Tr

Tr

i
i

na ravnote
na ravnote

a
a
0 5
1
2
4
5
6
KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
Q =15
E
10 20 25 30
E
VIAK POTRANJE
VIAK PONUDE
S
D
P =3
E
Interesi kupaca i prodavatelja su suprotni. Ipak, izmeu njih se postie dogovor o
P i Q.
Trina ravnotea - trina situacija u kojoj su kupci voljni kupiti upravo onu
koliinu koju su prodavatelji voljni prodati po tono odreenoj cijeni
Za bilo koju P P
E
NE postoji ravnotea jer su kupci/prodavatelji spremni
kupiti/prodati veu ili manju koliinu od ponuene/potraivane
Trina ravnotea sjecite S i D
Trina ravnotea definira:
Ravnotenu cijenu (okomica na Y os),
Ravnotenu koliinu (okomica na X os)
Nejednakost izmeu D i S javlja se pri
svakoj P P
E
za P > P
E
viak ponude (npr. za P=5)
za P < P
E
viak potranje
1. Promjene potra 1. Promjene potra nje nje pri konstantnoj ponudi: (a) pomak krivulje pri konstantnoj ponudi: (a) pomak krivulje
potra potra nje udesno, (b) pomak krivulje potra nje udesno, (b) pomak krivulje potra nje ulijevo nje ulijevo
0 0
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
(b) (a)
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
Q
2
Q
2
Q
1
Q
1
D
1
D
1
S S
D
2
D
2
P
2
P
2
P
1
P
1
E
2
E
2
E
1
E
1
Promjene u potra
Promjene u potra

nji i ponudi
nji i ponudi
Promjena prethodno uspostavljene ravnotee moe nastati zbog:
promjene u D, promjene u S, te istodobne promjene u D i S.
utjecaj promjene D na P
E
i Q
E
=?
2. Promjene ponude 2. Promjene ponude pri konstantnoj potra pri konstantnoj potra nji: nji: (a) pomak (a) pomak
krivulje ponude udesno, (b) pomak krivulje ponude ulijevo krivulje ponude udesno, (b) pomak krivulje ponude ulijevo
0 0
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
(b) (a)
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
Q
2
Q
2
Q
1
Q
1
D D
S
2
S
2
P
2
P
2
P
1
P
1
E
2
E
2 E
1
E
1
S
1
S
1
utjecaj promjene S na P
E
i Q
E
=?
0 0 0
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
(a) (b) (c)
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
Q
2
Q
2
Q
2
Q
1
Q
1
Q
1
S
2
S
2
P
2
P
2
P
1
P
1
P =P
1 2
E
2
E
2
E
2
E
1
E
1
E
1
S
1
S
1
D
2
D
2
D
1 D
1
S
1
D
1
S
2
D
2
3. A) Istodobne promjene u potra 3. A) Istodobne promjene u potra nji i ponudi nji i ponudi - - pomak pomak udesno: udesno:
(a) porast ravnote (a) porast ravnote ne cijene, (b) pad ravnote ne cijene, (b) pad ravnote ne cijene, ne cijene,
(c) nepromijenjena ravnote (c) nepromijenjena ravnote na cijena na cijena
Kod istodobnog pomaka obiju krivulja mogua su 3 ishoda:
- promjena Q
E
- promjena P
E
- promjena Q
E
i P
E
Q
E
uvijek , dok P
E
moe (pomak D je vei od pomaka S), (pomak S je
vei od pomaka D), ili ostati ista (pomaci D i S su istog intenziteta).
3.B) Istodobne promjene u potra 3.B) Istodobne promjene u potra nji i ponudi nji i ponudi - - pomak pomak ulijevo: ulijevo:
(a) pad ravnote (a) pad ravnote ne cijene, (b) porast ravnote ne cijene, (b) porast ravnote ne cijene, ne cijene,
(c) nepromijenjena ravnote (c) nepromijenjena ravnote na cijena na cijena
0 0 0
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
(a) (b) (c)
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
Q
2
Q
2
Q
2
Q
1
Q
1
Q
1
S
2
S
2
S
2
P
2
P
2
P
1
P
1
P =P
1 2
E
2
E
2
E
2
E
1
E
1
E
1
S
1
S
1
S
1
D
2
D
2
D
2
D
1
D
1
D
1
Q
E
uvijek , dok P
E
moe (pomak D je vei od pomaka S), (pomak S je
vei od pomaka D), ili ostati ista (pomaci D i S su istog intenziteta).
3.C) Istodobne promjene u potra 3.C) Istodobne promjene u potra nji i ponudi nji i ponudi - - pomak krivulje pomak krivulje potra potra nje nje
udesno udesno i krivulje i krivulje ponude ulijevo ponude ulijevo: :
(a) pad ravnote (a) pad ravnote ne koli ne koli ine, (b) porast ravnote ine, (b) porast ravnote ne koli ne koli ine, (c) ine, (c)
nepromijenjena ravnote nepromijenjena ravnote na koli na koli ina ina
0 0 0
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
(a) (b) (c)
KOLIINA (Q)
Q
2
Q
2
Q =
1
Q
2
Q
1
Q
1
S
2
S
2
S
2
P
2
P
2
P
2
P
1
P
1
P
1
E
2
E
2
E
2
E
1
E
1
E
1
S
1
S
1
D
2
D
2
D
1
D
1
D
1
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
S
1
D
2
P
E
uvijek , dok Q
E
moe (pomak S je vei od pomaka D), (pomak D je
vei od pomaka S), ili ostati ista (pomaci D i S su istog intenziteta)
3.D) Istodobne promjene u potra 3.D) Istodobne promjene u potra nji i ponudi nji i ponudi - - pomak krivulje pomak krivulje potra potra nje nje
ulijevo ulijevo i krivulje i krivulje ponude udesno ponude udesno: :
(a) porast ravnote (a) porast ravnote ne koli ne koli ine, (b) pad ravnote ine, (b) pad ravnote ne koli ne koli ine, ine,
(c) nepromijenjena ravnote (c) nepromijenjena ravnote na koli na koli ina ina
0 0 0
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
(a) (b) (c)
KOLIINA (Q)
Q
2
Q
2
Q =
1
Q
2
Q
1
Q
1
S
2
S
2
S
2
P
2
P
2
P
2
P
1
P
1
P
1
E
2
E
2
E
2
E
1
E
1
E
1
S
1
S
1
S
1
D
2
D
2
D
2
D
1
D
1
D
1
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
P
E
uvijek , dok Q
E
moe (pomak S je vei od pomaka D), (pomak D je
vei od pomaka S), ili ostati ista (pomaci D i S su istog intenziteta)
10 100 0 0 20 200 30 300 40 400 50 500
0,3 1
0,6 2
0,9 3
1,2 4
1,5 5
D D
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
E E
S S
VIAK PONUDE
VIAK POTRANJE
(a) (b)
Ravnote
Ravnote

