Tabele Za Ocenjevanje

Procjena osnovnog jezika i vjetina uenja
1
SURADNJA I UINKOVITOST POJAANJA

ZADATAK BODOVI IME ZADATKA CILJ ZADATKA PITANJE PRIMJER KRITERIJI NAPOMENE
A1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uzeti ponuenu nagradu
(pojaanje)
Kad se djetetu ponudi
poznato pojaanje
(predmet ili aktivnost)
dijete ga uzima/koristi.
Kada nudite pojaanje drei
ga u ruci, hoe li ga dijete
uzeti?
Bombon koji dijete uzima i
pojede.
2=brzo i u vie navrata uzima
pojaanje,
1=ne uzima svaki puta ili ponekad
sporo reagira

A2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2

Uzima pojaanje kada mu
se ponude dva izbora
Kad se djetetu ponudi
predmet ili aktivnost koju
voli (pojaanje) uz ono to
ne voli, dijete e odabrati
ono sto voli.
Kada nudite ono to znate da
je pojaanje za dijete, uz ono
to znate da nije, hoe li dijete
uzeti pojaanje?
Bombon vs. cipela, dijete
e uzeti bombon.
2=brzo i u vie navrata uzima
pojaanje,
1= ne uzima svaki puta ili ponekad
sporo reagira

A3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Promatrati neutralan
predmet (koji nije
pojaanje)
Ukoliko mu se pokae
neutralan predmet, dijete
e ga promatrati.
Ako drite neutralan predmet
(koji nije pojaanje), hoe li ga
dijete promatrati?
Ako drite cipelu dijete e
ju promatrati.
2=spremno pronalazi predmet u bilo
kojem poloaju,
1=potrebna je podrka da bi dijete
pogledalo predmet

A4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uzimati ponuene
predmete iz svakodnevne
okoline
Kada se djetetu ponude
predmeti iz svakodnevne
okoline, dijete e ih uzeti.
Ako ponudite djetetu predmet
drei ga u ruci, hoe li ga
dijete uzeti?
Ako ponudite cipelu dijete
e ju uzeti.
2=brzo i u vie navrata uzima predmet,
1= ne uzima svaki puta ili ponekad
sporo reagira

A5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Reakcija kod pojaanja
koja kontrolira uitelj
Dijete e suraivati kako bi
dobilo pojaanje od
uitelja.
Da li jestiva ili druga opipljiva
pojaanja zadravaju svoju
vrijednost, ako se daju
nekoliko puta nakon
odreenih djetetovih
odgovora?
Ako djetetu date tri dijela
slagalice, jednu po jednu, i
zahtijevate da ih sloi u
okvir, ono e to napraviti
svaki puta da dobije
bombon.
4=odgovara 5 puta za redom za
zadatke koje tek usvaja kako bi 5 puta
dobilo neko pojaanje,
3= 2 zadatka u usvajanju i 3 na
odravanju za dobivanje istog
pojaanja 5 puta,
2=5 zadatka na odravanju za 5 puta
pojaanje,
1= 3 zadatka na odravanju za
dobivanje istog pojaanja 3 puta za
redom

A6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Varijacije u pojaanjima
(ne jestivima)
Raznovrsnost predmeta i
aktivnosti koje mogu sluiti
kao pojaanja
Hoe li dijete sudjelovati u
zadacima ako mu se ponude
raznovrsni predmeti i
aktivnosti kao pojaanja?
Aktivnosti: kakljanje,
podizanje, okretanje.
Auditivno: glazba
Taktilno: masaa i
kakljanje. Socijalno:
pljesak, pohvala. Igrake:
specifine igrake,
Aktivnosti: puzzle,
kompjuter
2= najmanje 10 razliitih pojaanja koje
kontrolira uitelj su uinkovita u uenju
novog ponaanja
1=najmanje 5 razliitih pojaanja

A7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Povremeno materijalno
pojaanje
Dijete e sudjelovati u
zadatku za povremeno
pojaanje.
Hoe li dijete sudjelovati u
zadatku za povremeno (samo
ponekad se daje) pojaanje?
Dijete e imenovati
predmete na slici ako mu
se daje nagrada nakon
otprilike svaka 4 odgovora.
4=odgovara 5 puta za redom za
zadatke koje tek usvaja kako bi dobilo
neko materijalno pojaanje 3= 2
zadatka u usvajanju i 3 na odravanju
za dobivanje pojaanja 2=4 zadatka na
odravanju za dobivanje mat.
pojaanja
1= 2 zadatka na odravanju za
dobivanje mat. pojaanja


2
A8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Reakcija na socijalna
pojaanja
Pohvala e biti uinkovito
pojaanje za dijete.
Hoe li dijete prihvatiti
pohvalu kao pojaanje?
4=radi 15 min samo za pohvalu, 3=radi
15 min sa dodatnim pojaanjem, 2=radi
5 min s dodatnim pojaanjem,
1=dovrava tri zadatka za pohvalu prije
nego to dobije dodatno pojaanje

A9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Traiti odobravanje
(pohvalu) za zavren
zadatak
Dijete zahtjeva
odobravanje (pohvalu) za
svoj uspjeh.
Da li dijete trai odobravanje
(pohvalu) za zadatak koji je
dobro dovrilo?

2=trai od drugih da vide to je
napravilo, 1=gleda da li su drugi
primijetili to je napravilo

A10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dovravanje zadatka slui
kao pojaanje
Dovravanje zadatka ima
uinak pojaanja.
Da li dovravanje zadatka ima
uinak pojaanja?
2=radi neprekidno 10 minuta kao bi
zavrilo zadatak, a sama spoznaja da
je dovrilo zadatak veseli dijete, 1=radi
5 min samo sa pohvalom kao
pojaanjem

A11 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dijete primjereno eka,
ako je dobivanje pojaanja
odgoeno
Dijete primjereno eka
ukoliko pojaanje ne slijedi
odmah nakon odreenog
ponaanja
Hoe li dijete primjereno
ekati ukoliko pojaanje ne
slijedi odmah nakon
odreenog ponaanja?
4=eka 5 minuta, 3=1 minutu, 2=10
sekundi, 1=5 sekundi


3

VIZUALNE SPOSOBNOSTI

B1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Uparivanje identinih
predmeta.
Kada se djetetu da
predmet, ono e ga upariti
sa identinim predmetom
uz prisutnost jo dva
predmeta.
Zna li dijete upariti identine
predmete ako su mu
ponuena jo dva razliita
predmeta?
4=uparuje najmanje 10 predmeta uz
prisutnost jo dva predmeta, 3=uparuje
5 predmeta uz prisutnost jo dva
predmeta, 2=najmanje 2 predmeta uz
prisutnost jo jednog predmeta,
1=uparuje 1 predmet sa identinim
predmetom, uz prisutnost jo jednog
predmeta

B2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Uparivanje identinih slika Kada se djetetu da slika,
ono e ju upariti sa
identinom slikom uz
prisutnost jo dvije slike
Zna li dijete upariti identine
slike ako su mu ponuene jo
dvije razliite slike?
4=uparuje najmanje 10 slika uz
prisutnost jo dvije slike, 3= uparuje 5
slika uz prisutnost jo dvije slike,
2=najmanje 2 slike uz prisutnost jo
jedne slike, 1=uparuje 1 sliku sa
identinom slikom uz prisutnost jo
jedne slike

B3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uparivanje slike sa
predmetom
Kada se djetetu da slika,
ono e ju upariti sa
predmetom uz prisutnost
jo dva predmeta.
Moe li dijete upariti sliku sa
odgovarajuim predmetom?
2= moe upariti uzastopno tri slike sa
predmetom,
1= uparuje odjednom samo jednu sliku
sa predmetom

B4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uparivanje predmeta sa
slikom
Kada se djetetu da
predmet, ono e ga upariti
sa slikom uz prisutnost jo
dvije slike.
Moe li dijete upariti predmet
sa odgovarajuom slikom?
2=moe upariti uzastopno tri predmeta
sa slikom,
1=uparuje odjednom samo jedan
predmet sa slikom

B5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Sortiranje predmeta/slika
koje nisu identine u
kategorije
raznovrsni predmeti ili slike
i primjerci predmeta/slika iz
svake od tri kategorije
dijete e sortirati
predmete/slike u
pripadajue kategorije
(npr. psi, drvee, ljudi).
Moe li dijete sortirati
predmete/slike koje nisu
identine u kategorije, kada
su primjerci kategorija
postavljeni ispred djeteta
(npr. psi, drvee, ljudi)?
Djetetu se da nekoliko
izmijeanih slika drvea,
pasa i ljudi. Ispred djeteta
na stolu postavljen je po
jedan primjerak iz svake
kategorije. Dijete sortira
slike tako da pse stavi na
pse, drvee na drvee i
ljude na ljude.
4=sortita u 6 ili vie kategorija ako su
postavljena 4 primjerka, 3=sortira
najmanje 4 kategorije ako su
postavljena 3 primjerka, 2= sortira
najmanje 3 kategorije ako su
postavljena 3 primjerka, 1=sortira 2
kategorije ako su postavljena 2
primjerka
Ovaj zadatak ne zahtjeva da
dijete receptivno prepozna
predmete. Zahtjeva samo
vizualnu sposobnost
uparivanja slinih
slika/predmeta koji nisu
identini.
B6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Slaganje strukture od
kocaka na prikladnu sliku.
Kada se djetetu da slika sa
oznaenim poljima za
odreene kocke, dijete e
stavljati kocke na pravilne
poloaje na sliku i nee ga
ometati ostale, dodatne
kocke.
Moe li dijete postaviti kocke
na pravilne poloaje na sliku?
4=brzo slae strukture od 6 i vie
dijelova (sa dodatnim kockama),
3=4 i vie dijelova (sa dodatnim
kockama),
2=slae do 4 dijela (bez dodatnih
kocaka), 1=slae strukturu od 2 dijela
(bez dodatnih kocaka)

B7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
kocaka prema slici
Kada se dijetu da slika sa
odreenom strukturom od
kocaka, dijete e napraviti
istu strukturu kao to je
prikazano na slici
Moe li dijete napraviti
strukturu od kocaka prema
slici?
4=brzo slae strukture od 6 i vie
dijelova (sa dodatnim kockama), 3=4 i
vie dijelova (sa dodatnim kockama),
2=slae do 4 dijela (bez dodatnih
kocaka), 1=slae strukturu od 2 dijela
(bez dodatnih kocaka)

B8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Slijediti uzorak prema
vizualnom modelu
Kada djetetu ponudimo
vizualni slijed koji se
sastoji od predmeta (npr.
kocke u boji), dijete e
posloiti predmete tako da
ih uskladi sa danim
modelom.
Moe li dijete uskladiti
predmete prema odreenom
vizualnom modelu?
4= uparuje slijed od 8 dijelova koji se
sastoji od 4 razliita predmeta uz
dodatne dijelove, 3=8 dijelova od 4
predmeta, bez dodatnih dijelova, 2=6
dijelova, od tri predmeta bez dodatnih
dijelova, 1=6 dijelova od 2 predmeta
bez dodatnih dijelova


4
B9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Kutija sa otvorima Kada mu se ponudi kutija
sa razliitim otvorima i
odgovarajuim predmetima
(oblicima) dijete e znati
staviti predmet (oblik) u
pripadajui otvor na kutiji.
Moe li dijete staviti predmete
u odgovarajue otvore?
4=6 razliitih kocaka tako da promatra
oblik i stavlja u odgovarajui otvor,
3=4 kocke sa gledanjem i lociranjem,
2=4 kocke uz metodu pokuaja i
pogreaka, 1=2 kocke uz metodu
pokuaja i pogreaka

B10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Umetaljke sa pojedinanim
dijelovima za umetanje
razliiti pojedinani dijelovi
za umetanje, dijete e ih
staviti u odgovarajui okvir
umetaljke.
Moe li dijete stavljati razliite
pojedinane dijelove u
pripadajue okvire?
4= promatrajui i namjetanjem stavlja
5 dijelova u odgovarajui okvir,
3= promatrajui i namjetanjem stavlja
3 dijela u odgovarajui okvir,
2= 5 dijelova koji se daju jedan po
jedan uz metodu pokuaja i pogreaka,
1=do 3 dijela koja se daju jedan po
jedan uz metodu pokuaja i pogreaka

B11 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Umetaljke sa vie
meusobno povezanih
dijelova (tip umetanja)
razliiti dijelovi umetaljke
koji zajedno ine sliku
dijete e staviti dijelove na
odgovarajue mjesto
unutar okvira.
Moe li dijete umetnuti u
odreeni okvir razliite
dijelove koji zajedno ine
sliku?
4=4 umetaljke sa 8 dijelova,
2=2 umetaljke (slike) sa 5 dijelova,
1=1 umetaljka s najmanje 5 dijelova

B12 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Umetaljka sa
etverokutnim okvirom
umetaljke sa
etverokutnim okvirom
dijete e ih sloiti.
Moe li dijete sloiti umetaljku
spajajui dijelove u
etverokutni okvir?
3=3 umetaljke sa 3 dijela,
1=3 umetaljke s najmanje 3 dijela
Dijelovi se mogu slagati tako
da ulaze jedan u drugi ili da se
samo prislone jedan uz
drugog i tako ine sliku.
B13 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Puzzle od vie dijelova koji
moraju biti zajedno
postavljeni tako da tvore
sliku
nejednaki oblici koji ne idu
jedan u drugi dijete e
tono postaviti oblike tako
da ine sliku.
Moe li dijete postaviti
nejednake oblike jedan uz
drugog tako da ine sliku?
4=4 slike od 5 dijelova,
3=4 slike od 4 dijela,
2=2 slike od 3 dijela,
1=1 slika sa najmanje 3 dijela

