www.sajt.com.

hr

NASTAVNE METODE I SPOZNAJNI PROCESI

DEFINICIJA NASTAVNE METODE
Metoda gr. methodos postupak, put, nain postupanja u nekom radu,
praktinoj djelatnosti, prema unaprijed utvrenom redu, a za postizanje
odreenog cilja.
- gotove, unaprijed odreene metodskim sustavom i verificirane sheme,
modeli, procedura, nain rada, po kojima se odvija nastavna djelatnost,
pomou kojih pod rukovodstvom nastavnika uenici stjeu znanja, vjetine
i navike, razvijaju svoje umne sposobnosti i izgrauju svoju osobu.
U svojoj biti su razliiti elementi, manifestacije objektivne stvarnosti koje
se iskoritavaju na specifian nain da bi se postigao predvieni cilj.
Nastavna metoda moe biti svaka djelatnost koja se susree u
svakodnevnom ivotu, ako se primjenjuje u nastavne svrhe i ispunjava
odreene pedagoke uvjete.
KLASIFIKACIJA NASTAVNIH METODA
U razliitim metodikama nastavne se metode klasificiraju prema razliitim
kriterijima. U naoj nastavnoj praksi najee se suree klasifikacija prema
izvorima spoznaje.
Pedagogija
1. metoda usmenog izlaganja
2. metoda razgovora
3. metoda rada s tekstom
4. metoda demonstracije
5. metoda grafikih radova
6. metoda laboratorijskih radova
Didaktika
A metode za stjecanje znanja, vjetina i navika
1. metode ive rijei 2. metoda itanja 3. metoda pokazivanja
B metoda utvrivanja gradiva
1. ponavljanje gradiva 2. vjebanja radi primjenjivanja gradiva

www.sajt.com.hr

Problem odreenja pojmova nastavnih metoda i njihove klasifikacije podjela prema osnovnim fazama saznanja (ivo promatranje, apstraktno
miljenje, praksa)
1. verbalno-tekstualne metode
2. ilustrativno-demonstrativne metode
3. laboratorijsko-eksperimentalne metode
Najprirodnije je da se metode klasificiraju po razliitim elementima i
manifestacijama stvarnosti kojima se koristimo u nastavi.
razgovor metoda razgovora
pitanja i odgovori metoda pitanja i odgovora
prepisivanje metoda prepisivanja
diktat metoda diktata
pokazivanje predmeta metoda pokazivanja predmeta
ilustracija crteom metoda ilustracije crteom...
OPE I POSEBNE METODE
Ope nastavne metode (ope didaktike metode) upotrebljavaju se u
nizu nastavnih predmeta.
Ope metode u nastavi stranih jezika (tehnike rada)
A. govorne metode (usmenog i pismenog izraavanja):
metoda izlaganja, pripovijedanja, razgovora, problemskog izlaganja,
opisivanja, objanjavanja, dokazivanja, predavanja, uvjeravanja,
izvjetavanja, referiranja, rasprave, citiranja, recitiranja, itanja,
prepriavanja, diktiranja, prepisivanja, pismenih sastava, pjevanja...
B. metode demonstracije predmeta i radnji
metoda pokazivanja predmeta, demonstracije radnji, crtanja, pokazivanja
crtea modela - skica, prikazivanja dijafilma, gledanja filma, rada sa
stripom...
C. metode radnih i drugih aktivnosti
metode rada s knjigom, rada s tehnikim sredstvima, rada s
instrumentima, laboratorijskih radova, ekperimenta, praktinih
svakodnevnih djelatnosti, sportskih aktivnosti...

www.sajt.com.hr

D. metode igre
metode stolnih igara, drutvenih igara, igara u sobi, igara u prirodi,
slagaljke, dopunjaljke, krialjke, tombole
+ metode samostalnog uenja i uenja nastavnog gradiva pri izradi
domaih zadaa, referata i drugih uenikih radova
Za sve metode vana je verbalna komponenta da bi se to efikasnije i
potpunije nauio verbalni element stranog jezika.
Verbalni element osnovno sredstvo realizacije metode i cilj nastave:
jezikom i govorom se sluimo u nastavnom procesu kroz nastavni proces
stjeemo nove spoznaje, nova jezina znanja i govorne vjetine.
Posebne ili specijalne nastavne metode (metodiki postupci ili
metodiki obrati, koraci, tehnike, faze...) nastaju ako se ope
nastavne metode konkretiziraju u odnosu prema verbalnim i ostalim
elementima nastavne metode u odnosu prema sudionicima, nastavnim
sredstvima i pojedinim fazama nastavnog procesa. Oznauju konkretne
radnje u nastavi da bi se postigao odreen cilj.
Teoretski prikaz pojedinog metodskog sustava treba sadravati popis svih
opih i posebnih nastavnih metoda, opis nastavnog procesa i vjebi u
kojima se pojedine metode upotrebljavaju.
NEKE SPECIFINOSTI METODE NASTAVNIKOVA USMENOG IZLAGANJA I
METODE RAZGOVORA
Metoda nastavnikova usmenog izlaganja jedna od najstarijih i
najefikasnijih nastavnih metoda.
Nastavnikova rije moe bolje i potpunije od bilo koje druge metode
upoznati uenike s novim sadrajima jer se odvija u ivom i neposrednom
kontaktu nastavnika s uenicima. Nastavnik svoje izlaganje uvijek
prilagouje konkretnoj situaciji, mijenja ga, dopunjuje, kombinira s drugim
metodama da bi uenici to bolje i dublje shvatili novu informaciju.
U izlaganju razlikujemo:
A. pripovijedanje - jasno, ivo, izraajno, slikovito i emocionalno izlaganje
raznih dogaaja koji se izlau redom kako su se dogodili, oznauju se
mjesto i osobe, sudionici u dogaaju, navode se uzroci i posljedice
B. opisivanje predstavljanje nekog predmeta, pejzaa, pojava, situacija,
vanjtina ovjeka, ponaanja ili radnje jezinim sredstvima. Uenici stjeu
nove ivotne spoznaje sredstvima stranog jezika i bitno je da novosteene
spoznaje umiju i iskazati stranim jezikom, pa je svaka demonstracija nekog
predmeta vezana za uenje jezinog izraza, uz sposobnosti da se predmet
opie sredstvima stranog jezika.