a u stvarnosti
a u stvarnosti
u stvarnosti se iz razliitih razloga postavljaju ogranienja koja ne doputaju
uspostavljanje ravnotee
2 situacije: (a) najnia doputena cijena, (b) najvia doputena cijena
(a) najnia doputena cijena: cijeni nekog dobra nije doputeno da padne ispod
neke razine (npr. Vlada je odredila da je P
min
=1,2 odnos Q
D
i Q
S
pri toj cijeni=? )
Pitanje: to ako je P
min
=0,6? Odgovor: P na 0,9, pa P
min
ima smisla samo ako je
odreena iznad P
E.
(b) najvia doputena cijena: cijeni nekog dobra nije doputeno podizanje iznad
neke razine (npr. Vlada je odredila da je P
max
=2 odnos Q
D
i Q
S
pri toj cijeni=?)
Pitanje: to ako je P
max
=4? Odgovor: P na 3, pa P
max
ima smisla samo ako je
odreena ispod P
E.
Tr Tr i i na ravnote na ravnote a na crnom tr a na crnom tr i i tu tu
50 0 100 150 200 250
5
10
15
20
25
D
E
KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
E
S
S
MANJAK PONUDE
S
Institut najnie i najvie cijene koristi se u praksi kada se ele zatiti
proizvoai ili potroai odreenog dobra
Institut najvie cijene moe dovesti do nestaice razvoj crnog trita (trite
na kojem se trguje po P iznad P
max
)
npr. ravnotea E; P
max
=10 odnos Q
D
i Q
S
pri toj cijeni=?;
manjak na tritu nadoknauje crno trite, koje osigurava bilo koji Q sve dok
su kupci spremni platiti P
E'
EE' pa SS SS'
Tr
Tr

i
i

na ravnote
na ravnote

a i porezi
a i porezi
porezi jedan o naina financiranja javnih potreba
porez moe biti odreen na 2 naina: u apsolutnom iznosu (tzv. koliinski
porez) i u relativnom iznosu (tzv.vrijednosni ili ad valorem porez)
ravnoteni P i Q bez poreza vs. ravnoteni P i Q s porezom
efekti uvoenja poreza na pomak krivulje S odnosno D
Posljedice uvoenja poreza Posljedice uvoenja poreza: (a) porez prevaljen na prodavatelja, : (a) porez prevaljen na prodavatelja,
(b) porez prevaljen na kupca (b) porez prevaljen na kupca
10 0 20 30 40 50
1
2
3
4
5
D
D
0
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
S
1
(a) (b)
1
2
3
4
5
C
I
J
E
N
A

(
P
)
10 0 20 30 40 50
S
0
A
B
C
t=2
t=2
D
1
L
K M
N
Porezno optere Porezno optere enje prodavatelja i kupca nakon uvoenja poreza enje prodavatelja i kupca nakon uvoenja poreza: :
(a) porez prevaljen na prodavatelja, (b) porez prevaljen na kupc (a) porez prevaljen na prodavatelja, (b) porez prevaljen na kupca a
10 0 20 30 40 50
1
5
D
E
0
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
S
1
(a) (b)
1
P =4
B
5
C
I
J
E
N
A