B14 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Standardne puzzle Kada se djetetu ponude
standardne puzzle sa
povezanim dijelovima i bez
okvira, dijete e ih sloiti.
Moe li dijete sloiti
standardne puzzle (sa
povezanim dijelovima i bez
okvira)?
4=najmanje 4 puzzle sa 12 dijelova,
3= 2 puzzle sa 12 dijelova,
2=2 puzzle sa 8 dijelova,
1=1 puzzle sa najmanje 8 dijelova

B15 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odgoena replikacija niza Nakon to se djetetu
pokae model predmeta u
odreenom nizu i tada se
niz makne, dijete e moi
replicirati niz.
Moe li dijete replicirati niz
predmeta nakon to mu je niz
pokazan i tada uklonjen?
Nakon pokazivanja modela
od tri predmeta i nakon
uklanjanja predmeta iz
djetetovog vidokruga,
dijete e replicirati
prikazani model.
4=odmah sa tri predmeta, sa 5 sekundi
odgode, 3=3 predmeta sa dvije
sekunde odgode ili 2 predmeta sa 5
sekundi odgode, 2=2 predmeta sa dvije
sekunde bez podrke, 1=2 predmeta
sa dvije sekunde uz verbalnu ili
gestovnu podrku

B16 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odgoeno pronalaenje
predmeta, primjerka
Kada se djetetu pokae
odreeni predmet i nakon
toga se ukloni, i tada se
prikau jo tri predmeta
(jedan je isti kao onaj koji
je uklonjen), dijete e traiti
poetni predmet.
Moe li dijete pronai predmet
koji mu je bio prethodno
pokazani zatim uklonjen i
ponovno prikazan uz
prisutnost dva predmeta
(jedan predmet je isti kao i
originalni predmet)?
Nakon to se djetetu
pokae slika make i zatim
sakrije, prieka se nekoliko
sekundi, i prikae se slika
psa, make i ptice i pita ga
se: pronai isto ili
pronai.
4=odmah sa tri predmeta, sa 5 sekundi
odgode, 3=vie predmeta ili dulja
odgoda, 2=2 predmeta sa dvije
sekunde bez podrke, 1=2 predmeta
sa dvije sekunde uz verbalnu ili
gestovnu podrku

B17 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Proirivanje niza Kada se djetetu prikae
slijed predmeta u
odreenom nizu, dijete e
moi nastaviti niz dodajui
pravilne dijelove.
Moe li dijete nastaviti niz
dodajui predmete uz
prethodno prikazan model
niza?
Kada se prikae struktura
kocaka kao model (npr.
crvena kocka - plava kocka
- crvena - plava itd.), dijete
e nastaviti dodavati
crvenu kocku - plavu kocku
itd.
4=nastavlja nepravilan niz sa najmanje
3 predmeta s razliitim obiljejima, uz
prisutnost ometajuih predmeta.
3=3 predmeta u pravilnom nizu uz
ometajue predmete,
2=3 predmeta u pravilnom nizu,
1=2 predmeta u naizmjeninom nizu


5
B18 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Replikacija jednostavnih
predmeta
Kada se djetetu da skup
kocaka ili drugih predmeta
i model jednostavnog 3D
objekta (kua, auto),
dijete e sloiti kocke tako
da replicira ponueni
objekt.
Kada se djetetu da
jednostavni 3D model, moe li
dijete sloiti kocke ili
predmete tako da napravi
duplikat (kua, auto)?
jednostavan model kue,
dijete od kocaka napravi
istu kuu.
2=replicira 2 objekta koristei 6 kocaka
ili drugih predmeta,
1=replicira dva objekta koristei 3
kocke ili druge predmeta

B19 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Serijacija Kada se da niz sa
poetkom i krajem, dijete
e nadopuniti taj niz prema
veliini, koliini, nijansi
boje i slijedu.
Moe li dijete sloiti predmete
po logikom redoslijedu (tj. po
veliini, koliini, nijansi boje i
slijedu ABC, 123)?
4=moe sloiti 4 niza predmeta za
svaki od 4 specifina obiljeja,
3=2 niza predmeta za 3 obiljeja,
2=2 niza za 2 obiljeja,
1=2 niza predmeta za jedno obiljeje

B20 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Slijed slika Dijete e sloiti set kartica
sa slikama po odreenom
slijedu.
Moe li dijete sloiti slike koje
prikazuju logian slijed
dogaaja?
Postaviti 4 slike pranja
ruku po redu: otvoriti vodu,
uzeti sapun, trljati ruke,
obrisati ruke runikom.
4=moe sloiti najmanje 5 setova od 4
slike,
3=moe sloiti 5 setova od 3 slike,
2=moe sloiti 3 seta od 3 slike,
1=moe sloiti 2 seta od 3 slike

B21 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Labirinti Dijete e nacrtati liniju od
starta do kraja u
jednostavnom labirintu.
Moe li dijete nacrtati liniju od
starta do kraja u
jednostavnom labirintu?
2=crta liniju od starta do kraja u
labirintu u kojem postoje tri polazine
toke za odabir odreenog puta,
1=crta liniju u labirintu koji ima samo
jednu polazinu toku


6
RECEPTIVNI JEZIK

C1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Reakcija na ime Dijete se odaziva na svoje
ime tako da pogleda
prema osobi ili dolazi do
nje.
Hoe li dijete doi do osobe ili
ju pogledati ako ga ona
pozove imenom?
2=spremno se odaziva na svoje ime
(gleda ili dolazi),
1=zahtjeva podrku da se odazove

C2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Slijediti upute za izvoenje
ugodne aktivnosti u
kontekstu
Kada se djetetu daju upute
da izvede neku aktivnost
koju voli u kontekstu
trenutne aktivnosti, dijete
e slijediti uputu.
Hoe li dijete slijediti upute da
izvede ugodnu aktivnost u
kontekstu u kojem se ta
aktivnost obino izvodi (npr.
idi se ljuljati, za vrijeme
odmora)?
Skakanje na trampolinu,
ljuljanje
4=najmanje 3 aktivnosti bez podrke,
3=najmanje 3 aktivnost samo sa
verbalnom podrkom ili pokazivanjem,
2=3 ili vie aktivnosti koje dijete izvodi
po modelu ali bez fizike podrke,
1=3 ili vie aktivnosti samo sa
djelominom fizikom podrkom

C3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Slijediti uputu da se
pogleda prema predmetu
koji je pojaanje
Na zahtjev dijete e
pogledati predmet
(pojaanje) koje dri
edukacijski rehabilitator.
Hoe li dijete slijediti uputu da
pogleda prema predmetu koji
dri edukacijaski rehabilitator?
2=spremno nalazi predmet u bilo kojem
poloaju,
1=pogleda predmet samo ako je ispred
njega

C4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
pogleda prema predmetu
iz svakodnevnog ivota
(obian predmet)
Na zahtjev dijete e
pogledati neki obian
predmet koji dri
edukacijski rehabilitator.
pogleda prema obinom
predmetu koji dri edukacijski
rehabilitator?
2=spremno nalazi predmet u bilo
kojem poloaju,
1=pogleda predmet samo ako se dri
ispred njega

C5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
dotakne predmet koji je
pojaanje u razliitim
poloajima.
Prema uputi dijete e
dotaknuti eljeni predmet
koji je postavljen u
razliitim poloajima.
Ako se dri predmet koji dijete
voli u razliitim poloajima,
hoe li dijete posegnuti za
predmetom na uputu:
dotakni ili na ime
predmeta?
Vreica ipsa okrenuta
naopako, na bok i sl.
kojem poloaju,
1=dotie ili uzima predmet samo ako je
ispred njega

C6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
dotakne predmet iz
svakodnevnog ivota
(obian predmet) koji je
postavljen u razliite
poloaje
Prema uputi dijete e
dotaknuti neki obian
predmet koji je postavljen
u razliitim poloajima.
Ako se dri obian predmet u
razliitim poloajima, hoe li
dijete posegnuti za
predmetom na uputu:
dotakni ili na ime
predmeta?
Olovka okrenuta naopako,
na bok i sl.
kojem poloaju,
1=dotie predmet samo ako je ispred
njega

C7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Slijediti upute za izvoenje
ugodne aktivnosti izvan
konteksta
Kada se djetetu daju upute
da izvede neku aktivnost
koju voli izvan konteksta
trenutne aktivnosti, dijete
e slijediti uputu.
Hoe li dijete slijediti upute da
izvede ugodnu aktivnost izvan
konteksta u kojem se ta
aktivnost obino izvodi (npr.
idi se ljuljati, u zatvorenom
prostoru)?
Dok sjedi za stolom, dijete
e posluati nalog da se
ode ljuljati.

C8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Slijediti naloge u rutinskim
(uobiajenim) situacijama
Dijete e slijediti nalog da
izvede neku aktivnost koju
ne preferira i koja se
obino pojavljuje u toku
neke aktivnosti.
Hoe li dijete slijediti nalog da
izvede neku aktivnost koja
nije eljena, a koja je dio neke
uobiajene aktivnosti (npr.
operi ruke prije ruka)?
Nakon odlaska na wc,
dijete e slijediti uputu da
opere ruke.

C9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Slijediti nalog da prui
imenovani predmet koji
nije pojaanje
prui imenovani predmet.
Ako odrasla osoba isprui
ruku i zahtjeva od djeteta neki
predmet (koji dijete ne eli)
hoe li mu dijete dati taj
predmet?
Dijete e dati cipelu na
nalog.
2=obino daje bez podrke,
1=obino daje sa dodatnom podrkom
(ne ukljuuje se podrka kada odrasla
osoba dri ispruenu ruku traei
predmet)


7
C10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Slijediti nalog za izvoenje
jednostavnih motorikih
radnji
izvede neku motoriku
aktivnost (npr. pljeskati,
okrenuti se, podii ruke u
zrak).
Hoe li dijete na zahtjev
izvesti neku jednostavnu
motoriku aktivnost (Pljesni!)?
Skoi, sjedni, podigni ruke,
pljesni.
2=izvodi najmanje 5 radnji bez
podrke,
1=najmanje 2 radnje samo uz verbalnu
podrku ili pokazivanje

C11 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Slijediti nalog da se
dodirne odreeni predmet
uz prisutnost distraktora
Kada se od djeteta
zahtjeva da dotakne neki
predmet (a uz taj predmet
poloen je jo neki
neutralan predmet kao
distraktor) dijete e
dodirnuti predmet koji se
trai.
Ako se u ruci dri neki
predmet, i isprui se druga
ruka (kao distraktor) ili je uz
predmet koji dijete mora
dotaknuti jo neki predmet,
hoe li dijete dotaknuti traeni
predmet?
U jednoj ruci je alica, a
druga ruka je ispruena i
prazna, dijete e na
zahtjev dotaknuti alicu.
2=spremno odabire predmete u bilo
kojem poloaju,
1=dotakne premet ako se postavi tono
ispred njega
Vjetine receptivnog
razlikovanja za zadatke C11-
C15 mogu biti ocijenjene s bilo
kojim nainom odabira
(pokazivanje predmeta,
podizanje predmeta, davanje,
dodirivanje, pokazivanje itd.)
C12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
izabere predmet koji je
pojaanje uz prisutnost
drugog premeta
Dijete treba izabrati
imenovani predmet koji je
pojaanje, koje se nalazi
ispred njega u bilo kojem
poloaju, uz prisutnost jo
nekog predmeta.
Ako se dre ili postave ispred
djeteta dva predmeta (onaj
koji je pojaanje i jo jedan)
hoe li dijete na zahtjev uzeti
predmet koje je pojaanje?
Ako je na jednoj strani
cipela, a na drugoj
sapunica za balonie
(pojaanje) okrenuta u
drugaiji poloaj, dijete e
na zahtjev uzeti sapunicu.
kojem poloaju,
1=dotakne predmet ako se postavi
tono ispred djeteta
Napomena: Vjetine za
zadatke C12-C16 mogu biti
ocijenjene s bilo kojim
nainom odabira (pokazivanje
predmeta, podizanje
predmeta, davanje,
dodirivanje, pokazivanje itd.)
C13 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
izabere jedan od dva
predmeta koji su pojaanje
Na zahtjev dijete e uzeti
jedan od dva ponuena
predmeta ako su oba
predmeta pojaanje i
postavljeni su u bilo kojim
poloajima ispred djeteta.
Ako se dre ili postave ispred
djeteta dva predmeta koja su
pojaanja, hoe li dijete na
zahtjev uzeti imenovani
predmet?
Kada se dri kutija
bombona i sapunica za
balonie (oba predmeta
su pojaanje za dijete)
dijete e na zahtjev uzeti
sapunicu.
kojem poloaju,
1=dotakne predmet ako se postavi
tono ispred njega