www.sajt.com.hr

C. objanjavanje izlaganje u kojem se nekoga upoznaje s novim,

nepoznatim pojmovima, predmetima, objanjava se svrha i funkcioniranje
razmih predmeta, znaenje nepoznatih rijei, leksikih jedinica,
gramatikih kategorija, stilistikih izraajnih sredstava...
A., B. i C. su najei na poetnom i srednjem stupnju uenja jezika. U
nastavi ostalih predmeta frontalno izlaganje ima nedostatke pasivnost
uenika, nemogunost da se uenici aktivno ukljue u nastavni proces,
slaba kontrola njihove panje i slaba povratna informacija. U nastavi
stranog jezika nastavi stranog jezika nastavnik obino izlae nove
spoznaje u kratkim odlomcima. Izlaganje traje minutu-dvije, sastoji se od
krae zaokruene cjeline koju uenici mogu zadrati u pamenju. Poslije
izlaganja postavlja pitanja da provjeri razumijevanje i da razvije kroz
odgovore vjetine i navike izgovora (artikulacije). Najbitnije je da se jo
jednom ponavlja, nove leksike jedinice se zapisuju na plou, a zatim se
izlaganje nastavlja.
U niim razredima osnovne kole izlagane cjeline se ograniuju na 2-3
reenice. Dopunjuje se demonstracijom predmeta i radnji, slikama
predmeta i situacija. Neophodna je grafika zornost: ono to su uli,
uenici trebaju vidjeti i napisano, i sami to umjeti napisati u svoje
biljenice.
D. izvjetavanje - i dokazivanje obiniji su na srednjem i naprednom
stupnju. injenice, dogaaji, zakljuci se iznose znanstvenom
objektivnou, dopunjuju se razliitim slikama, tablicama, grafikonima,
dijapozitivima, koji trebaju potkrijepiti iznesene injenice i dokaze.
Cilj izlaganja nije samo davanje nove informacije, stjecanje novih spoznaja,
ve i da uenici istovremeno naue na stranom jeziku te spoznaje jasno i
teno izlagati.
Metoda razgovora rjee se primjenjuje pri upoznavanju s novim
sadrajima, ali je esta u svim ostalim etapama nastavnog procesa.
Razlikuje se prema tome tko postavlja pitanja i tko odgovara. Najobiniji je
oblik razgovora frontalni razgovor nastavnika i uenika: nastavnik
postavlja pitanja, a uenici odgovaraju. Vodi se radi ponavljanja
obraenoga gradiva. Nastavnik izlae novo gradivo u malim dijelovima, a
zatim pomou pitanja i odgovora razvija primarne govorne vjetine i
navike. kombinacija metode razgovora i metode izlaganja. Obraa se
jednaka panja svim uenicima, potie aktivnost itavog razreda, a
istovremeno se vodi briga o jezinom izrazu svakog pojedinog uenika.
1. Pitanja nastavnik postavlja cijelom razredu: moraju ih razumjeti svi
uenici, a zatim se prozivlje onaj koji e odgovarati.
2. Uenici se nikad ne pitaju po abecednom redu.
3. Odgovor mora biti glasan i razumljiv itavom razredu.

www.sajt.com.hr

Slabiji uenici trebaju odgovarati ee, na kraa i laka pitanja, ali

ponavljati i tea nakon to su na njih ve odgovorili bolji uenici.
5. Pitanja ne smiju biti nejasna ni predugaka.
6. Uenici ne smiju odgovarati na pitanja samo sa da i ne.
7. Ako uenik ne zna odgovor, nastavnik e preformulirati pitanje ili
postaviti sugestivno pitanje (uenik odgovara sa da i ne i ponavljaju
pitanje).
8. Nepravilan odgovor nastavnik nikad ne prihvaa, pogotovo ne jezino
pogrean odgovor, on ga ispravlja i trai od uenika da ponovi pravilan
odgovor.
9. Dobro je navoditi primjere koji ilustriraju pravila, navode i tvrdnje.
10. Za dobar odgovor uenika valja uvijek pohvaliti.
Postoji frontalni razgovor izmeu uenika: jedan uenik postavlja pitanja
cijelom razredu,a odgovara onaj tko zna ili onaj kome je pitanje upueno.
Razlikujemo razgovor u grupama koji se vodi pri ponavljanju ili pri
izvravanju nekog zadatka, i razgovor u parovima koji se vodi nakon
frontalnog razgovora, a cilj mu je uvrivanje istom steenih govornih
vjetina i navika.

SPOZNAJNI POSTUPCI
Psihike aktovnosti se zahtijevaju od uenika u svakoj konkretnoj primjeni
nastavne metode. Prilagoene su dobi i interesima uenika. Prodanovi
istie da sprilikom primjene svake metode postoji mogunost da se
primjenjuje spoznavanje putem indikcije-dedukcije, analize- sinteze,
sinteze-analize, konkretnog-apstraktnoog, apstraktnog-konkretnog, opegpojedinanog. Sluimo se induktivno-deduktivnim, analitiko-sintetikim,
logikim nastavnim postupcima.
Postupci:
1. Imitacija ili radnja po obrascu na poetnom stupnju uenja jedan je od
osnovnih naina uenja jezinog izraza. Usmjerena je usmjerena psihika
aktivnost i primjenjuje se zato da bi uenici to bolje spoznali pojedine
jezine elemente i razliite vrste govorne aktivnosti.
2. Asocijacija (udruivanje, spajanje) povezanost meu pojedinim
opaanjima, predodbama, pojmovima, mislima, rijeima, uslijed koje

www.sajt.com.hr

jedan opaaj, predodba, pojam, misao ili rije izaziva drugi. Leksika
jedinica moe izazvati niz razliitih asocijacija s obzirom na situaciju, s
obzirom na osobu koja ju je izgovorila, s obzirom na niz popratnih okolnosti
opasnosti, velike hladnoe. uz glazbu...
3. Analogija (slinost, podudaranje) slinost u neemu meu
predmetima, pojavama, mislima, rijeima, koji se u cjelini razlikuju.
Suenje po analogiji je misaoni postupak u kojem se na temelju slinosti
jedne ili vie oznaka meu razliitim predmetima zakljuuje da meu njima
postoji slinost i u drugim oznakama. Tendencija izjednaavanja jezina
silka koja razliite oblike rijei, rijei razliitog postanka izjednauje s
drugim, slinim, frekventnim rijeima i oblicima. (val-al)
4. Kontrast (suprostnost, opozicija, oita razlika) dva su predmeta,
pojave, misli, u kontrastu ako se otro razlikuju, odudaraju jedna od druge.
5. Analiza rastavljanje cjeline na sastavne dijelove, izuavanje pojedinih
dijelova kao dijela cjeline, otkrivanje zavisnosti meu dijelovima, tako da
se reenice rastavljaju na funkcionalne jedinice, na leksike jedinice, na
rijei i morfeme od kojih su sastavljene.
6. Sinteza spajanje dijelova u cjelinu (jednostavnih pojmova u sloene),
tako se funkcionalne jedinice prema razliitim funkcijama slau u
funkcionalna polja,leksike jedinice u semantika...
7. Apstrakcija odbacivanje od niza predmeta njihovih specifinih
elemenata i izdvajanje onoga to im je svima zajedniko (najbitinije za
pojedine gramatike funkcije oblikovanje nove pojmovne cjeline).
8. Klasifikacija rasporeeivanje predmeta po njihovim osobinama u
pojedine skupine i grupe.
9. Specijalizacija podjela neke aktivnosti u pojedine operacije da se
ilustrira postupak tvorbe, nain funkcioniranja, mogunost spajanja i
ukljuivanje jedinica nie jezine razine u viu.
10. Generalizacija (uopavanje) stvaranje opih zakljuaka, dizanje na
vii stupanj gramatikih apstrakcija...
Logiki postupci:
1. Prepoznavanje; negacija (-A) negiranje i tvrdnja (A) potvrivanje
elementarnog suda.
2. Binegacija: ni A ni B
3. Konjukcija: spajanje (veznikom ili bez veznika) A i B
4. Implikacija: sloeni implikativni <8hipotetiki) sud izraava odnos: ako A
onda B

