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Ne treba ga premazivati nikakvim antibiotika. Važno je istaknuti da se
sredstvima jer se na taj način potiče da isprazni svoj sadržaj u ubodnu ranu,
doksiciklin ne propisuje za liječenje dje-
čime se povećava rizik od infekcije. Za odstranjivanje treba koristiti pince-
tu (prethodno je prebrisati dezinficijensom): uhvatiti krpelja što bliže glavi ce mlađe od 10 godina jer boji caklinu
(izbjeći gnječenje zatka) i izvući ga jednim pokretom ravno prema gore, po- u novoformiranim zubima. Ako se in-
tom mjesto uboda dezinficirati kožnim antiseptikom. Ako se dogodi da ostane fekcija očituje kao migrirajući eritem ili
glava krpelja, potrebno ju je odstraniti sterilnom iglom. artritis, dostatna je peroralna primjena
U svakoj situaciji kada je bilo potrebno ukloniti krpelja s tijela važno je lijeka, dok će u slučaju neuroborelioze
sljedećih mjesec dana pregledavati mjesto uboda te, u slučaju pojave crveni-
(zahvaćenosti živčanog sustava) ili kar-
la kože (u obliku prstena koji blijedi u sredini) ili drugih simptoma, potražiti
pomoć liječnika. ditisa (zahvaćenosti srca) biti potrebna
hospitalizacija uz intravensku terapiju.
 SRPANJ / KOLOVOZ 2020. 31

COVID-19 Nakon infekcije COVID-om 19

I RONJENJE dva do tri mjeseca ne roniti
Rizik od infekcije: Osoba zaražena vi-
rusom COVID-19 može još uvijek širiti

I kod ronjenja treba

virus, u kontekstu ronjenja, vjerojatno
kod izvođenja vježbi dijeljenja zraka ili
spašavanja. Prije povratka na ronjenje,
ronioci bi trebali:

biti obaviješten
• pričekati najmanje dva, po
mogućnosti tri mjeseca ako su
imali simptome virusa,
• pričekati najmanje mjesec dana
ako su testovi pokazali da su bili

o infekciji COVID-19
pozitivni na virus, ali nisu imali
simptome bolesti,
• oni koji nisu testirani i nikad
nisu imali simptome i dalje su
podložni infekciji i trebali bi
pričekati s ronjenjem do ukidanja
Ronjenje s oštećenjem bilo kojeg dijela mjera zabrane, koje mogu biti
kardiovaskularnog sustava može dovesti do promjenjive, ovisno o mjestu i
ozbiljnih ozljeda i smrti, zato bi trebalo kod vrsti ronjenja,
preboljelih i obaviti temeljit pregled iskusnog • ronilački centri i ronilački klubovi
trebali bi strogo poštivati i pratiti
liječnika, ali i razmotriti jesu li ronioci preboljeli preporuke i smjernice nadležnih
bolest, a da nisu to ni znali institucija.

Pišu Barbara Malašević, mag. nutr. clin. čovjeka pod vodom uz osiguranje fiziološ- Poznato je da SARS—CoV-2 može biti
Barbara Samaržija-Ingra, kih uvjeta disanja (ronjenje s aparatom) ili gotovo bez simptoma, a također može
bacc. med. techn. bez osiguranja tih uvjeta (ronjenje sa za- dovesti do ozbiljnog oštećenja pluća i srca,
državanjem daha). Počinje kada ronilac dvaju organa koji moraju biti u besprijekor-