C14 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

izabere jedan od dva
predmeta iz svakodnevnog
ivota (obinog predmeta)
Na zahtjev dijete e uzeti
jedan (imenovani) od dva
ponuena predmeta iz
svakodnevnog ivota koji
su postavljeni u bilo kojim
poloajima ispred djeteta.
Moe li dijete izabrati jedan
obian predmet uz prisutnost
jo jednog obinog predmeta?
Kada se kao izbor postave
cipela i alica, dijete e na
zahtjev uzeti alicu.
4=receptivno identificira 50 i vie
predmeta i moe identificirati vie
razliitih primjeraka tih istih predmeta,
3=identificira bar jedan primjerak od 25
predmeta, 2=10 predmeta,
1=identificira najmanje 2 predmeta

C15 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Odabir jedne od dvije slike
predmeta iz svakodnevnog
ivota (obinih predmeta)
Na zahtjev dijete e
izabrati imenovanu sliku
predmeta u izboru od dvije
slike, koje su postavljene u
bilo kojim poloajima
ispred djeteta.
Moe li dijete izabrati jednu,
odreenu sliku uobiajenog
predmeta uz prisutnost jo
jedne slike uobiajenog
predmeta?
Kada se kao izbor postave
slike cipele i psa, dijete e
na zahtjev uzeti cipelu.
4=receptivno identificira 50 i vie slika
predmeta i moe identificirati vie
razliitih primjeraka tih istih predmeta
na slici, 3=25 razliitih slika predmeta,
2=10 slika, 1=2 slike

C16 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Razliiti nalozi za odabir
predmeta
Dijete e izabrati
imenovani predmet, ako se
eduka. reh. slui razliitim
frazama kao nalozima
(pokai mi, gdje je,
pronai, dodirni).
Moe li dijete odabrati
imenovani premet ako su
nalozi razliiti (pokai mi, gdje
je, pronai, dodirni)?
Pokai mi, gdje je, pronai,
dodirni, vidi li...
2=odabire predmete i slike uz bilo koji
od 5 vrsta naloga (bilo koji nain
odgovora se prihvaa, ukoliko je dijete
odabralo traeni predmet),
1=odabire predmete i slike uz 2 naloga
(prihvaa se bilo koja vrsta odgovora)

C17 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Doticati dijelove vlastitog
tijela
Dijete e prema nalogu
doticati dijelove vlastitog
tijela.
Ako pitate dijete da dotakne
neki dio svoga tijela, moe li
to dijete napraviti?
4=10 ili vie dijelova tijela,
3=6 dijelova,
2=4 dijela,
1=2 dijela

C18 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Pokazivanje dijelova tijela
na drugima ili na slici
Dijete e po uputama
eduka. reh. doticati
dijelove tijela na drugima ili
na slici.
neki dio tijela druge osobe ili
na slici, moe li to dijete
napraviti?
4=10 ili vie dijelova tijela,
3=6 dijelova,
2=4 dijela,
1=2 dijela


8
C19 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Doticanje vlastite odjee Dijete e po uputama
eduka. reh. doticati odjeu
koju ima na sebi.
neki dio odjee koje nosi na
sebi, moe li to dijete
napraviti?
2=4 i vie dijelova,
1=2 dijela

C20 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir prema funkciji Dijete e odabrati predmet
ili sliku predmeta, ako mu
se kae funkcija tog
predmeta.
predmet prema njegovoj
funkciji (npr. daj mi ono sa
ime ree)?
slika kara, konja i cipele i
pita ga se s ime ree,
dijete e odabrati kare.
4=najmanje 25 predmeta,
3=najmanje10,
2=najmanje 5,
1=najmanje 2 predmeta

C21 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir prema obiljeju Dijete e odabrati predmet
se kae obiljeje tog
predmeta.
predmet ako mu se kae
obiljeje (npr. daj mi ono sa
repom)?
pita ga se tko ima rep,
dijete e odabrati konja.
4=najmanje 2 obiljeja za 25 predmeta,
3=najmanje 2 obiljeja za 10 predmeta,
2=najmanje 1 obiljeje za 5 predmeta,
1=najmanje 1 obiljeje za 2 predmeta

C22 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir prema kategoriji Dijete e odabrati predmet
se kae kojoj kategoriji
pripada taj predmet.
predmet/sliku ako mu se kae
kojoj kategoriji taj
predmet/slika pripada (npr.
daj mi ivotinju)?
pita ga se to je obua,
dijete e odabrati cipelu.
4=najmanje 5 predmeta iz 4 kategorije,
1=najmanje 5 predmeta iz 1 kategorije

C23 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir jednog od tri ili vie
predmeta na stolu
Dijete e odabrati odreeni
predmet (najmanje 100
uobiajenih predmeta) uz
prisutnost jo dva
predmeta na stolu u bilo
kojim poloajima.
Ako se na stol postave tri
uobiajena predmeta u bilo
kojim poloajima, moe li
dijete prema nalogu odabrati
predmet kojeg imenuje eduka.
reh.?
Kao nalog mogu se koristiti
fraze kao (pokai, daj,
donesi, dotakni gdje je,
pronai i sl.).
4=receptivno identificira 100 ili vie
predmeta i moe za veinu predmeta
identificirati nekoliko razliitih
primjeraka tog istog predmeta
(ukljuujui nove primjere),
3=50 predmeta sa najmanje jednim
razliitim primjerkom svakog predmeta,
2=10 predmeta, 1=5 predmeta

C24 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir jedne od tri ili vie
slike na stolu
Dijete e odabrati
odreenu sliku (najmanje
100 slika uobiajenih
predmeta) uz prisutnost jo
dvije slike na stolu u bilo
kojim poloajima.
Ako se na stol postave tri
slike uobiajenih predmeta u
bilo kojim poloajima, moe li
dijete prema nalogu odabrati
sliku kojeg imenuje eduka.
reh.?
fraze kao (pokai, daj,
donesi, dotakni gdje je,
pronai i sl.).
4=receptivno identificira 100 i vie
slika i moe za veinu slika identificirati
nekoliko razliitih primjeraka te iste
slike (ukljuujui nove primjerke),
3=50 slika sa najmanje jednim
razliitim primjerkom svake slike,
2=10 slika , 1=5 slika

C25 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Odabir dva odreena
predmeta iz vee skupine
predmeta
Na zahtjev dijete e
izabrati dva odreena
predmeta iz vee skupine
predmeta na stolu ispred
djeteta.
Moe li dijete izabrati dva
odreena predmeta iz vee
skupine predmeta na stolu
ispred njega?
Kada se na stol postavi
vei izbor predmeta (10) i
pita se dijete da doda
alicu i cipelu, dijete e to
uiniti.
2=odabire 2 odreena predmeta iz
skupine od 10 ili vie predmeta,
1=izabire 2 odreena predmeta iz
skupine od 4 predmeta

C26 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Odabir dvije odreene
slike iz vee skupine slika
Na zahtjev dijete e
izabrati dvije odreene
slike iz vee skupine slika
sa stola ispred djeteta.
Moe li dijete izabrati dvije
odreene slike iz vee
skupine slika sa stola ispred
njega?
Kada se na stol postavi
vei izbor slika uobiajenih
predmeta (10) i pita se
dijete da doda sliku alice i
cipele dijete e to uiniti.
2=odabire 2 odreene slike iz skupine
od 10 ili vie slika,
1=izabire 2 odreene slike iz skupine
od 4 slike

C27 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Slijediti nalog da ode do
neke osobe
Dijete na nalog odlazi na
drugi kraj sobe do
odreene osobe.
Moe li dijete na nalog otii
preko sobe do odreene
osobe?
Dijete slijedi uputu da ode
do Ane.
2=na zahtjev odlazi do najmanje 4
osobe,
1=na zahtjev odlazi do najmanje 2
osobe

C28 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Slijediti uputu da odnese
predmet na odreeno
mjesto ili da ga doda
odreenoj osobi
Dijete e na nalog otii na
drugi kraj sobe kako bi
dalo odreenoj osobi neki
predmet ili kako bi ga
stavilo na odreeno
mjesto(odnesi olovku Ani).
Moe li dijete na nalog otii na
ostavilo predmet na
odreenom mjestu ili ga dalo
nekoj osobi?
Daj olovku Ani. 4=odlazi do najmanje dvije osobe ili do
dva mjesta i predaje ili ostavlja
predmet, 3=2 osobe ili mjesta bez
podrke, 2=2 osobe ili mjesta sa samo
jednom verbalnom podrkom,
1=jedna osoba ili mjesto samo sa
verbalnom podrkom


9
C29 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
neke osobe/mjesta i
donese imenovani predmet
dolo do odreenog mjesta
ili osobe i donijelo
imenovani/traeni predmet.
Moe li dijete na nalog otii na
drugi kraj sobe da doe do
nekog mjesta ili osobe kako bi
donijelo traeni predmet?
Uzmi knjigu sa stola i
donesi ju.
4=odlazi do najmanje dvije osobe ili na
dva mjesta kako bi dolo do predmeta,
3=2 osobe ili mjesta bez podrke, 2=2
osobe ili mjesta sa samo jednom
verbalnom podrkom, 1=jedna osoba ili
mjesto samo sa verbalnom podrkom

C30 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
odreene osobe i izvede
neku aktivnost/radnju
drugi kraj sobe do neke
osobe i izvesti neku radnju
(npr. zagrli Anu).
Moe li dijete na nalog otii do
neke osobe i izvesti traenu
radnju (zagrliti Anu)?
Zagrli Anu. 4=odlazi do najmanje tri osobe i izvodi
najmanje 2 aktivnosti, 3=2 osobe i 2
radnje, 2= 2osbe i 1 radnja,
1=1 osoba i 1 radnja

C31 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Specifian motoriki
odgovor u receptivnim
zadacima
Dijete e na nalog odabrati
neki predmet izvodei
motoriku radnju koja je
izraena u nalogu (npr.
dotakni, pokai, daj, uzmi).
Moe li dijete izabrati predmet
i sliku izvodei motoriku
radnju koja je izraena u
nalogu (npr. dotakni, pokai,
daj, uzmi)?
Dotakni, pokai, daj mi,
podigni, uzmi, pokrij, sakrij,
pogurni.
4=izvodi odgovarajuu radnje prema 5
razliitih naloga.,
3=4 razliite radnje ,
2=3 razliite radnje,
1= 2 razliite radnje
Nakon naloga koji sugerira
odreeni motoriki odgovor za
odabir (dotakni, pokai, daj mi,
podigni, uzmi, pokrij, sakrij,
pogurni) dijete se koristiti
imenovani motoriki odgovor.
C32 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Izvoenje odreene radnje
s predmetom uz prisustvo
drugih predmeta
izvede jednostavnu radnju
sa odreenim predmetom
uz prisustvo jo nekog
predmeta.
Da li e dijete slijediti nalog da
izvede radnju sa odreenim
predmetom, ako je prisutan
jo neki predmet (spavanje /
jastuk i kare)?
Pokai mispavanje,
pisanje, sviranje, rezanje,
kotrljanje...
2=najmanje 5 radnji bez podrke,
1=najmanje 2 radnje samo sa
verbalnom podrkom ili pokazivanjem

C33 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Demonstracija odreene
aktivnosti pretvaranja
Dijete e prema nalogu
izvesti neku aktivnost
pretvaranja.
Moe li dijete prema nalogu
izvesti neku radnju iako se ne
nalazi u situaciji u kojoj se ta
radnja obino dogaa (kako
se smije)?
Pokai mi kako
se.smije, plae,
zijeva, spava, pie,
ree...
2=najmanje 5 radnji bez podrke,
1=najmanje 2 radnje samo sa
verbalnom podrkom ili pokazivanjem

C34 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Biranje jedne od tri slike
koje prikazuju aktivnosti
Na zahtjev, dijete e
odabrati jednu od tri slike
koje prikazuju aktivnosti i
koje su poloene na stol
ispred njega.
Moe li dijete na zahtjev
izabrati jednu od tri slike koje
prikazuju neke aktivnosti?
fraze kao: pokai, daj,
donesi, dotakni, gdje je,
pronai, daj mi i sl.
4=odabire 20 slika s aktivnostima
ukljuujui razliite primjerke slika tih
istih aktivnosti (ukljuujui nove
primjerke), 3=10 aktivnosti,
2=5 aktivnosti, 1=2 aktivnosti

C35 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Usvajanje novih ciljeva
receptivne identifikacije
predmeta bez intenzivnog
uvjebavanja
Dijete e kroz 5 pokuaja
nauiti receptivno
identificirati novi predmet ili
sliku.
Moe li dijete kroz 5 pokuaja
nauiti receptivno identificirati
nove predmete ili slike?
Da li dijete naui izabrati
sliku telefona u 5 ili manje
pokuaja?