www.sajt.com.hr

5. Disjunkcija: razdvajanje, rastavljanje dvaju ili vie izraza neke cjeline.

6. Ekvivalencija: jednaka vrijednost: A je jednako B
7. Alternacija: zamjena jednih elemenata drugima: ili A ili B
Postupci se upotrebljavaju za razvijanje jezinog izraza.
EMOCIONALNI DOIVLJAJI
Svaka ovjekova ivotna manifestacija proeta je razliitim osjeajima.
Rijetki su trenuci apatije kada ovjek iskljui sve emocije i nita ne osjea,
jer i osjeaji indiferentnosti, nezainteresiranosti, ravnodunosti su oblici
iskazivanja emocija.
Emocionalna spoznaja vezana je uz interese, svjesna i nesvjesna htijenja
uenika, za one vrste psihikih aktivnosti koje su najprirodnije u odreenoj
dobi, za sklonost uenika odreenom nainu razmiljanja i zakljuivanja,
ljubavi prema sadrajima, predodbama, asocijacijama i esto se razlikuju
od razreda do razreda, u gradu i na selu, kod djeaka i djevojica, zavise o
klimatskim uvjetima, klase, standarda.
Emocionalnim doivljajima se regulira odnos uenika prema nastavi i
njihov stupanj aktivnosti. Nastavnik e pobuivati emocije uenika,
motivirati ih i pridobivati za rad, razvijati njihovu sklonost za izvravanje
zadataka, usmjeravati njihovu aktivnost, radost, gnjev... pri obradi
raznovrsnih tema, jezinih i izvanjezinih sadraja.
NEPOSREDAN I POSREDAN SPOZNAJNI PUT INDUKCIJA I DEDUKCIJA
Indukcija neposredni put spoznavanja u nastavi organiziran tako da
uenici neposredno promatraju predmete, procese, pojave koje se
prouavaju, da se oslanjaju na svoje steeno iskustvo i predznanje i na
osnovi toga formiraju pravilne predodbe, pojmove i zakone. Slui
dobivanju opih zakona iz pojedinanih. Koristi se kad su konkretne
predodbe nuni preduvjet za formiranje pravilnih pojmova, pravila i
zakona, dulji je put, ali za uenike najlaki i najjednostavniji.
DedUkcija posredni put kad se kao osnovni elementi spoznaje daju
uenicima apstraktna, gotova znanja koja se zatim ilustriraju razliitim
elementima objektivne stvarnosti. Sastoji se u zakljuivanju iz opeg na
pojedinano. Vee se za uenje gramtike (jezina pravila pa primjeri).
Izmeu njih postoji uzajamna povezanost. Pri oba pristupa potrebno se
koristiti odgovarajuim spoznajnim postupcima: analizom i sintezom,
apstrakcijom i klasifikacijom, konjukcijom i alternacijom...
EKSPLIKATIVNI, PROBLEMSKI I ISTRAIVAKI PRISTUP
(ili metode problemska nastava)

www.sajt.com.hr

U znanstvenom procesu se otkrivaju nove, nepoznate injenice, dok u

nastavnom procesu uenicima prezentiramo ve istraene injenice,
poznate istine, to uvjetuje i razliit pristup znanstvenom i nastavnom
procesu.
Eksplikativni pristup nastavnik na saet i jednostavan nain tumai
uenicima novo gradivo, postepeno i jasno objanjava pojedine injenice
da bi ih uenici to bolje shvatili i lake upamtili. Uenike treba nauiti da
umiju saeto, gramatiki pravilno reproducirati nove spoznaje, da opisuju
razliite pojave iz svakodnevnog ivota, prate sportske, kulturne i druge
drutvene manifestacije.
Problemski pristup u sreditu je proces stjecanja znanja, dolaenja do
novih spoznaja. Nastavnik obavjetava uenike da u nekom podruju
postoje odreene spoznaje koje oni sami mogu otkriti. Pridobiva uenike za
rad, postavlja problem i pristupa njegovu rjeavanju.
Meotdika rada:
- stvaranje problemske situacije (postavljanje problema i pobuivanje
interesa da se on rijei)
- formuliranje zadataka
- isticanje pretpostavki
- obrazlaganje hipoteza
- provjeravanje pretpostavki
sistematizacija dobivenih spoznaja.
Najei je u starijim razredima srednje kole, u jezinim kolama i
fakultetima. U uenika se razvija sposobnost samostalnog stjecanja novih
spoznaja, logikog izlaganja steenog znanja, logikog dokazivanja
spoznaja.
Istraivaki pristup ima slinosti s problemskim pristupom samo to u
njemu dolazi vie do izraaja samostalna istraivaka aktivnost uenika.
Rad se ne ograniuje na 1-2 kolska sata i ne realizira se iskljuivo u
razredu. Primjenjuju se razliite znanstvene metode (promatranje, itanje i
analiziranje literature, modeliranje, statistiki pistup...). Moe se i
primjenjivati i parcijalno-istraivaki pristup.