N
ovi koronavirus, koji se pojavio 2019.
godine, nazvan je SARS—CoV-2.
Otkriven je u Kini, krajem 2019.
Radi se o novom soju koronavirusa koji pri-
je nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzro-
kovana tim virusom naziva se COVID-2019.
Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među
životinjama, no neki od njih mogu prijeći i
na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na
čovjeka, mogu se prenositi među ljudima.
Brojne životinje nositelji su koronavirusa.
Naprimjer, koronavirus bliskoistočnog res-
piratornog sindroma (MERS-CoV) potječe
od deva, dok SARS potječe od cibetke, ži-
votinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.
Iako virus potječe od životinja, on se sada
širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na
čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki
podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće
i uspješnosti širenja virusa među ljudima.
Izgleda da se virus uglavnom prenosi ka-
pljičnim putem, pri kihanju i kašljanju.
Ronjenje je, prema definiciji, boravak
zaroni i prestane disati atmosferski zrak, a
prestaje kada ga, nakon izronjavanja poč-
ne ponovno udisati. Time razlikujemo dvije
osnovne vrste sportsko-rekreativnog ro-
njenja: ronjenje na dah (Apnea) i ronjenje s
ARO-autonomnom ronilačkom opremom.
Ronilački turizam raste
Potražnja za ronilačkim turizmom u
Republici Hrvatskoj raste svake godine.
Ronioce privlače bogati prirodni resursi,
koji obuhvaćaju biljni i životinjski svijet,
podvodne zidove i grebene, zaštićene re-
zervate, špilje, nacionalne parkove i ostala
zaštićena područja te kulturni i povijesni
resursi, poput olupina brodova, zrakoplo-
va i arheoloških nalazišta amfora.
Potpuna procjena problema s kojima
bi se ronioci mogli suočiti nakon infekcije
COVID-om 19 neće biti poznata sve dok
se ne provedu klinička ispitivanja, koja
traju tek nekoliko mjeseci, i to kao zapa-
žanja iz stvarnosti i istraživačkih projekata.
nom stanju za ronilačku aktivnost.
U kojoj mjeri dugoročne posljedice osta-
ju na plućima i srcu - za sada je još uvijek
nejasno i trenutno se još uvijek nagađa.
Kada se gledaju medicinski nalazi, često
je teško vjerovati u potpuno izlječenje. Si-
gurno je to da se ronioci koji su preboljeli
bolest COVID-19 osjećaju zdravo, no još
uvijek imaju loše medicinske nalaze na plu-
ćima i srcu, čak i nakon više tjedana, pa
samim time za njih nije preporučljivo ro-
njenje.
Kratkoročno, međutim, savjet je jasan:
SARS-CoV-2 može oštetiti pluća i srce.
Ronjenje s oštećenjem bilo kojeg dijela
kardiovaskularnog sustava može dovesti
do ozbiljnih ozljeda i smrti. Bez odgova-
rajućeg medicinskog razmatranja, može
se dogoditi više štete nego koristi. Naše
je mišljenje da aktivnog ronioca nakon
preboljele bolesti COVID-19 treba vrlo
temeljito pregledati iskusan specijalizira-
ni liječnik.
PODRŠKA DOJENJU ZA
ZDRAVIJI PLANET
 Svakodnevno
vježbanje
na radnom mjestu
A ZAUZIMANJE POLOŽAJA ZA VJEŽBANJE • Zauzimanje prostora za nesmetano vježbanje unutar radnog mjesta
• Između svake vježbe potrebno je napraviti malu stanku (10 do 15 sekundi)

B VJEŽBE ZA VRAT, RUKE I RAMENI POJAS

1 3 5 6
ROTACIJA PRETKLON KRUŽENJE KRUŽENJE
GLAVOM I ZAKLON ISPRUŽENIM ISPRUŽENOM
U lijevu i desnu GLAVOM RUKAMA RUKOM UNAZAD
stranu – po 5 Naizmjenično pogled PREMA Jedna ruka ispružena
puta u svaku
stranu (ukupno
prema podu i prema NAPRIJED iznad glave, a dlan
stropu (ukupno Istovremeno (ukupno druge na ramenu
10 ponavljanja) 8 ponavljanja) (ukupno 8 do 10
6 do 8 ponavljanja)
ponavljanja)

2 4
OTKLONI KRUŽENJE
GLAVOM RAMENIMA
Uhom do ramena, Prema naprijed i
na jednu i drugu prema natrag, ruke
stranu (ukupno 6 uz tijelo (ukupno
do 8 ponavljanja) 6 do 8 ponavljanja)

C TRUP I RUKE

8 ZASUCI 10 KRUŽENJE
TRUPOM KUKOVIMA
Zamah rukama Udesno i ulijevo
naizmjenično udesno (ukupno 8
i ulijevo, a pogled ponavljanja)
prati ruke (ukupno
8 do 12 ponavljanja)

7 OTKLONI TRUPOM
a) naizmjenični otklon
u lijevo pa u desno,
ruke kližu uz nogu
9 11
b) naizmjenični otklon u lijevo
pa u desno, jedna ruka iznad
glave, a druga istovremeno OTVARANJE DLANOVA „DOBRO JUTRO“
na kuku (ukupno 8 do 12 I SPAJANJE LOPATICA Spuštati trup u pretklon
ponavljanja) Istovremeno otvarati iz raskoračnog stava,
dlanove prema naprijed dlanovi iza glave
i spajati lopatice (ukupno 6 ponavljanja)
(ukupno 8 ponavljanja)

D VJEŽBE ZA NOGE I ZDJELIČNI POJAS

12 13 14 15
PODIZANJE HODANJE PODIZANJE POLUČUČANJ
NA PREDNJI NA PETAMA KOLJENA DO SJEDA NA
DIO STOPALA U MJESTU Naizmjenično i STOLICU
Stav sunožni, dlanovi (ukupno 20 zadržavanje rukama Noge su u širini ramena
su na struku (ukupno ponavljanja) (ukupno 6 do 8 i izvodi se polučučanj do
8 do 12 ponavljanja) ponavljanja) stolice, ali se ne sjeda
(ukupno 8 do 12 ponavljanja)