C36 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir nekog od
slubenika u zajednici
Dijete e odabrati sliku
odreenog slubenika u
zajednici.
Moe li dijete izabrati sliku
odreenog slubenika u
zajednici?
Uitelj, vatrogasac, lijenik,
policajac itd.
4=izabire 4 ili vie slubenika,
3=izabire 3 slubenika,
1=izabire 1 slubenika

C37 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Pronalaenje predmeta na
veoj, sloenijoj slici
Dijete e pronai slike
predmeta na veoj,
sloenijoj slici.
Moe li dijete pronai slike
predmeta na velikoj, sloenijoj
slici na kojoj se nalaze razni
drugi predmeti?
Pronai sve ribice (sve iste
ribice) na slici (slika
podmorja).
2=pronalazi najmanje 3 ili 4 slike
predmeta uz prisutnost 10 drugih
detalja,
predmeta uz prisutnost 5 drugih detalja

C38 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Pronalaenje predmeta na
veoj sloenijoj slici kada
su prikazani samo dijelovi
tih predmeta.
Dijete e pronai predmete
na veoj i sloenijoj slici
kada su prikazani samo
dijelovi tih predmeta.
Moe li dijete pronai
predmete na veoj i sloenijoj
slici kada su prikazani samo
dijelovi tih predmeta?
Pronai sve ribice na slici
podmorja kada se vide
samo dijelovi ribica (npr.
samo glava ili rep).
predmeta uz prisutnost 10 drugih
detalja,
1= pronalazi najmanje 2 ili 4 slike
predmeta uz prisutnost 5 drugih detalja


10
C39 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Odabir uobiajenih
zvukova iz okoline
Dijete e odabrati
odgovarajuu sliku uz
zvuk koji uje.
Kada dijete slua kazetu sa
zvukovima iz okoline, i pita ga
se sto uje, moe li odabrati
sliku koja prikazuje predmet
koji proizvodi zvuk koji dijete
slua?
Alati/strojevi piljenje,
buenje, alarmi, zvuk
automobila, zvuk vlaka,
aviona, sirene policije ili
hitne slube,
Zvukove ivotinja,
Zvukovi sa roendanskih
proslava, nogometne
utakmice itd.
4=najmanje 8 zvukova,
2=najmanje 4 zvuka,
1=najmanje 2 zvuka

C40 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Biranje prema pridjevu Dijete e odabrati jedan od
dva slina predmeta koji se
razlikuju po odreenim
obiljejima (tj. pridjevu).
Moe li dijete odabrati jedan
od dva slina predmeta koji
se razlikuju po svojim
obiljejima (tj. pridjevu)?
Crvena kocka vs. plava
kocka, malo/veliko,
vrue/hladno,
staro/novo,
debelo/mravo,
suho/mokro, brzo/sporo,
dan/no, tvrdo/mekano...
4=biranje najmanje 20 pridjeva
(ukljuujui najmanje 3 boje, 2 oblika, i
2 veliine),
3=najmanje 10 pridjeva (najmanje 5 od
tih nisu boje),
2=najmanje 5 pridjeva (mogu biti boje),
1=moe prepoznati najmanje 1 pridjev

C41 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Biranje jednog predmeta
sa dvije specifine
karakteristike
Iz prikaza neke situacije ili
iz vee skupine predmeta
dijete e na zahtjev
odabrati jedan predmet sa
dvije karakteristike (npr.
velika crvena lopta, puna
aa hladne vode).
Moe li dijete iz prikaza neke
situacije ili iz vee skupine
predmeta odabrati jedan
predmet sa dvije
karakteristike (npr. velika
crvena lopta, puna aa
hladne vode)?
Velika crvena lopta,
crvene, visoke tenisice...
4=20 predmeta sa dvije karakteristike,
1=2 predmeta sa dvije karakteristike

C42 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Izabrati skupinu predmeta
sa odreenim
karakteristikama
U skupini predmeta ili slika
koje se razlikuju po jednom
obiljeju, dijete e odabrati
samo one predmete koji
imaju jednu zajedniku
karakteristiku/obiljeje
(npr. sve crvene).
Moe li dijete izdvojiti vie
predmeta sa jednom
zajednikom
karakteristikom/obiljejem iz
vee skupine predmeta ili
slika koje se razlikuju po
jednom obiljeju?
Crvene predmete, one sa
rupom, hrapave/grube
predmete, iste/ prljave
predmete, nove/ stare...
4=biranje najmanje 20 obiljeja
(ukljuujui najmanje 3 boje, 2 oblika, i
2 veliine),
3=najmanje 10 obiljeja (a najmanje 5
od tih nisu boje),
2=najmanje 5 obiljeja (mogu biti boje),
1=prepoznaje najmanje 1 obiljeje

C43 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Izabrati skupinu predmeta
sa dva obiljeja
U skupini predmeta ili
slika, dijete e odabrati
samo one premete koji
imaju dva zajednika
obiljeja (npr. prema
pridjevima, dijelovima
predmeta ili drugim
obiljejima, funkciji ili
kategoriji kojoj ti predmeti
pripadaju).
Moe li dijete izdvojiti vie
predmeta sa dva zajednika
obiljeja iz vee skupine
slinih predmeta ili slika
(npr. prema pridjevima tih
predmeta, dijelovima ili
drugim osobinama, funkciji ili
kategoriji kojoj ti predmeti
pripadaju)?
Velike crvene, zelene
predmete sa rupom, velike
aute, male cipele, male,
zelene predmete, crvene
predmete koji se jedu...
4=20 predmeta sa dva obiljeja
3=10 predmeta sa dva obiljeja,
2=5 predmeta sa dva obiljeja,
1=2 predmeta sa dva obiljeja

C44 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Biranje dva povezana
predmeta/slike
Uz prisutnost vie
predmeta i slika dijete e
na pitanje 'to ide s ovim?'
od ponuenih predmeta
izabrati onaj koji je
povezan sa predmetom
(slikom) koji mu je pokazan
(npr. odabire loptu uz
prikaz slike nogometnog
igralita).
Moe li dijete uz prisutnost
vie predmeta i slika izabrati
onaj predmet koji je u vezi sa
predmetom (slikom) koji mu je
pokazan (npr. slika lopte i
nogometnog igralita)?
Nogometno igralite i
lopta, aa i sok, arapa i
cipela...
4=izabire najmanje dvije povezane
slike za 20 ili vie predmeta,
3=2 povezane slike za 10 predmeta,
2=1 povezana slika za 10 predmeta,
1=moe izbrati samo jednu povezanu
sliku za 5 predmeta


11
C45 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Slijediti viestruke naloge u
odreenom slijedu
Dijete e odabrati tri
predmeta prema
odreenom slijedu.
Moe li dijete
odabrati/pokazati predmete
prema odreenom slijedu
(dodirni cipelu, zatim dodirni
arapu)?
Dodirni cipelu, zatim
dodirni arapu.
2=ispravno odabire tri predmeta prema
odreenom slijedu,
1= ispravno odabire dva predmeta
prema odreenom slijedu

C46 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Odabir "istog" i "razliitog" Ako se djetetu ponude dva
predmeta i pokae mu se
trei predmet koji je isti ili
razliit sa jednim od ova
dva, i ako se djetetu kae
'Pronai isto' ili 'Pronai
razliito', dijete e odabrati
pravi predmet.
Moe li dijete odabrati pravi
predmet ako od dva predmeta
mora pronai isti ili razliiti sa
treim predmetom.
2=pravilno odabire isto ili razliito kada
se dva ponuena predmeta razlikuju
samo prema jednom obiljeju,
1= pravilno odabire predmet, ako se
dva ponuena razlikuju prema dva ili
vie obiljeja

C47 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Receptivno - prijedlozi Dijete slijedi nalog koji
ukljuuje razumijevanje
prijedloga.
Moe li dijete slijediti nalog
koji ukljuuje razumijevanje
prijedloga?
4=najmanje 6 prijedloga,
1=najmanje 2 prijedloga

C48 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Receptivno - zamjenice Dijete slijedi nalog koji
ukljuuje razumijevanje
zamjenica.
Moe li dijete slijediti nalog
koji ukljuuje razumijevanje
zamjenica?
4=najmanje 8 zamjenica,
3=najmanje 4 zamjenice,
1=najmanje 2 zamjenice

C49 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir primjera koji nisu ili
ne pripadaju
Dijete e izabrati koji od
predmeta ne pripadaju
nekoj kategoriji (npr. nije
hrana).
Moe li dijete izabrati
predmete koji nemaju
odreene karakteristike
(nije hrana)?
Nije hrana. 4=najmanje tri primjera iz 10 kategorija,
3=tri primjera iz najmanje 5 kategorija,
2=tri primjera iz najmanje 3 kategorije,
1=tri primjera iz najmanje 2 kategorije

C50 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Odabir slika koje
predstavljaju mjesto ili
radnju prikazanu u prizoru.
Dijete moe izabrati sliku
prizora ili sliku neke radnje.
Moe li dijete izabrati sliku
odreene radnje ili mjesta uz
prisutnost slika od kojih jedna
od njih prikazuje mjesto ili
aktivnost?
Kua u plamenu,
vatrogasna kola, izvlaenje
mrka, gaenje vodom.
Prikazi plae, roendana,
piknika, nogometne
utakmice, cirkusa, trgovine
2=bira najmanje 4 slike koje prikazuju
mjesto ili radnju,
1=bira najmanje 2 slike koje prikazuju
mjesto ili radnju

C51 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir slika koje prikazuju
emocije
Dijete e odabrati slike lica
koja izraavaju razliite
emocije.
Moe li dijete odabrati slike
lica koja izraavaju razliite
emocije?
Sretan, tuan, iznenaen,
uplaen, ljut...
4=najmanje 4 emocije,
1=najmanje 1 emocija

C52 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odabir slika koje prikazuju
socijalne interakcije
Dijete e odabrati slike
koje prikazuju razliite
socijalne interakcije
(igranje, svaanje).
Moe li dijete odabrati slike
koje prikazuju razliite
socijalne interakcije (igranje,
svaanje)?
Svaanje, tunjava,
zezanje (zadirkivanje),
igranje, vjebanje,
zaposlenost, rad,
uzrujanost, prijateljstvo,
smijean...
4=izabire slike koje prikazuju najmanje
4 socijalne interakcije,
3= izabire slike koje prikazuju najmanje
3 socijalne interakcije,
2= izabire najmanje 2 soc. interakcije,
1= izabire najmanje 1 soc. interakciju


12
IMITACIJA
D1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija motorike sa
predmetima
imitirati motoriku aktivnost
sa predmetima.
Hoe li dijete izvesti motoriku
aktivnost sa predmetima na
nalog "Napravi ovo"?
Uzeti praznu alicu i piti,
voziti auto ispod mosta.
4=najmanje 10 aktivnosti tako da se sa
svakim predmetom izvedu najmanje
dvije razliite aktivnosti,
3=10 aktivnosti, 2=5 aktivnosti,
1=2 aktivnosti

D2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija motorike uz
diskriminaciju predmeta
imitirati motoriku aktivnost
koja zahtjeva
diskriminaciju predmeta.
Hoe li dijete izvesti motoriku
aktivnost uz diskriminaciju
predmeta na nalog "Napravi
ovo"?
Na stolu se nalaze olovka i
lica i pokae se djetetu
kako se stavlja olovka u
au, dijete tada treba
napraviti isto.
4=najmanje 10 aktivnosti i spremno
imitira nove aktivnosti,
3=10 aktivnosti,
2=5 aktivnosti,
1=2 aktivnosti

D3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imitacija pokreta grube
motorike uz verbalnu
podrku
Na zahtjev dijete e
imitirati pokret grube
motorike, uz verbalnu
podrku.
Hoe li dijete izvesti pokret
grube motorike na nalog
"Napravi ovo" uz dodatnu
verbalnu podrku?
Pljesni, skoi. 4=najmanje 10 aktivnosti i spremno
3=imitira bilo kojih10 aktivnosti,
2=imitira bilo kojih 5 aktivnosti,
1=imitira bilo koje 2 aktivnosti

D4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija pokreta nogu i
stopala
imitirati pokrete grube
motorike koji ukljuuju
pokrete nogu i stopala.
Hoe li dijete imitirati pokrete
grube motorike koji ukljuuju
pokrete nogu i stopala na
nalog "Napravi ovo"?
Stupanje, skakanje,
stajanje na jednoj nozi.
1=2 aktivnosti

D5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija pokreta ruku i
aka
Dijete e na zahtjev
pokrete ruku i aka.
pokrete ruku i aka na nalog
"Napravi ovo"?
Dizanje i sputanje ruku. 4=najmanje 10 aktivnosti i spremno
1=2 aktivnosti

D6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imitacija pokreta glave Na zahtjev, dijete e
pokrete glave.
pokrete glave, na zahtjev
"Napravi ovo"?
Pomicati glavu lijevo-
desno.
2=imitira 3 aktivnosti,
1=imitira jednu aktivnost

D7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imitacija pokreta usta i
jezika
imitirati pokrete koji
ukljuuju usta i jezik.
koji ukljuuju usta i jezik, na
zahtjev "Napravi ovo"?
Isplaziti jezik 2=imitira 4 aktivnosti,
1=imitira dvije aktivnosti

D8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imitacija brzine pokreta Na zahtjev, dijete e
motorike pratei brzinu
kojom model izvodi pokret.
grube motorike pratei brzinu
kojom model izvodi pokret, na
zahtjev "Napravi ovo"?
Polako ili brzo sputanje i
dizanje ruku.
2=spremno imitira pokrete pratei
brzinu kojom model izvodi pokret,
1=dijete zahtjeva verbalnu podrku
kako bi uskladio brzinu sa modelom