METODIKA SATA

www.sajt.com.hr

Sat je osnovni oblik organizacije nastavnog procesa. Na njemu nastavnik

upoznaje uenike s razliitim elementima stvarnosti. Stvarnost se spoznaje
sredstvima stranog jezika pa je konkretni zadatak:
- spoznaja odreenih elemenata u stvarnosti
- razvijanje sposobnosti uenika da se ti elementi izraavaju sredstvima
stranog jezika
- proirivanje i usavravanje izraajnih sredstava stranog jezika.
Svaki sat s jedne strane ini zaokruenu nastavnu cjelinu, dok s druge
strane je samo karika u lancu nastavnog procesa. Rad u razredu i rad kod
kue smatramo dijelovima nastavnog procesa kao i radom kojim se postiu
zajedniki ciljevi i izvravaju isti zadaci.
TEMA I CILJ SATA
Tema
Nastavni proces se tumai kao dugoroni, zajedniki, sustavni rad
nastavnika i uenika na ostvarivanju odgojnih i obrazovnih zadataka.
Odgoj, izobrazba i formiranje kompletne uenikove osobe, sposobne da se
ukljui u suvremeno drutvo i svakodnevni ivot, krajnji je cilj nastave.
Odsjeke u nastavi nazivamo tematskim jedinicama, tj. veim ili manjim
dijelovima nastavnog gradiva koji ine povezanu cjelinu s obzirom na
izvanjezini materijal (sport, grad, kazalite) i s obzirom na jezino gradivo
(leksiko i gramatiko). Podudaraju se esto sa tivima (lekcijama) u
udbeniku.
U metodici tematsku jedinicu zovemo nastavnom temu, a dio gradiva
nastavne teme koji se obrauje u tijeku jednog sata metodika ili
nastavna jedinica.
Ako se nastavna tema obrauje npr. 5 sati i dijeli se u 5 nastavnih jedinica,
za svaku se nastavnu jedinicu odreuju tema i cilj. U temi nastavne
jedinice oznauju se leksiki i gramatiki elementi koje sadre pojedine
vjebe u lekciji. Obino se kae uenicima jer to potie aktivnost uenika.
primjer u knjizi
Obrazovni cilj obuhvaa izvanjezini i jezini materijal koji se obrauje
na satu, istiu se pojedine vrste govorne aktivnosti usmeno izraavanje,
pismo, itanje, jezini aspekti leksiki, gramatiki, ortoepski te etape
procesa uenja upoznavanje s razliitim sadrajima, razvijanje primarnih
vjetina i govornih navika, razvijanje govornog umijea...Odnosi se na
sredinje vjebe sata.
Formulacija obrazovnog cilja treba biti kratka i jednostavna:

www.sajt.com.hr

- uenje novog leksika, razvijanje vjetine upotrebe novog leksika u

usmenom izraavanju
- upotreba novog leksika u svakodnevnim situacijama i u ivotu uenika
- upotreba novog leksika u reenicama tipa...i sljedeim jezinim
strukturama...
- pismena vjeba kompaktiranje jezinog materijala u situacijama...
- razvijanje govornih vjetina i uenje novog leksika pri opisu slike...
Odgojni cilj
Formulacija (uvijek vezana za temu jezini materijal i govorne vjebe i
navike)
- razvijanje pozitivnih crta karaktera
- razvijanje dara opaanja u uenika (sposobnosti promatranja, panje,
pamenja, emocija...)
- odgoj ljubavi prema domovini
- razvijanje osjeaja ponosa za djela naih ljudi (znanstvenika, uitelja...)
- razvijanje interesa za raznovrsne manifestacije drutvenog ivota
- razvijanje ljubavi prema uenju
- razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku (stranom...)
razvijanje ljubavi prema prirodi
- razvijanje potovanja prema odraslima
- razvijanje prijateljstva i drugarstva izmeu djeaka i djevojica
- odgajanje uenika da budu poteni
- razvijanje discipline
- odnos prema drutvenoj imovini
- uvanje drutvene imovine od oteivanja
KLASIFIKACIJA SATI U SKLOPU NASTAVNE TEME
Nastavne teme ine zaokruene cjeline u razvijanju govornih sposobnosti i
uenju jezinog gradiva. Da bi se jedna tema obradila, potrebno je u

www.sajt.com.hr

nekoliko sati provesti s uenicima vie raznih vjebi u kojima su

predviene sve aktivnosti potrebne da se izvanjezino i jezino gradivo
solidno naui.
Nastavni proces obrada nastavne teme. Tematska obrada nastavnog
materijala je prvi i osnovni princip nastave stranih jezika.
Tematsko uenje materijala ostvaruje se tako da se pojedine etape
nastavnog procesa u okvirima teme mnogostruko isprepliu, kombiniraju i
dopunjuju. Na svakom satu i u svakoj vjebi uenici steu nove spoznaje,
razvijaju govorne vjetine i navike, ponavljaju i memoriraju nastavne
sadraje.
U osnovnoj i srednjoj koli ne postoje sati stranog jezika koji bi se
poistovjetili s pojedinim etapama nastavnog procesa. Na svakom se satu u
razliitim vjebama kombiniraju pojedine etape nastavnog procesa: npr. u
jednoj vjebi je cilj upoznavanje s novim leksikom, a u drugoj razvijanje
govornih vjetina i navike stranog jezika... U svim vjebamam se
istovremeno (nastava se odvija na stranom jeziku) razvijaju govorne
vjetine i navike stranog jezika, njeguje se i produbljuje jezini izraz.
Sati se razlikuju po poetnim, sredinjim i zavrnim vjebama.
Sredinja vjeba odreuje karakter sata:
1. tip sata sat uenja novih izvanjezinih i jezinih sadraja
2. tip sata sat uenja govornih navika i uvjebavanja jezinoga gradiva
3. tip sata sat razvijanja govornih sposobnosti
4. tip sata sat ponavljanja
5. tip sata kombinirani sat (razliite vrste vjebanja poetni stupanj
uenja)
6. tip sata slobodni sat (priprema za ekskurziju, izlete, posjete...)
Sredinjom vjebom, njenim sadrajem i zadacima odreuje se i mjesto
pojedinog sata u okvirima nastavne teme. Ako se nastavna tema sastoji od
3 nastavne jedinice, u njoj se obino provodi jedan sat 1. tipa, jedan 2. i
jedan 3., a ako se sastoji od pet, mogue su razne kombinacije.
Klasifikacija sati u okvirima nastavne teme omoguuje da se to preciznije
i pravilnije rasporedi sadraj izvanjezinog i jezinog materijala u okvirima
nastavne teme. to potpunije izvravanje obrazovnog cilja (spoznajnog,
komunikacijskog i akumulacijskog) i cjelovitije razvijanje govornih
sposobnosti, usmenog i pismenog izraavanja, itanja,
prevoenja...zahtijeva precizno planiranje rasporeda vjebi u okvirima
jednog sata i planiranja izovenja svake pojedine vjebe.