16 „ZIBANJE“ 17 18
IZ RASKORAKA
U raskoračnom stavu ISKORAK S
osloniti se dlanovima na UZRUČENJEM ODRŽAVANJE
koljena i naizmjenično Naizmjenični iskorak s RAVNOTEŽE NA
izvoditi „zibanje“ u lijevu uzručenjem lijevom i JEDNOJ NOZI
i desnu stranu (ukupno desnom nogom (po 15 sekundi
8 do 12 ponavljanja) (ukupno 6 ponavljanja) na svakoj nozi)

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ROCKEFELLEROVA 7 / HR -10000 ZAGREB
+385 1 4863 267 / www.hzjz.hr

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

www.strukturnifondovi.hr Korisnik: Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Ukupan iznos projekta: 30.373.299,36 HRK / Iznos EU potpore: 85 %.
 Svakodnevno
10 minutno
tjelesno vježbanje
A ZAUZIMANJE POLOŽAJA ZA VJEŽBANJE • Zauzimanje prostora za nesmetano vježbanje unutar radnog mjesta
• Između svake vježbe potrebno je napraviti malu stanku (10 do 15 sekundi)

B VJEŽBE ZA VRAT, RUKE I RAMENI POJAS

1 3 5 6
ROTACIJA PRETKLON KRUŽENJE KRUŽENJE
GLAVOM I ZAKLON ISPRUŽENIM ISPRUŽENOM
U lijevu i desnu GLAVOM RUKAMA RUKOM UNAZAD
stranu – po 5 Naizmjenično pogled PREMA Jedna ruka ispružena
puta u svaku
stranu (ukupno
prema podu i prema NAPRIJED iznad glave, a dlan
stropu (ukupno Istovremeno (ukupno druge na ramenu
10 ponavljanja) 8 ponavljanja) (ukupno 8 do 10
6 do 8 ponavljanja)
ponavljanja)

2 4
OTKLONI KRUŽENJE
GLAVOM RAMENIMA
Uhom do ramena, Prema naprijed i
na jednu i drugu prema natrag, ruke
stranu (ukupno 6 uz tijelo (ukupno
do 8 ponavljanja) 6 do 8 ponavljanja)

C TRUP I RUKE

8 ZASUCI 10 KRUŽENJE
TRUPOM KUKOVIMA
Zamah rukama Udesno i ulijevo
naizmjenično udesno (ukupno 8
i ulijevo, a pogled ponavljanja)
prati ruke (ukupno
8 do 12 ponavljanja)

7 OTKLONI TRUPOM
a) naizmjenični otklon
u lijevo pa u desno,
ruke kližu uz nogu
9 11
b) naizmjenični otklon u lijevo
pa u desno, jedna ruka iznad OTVARANJE DLANOVA „DOBRO JUTRO“
glave, a druga istovremeno I SPAJANJE LOPATICA Spuštati trup u pretklon
na kuku (ukupno 8 do 12 Istovremeno otvarati iz raskoračnog stava,
ponavljanja) dlanove prema naprijed dlanovi iza glave
i spajati lopatice (ukupno 6 ponavljanja)
(ukupno 8 ponavljanja)

D VJEŽBE ZA NOGE I ZDJELIČNI POJAS

12 13 14 15
PODIZANJE HODANJE PODIZANJE POLUČUČANJ
NA PREDNJI NA PETAMA KOLJENA DO SJEDA NA
DIO STOPALA U MJESTU Naizmjenično i STOLICU
Stav sunožni, dlanovi (ukupno 20 zadržavanje rukama Noge su u širini ramena
su na struku (ukupno ponavljanja) (ukupno 6 do 8 i izvodi se polučučanj do
8 do 12 ponavljanja) ponavljanja) stolice, ali se ne sjeda
(ukupno 8 do 12 ponavljanja)

16 „ZIBANJE“ 17 18
IZ RASKORAKA
U raskoračnom stavu ISKORAK S
osloniti se dlanovima na UZRUČENJEM ODRŽAVANJE
koljena i naizmjenično Naizmjenični iskorak s RAVNOTEŽE NA
izvoditi „zibanje“ u lijevu uzručenjem lijevom i JEDNOJ NOZI
i desnu stranu (ukupno desnom nogom (po 15 sekundi
8 do 12 ponavljanja) (ukupno 6 ponavljanja) na svakoj nozi)

HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ROCKEFELLEROVA 7 / HR -10000 ZAGREB
+385 1 4863 267 / www.hzjz.hr

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

www.strukturnifondovi.hr Korisnik: Hrvatski zavod za javno zdravstvo / Ukupan iznos projekta: 30.373.299,36 HRK / Iznos EU potpore: 85 %.