D9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija pokreta fine
motorike
Na zahtjev dijete e
imitirati pokrete fine
motorike.
fine motorike na zahtjev
"Napravi ovo"?
Staviti zajedno jagodice
prstiju s kojima
pokazujemo.
1=2 aktivnosti

D10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija niza pokreta Na zahtjev dijete e
imitirati niz pokreta.
Hoe li dijete imitirati niz
pokreta na zahtjev "Napravi
ovo"?
Pljesnuti i zatim potapati
koljena.
4=najmanje 10 niza od dva pokreta i
spremno imitira nove nizove,
3=10 niza od dva pokreta, 2=5 niza od
dva pokreta, 1=2 niza od dva pokreta

D11 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imitacija pokreta bez
neposredne verbalne
podrke
Bez zahtjeva, dijete e
imitirati pokrete po modelu
bilo koje osobe, radi
socijalne spoznaje da je
sposobno izvoditi te
aktivnosti.
Da li e dijete imitirati pokrete
po modelu bilo koje osobe,
radi vlastitog zadovoljstva ili
radi socijalne spoznaje da je
sposobno izvoditi te
aktivnosti?
Po modelu bilo kojih osoba
dijete izvodi niz pokreta
glave i usta.
4=najmanje 10 pokreta i spremno
imitira nove pokrete,
3=10 pokreta,
2=5 pokreta,
1=2 pokreta


13
D12 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Spontana imitacija pokreta
drugih osoba
Dijete e spontano imitirati
pokrete po modelu bilo
koje osobe, koja ne stoji
direktno ispred djeteta.
Hoe li dijete spontano
imitirati pokrete po modelu
drugih koji ne stoje direktno
ispred njega (tj. bez podrke i
naloga)?
Gleda druge i radi to i
drugi (tj. svi skau, pljeu,
stoje, sjede, stave ruke na
kukove).
4=najmanje 10 pokreta i spremno
imitira nove pokrete (nije potrebno imati
niz od 10 pokreta),
3=10 pokreta,
2=5 pokreta,
1=2 pokreta

D13 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Odgoena imitacija Na zahtjev ili kad dijete
imenuje vlastitu aktivnost,
dijete e ponovo izvesti
pokret nakon to je
nekoliko sati prije
promatralo aktivnost.
Hoe li dijete izvesti aktivnost
nakon to mu je bila
predstavljena prije nekoliko
sati, bilo da spontano imenuje
svoje ponaanje ili na
zahtjev?
Ovako je to radio lav, ili
"pokai mi kako je
Pepeljuga prala pod".
4=imenuje i imitira mnogo aktivnosti
koje je promatralo prije 4 sata,
3=imenuje i imitira nakon 1 sata,
2=imenuje i imitira nakon 10 minuta,
1=na zahtjev jedna aktivnost nakon 5
min


14
VERBALNO PONAANJE / GLASOVNA IMITACIJA

E1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija zvukova na nalog Dijete e imitirati zvuk na
nalog "Reci_______".
imitirati zvukove?
4=spremno i tono imitira skoro svaki
zvuk,
3=15 zvukova,
2=5 zvuka,
1=2 zvuka

E2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija poetnih
slogova/glasova u rijeci
Kada se izgovori djetetu
neka rije, dijete moe
imitirati poetne
slogove/glasove te rijei.
Moe li dijete imitirati poetne
slogove /glasove neke rijei?
Za "loptu" kae "lo", za
cipelu "ci".
4=spremno i tono imitira najmanje
jedan, prvi glas skoro svake rijei,
3=15 glasova,
2=5 glasova,
1=2 glasa

E3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija spojenih
suglasnika
Kada se djetetu izgovori
rije koja ima vie spojenih
suglasnika, dijete e tono
imitirati tu rije.
Moe li dijete imitirati rijei
koje u sebi sadre spojene
suglasnike (npr. vrt)?
Rijei od dva suglasnika
(grad, klupa) i rijei od tri
suglasnika (vrt, trati,
prvo).
4=spremno i tono imitira gotovo sve
rijei sa spojenim suglasnicima na bilo
kojem mjestu,
3=15 rijei, 2=5 rijei, 1=2 rijei

E4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija rijei na zahtjev Dijete e imitirati rije na
imitirati rijei (ukljuujui i
zadnji glas u rijei)?
4=spremno i tono imitira gotovo svaku
rije,
3=aproksimacija 15 rijei,
2=aproksimacija 5 rijei,
1=aproksimacija 2 rijei

E5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija fraza na zahtjev Dijete e imitirati frazu na
imitirati fraze?
4=spremno i tono imitira fraze od 6 ili
vie rijei,
3=fraze od 4 rijei,
2=fraze od 3 rijei,
1=frazu od 2 rijei

E6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imitacija brojevnog niza na
zahtjev
Dijete e imitirati brojevni
niz na nalog
"Reci_______".
imitirati brojevni niz (npr. broj
telefona)?
Broj telefona 4=spremno i tono imitira brojevni niz
od 7 brojeva,
3=niz od 4 broja,
2=niz od 3 broja,
1=niz od 2 broja

E7

0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Prozodija (skup pravila o
duini slogova)
Dijete imitira rijei ili fraze
sa razliitom duljinom
slogova/razliitom
intonacijom.
Moe li dijete imitirati rijei ili
fraze sa razliitom
intonacijom, brzinom i
glasnoom?
Brzo/sporo
Glasno/tiho
Duboko/visoko
4=tono imitira razliitu intonaciju,
glasnou i brzinu govora,
3=od svakog od tri faktora, imitira
najmanje 2 varijacije,
2=od 2 faktora dvije varijacije,
1=od 1 faktora najmanje 2 varijacije

E8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Spontana imitacija rijei Dijete spontano imitira
rijei.
Moe li dijete spontano
imitirati rijei?
4=tono imitira najmanje 20 rijei kroz
dan,
3=15 rijei,
2=5 rijei,
1=2 rijei dnevno

E9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Spontana imitacija fraza Dijete spontano imitira
fraze.
Moe li dijete spontano
imitirati fraze?
4=tono imitira fraze od 6 ili vie rijei,
najmanje tri puta dnevno,
3= imitira fraze od 4 rijei, najmanje tri
puta dnevno,
2=fraze od tri rijei, tri puta dnevno,
1=fraze od dvije rijei najmanje tri puta
dnevno


15
ZAHTJEVI

F1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijevanje pokazivanjem Dijete e pokazati da eli
odreeni predmet tako da
e pokazivati prstom, vui
osobu do njega ili stajati
kraj njega (bez upotrebe
rijei ili znakovnog jezika).
Da li e dijete pokazivati
prstom, vui osobu do njega
ili stajati kraj predmeta, kako
bi pokazalo sto eli (bez
upotrebe rijei ili znakovnog
jezika)?
2=zahtjeva tri razliita predmeta ili
aktivnosti najmanje 5 puta dnevno,
1=zahtjeva odreenu aktivnost ili
predmet najmanje 1 puta dnevno

F2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Viestruko kontrolirani
zahtjevi
Dijete e zahtijevati
odreeni predmet ako je
taj predmet prisutan i ako
mu se da podrka
modeliranjem (rije ili
znak).
Ako pitate dijete "to eli" i
modelirate rije ili znak, hoe
li dijete traiti to eli?
4=10 ili vie predmeta ili aktivnosti,
3=6 predmeta ili aktivnosti,
1=1 predmet ili aktivnost

F3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Zahtijevanje uz prisutnost
predmeta koje dijete eli
uz pitanje "to eli?"
aktivnost/predmet koji eli
uz prisustvo tog predmeta
koristei rije ili znak za taj
predmet/aktivnost.
Zahtjeva li dijete predmete ili
aktivnosti koristei rijei ili
znakove?
1=1 predmet ili aktivnost

F4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Zahtijevanje uz pitanje
"to eli"
Dijete e traiti to eli bez
prisutnosti
predmeta/aktivnosti koju
eli.
Ako se dijete pita "to eli",
da li e dijete traiti predmet ili
aktivnost koju eli?
1=2 predmeta ili aktivnosti

F5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Spontano zahtijevanje (bez
podrke)
Dijete e traiti najmanje
10 predmeta koje eli,
koristei izgovorenu rije ili
znak iz znakovnog jezika.
Koliko odreenih predmeta ili
aktivnosti dijete spontano
zahtijeva koristei izgovorenu
rije ili znak iz znakovnog
jezika?
Dijete trai keks, bez da ga
se pita to eli.
4=10 ili vie predmeta ili aktivnosti
kada ti predmeti ili predmeti vezani uz
aktivnost nisu prisutni,
3=6 odreenih predmeta ili aktivnosti,
2=4 odreena predmeta ili aktivnosti,
1=2 odreena predmeta ili aktivnosti
(predmeti mogu biti prisutni)

F6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Zahtijevanje da drugi
izvedu odreenu aktivnost
Dijete e traiti od drugih
da izvedu odreenu
aktivnost.
Trai li dijete od drugih da
izvedu neku aktivnost?
Trai od drugih "doi",
"Pjevaj", "Otvori",
"Pomakni", "Pomozi mi",
"Pokai mi".
4=zahtjeva10 ili vie aktivnosti,
3=6 aktivnosti,
2=3 aktivnosti,
1= aktivnost

F7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Zahtijevanje panje Dijete trai od drugih da
obrate panju na njega i
njegove aktivnosti.
Da li dijete trai od drugih da
obrate panju na njega i
njegove aktivnosti (npr. "Vidi
me", "Pogledaj")?
Zove osobu po imenu kako
bi dobilo panju, podie
ruku, govori "Vidi me",
"Pogledaj to radim".
4=10 ili vie zahtjeva dnevno,
3=6 zahtjeva dnevno,
2=4 zahtjeva dnevno,
1=2 zahtjeva dnevno

F8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Zahtijeva predmet koji
nedostaje za neku
aktivnost
samo neki dijelovi za
izvedbu neke aktivnosti,
dijete e zahtijevati
dijelove koji nedostaju.
Kada nedostaju neki predmeti
da bi dijete izvrilo aktivnost,
hoe li dijete traiti taj
predmet?
Davanje zdjele i lice, bez
hrane, davanje alice bez
soka.
4=zahtijeva 10 ili vie,
3=najmanje 6,
2=najmanje 3,
1=najmanje1 predmet koji nedostaje

F9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijeva sa pokretima
glave ili govori da/ne
Dijete e traiti ili odbiti
predmet ili aktivnost
koristei pokrete glave ili
izgovoriti da ili ne.
Moe li dijete pokazati to eli
ili ne eli tako da izgovori da
ili ne, ili pokretima glave
pokae da ili ne?
2=i da i ne,
1=ili samo da ili samo ne

F10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijeva koristei reenice Dijete e zahtijevati
koristei reenicu kojom
trai predmet, aktivnost ili
informaciju.
Moe li dijete reenicom
zahtijevati predmet, aktivnost
ili informaciju?
Hou sok, trebam olovku,
mogu li dobiti keks, daj mi
bananu, elim voziti bicikl,
molim sok...
2=obino koristi dvije ili vie rijei kada
trai predmet ili aktivnost,
1=ponekad koristi dvije ili vie rijei
kada trai predmet ili aktivnost


16
F11 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Trai pomo Dijete e traiti pomo
kada mu je potrebna.
Moe li dijete traiti pomo
(npr. pomozi mi)?
2=trai pomo u raznim situacijama,
1=trai pomo u jednoj ili dvije
odreene situacije (npr. kod vezanja
cipela)

F12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijeva od drugih da
pomaknu predmet ili
zaustave aktivnost
Dijete e zahtijevati od
drugih da pomaknu
predmet ili zaustave
aktivnost.
Moe li dijete zahtijevati od
drugih da pomaknu predmet
ili zaustave aktivnost?
Trai da se ugasi glazba,
prestane trati, "pusti".
2=zahtijeva spontano,
1=zahtijeva u strukturiranim,
namjetenim situacijama

F13 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijeva informaciju
koristei upit "to?"
Dijete e postaviti pitanje
kako bi dobilo informaciju.
Koristi li dijete pri zahtijevanju
pitanje "to?"
2=spontano pita "to?" u prirodnim
situacijama, kada mu se prezentira
nepoznati predmet,
1=postavlja pitanje "to?" u situacijama
poduavanja uz nepoznati predmet (ili
uz podrku)

F14 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
koristei "Gdje?"
pitanje "Gdje?"
2=spontano pita "Gdje?" u prirodnim
nepoznati predmet,
1=postavlja pitanje "Gdje?" u
situacijama poduavanja uz nepoznati
predmet (ili uz podrku)

F15 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
koristei "Tko/iji?"
pitanje "Tko/iji?"
2=spontano pita "Tko/iji?" u prirodnim
nepoznati predmet, 1=postavlja pitanje
"Tko/iji?" u situacijama poduavanja
uz nepoznati predmet (ili uz podrku)

F16 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
koristei "Koji, koja, koje?"
pitanje "Koji, koja, koje?"
2=spontano pita "Koji, koja, koje?" u
prirodnim situacijama, kada mu se
prezentira nepoznati predmet,
1=postavlja pitanje "Koji, koja, koje?" u

F17 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
koristei "Kada?"
pitanje "Kada?"
2=spontano pita "Kada?" u prirodnim
nepoznati predmet,
1=postavlja pitanje "Kada?" u