www.sajt.com.hr

Cijeli sat se sastoji od niza razliitih vjebi, pa vjebu smatramo osnovnim

organizacijskim elementom sata.
STRUKTURA SATA
Najee se prema rasporedu i uenju jezinog materijala razlikuju tri
dijela sata: poetni (uvodni) u kojem se razvijaju govorne vjetine i navike
na osnovi ve nauenoga jezinoga gradiva na prethodnim satima,
sredinji dio u kojem se uenici upoznaju s novim jezinim gradivom i
zavrni dio u kojem se izvodi rekapitulacija, kratko ponavljanje bitnih
elemenata novonauenoga gradiva i istie se odgojni cilj. Svaki dio sata
sastoji se od jedne ili vie vjebi pa razlikujemo poetne, sredinje i
zavrne vjebe.
POETNI DIO SATA
Da bi se pravilno vodio sat, nastavnik treba planirati tijek sata, jasno
odrediti zadatke svake pojedine vjebe, nastavne metode i u tanine
poznavati obrazovni cilj.
Sastoji se od 3-4 kratke govorne vjebe koje se temelje na ve nauenom
jezinom materijalu koji se u njima ponavlja, uvruje, razvijaju govorne
sposobnosti uenika.
1. Registracija sata sve ono to nastavnik radi na satu treba imati
karakter govorne ili pismene vjebe. Pogodna je za razvijanje elementarne
jezine baze. U njoj se ogranieni jezini materijal iz sata u sat ponavlja da
uenici solidno upamte odreene jezine strukture kojima nastavnik
popunjuje i iri elementarnu bazu. Sve se moe ukomponirati u kratki
razgovor koji ne mora trajati vie od jedne minute i koji moe svaki sat
varirati. Nastavnik treba promiljeno postavljati pitanja i traiti da odgovori
budu pravilno formulirani.
2. Animacijska vjeba prva govorna vjeba sa svim karakteristikama
vjebe: tekst-zadatak-metoda-cilj. U njoj se ponavlja bazini leksik i jezine
strukture nauene na prethodnim satima, ali se nedovoljno ponavljaju i
zaboravljaju. Moraju biti lake i privlane jer nastavnik ve poznati jezini
materijal daje na lagan i zanimljiv nain te ih tako spretno ukjluuje u novi
artikulacijski sustav.
Pohvala treba biti ocjena. Kad se redovito provodi vjeba, u njoj e
sudjelovati i slabiji uenici jer je gradivo i leksik ve obraeno i poznato.
Nastavnik za njih stalno sakuplja novi materijal, odabire tipine situacije,
leksike i jezine lemente i ispisuje ih u posebnu biljenicu (npr. stan,
ulica...).
Uvijek je povezana sa sredinjim dijelom sata. Ako se na satu obrauje
novo tivo, u vjebi se moe ponavljati srodna tematika, novi jezini
materijal, one jezine strukture koje uenici ve poznaju, a koji e posluiti
kao primjeri za ilustraciju.

www.sajt.com.hr

Izuzeci, posebni oblici, nepravilni glagoli...se lako ukljuuju i najei su

leksik i tematika vezani za svakodnevni ivot.
Npr. Tko zna brojiti na prste? Jedan prst, dva prsta, tri prsta, etiri prsta,
pet prstiju, mnogo prstiju.
U niim se razredima mogu izgraditi i kartice sa slikama i imenima uenika
koji se susreu u tivima, te premjetajui ih ispod razliitih brojeva ili
predmeta sastavljati reenice.
Stereotipne situacije iz svakodnevnog ivota i leksik vezan uz njih moraju
uenici odlino poznavati jer se na bazinom leksiku temelje sve govorne
vjetine i navike.
U animacijskim vjebama najlake se uklanja interferencija materinskog
jezika, estim ponavljanjem ue se i tee leksike jedinice i gramatike
strukture. Imaju oblik drila: nastavnik trai da uenici za njim 2-3 puta u
koru ponove rijei s novim glasom, s novim padeom...pa se takve vjebe
prema cilju zovu: fonetska gimnastika, leksika gimnastika, gramatika...
Prvi kontakt s uenicima na poetku sata odluujui je za rad u toku
itavog sata. Dobro je alom i dosjetkom zapoeti sat. Animacijska vjeba
treba biti aktivizator panje, memorije svih uenika, mora se izvoditi s
itavim razredom, organizirati tako da u njoj sudjeluje to vei broj
uenika.
3. Provjeravanje domae zadae zapoeti sat s provjeravanjem domae
zadae nije nepravilno, ali najbolje je ako slijedi animacijsku vjebu,
Konkretan zadatak kontrola domae zadae daje vjebi nunu teinu i
ozbiljnost. Svaki uenik se individualno osjea odgovoran ako domai rad
nije izradio.
Provjeravanje treba organizirati uvijek kao govornu vjebu usmenu ili
pismenu. Dok jedan uenik ita zadatak, ostali paze da nije to pogrijeio.
Kontrolom treba obuhvatiti to vei broj uenika. Na tipinim pogrekama
najbolje se odmah zaustaviti i pokuati ih objasniti, a neke rijei koje
uenici krivo izgovaraju i ponoviti u koru.
To je kratkotrajna vjeba u kojoj se ne smije pourivati uenike. Nastavnik
esto trai od uenika da kod kue naue itati tivo, da naue pjesmicu
napamet ili kratki dijalog, da sastave plan tiva, prevedu tekst, nau nove
vrste rijei...Ako su rjeenja individualna, nastavnik e sakupiti biljenice
uenika. Najbolji radovi se itaju na iduem satu.
4. Ponavljanje gradiva u raznim se oblicima obavlja neprekidno u svim
govornim vjebama i na svakom dijelu sata. Razvijaju se govorne
sposobnosti uenika na stranom jeziku. Nastavnik organizira govornu
vjebu u kojoj se saeto ponavlja ono to se radilo na prethodnom satu.
Provjerava to su upamtili, kako su to upamtili, je li veina uenika