(
P
)
10 0 20 30 40 50
S
0
D
1
E
1
E
0
P =3
0
*
D
0
E
1
P =3
0
*
P =2
S
S
P =2
S
P =4
B
Npr. uveden je porezi od t=? Efekti uvedenog poreza =?
Razdioba poreznog optereenja (apsolutno vs. relativno) = ?
Zakljuak: rezultati poreznog optereenja su isti neovisno o prevaljivanju na S
ili D
Porezi i elasti Porezi i elasti nost krivulje ponude: (a) savr nost krivulje ponude: (a) savr eno neelasti eno neelasti na na
krivulja ponude, (b) savr krivulja ponude, (b) savr eno elasti eno elasti na krivulja ponude na krivulja ponude
10 0 20 30 40 50
1
D
S
0
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
S
(a) (b)
4
5
C
I
J
E
N
A

(
P
)
10 0 20 30 40 50
D
P*=3
S
1
P*=3
2 2
4
P =5
B
P =1
S
t=2
t=2
Moraju li kupci i prodavatelji snositi uvijek iste udjele u poreznom optereenju?
Porezno optereenje ovisi o nagibu tj. elastinosti pojedine krivulje
Elastinost: od 0 do
Slika a) E
S
=0, pa ne moe doi do pomaka S; P
S
=?; t
S
=1
Slika b) E
S
= , pa S
0
postaje S
1
; P
b
=?; t
b
=1
Porezi i elasti Porezi i elasti nost krivulje potra nost krivulje potra nje: (a) savr nje: (a) savr eno neelasti eno neelasti na na
krivulja potra krivulja potra nje, (b) savr nje, (b) savr eno elasti eno elasti na krivulja potra na krivulja potra nje nje
10 10 0 0 20 20 30 30 40 40 50 50
1
D
D
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
S
0
S
0
(a) (b)
4
C
I
J
E
N
A

(
P
)
P*=3 P*=3
2 2
4
P =1
S
t=2
t=2
S
1
S
1
5
P =5
B
Razdioba poreza izmeu kupca i prodavatelja Razdioba poreza izmeu kupca i prodavatelja: (a) krivulja ponude : (a) krivulja ponude
relativno elasti relativno elasti na, (b) krivulja ponude relativno neelasti na, (b) krivulja ponude relativno neelasti na na
10
S
0
S
0
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
(a) (b)
0 0 200 250 300 300
D D
S
1
S
1
40
50
t=15
P =20
1
S
P =30
0
*
t=15
P =40
1
*
P =30
0
*
P =25
1
S
P =35
1
*
Slika a) E
D
=0, pa ne moe doi do
pomaka D; P
b
=?; t
b
=1
Slika b) E
D
= , P
S
=?; t
S
=1
Zakljuak 1: Savreno neelastina
krivulja ne doputa mogunost
prevaljivanja poreza na drugu stranu
tj. za E
S
=0 (tj. E
D
=0) t
S
=1 (tj. t
b
=1)
Zakljuak 2: za E
S
= (tj. E
D
= )
t
b
=1 (tj. t
S
=1)
Zakljuak 3: Veem poreznom
optereenju je izloena ona strana ija
je krivulja manje elastina
Slika a) S-relativno elastina (t
b
> t
S
)
Slika b) S-relativno neelastina (t
b
<
t
S
)
formule =?
Pozitivni i negativni utjecaji poreza: (a) sta Pozitivni i negativni utjecaji poreza: (a) stanje prije nje prije
uvoenja poreza uvoenja poreza, ( , (b) b) stanje nakon uvoenja poreza stanje nakon uvoenja poreza
1 2 Q*=3 4 5
D D
KOLIINA (Q) KOLIINA (Q)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
C
I
J
E
N
A

(
P
)
E
S
S
0
POTROAEV
PROBITAK
PRODAVATELJEV
PROBITAK
A A
1
B
Q =3
0
*
B
1
A
2
B
2
S
1
A
3
B
3
E
1
t=5
Q =2,5
1
*
(a) (b)
P =30
max
P =30
max
P =15
0
*
P =0
min
P =0
min
P =15
0
*
P =17,5
1
*
Negativan utjecaj: Q (zbog zakona D i S); P
b
; P
S
Pozitivan utjecaj: dravnog prorauna
Pozitivan utjecaj < Negativan utjecaj
Slika a) - potroaev probitak (A) vs. proizvoaev probitak (B)
Slika b)
- potroaev probitak (A
1
) je smanjen za A
2
i A
3
;
- proizvoaev probitak (B
1
) je smanjen za B
2
i B
3
;
- A
2
i B
2
=?
- A
3
i B
3
=? dokazuje da je pozitivan utjecaj < negativan utjecaj