F18 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
koristei "Kako?"
pitanje "Kako?"
2=spontano pita "Kako?" u prirodnim
nepoznati predmet,
1=postavlja pitanje "Kako?" u

F19 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
koristei "Mogu li?, Da li?,
Hoe li? Da li smijem?"
pitanje?
Da li smijem ii u park? 2=spontano koristi najmanje 2 oblika
navedenih pitanja,
1=spontano koristi najmanje 1 oblik
navedenih pitanja

F16 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
koristei "Zato "
pitanje "Zato"?
2=spontano pita "Zato?" u prirodnim
nepoznati predmet,
1=postavlja pitanje "Zato?" u


17
F21 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijevanje buduih
dogaaja ili predmeta
predmete ili aktivnosti koje
moe dobiti u budunosti.
Zahtijeva li dijete predmete ili
aktivnosti koje moe dobiti u
budunosti?
Dijete ujutro pita da li e
poslije ruka moi gledati
crti.
2=spontano zahtijeva predmete ili
aktivnosti jedan ili vie dana unaprijed,
1=spontano zahtijeva predmete ili
aktivnosti, nakon zavretka neke druge
aktivnosti ili kasnije u danu

F22 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijevanje uz upotrebu
pridjeva
predmete koristei pridjeve
(npr. veliki auto).
Zahtijeva li dijete predmete
koristei pridjeve (npr. veliki
auto)?
Dok se igra sa ivotinjama
i sastavlja farmu, dijete e
traiti "velikog konja".
2=spontano koristi najmanje 4 pridjeva
sa imenicom kada zahtijeva predmet,
1=koristi najmanje 2 pridjeva sa ili bez
imenice u strukturiranim, namjetenim
situacijama

F23 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
prijedloga
predmete koristei
prijedloge (npr. u kutiji).
koristei prijedloge (npr. u
kutiji)?
U igri sa lutkom, dijete e
traiti da se lutka stavi "u
kreveti".
2=spontano koristi najmanje 4
prijedloga sa imenicom kada zahtijeva
predmet,
1=koristi najmanje 2 prijedloga sa ili
bez imenice u strukturiranim,

F24 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
priloga
predmete koristei priloga
(npr. Jako me zavrti).
koristei priloge (npr. Jako me
zavrti)?
Dok sjedi na vrtuljku dijete
e reci "Jako me zavrti".
2=spontano koristi najmanje 4 priloga
sa imenicom kada zahtijeva predmet,
1=koristi najmanje 2 priloga sa ili bez
imenice u strukturiranim, namjetenim
situacijama

F25 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
zamjenica
predmete koristei
zamjenice (npr. ja elim
tvoj eir).
koristei zamjenice (npr. ja
elim tvoj eir)?
Dok se igra sreivanja i
oblaenja, dijete e rei:
"Ja elim tvoj eir.".
2=spontano koristi najmanje 4
zamjenice sa imenicom kada zahtijeva
predmet,
1=koristi najmanje 2 zamjenice sa ili
bez imenice u strukturiranim,

F26 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Usvajanje novih oblika
zahtijevanja bez
intenzivnog poduavanja.
Dijete e nauiti nove
oblike zahtijevanja pri
traenju mnogih novih
predmeta, aktivnosti i
informacija, nakon to se
od njega manje od 5 puta
zahtijevalo da koristi te
nove zahtjeve.
Moe li dijete nauiti nove
zahtjeve pri traenju mnogih
novih predmeta, aktivnosti i
informacija, nakon to se od
njega manje od 5 puta
zahtijevalo da koristi te nove
zahtjeve?
2=spremno ui nove zahtjeve bez
neposrednog treninga,
1=spremno ui nove zahtjeve za
predmete, aktivnosti i informacije
nakon to se od njega manje od 5 puta
zahtijevalo da koristi te nove zahtjeve

F27 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Spontano zahtijevanje Dijete e kroz dan
spontano zahtijevati
predmete, aktivnosti i
informacije.
Hoe li dijete kroz dan
spontano zahtijevati
predmete, aktivnosti i
informacije?
2= spontano zahtijeva predmete,
aktivnosti ili informacije najmanje 20
puta na dan,
1= spontano zahtijeva predmete,
aktivnosti ili informacije najmanje 10
puta na dan


18
IMENOVANJE

G1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje pojaanja Dijete e imenovati
predmete koji su
pojaanja.
Ako se dijete pita "to je to?" i
pokae se pojaanje, hoe li
dijete imenovati predmet?
4=imenuje 10 ili vie predmeta,
3= imenuje 6 predmeta,
2=imenuje 4 predmeta,
1=imenuje 2 predmeta

G2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje predmeta iz
svakodnevnog ivota
Dijete e imenovati
najmanje 100 predmeta
koji se nalaze u njegovoj
svakodnevnoj okolini.
pokae se neki uobiajeni
predmet, hoe li dijete
imenovati predmet?
4= imenuje 100 predmeta i identificira
nekoliko razliitih primjera (ukljuujui i
nove primjere) za veinu tih predmeta,
3= imenuje 50 predmeta i identificira
barem po jedan razliiti primjer za svaki
predmet, 2=imenuje 10 predmeta,
1=imenuje 5 predmeta

G3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje ljudi iz
svakodnevne okoline (ne
strunjaka koji rade s njim)
Dijete e imenovati ljude iz
svoje svakodnevne
okoline.
Ako se dijete pita "Tko je to?"
i pokae se osoba, hoe li
dijete imenovati tu osobu?
4=10 ili vie osoba,
3=6 osoba,
2=4 osobe,
1=2 osobe

G4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje slika sa
predmetima iz
svakodnevnog ivota
Dijete e imenovati
najmanje 100 slika sa
predmetima koji se nalaze
u njegovoj svakodnevnoj
okolini.
pokae se slika nekog
uobiajenog predmeta, hoe
li dijete imenovati predmet?
4= imenuje 100 slika predmeta i
identificira nekoliko razliitih primjera
(ukljuujui i nove primjere) za veinu
tih predmeta, 3= imenuje 50 slika
predmeta i identificira barem po jedan
razliiti primjer za svaki predmet,
2=imenuje 10 slika predmeta,
1=imenuje 5 slika predmeta

G5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje uobiajenih
aktivnosti
Dijete e imenovati
uobiajene aktivnosti.
Ako se dijete pita "to on
radi?", uz prisutnost osobe
koja radi neku uobiajenu
aktivnost, hoe li dijete
imenovati tu aktivnost?
4= imenuje 20 aktivnosti i identificira
nekoliko razliitih primjera (ukljuujui i
nove primjere) za veinu tih aktivnosti,
3= 10 aktivnosti 2=5 aktivnosti,
1=imenuje 2 aktivnosti

G6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje slika
uobiajenih aktivnosti
Dijete e imenovati slike
uobiajenih aktivnosti.
Ako se dijete pita "to on
radi?", uz prisutnost slike koja
prikazuje neku uobiajenu
aktivnost, hoe li dijete
imenovati tu aktivnost?
4= imenuje 20 slika aktivnosti i
identificira nekoliko razliitih primjera
(ukljuujui i nove primjere) za veinu
tih aktivnosti, 3= 10 slika aktivnosti,
2=5 slika aktivnosti, 1=imenuje 2 slike
nekih aktivnosti

G7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Usvajanje imenovanja
novih
predmeta/aktivnosti/osoba
bez intenzivnog
poduavanja
Dijete e nauiti imenovati
nove uobiajene
predmete/aktivnosti/osobe
ili njihove slike nakon to
se od njega manje od 5
puta zahtijevalo da
imenuje te nove predmete.
Moe li dijete nauiti
imenovati nove uobiajene
predmete/aktivnosti/osobe i
njihove slike nakon to se od
njega manje od 5 puta
zahtijevalo da imenuje te
nove predmete?
2=spremno ui imenovati nove
predmete/aktivnosti/osobe, nakon to
uje kako drugi imenuju taj predmet
(bez neposrednog poduavanja),
1=spremno ui imenovati nove
predmete/aktivnosti/osobe nakon to
se od njega manje od 5 puta
zahtijevalo da imenuje te nove
predmete

G8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imenovanje predmeta uz
upotrebu cijele reenice
Dijete e nauiti koristiti
cijele reenice pri
imenovanju predmeta i
esto e ih koristiti bez
podrke.
Hoe li dijete koristiti cijele
reenice pri imenovanju
predmeta i esto ih koristiti
bez podrke?
"To je avion", "Vidi avion",
"Ja vidim avion", "Tamo je
avion".
2=kod spontanog imenovanja
predmeta, dijete e u najmanje 50%
sluajeva od svih spontanih
imenovanja koristiti cijele reenice i
koristiti e najmanje 2 razliite
reenice,
1=uz podrku dijete koristi najmanje 2
razliite fraze


19
ZADATAK BODOVI IME ZADATKA CILJ ZADATKA PITANJE PRIMJER KRITERIJI
G9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje dijelova tijela Dijete e imenovati
dijelove tijela na sebi i na
drugima.
Moe li dijete imenovati
dijelove tijela na sebi i na
drugima?
Imenuje nos, oi, kosu na
sebi, na drugima, na lutki ili
na slici ovjeka.
4=imenuje 20 dijelova tijela,
3=10 dijelova tijela,
2=5 dijelova tijela,
1=imenuje najmanje 2 dijela tijela

G10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje dijelova ili
obiljeja predmeta
Dijete e imenovati
dijelove ili obiljeja
predmeta.
dijelove ili obiljeja predmeta?
Dok gleda sliku
automobila, dijete e
imenovati vrata, kotae i
prozore...
4=3 dijela ili osobine za 6 ili vie
razliitih predmeta,3=3 dijela ili osobine
za 4 razliita predmeta, 2=2 dijela ili
osobine za 4 razliita predmeta, 1=2
dijela ili osobine za 2 razliita predmeta

G11 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje pridjeva Dijete e koristiti pridjev
kako bi opisalo neki
predmet.
Moe li dijete identificirati
obiljeje predmeta (boju,
veliinu, oblik, teksturu,
duinu itd.)?

Kamion je crveni, ova
cipela jevelika/mala;
voda vrua/hladna.
4=koristi najmanje 20 pridjeva
(najmanje 3 boje, 2 oblika i 3 veliine),
3=najmanje 10 pridjeva (5 da nisu
boje), 2=najmanje 5 pridjeva (mogu biti
boje), 1=dijete identificira najmanje 1
pridjev

G12 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje predmeta
kada se kae funkcija
predmeta
Dijete e imenovati
predmet kada mu se kae
funkcija predmeta.
Uz prisutnost predmeta ili
slike predmeta, moe li dijete
imenovati predmet ako mu se
kae funkcija tog predmeta?
Kada se pokae slika
konja, kara i cipele, na
pitanje "S im ree",
dijete e odgovoriti
"karama"

G13 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje predmeta
kada se kae samo jedno
obiljeje tog predmeta
Dijete e imenovati
samo jedno obiljeje tog
predmeta.
kae jedno obiljeje tog
predmeta?
Kada se pokae slika
konja, kara i cipele i pita
se "to ima rep", dijete e
odgovoriti "Konj".

G14 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje predmeta
kada se kae kojoj
kategoriji pripada.
Dijete e imenovati
kojoj kategoriji pripada.
Uz prisutnost vie predmeta ili
kae kategorija kojoj pripada
predmet?
Kada se pokae slika
konja, kara i cipele i pita
se "to je obua", dijete e
odgovoriti "Cipela".
1=najmanje 5 predmeta iz 1 kategorije

G15 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje funkcije
predmeta
Dijete e imenovati
funkciju predmeta kada ga
se pita "to radi s ovim?".
imenovati funkciju tog
predmeta?
Kada se pokae alica i
pita se "to radi sa
alicom?" dijete e
odgovoriti "Pijem".