www.sajt.com.hr

razumjela i nauila novo gradivo, stekla odreene govorne vjetine, ima li

propusta u znanju i treba li to naknadno objasniti.
Mora biti saeto, sadrajno i planski voeno. Nije ogranieno samo na
materijal s prethodnog sata, ali je sadrajno povezano sa sredinjim
dijelom sata. Ostvaruje se frontalnim razgovorom koji mora obuhvatiti to
vei broj uenika. Realiziraju se spoznajni, komunikacijski i akumulacijski
ciljevi nastave.
SREDINJI DIO SATA
Sastoji se od 1-2 vjebi sredinje vjebe. Stjeu se nove izvanjezine i
jezine spoznaje, produbljuju i ire govorne vjetine i navike. Zauzimaju
oko dvije treine nastavnog vremena na satu.
Prelazei na sredinju vjebu nastavnik najavljuje uenicima temu i
obrazovni cilj sata i zapisuje temu na plou (naslov tiva, vjebe ili
gramatika jedinica). Tema moe imati oblik kratkog plana. Ponekad se
priopuje u tijeku vjebe. Isticanje teme i cilja sata pomae uenicima da
koncentriraju panju na bitno, da svjesno prate tijek sata, kritiki se
odnose prema metodama i aktivnostima u razredu, da lake procijene to
su novo nauili te to lake poveu sa starim znanjem i iskustvom. Prema
osnovnom cilju sredinje vjebe precizira se i tema.
Sve sredinje vjebe imaju neke zajednike karakteristike uvjetovane
osnovnim principima metodskog sustava. U njima se stjeu nove spoznaje
skupa s razvijanjem govornih vjetina i navika., kroz govor i pismo i kao
rezultat govorne aktivnosti, da je situativnost jedan od osnovnih principa
razvijanja govornih sposobnosti, da sve to uenici naue treba postati
njihovo vlasnitvo, da nastava mora biti zorna, sustavna...
Stjecanje novih spoznaja povezano je s razvijanjem primarnih vjetina i
navika novo gradivo se ui u manjim dijelovima, odmah se provjerava
stupanj spoznaje u odgovorima uenika i tako se razvijaju govorne vjetine
i navike. Koliina gradiva se odreuje prema uenikovim sposobnostima, a
nakon prvog ponavljanja i dalje koliina novog gradiva se poveava.
Aktivnost uenika jedan je od osnovnih principa svake vjebe. Prava
govorna vjeba je ona u kojoj je aktivnost uenika potpuna.
Aktivnost uenika najvie potie izmjenjivanje razliitih oblika rada. Uz
frontalni rad postoji i rad u grupama i u parovima, rad s knjigom i
samostalan rad uenika.
Svaki oblik samostalnog rada nastavnik solidno priprema. Uenici moraju
znati to rade, zbog ega i kakav rezultat treba biti. Najbolje je
primjenjivati iste ili sline metode s kojima su upoznati u frontalnom radu.
Tijekom samostalnog rada nastavnici uenicima pomau, upuuju ih i
kontroliraju. Navikavaju uenike da ako naiu na tekou da im se obrate
pogledom. Uenici uvijek moraju znati rezultate svog rada metode
upoznavanja s rezultatom unaprijed se upoznaju. Katkad uvode i

www.sajt.com.hr

natjecateljske elemente.
Jedan od osnovnih zahtjeva je pravilan izobr zadataka. urba je esta
pogreka u samostalnom radu.
Uenici savjesnije pristupaju ako znaju da e nastavnik njihov rad
kontrolirati zato on pregleda i biljenice koje su ogledalo rad uenika, a i
nastavnika. U njih se obino zapisuje:
1. datum i tema sata
2. sve to se u toku sata zapisuje na plou
3. sve to nastavnik diktira ili izriito trai da se zapie
4. sve to uenici smatraju da im je potrebno pribiljeiti
U niim razredima uenici ne samo uju i zapisuju novi leksik ve ga i
glasno u reenicama izgovaraju. Svaki uenik na svakom satu mora neto
izgovoriti. U razredima s velikim brojem uenika odgovaraju u koru.
Vjebe u sredinjem dijelu sata: pripremni razgovor, odgovori na pitanja,
prepriavanje tiva po planu, razgovor o tivu po kljunicama, saeto
prepriavanje, jezina analiza, proirivanje teme...
ZAVRNI DIO SATA
Sastoji se od vjebi u kojima se u saetom obliku ponavlja ono to se radilo
u prethodnim vjebama.
1. Zadavanje domaeg rada govorna vjeba povezana s ostalim u kojoj
se razvijaju govorne vjetine i navike uenika, te se nastavlja i kod kue u
samostalnom radu. Uenici su za odreeni stupanja paljiviji nego na
ostalim vjebama.
Ako se radi o vjebi u kojoj se u odreenoj mjeri samo ponavlja ono to se
radilo u prethodnim vjebama s posebnom namjerom da se samostalni rad
uenika produlji i poslije zavretka sata, ona spada u zavrni dio sata.
Pravila:
- Svaki domai rad treba organizirati kao govornu vjebu.
- Nastavnik planira vrijeme.
- Mora biti organski vezan uz gradivo.
- Ne smije biti preteak.

www.sajt.com.hr

- Nastavnik mora objaniti uenicima to trebaju raditi, zbog ega, na koji

nain i kakav treba biti rezultat. Najbolje je da se rjeavaju slini zadaci
kao u prethodnim vjebama.
- Naslov se upisuje u biljenice za domai rad (datum i zadatak).
- Uenici osnovne kole rad kod kue izrauju 20-30 min.
Domai rad je najee vezan za udbenik i radnu biljenicu. Moraju
obuhvaati i svakodnevni ivot uenika. Provjeravanje domaeg sata se
moe spojiti s animacijskom vjebom. Izrada domaeg rada mora biti
samostalni rad uenika. Moe i u parovima, ali se u razredu moraju
dogovriti s kim e ga izgraivati. Valja ga napisati isti dan kad je i zadan.
2. Saetak i isticanje odgojnog cilja dobar nastavnik osvjeuje kod
uenika itav njihov rad i svaki pojedini jezini govorni element. Nastoji da
uenici potpuno shvate nastavnog gradivo, optimalno usvoje, tono
reproduciraju i vjeto primjenjuju u iskazivanju svojih misli na stranom
jeziku. U kratkim, pravilnim reenicama, u saetom obliku ponovi ono to
se radilo na satu.
Cilj je saetka da ne ostane ni jedan uenik koji u kratkim crtama ne bi
umio ponoviti to je na satu nauio. Nastavnik provjerava efikasnost svog
rada, pravilnost planiranja i primijenjenih metoda.
U saetku kratko i jednostavno najavljuje temu sljedeeg sata pobuujui
interes.
Odgojni cilj kako su se u tivu ljudi ponaali, to su radili, jesu li se
trebali tako ponaati... Osvjetavanje odgojnih elemenata u vezi sa tivom
esto se provodi na drugom ili treem satu obrade tiva, kada su uenici
ve nauili novi leksik i nove strukture. Ne smije biti upadljiv, nametnut,
ve mora prirodno slijediti iz situacije, biti formuliran tako da uenici
osjete potrebu da iskau svoje miljenje. Ako postoje razliita miljenja
treba ih iskoristiti za konstruktivnu govornu vjebu.
ARIKULACIJA SATA (unutranja organizacija sata)
Sastoji se od pravilnog rasporeda vjebi kao strukturnih elemenata sata.
Svaki nastavni sat je kombinacija razliitih vjebi, uvjetovana nizom raznih
faktora koje nastavnik uzima u obzir pri planiranju sata, npr.
- tip sata
- cilj i zadatak sata
- broj vjebi
- sadraj vjebi