G16 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje kategorije
kojoj predmet pripada
Dijete e imenovati
kategoriju kojoj pripada
odreeni predmet.
Moe li dijete identificirati
kategoriju kojoj pripada neki
predmet?
Kada se pokae slika
majice i pita se "to je
majica?", dijete e
odgovoriti "Odjea.".
4=5 predmeta iz 10 kategorija,
1=2 predmeta iz 2 kategorije

G17 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje kategorije za
skup predmeta
Dijete e pogledati slike
predmeta ili skup predmeta
i rei kojoj kategoriji
pripadaju ti predmeti.
Moe li dijete pogledati slike
predmeta ili skup predmeta i
rei kojoj kategoriji pripadaju ti
predmeti (npr. odjea,
ivotinje, hrana)?
Kada se pokae djetetu
ogrlica, prsten i narukvica,
dijete e rei "Nakit".
1=2 predmeta iz 2 kategorije

G18 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Oznaavanje sa
pokazivanjem Da/Ne
Dijete e rei ili pokretom
glave pokazati da ili ne, pri
prepoznavanju pojedinih
predmeta ili pri slaganju sa
tvrdnjama o nekom
predmetu.
Moe li dijete rei ili pokretom
glave pokazati da ili ne pri
prepoznavanju pojedinih
predmeta ili pri slaganju sa
tvrdnjama o nekom
predmetu?
slika psa i pita se "Da li je
to maka", dijete e
odmahnuti glavom "Ne".
2=da i ne u odnosu na obiljeja
predmeta,
1=da i ne u odnosu na nazive
(imenovanje) predmeta


20
G19 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imenovanje obiljeja
predmeta koja nedostaju
na predmetu ili koja su
netona
Dijete e imenovati
dijelove koji nedostaju ili su
oito pogreni na nekoj
slici (npr. auto bez kotaa).
dijelove koji nedostaju ili su
oito pogreni na nekoj slici?
Kada se pita "to je
pogreno?" dijete e
prepoznati da zmija ima
zeje ui i kada ga se pita
"to nedostaje?" dijete e
uoiti da slonu nedostaju
ui.
2=uoava i imenuje najmanje 5 dijelova
koji su pogreni i 5 dijelova koji
nedostaju,
1=uoava i imenuje najmanje 5 dijelova
koji nedostaju ili su pogreni

G20 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje iznimke iz
neke kategorije (negacija)
Kada se djetetu prikae
skup predmeta i svi, osim
jednog pripadaju istoj
kategoriji, dijete e
imenovati predmet koji ne
pripada kategoriji.
predmet koji ne pripada
odreenoj kategoriji?
Kada se pokau slike
hrane i auto, na pitanje
"to ne pripada", dijete e
odgovoriti "Auto"
4=predmete iz 10 kategorija,
3=6 kategorija,
2=4 kategorije,
1=2 kategorije

G21 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uoava i prepoznaje oite
probleme
Dijete e uoavati i
prepoznavati oite
probleme i opasnosti.
Moe li dijete uoiti i
prepoznati problem kada se
pokae slika sa oitim
problemom/opasnou i pita
se dijete "to nije u redu?"
Kua u poaru,
automobilska nesrea,
poplava.
2=moe uoiti najmanje tri
problematine situacije,
1=uoava jednu problemsku situaciju

G22 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje s dvije
komponente - predmeti
Dijete e imenovati niz
predmeta koji su mu
prikazani.
Moe li dijete imenovati dva ili
vie predmeta koja su mu
prikazana odjednom?
Kada se djetetu prikau
slike ivotinja, na pitanje
"to su to?", dijete e
odgovoriti "pas i maka".
4=najmanje 20 parova predmeta,
1=najmanje 2 para predmeta

G23 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje s dvije
komponente - slike
Dijete e imenovati vie od
jednog predmeta koji su
prikazani na slici.
Moe li dijete imenovati dva ili
vie predmeta koji su
prikazani na slici?
slika igralita, dijete e rei
"ljuljaka", "tobogan" ("i"
nije nuno).
1=najmanje 2 para predmeta

G24 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imenovanje s dvije
komponente sa cijelim
reenicama
Dijete e koristiti razliite
vrste cijelih reenica, kako
bi imenovalo vie
predmeta odjednom i
koristiti e te reenice
esto i bez podrke.
Da li dijete koristi cijele
reenice kada imenuje dva ili
vie predmeta i koristi li te
reenice esto i bez podrke?
"To je avion i helikopter",
"Vidi avion i helikopter",
"Ja vidim avion i
helikopter", "Evo tamo je
avion i helikopter".
imenovanja koristiti cijelu reenicu i
reenice, 1=uz podrku dijete koristi
najmanje 2 razliite reenice

G25 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje s dvije
komponente glagol i
imenica
Dijete e pri imenovanju
koristiti kombinaciju
glagola i imenice.
predmet i radnju koja se
izvodi tim predmetom?
Kada kotrlja loptu dijete e
rei "Lopta se kotrlja",
kada gleda sliku djevojice
koja vozi bicikl, dijete e
rei "Vozi bicikl".
4=koristi najmanje 10 glagola uz
razliite imenice, 3=koristi najmanje 5
glagola uz razliite imenice,
2=najmanje 5 parova glagol-imenica,
1=najmanje 2 para glagol-imenica

G26 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje s dvije
komponente imenica i
pridjev
Dijete e koristiti
kombinaciju imenice i
pridjeva.
predmet i obiljeje predmeta?
Kad se pokae crvena
lopta, dijete e rei
"Crvena lopta".
4=koristi najmanje 10 pridjeva uz
razliite imenice, 3=koristi najmanje 5
pridjeva uz razliite imenice,
2=najmanje 5 parova pridjev-imenica,
1=najmanje 2 para pridjev-imenica

G27 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje slubenika u
zajednici
Dijete e imenovati nekog
od slubenika u zajednici
na slici.
slubenika u zajednici na slici.
Vatrogasac, lijenik,
policajac, kuhar...
4=izabire 4 ili vie slubenika,
1=izabire 1 slubenika


21
G28 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje uobiajenih
zvukova iz okoline
Dijete e imenovati
uobiajeni zvuk iz okoline.
Kada dijete slua kazetu sa
zvukovima iz okoline ili slua
trenutne zvukove koji se
javljaju u okolini i pita ga se
"to uje", moe li dijete
prepoznati zvuk?
Alati/strojevi piljenje,
buenje, alarmi, zvuk
automobila, zvuk vlaka,
aviona, sirene policije ili
hitne slube;
Zvukove ivotinja;Zvukovi
sa roendanskih proslava,
nogometne utakmice...
2=najmanje 4 zvuka,
1=najmanje 2 zvuka

G29 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Koritenje cijelih reenica
sa imenicama i glagolima
ili pridjevima
Dijete e esto (bez
podrke) koristiti cijelu
reenicu kada
opisuje/oznaava neki
predmet koristei imenicu
sa glagolom ili pridjevom.
Kada se djetetu prikae neki
predmet, hoe li dijete
imenovati predmet i uz
imenicu kombinirati glagol ili
pridjev, i uz to koristiti cijelu
reenicu kao to je "To je"?
lopta, dijete e rei "To je
crvena lopta", "Vidim veliku
loptu", "To je stara lopta",
"Pogledaj, mala lopta".

G30 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje prijedloga Dijete e imenovati poloaj
predmeta u odnosu prema
drugima predmetima.
Da li dijete pri opisivanju
koristi prijedloge?
loptica u alici, i pita se
"Gdje je loptica?", dijete e
rei "U alici".
3=najmanje 6,
2=najmanje 4,
1=najmanje 2 prijedloga

G31 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
sa prijedlozima
Dijete e esto (bez
reenicu uz prijedlog.
Pita se dijete "Gdje je aa?",
dijete e odgovoriti. "Na stolu
je.".
Kada se npr. pita dijete
"Gdje je aa?", dijete e
odgovoriti koristei cijelu
reenicu (npr. "Na stolu
je.").

2=dijete e koristiti reenice u najmanje
50% sluajeva spontanog imenovanja
sa prijedlozima i koristi najmanje 2
razliite reenice, 1=uz podrku dijete
koristi najmanje 2 razliite reenice pri
oznaavanju poloaja predmeta

G32 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje zamjenica Dijete e koristiti
zamjenice.
Koristi li dijete zamjenice (ja,
moj, ona, tvoje)?
Kada se pita dijete "Tko
skae?", dijete e rei "Ti".
4=najmanje 8 zamjenica,
3=njamanje 5 zamjenica,
1=najmanje 1 zamjenica

G33 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
sa zamjenicama
Dijete e esto (bez
reenicu uz zamjenicu.
Kada se pita dijete "Tko
skae?", dijete e rei "Ti
skae".

Kada se npr. pita dijete
"ija je to cipela?", dijete
e odgovoriti koristei
cijele reenice (npr. "To je
moja cipela").
2=dijete e koristiti reenice u najmanje
50% sluajeva spontanog imenovanja
sa zamjenicama i koristi najmanje 2
razliite reenice, 1=uz podrku dijete
koristi najmanje 2 razliite reenice pri
imenovanju predmeta uz zamjenice

G34 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenovanje s vie
komponenti (tri
komponente)
Dijete e davati opis
predmeta koristei tri
razliite komponente.
Ako se dijete pita to vidi,
hoe li dijete odgovoriti tako
da koristi najmanje tri aspekta
u opisivanju (npr. veliki crveni
kamion koji juri)?
slika i pita se "to vidi?",
dijete e rei "Tatin crveni
kamion".
4=najmanje 6 rijei sa 4 razliite
komponente, 3=najmanje 5 rijei sa 3
razliite komponente, 2=najmanje 4
rijei sa 3 razliite komponente,
1=najmanje 3 rijei sa 3 razliite
komponente (imenica, glagol, pridjev,
zamjenica, prilog)

G35 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Viestruko imenovanje (tri
komponente) u cijeloj
reenici
Dijete e koristiti razliite
vrste cijelih reenice, kada
opisuje predmete sa tri
razliite komponente i
koristiti e te reenice
esto i bez podrke.
Da li dijete koristi cijele
reenice kada opisuje
predmete sa tri razliite
komponente i koristi li te fraze
esto i bez podrke?
Kada se pokae slika i pita
se dijete "to vidi?" dijete
e odgovoriti "Ja vidim
veliki kamion koji juri.".


22
G36 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imenovanje i opisivanje
dogaaja ili predmeta
prikazanih u nekoj situaciji
slika neke situacije ili
aktivnosti i pita se dijete
"reci mi neto o ovoj slici",
dijete e imenovati i opisati
dogaaj ili predmet koji su
prikazani u nekoj situaciji.
Moe li dijete imenovati i
opisati dogaaj ili aktivnost u
nekoj situaciji koja je
prikazana na slici, kada ga se
pita "Reci mi neto o ovoj
slici"?
Kada se pokae slika kue
koja je u poaru, dijete e
rei "Poar u kui,
vatrogasna kola, gaenje
poara, prskanje vodom".
2=imenuje najmanje 4 aspekta slike
ukljuujui najmanje jednu zorno
prikazanu aktivnost ili imenuje cijelu
situaciju,
1=imenuje najmanje jednu zorno
prikazanu aktivnost ili imenuje cijelu
situaciju

G37 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imenovanje pojedinih
aspekata situacije
Kada se djetetu osiguraju
informacije koje se odnose
na dio scene na slici, dijete
e imenovati taj dio slike.
Ako se djetetu osiguraju
informacije koje se odnose na
dio scene na slici, da li e
dijete imenovati taj dio slike?
slika ume, na pitanje
Koja ivotinja sjedi na
grani?, dijete e odgovoriti
Sova.
2=moe imenovati elemente scene ako
mu se osigura informacija o kategoriji ili
neka druga opisna karakteristika
(aktivnost, mjesto, veliina, boja itd.)
1= moe imenovati elemente scene
ako mu se osigura samo informacija o
kategoriji ili samo neka druga opisna
karakteristika

G38 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje priloga Dijete e koristiti razliite
priloge.
Koristi li dijete priloge? Kada promatra kornjau
dijete e na pitanje "Kako
kornjaa hoda?",
odgovoriti "Polako".
4=najmanje 10 priloga,
1=najmanje 2 priloga

G38 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Imenuje tue emocije Dijete e imenovati slike
izraza lica ili trenutna
ponaanja koja prikazuju
neku emociju.
Moe li dijete imenovati slike
izraza lica ili trenutna
ponaanja koja prikazuju
neku emociju?
Kada promatra drugo
dijete koje plae jer mu je
puknuo balon, dijete e na
pitanje "Kako se osjea
ovaj djeak", odgovoriti
"Tuno".
4=najmanje 4 emocije (trenutni primjeri
i slike),
3=najmanje 3 emocije (trenutni primjer
ili slika),
1=najmanje 1 emocija(trenutni primjer
ili slika)

G40 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Vlastiti osjeaji i osjeti Dijete e imenovati vlastite
osjeaje ili osjete, koji nisu
prezentirani od drugih.
vlastite osjeaje ili osjete (koje
samo ono doivljava) (npr.
mokre pelene, bol u trbuhu)?
Bol, male ozljede, trnci u
tijelu, srea, tuga,
iznenaenje, strah, ljut,
u brizi, umoran, pospan,
smiren, usamljen itd.
4=imenuje vlastite osjeaje i osjete
doivljene preko vizualnih, auditivnih,
taktilnih, okusnih osjetila, koje je ono
samo osjetilo,
3=troje od navedenog, 2=dvoje od
navedenog,
1=bilo koji od navedenog

G41 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenuje ponaanja u
socijalnim interakcijama
Dijete e imenovati
trenutno ponaanje u nekoj
socijalnoj interakciji (npr.
igranje, svaanje)
trenutno ponaanje u nekoj
socijalnoj interakciji?
Ona se srami, svaaju se,
tuku se, priaju, zezaju,
igraju, rade, vjebaju,
uzrujana je, smijena je...
4= 10 ponaanja,
3= 6 ponaanja,
2= 4 ponaanja,
1= 2 ponaanja

G42 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Spontano imenovanje Dijete e spontano
imenovati predmete ili
dogaaje kroz dan.
predmete ili dogaaje kroz
dan, bez da se to od njega
zahtijeva
2=spontano imenuje predmete ili
dogaaje najmanje 20 puta na dan,
1= spontano imenuje predmete ili
dogaaje najmanje 10 puta na dan


23
JEZINA INTERAKCIJA

H1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje rijei iz
pjesmice
Dok drugi pjevaju neku
pjesmicu ili brojalicu, dijete
e dopuniti neke rijei ili
fraze u pjesmici.
Moe li dijete dok drugi
pjevaju neku pjesmicu ili
brojalicu dopuniti neke rijei ili
fraze u pjesmici?
Kad si sretan 4=najmanje 3 fraze iz 6 pjesmica,
3=3 rijei iz 3 pjesmice,
2=2 rijei iz 2 pjesmice,
1=1 rije iz 2 pjesmice

H2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje pjesmica ili
fraza koja se odnose na
zabavnu aktivnost ili
predmet.