www.sajt.com.hr

- znanje uenika i njihove govorne sposobnosti

- suodnos raznih vrsta govorne aktivnosti u vjebama
- kombinacija nastavnih metoda i spoznajnih postupaka
- organizacija uenikog rada na satu...
Nema nastavnika koji je u svom radnom vijeku ponovio isti sat zbog raznih
nepredvienih situacija u razredu
Nastavnik treba predvidjeti ne samo sadraj i metode ve i priblino
trajanje svake vjebe da ih pravilno rasporedi u 45 min. Vjebe ne smiju
biti pretrpane jezinim materijalom. Ako nastavnik planirane vjebe izvede
tono do kraja sata, govorimo o pravilnoj artikulaciji.
Pri nepravilnoj artikulaciji nastavnik moe zavriti sat pet ili deset minuta
prije zvona pa se u pripremi za sat uvijek planiraju i dodatne vjebe
(razgovor uenika i zapisivanje pojedinih odgovora na plou to rade
srednji ili slabiji uenici utjee na razvijanje govornih navika i pismenu
kulturu uenika).
U artikulaciju sata spada i pravilno doziranje vremena izmeu poetnog,
sredinjeg i zavrnog dijela sata. Sredinji dio traje tridesetak minuta, ali
potrebno je tolerirati i vee otklone. Mora biti jasno artikuliran, govorne
vjebe jasno izraene, moraju biti predvieni tekst, zadaci i metode obrade
svake vjebe. Obino nastavnik na kraju sredinjeg dijela pogleda na sat
da vidi koliko je ostalo do zvona.
Susreu se i blok-sati. Nisu tipini za nastavu stranih jezika i u strunim
kolama vie se organiziraju radi usklaivanja rasporeda sati. Mogu biti
tetni. Da naue strani jezik, uenici bi ga trebali ee sluati, a blok-sati
umanjuju tu mogunost.
PLANIRANJE NASTAVNOG GRADIVA I PRIPREMANJE ZA SAT
GODINJI PLAN
Sastoji se od niza uzajamno povezanih etapa koje sve skupa tvore cjelovit
sustav planiranja. Samo precizno planiranje kompletnog nastavnog
materijala jami pravilnu organizaciju nastavnog rada. Sastavljaju se dva
plana koji izlaze jedan iz drugoga i slue tome da se to tonije i pravilnije
planira provedba pojedine nastavne teme i jedinice. Nastavnik izgrauje 1.
godinji plan, 2. tematski plan.
Nakon upoznavanja s nastavnim programom, paljivo prouava udbenik,
radni prirunik za uenike, prirunik za nastavnike, dopunsku literaturu,
TV-emisije, dijafilmove i sav ostali materijal kojim e se koristiti tijekom
godine i nakon to je provjerio da li odgovaraju zahtjevima programa i
broju tjednih sati, nastavnik sastavlja koncept godinjeg plana

www.sajt.com.hr

orijentacijsku shemu rasporeuje lekcije u udbeniku i ostali materijal po

mjesecima.
Kada je orijentacijski rasporedio nastavni materijal po mjesecima tijekom
itave godine, nastavnik sastavlja godinji plan (globalni plan, makroplan).
Godinji se plan obino sastavlja na poetku kolske godine za itavu
godinu. Daje se kratka formulacija svih nastavnih tema, oznauju se
naslovi svih programskih sadraja koji ulaze u temu, navodi sav jezini
materijal koji se uz temu obrauje, kao i broj sati predvienih za obradu
pojedine teme. Uz naziv teme, oznauje se i jezini (fonemski, leksiki,
gramatiki, pravopisni, stilistiki) materijal koji se obrauje u pojedinim
nastavnim temama. Jezini materijal ini sastavni dio lekcije i u
udbenicima je posebno naznaen. Navodi se i broj sati potrebnih za
obradu pojedine teme i oznauje u kojem se vremenskom roku, mjesecu i
tjednu predvia obrada teme.
TEMATSKI PLAN
Na temelju izraenog godinje gplana nastavnik zapoinje detaljnije
planiranje, mikroplaniranje. Sastavlja temtski plan (mikroplan, detaljni
plan, precizni plan, operativni plan, kratkoroni plan). Sastavlja se za krae
razdoblje unaprijed, za tjedan ili mjesec dana, od. dva mjeseca. Navodi se
nasatvno gradivo koje ulazi u temu te odgojni i obrazovni ciljevi koji se
obradom ele postii. Nastavno se gradivo rasporeuje po nastavnim
jedinicama i vjebama. Planira se obrada novog jezinog materijala,
razvijanje vjetina i navika usmenog i pismenog izraavanja, ponavljanje i
provjeravanje ve nauenog izvanjezinog i jezinog gradiva koje se
obraivalo u prethodnim temama, kao i sva nastavna sredstva i pomagala
kojima e se nastavnik koristiti.
1. Tema navodi se opa tema kako je prikazano u godinjem planu, a u
zagradama se mogu navesti i naslovi tiva i dopunskog materijala.
2. Cilj obrazovni (izvanjezini i jezini) i odgojni cilj sata. Izvanjezini
obrazovni cilj obino je upoznavanje s novim sadrajima vezanim uz temu i
odnos uenika prema tim sadrajima. Dio odgojnog cilja je razvijanje
razliitih oblika ponaanja uenika prema tim sadrajima. U obrazovnom
cilju treba uvijek naznaiti koje se govorne vjetine i navike razvijaju u
radu s konkretnim jezinim materijalom. Planirajui obradu teme,
nastavnik ima pred oima konkretan razred, uenike, i prema razini njihova
znanja podeava obrazovni cilj, istiui svake godine razvijanje onih
govornih vjetina koje e najoptimalnije pridonijeti uenju konkretnih
jezinih sadraja u tom razredu.
3. Nastavna jedinica navodi se redni broj nastavne jedinice i tip sata (T-1
prvi ili drugi sat obrade tiva, T-2 sat stjecanja jezinih spoznaja, T-3
sat razvijanja vjetina i navika, T-4 sat ponavljanja).
4. Raspored programskog materijala upisuju se vjebe koje ine strukturu
sata. PO poetne vjebe, SRED sredinje i ZAV zavrne. Navode se

www.sajt.com.hr

samo naslovi, a potrebne napomene iznose se u pripremi nastavnika za

sat.
5. Nastavna sredstva izdvajaju se nastavna pomagala i sredstva.

TEMATSKI PLAN
Nastavnik paljivo odabire i planira onaj jezini materijal koji e najbolje
posluiti za obradu teme i realizaciju postavljenih ciljeva. Ne optereuje
uenike nastavnim materijalom ve daje izbor koji e u najveoj mjeri
osigurati optimalno izvrenje postavljenih zadataka. Planiranje zadataka
prua nastavniku mogunost da razradi strukturu itavog niza sati,
nastojei da oni budu to raznolikiji, da vodi brigu o rezultatima rada
poslije svake obrade teme, da to paljivije organizira rad uenika,
ponavljanjem u dubljim i kraim razdobljima...
PRIPREMA ZA SAT
Slijede iz planiranja nastavnog gradiva. Na osnovi razraenog
tematskog plana nastavnik izrauje planove nastavnih jedinica, tj. izvodi
pripremu za rad. Mora biti kratak i sadrajan. Upuuje na osnovnu
strukturu sata, na njegov sadraj i metodiku izvedbe. Najprije se navodi
tema, odgojni i obrazovni cilj sata i nastavna sredstva. Sredinje mjesto
zauzima prikaz tijeka sata, pojedini dijelovi sata: poetni, sredinji i
zavrni, ali ne kao u temtskom planu samo naslovi vjebi i jezinog
gradiva, ve se u svakoj vjebi saeto daju najbitniji konkretni elementi
vjebe, jezini materijal i nain njegove obrade.
U rubrici tema navodi se samo onaj dio jezinog gradiva koji se odnosi
na konkretan sat.
U rubrici cilj oznauje se a) razlog upoznavanja uenika s odreenim
izvanjezinim materijalom, b) praktini cilj obrade jezinog gradiva:
razvijanje vjetina i navika itanja i pisanja, razvijanje govornog umijea,
pismene kulture. Potrebno je istaknuti i odgojni cilj.

www.sajt.com.hr

Plan nastavne jedinice nastavnik nosi sa sobom u razred i dri pred sobom.
Poslije sata unosi u rubriku zapaanja kratke napomene o tome kako je
sat proveo, jesu li uenici svladali materijal, to je potrebno uiniti da se
idue godine uklone nedostaci.
KONSPEKT UZORNOG SATA ILI DETALJNA PRIPREMA ZA SAT
U izvanrednim situacijama kad priprema za sat nije dovoljna da se u tijeku
odravanja sata prikae rad nastavnika u svim pojedinostima, nastavnik
pie detaljnu pripremu za sat ili konspekt uzornog sata. Uzorni sati su
posebno pripremljeni sati na kojima se demostriraju suvremena nastavna
dostignua, suvremene metode, metodski sustav, upotreba tehnikih i
drugih pomagala. Odravaju ih stariji nastavnici kako bi prenijeli svoje
iskustvo mlaim nastavnicima i nastavnicima poetnicima. Odravaju se
na pedagokim seminarima, strunim teajevima, nastavnikim
aktivima...na kojima se sastaju nastavnici iz raznih kola i prenose iskustva
jedni drugima.
Detaljna priprema za rad sastavlja se za svako uzorno predavanje. Sadri:
glavu, tijek sata, plan ploe i primjedbe.
Glava: opi podaci o satu. Potrebno je navesti ime nastavnika koji dri sat,
razred i datum odravanja sata. Navodi se tip sata, nastavna jedinica u
okviru nastavne teme, odgojni i obrazovni cilj, nastavne metode, nastavna
pomagala, udbenik, prirunik za nastavnike, dopunski nastavni materijal i
koritena literatura.
Tijek sata: izlae se detaljno, oznaavaju se sve vjebe i metode rada,
nain nastavnikova izlaganja, vrste razgovora, oblici ponavljanja, to i
kada se zapisju na plou, koji se oblici rada primjenjuju...
Ako se radi o metodi razgovora nastavnik s lijeve strane zapisuje pitanja, a
s desne odgovore uenika to ne doputa da ih nepredvieni odgovori
skrenu s teme.
Svi nastavnici koji prisustvuju uzornom satu dobivaju po jedan primjerak
konspekta, pa tijek sata prate i po predavanju i po konspektu. Sve ono to
se tijekom sata zapisuje na plou, u konspektu se potcrtava.
Plan ploe: zorno se prikazuje raspored napisanoga naploi tono po
dimenzijama ploe u razredu u kojemu e se sat odrati. Ako se neto za
vrijeme sata brie, nastavnik e to u konspektu oznaiti, a ako se
brie itava ploa da bi se mogao napisati novi tekst, pokazat e to u
konspektu tako da to oznai sa Plan ploe I, a ono to se pie poslije
brisanja Plan ploe II. Na plou se moe zapisati samo ono to su uenici
prije toga nauili u usmenom obliku. Grafikoj slici rijei treba prethoditi
glasovna slika rijei. Za vrijeme zapisivanja na plou nastavnik nastoji
svesti na minimum i utnju u razredu. Jo jednom ponavlja i glasno
izgovara sve ono to zapisuje. Nastavnik planira i gdje e i to uenici

www.sajt.com.hr

pisati na ploi. Od njih trai da ono to piu glasno izgovaraju jer tada
kontroliraju pogreke.
Napomene: navode se dodatne vjebe koje je nastavnik planirao u sluaju
da zavri rad koju minutu prije zvona.
U konspekt se ne unose imena uenika koje nastavnik namjerava za
vrijeme sata pitati, ali nastavnik prije sata mora pogledati koga eli ispitati.
PRIKAZ ILI ANALIZA SATA
Provodi se nakon uzornog sata. Obraa panju na nove metode , nove
postupke i tehniku rada koju je primijenio na satu. Zatim se osvre na
artikulaciju sata, istie to mu je na satu uspjelo po planu, a to nije te
navodi razloge za to. Istie pozitivne i negativne strane.
U analizi sata na prvom se mjestu razmatra da li je predava uspio
uspostaviti kontakt s uenicima, da li ih je uspio zainteresirati, na koji
nain, je li razred bio aktivan, kako su bile rasporeene vjebe, kakvi su bili
prijelazi, je li je bilo zastoja. kakva je bila disciplina, je li sat na vrijeme
zavrio...