Dijete e nadopuniti frazu
dodajui rije koja
nedostaje, ukoliko se radi
o zabavnom predmetu ili
aktivnosti.
Ako se kae dio neke fraze
koja se odnosi na zabavni
predmet ili aktivnost, hoe li
dijete nadopuniti rije koja
nedostaje?
"Idemo gore i (dolje)", "Miki
(Maus)".
4=10 ili vie nadopuna,
3=5 nadopuna,
2=2 nadopune,
1=1 nadopuna

H3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Pokazivanje Hrvatskim
znakovnim jezikom
Dijete e na danu rije
pokazati znak.
Moe li dijete na izgovorenu
rije pokazati znak?
Kada sa kae "Jabuka"
dijete e pokazati znak za
jabuku.
4=25 znakova, 3=15 znakova,
2=5 znakova,
1=2 znaka (boduje se sa 4 ako dijete
kae 50 rijei i/ili ne koristi HZJ)

H4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Zvukovi ivotinja Dijete e imenovati
ivotinju kada uje kako se
glasa ili obrnuto.
Hoe li dijete imenovati
ivotinju kada uje kako se
glasa ili obrnuto?
Kada se kae "Pas ide",
dijete e rei "Vau, vau"
Ili Vau, vau kae...?, a
dijete kae:pas .
4=imenuje 8 ivotinja kada uje njihovo
glasanje i proizvodi 8 zvukova ivotinja
kada uje ime ivotinja, 3=6 zvukova ili
ivotinja, 2=4 zvuka ili ivotinje,1=2
zvuka ili ivotinje

H5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odgovaranje na pitanja o
osobnim informacijama
Dijete e odgovarati na
pitanja o osobnim
informacijama
Moe li dijete odgovarati na
pitanja o osobnim
informacijama?
Kada se pita "Kako se
zove? Gdje stanuje?",
dijete e rei svoje ime,
adresu.
4=odgovara na najmanje 4 pitanja o
osobnim informacijama (npr. ime,
godine, broj telefona, braa i sestre,
imena roditelja itd.), 3=3 pitanja, 2=2
pitanja, 1=1 pitanje

H6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje rijei pri
opisivanju uobiajenih
aktivnosti
Dijete e nadopuniti frazu
koja opisuje trenutnu
aktivnost.
Moe li dijete nadopuniti frazu
koja je u kontekstu neke
uobiajene radnje (npr. idemo
prati_______)?
Kada se vodi dijete do
umivaonika i kae se
"idemo prati_____", dijete
e rei "ruke".
4=10 ili vie nadopuna,
3=5 nadopuna,
2=2 nadopune,
1=1 nadopuna

H7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje imena
predmeta uz njegovu
funkciju.
Dijete e rei (nadopuniti)
ime predmeta ako mu se
kae njegova funkcija.
sa imenom predmeta, ako se
fraza odnosi na funkciju koju
taj predmet ima (npr. Papir
ree sa______)?
Kada se djetetu kae
"Vozi se u _______",
dijete e rei "autu".
4=20 ili vie nadopuna sa 2 odgovora,
3=10 nadopuna sa 2 odgovora,
2=5 nadopuna,
1=2 nadopune

H8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Dopunjavanje funkcije
predmeta uz ime predmeta
Dijete e dopuniti rije
(funkciju) koja nedostaje u
frazi, a koja se odnosi na
neki predmet.
(rei funkciju predmeta) koja
se odnosi na neki predmet
(Sa karama _reemo_)?
Sa karama
Sa licom
2=5 nadopuna,
1=2 nadopune

H9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje obiljeja
Kada se djetetu kae ime
nekog predmeta, dijete e
nadopuniti frazu (sa
obiljejem), koja se odnosi
na taj predmet.
Kada se djetetu kae ime
predmeta, moe li dijete
nadopuniti frazu (sa
obiljejem), koja se odnosi na
taj predmet (npr. pas ima
_rep_)?
Auto ima (kotae). 4=20 ili vie nadopuna sa 2 odgovora,
2=5 nadopuna,
1=2 nadopune

H10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje imena
predmeta uz njegovu
osobinu
Kada se djetetu kae
obiljeje nekog predmeta,
dijete e nadopuniti frazu
(sa imenom predmeta),
koja se odnosi na taj
predmet.
Kada se djetetu kae obiljeje
predmeta, moe li dijete
nadopuniti frazu (sa imenom
predmeta), koja se odnosi na
taj predmet (npr. neto to
ima kotae je _auto_)?
Neto to ima kotae je
(auto).
Neto to ima rep je
(pas).
2=5 nadopuna,
1=2 nadopune

H11 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje kategorije
Dijete e dopuniti rije
(kategoriju) kojoj pripada
dani predmet.
Moe li dijete nadopuniti rije
(kategoriju) kojoj pripada dani
predmet, npr. pas je ....
(_ivotinja_)?
Auto je (vozilo).
Jabuka je (voe).
Cipela je (obua).
2=5 nadopuna,
1=2 nadopune


24
H12 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dopunjavanje imena
predmeta uz kategoriju
Dijete e dopuniti frazu,
rei ime predmeta koji
pripada odreenoj
kategoriji.
Moe li dijete nadopuniti
frazu, rei ime predmeta koje
pripada odreenoj kategoriji?
Primjer ivotinje je (pas)
Vozilo je (auto)
2=5 nadopuna,
1=2 nadopune

H13 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Davanje vie odgovora za
pojedinu kategoriju
Dijete e imenovati
lanove odreenih
kategorija.
lanove odreenih kategorija?
Kada se kae: "Reci mi
neke ivotinje", a dijete e
rei: "Konj, pas, krava".
4=20 kategorija sa 4 odgovora (lana
kategorije),
3=10 kategorija sa 3 odgovora,
1=2 kategorija sa 2 odgovora

H14 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje kategorije,
kada su dani lanovi neke
kategorije
Dijete e rei kategoriju
kada mu se nabroje neki
lanovi te kategorije.
Moe li dijete rei kategoriju
kada mu se nabroje dva ili
vie lanova te kategorije?
Kada se kae: "Jabuka,
banana i kruka su",
dijete e rei "Voe.", ili
"Hrana".
4=20 kategorija sa 2 ili vie lanova,
3=10 kategorija,
2=5 kategorija,
1=1 kategorija sa 2 ili vie lanova

H15 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Navoenje suprotnosti Dijete e navesti
suprotnost navedene rijei.
Moe li dijete navesti
suprotnost navedenoj rijei?
Kada se dijete pita
"Suprotno od hladno je?",
dijete e rei "Vrue.".
4=10 ili vie,
3=najmanje 6,
2=najmanje 4,
1=2 tona odgovora

H16 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odgovaranje na pitanje
"to?"
Dijete e moi odgovoriti
na pitanje "to?".
Da li dijete moe odgovoriti na
pitanje "to?"?
Kada se dijete pita: "to
pliva u vodi?", dijete e
rei "Riba.".
4=odgovara na 50 ili vie pitanja,
3=25 pitanja,
2=0 pitanja,
1=5 pitanja

H17 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
"Gdje?"
na pitanje "Gdje?".
pitanje "Gdje?"?
Kada se dijete pita: "Gdje
si naao licu?", dijete e
rei "U kuhinji.".
4=Odgovara na 50 ili vie pitanja
3=25 pitanja
2=10 pitanja
1=5 pitanja

H18 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenuje prije promatrane
predmete
Dijete e imenovati
predmete koje je prije
promatralo.
predmete ili aktivnosti koje je
prije promatralo?
Idite van vidjeti vatrogasni
kamion, vratite se brzo u
razred i traite od djeteta
da imenuje to je vidjelo
vani.
4=imenuje 2 ili vie predmeta ili
aktivnosti 1 sat nakon promatranja,
3=1 predmet ili aktivnost nakon 10
minuta, 2=1 predmet ili aktivnost nakon
5 minuta, 1=1 predmet ili aktivnost
odmah nakon promatranja

H19 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
"Tko/iji?"
na pitanje "Tko/iji?".
pitanje "Tko/iji?"?
Tko je na redu?
ija je to cipela?
Tko gasi vatru?
4=odgovara na 50 ili vie pitanja,
3=25 pitanja,
2=10 pitanja,
1=5 pitanja

H20 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
"Koji?"
na pitanje "Koji?".
pitanje "Koji?"?
Koje je ivotinja, cipela ili
pas?
4=Odgovara na 50 ili vie pitanja,
3=25 pitanja,
2=10 pitanja,
1=5 pitanja

H21 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
"Kada?"
na pitanje "Kada?".
pitanje "Kada?"?
Kada ide spavati?
Kada jede?
3=25 pitanja,
2=10 pitanja,
1=5 pitanja

H22 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

"Kako?"
na pitanje "Kako?".
pitanje "Kako?"?
Kako ide do vrtia? 4=Odgovara na 50 ili vie pitanja,
3=25 pitanja,
2=10 pitanja,
1=5 pitanja

H23 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
"Zato?"
na pitanje "Zato?".
pitanje "Zato?"
Zato pere ruke?
Zato spava?
3=25 pitanja,
2=10 pitanja,
1=5 pitanja


25
H24 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Navoenje tvrdnji uz
vizualnu podrku (ne
imenovanje).
Dijete e dati razne
komentare (ne ukljuuju se
imenovanja predmeta), na
sliku sa predmetima ili
aktivnostima.
Kada se djetetu pokae slika i
kae se neto o toj slici, npr.
"Oni su na pikniku.", hoe li
dijete komentirati predmet ili
aktivnosti koje se odnose na
sliku?
Kada se pokae slika ljudi
na pikniku sa rotiljem (ne
vidi sa hrana), a djetetu se
kae "Oni imaju piknik.",
dijete e komentirati npr.
"Oni peku kobasice i
hamburgere.". ili "Nemoj
dirati, vrue je, pec-pec.".
4=komentari na 20 slika,
3=10 slika,
2=5 slika,
1=1 slika

H25 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Opisivanje koraka neke
svakodnevne aktivnosti.
Dijete e navesti korake
neke svakodnevne
aktivnosti.
Moe li dijete navesti korake
neke svakodnevne aktivnosti?
Kada se pita dijete: "Kako
pere ruke?", dijete e
rei: "Ide se do
umivaonika, otvori se
voda, uzme sapun".
4=5 ili vie koraka u najmanje 3
aktivnosti,
3=4 koraka u jednoj aktivnosti,
2=3 koraka u jednoj aktivnosti,
1=2 koraka u jednoj aktivnosti

H26 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje aktivnosti kada
se djetetu nabroje koraci te
aktivnosti.
Dijete e imenovati
aktivnost kada mu se opiu
koraci te aktivnosti.
aktivnost kada mu se opiu
koraci te aktivnosti?
Kada se pita:" to radim?",
i da se opis "Idem do
umivaonika, otvaram vodu,
moim ruke, uzimam
sapun", dijete e rei:
"Pranje ruku.".
4=20 ili vie tonih odgovora,
3=10 odgovora,
2=5 odgovora,
1=2 odgovora

H27 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje predmeta
kada se kau njihove
funkcije, obiljeja ili
kategorije (vise obiljeja)
Dijete e imenovati
predmet nakon to mu se
kau njegove funkcija,
obiljeja ili kategorije.
predmet nakon to mu se
kau njegove funkcije,
obiljeja ili kategorije?
Davanje opisa, "Hrskavo
je, jede ga, slano je,
kupuje se u vreici.". Dijete
e rei "ips.".
4=20 ili vie tonih odgovora,
3=10 odgovora,
2=5 odgovora,
1=2 odgovora

H28 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Jezina interakcija
Da/ne kao odgovor na
pitanja "Moe li?, Je
li? ; Da li? Hoe
li?"
Dijete e pokretom glave
pokazati ili rei "da" ili "ne",
kako bi odgovorilo na
pitanje o predmetu ili
aktivnosti koji u tom
trenutku nisu prisutni.
Moe li dijete pokretom glave
pokazati ili rei "da" ili "ne" na
pitanja o dogaajima ili
aktivnostima koji nisu prisutni
(npr. "Mogu li psi letjeti?")?
Kada se pita dijete "Mogu
li kupiti benzin u trgovini sa
cipelama?", dijete e rei
"Ne.".
4=odgovara na najmanje 50 pitanja,
3=najmanje 25 pitanja,
2=najmanje 10 pitanja,
1=najmanje 5 pitanja

H29 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odgovaranje na pitanja
koja se sastoje od dva
kriterija (viestruka pitanja
sa viestrukim
odgovorima)
Dijete e dati vie
odgovora na pitanje koje
se sastoji od dvije vane
informacije.
Moe li dijete odgovoriti na
pitanja koja od njega
zahtijevaju da prepozna
nekoliko predmeta koji
zadovoljavaju dva odreena
kriterija (neke ivotinje na
farmi)?
Kada se pita dijete da kae
neku "vruu hranu", dijete
e rei: "Pizza, spaghetti.".
4=4 odgovora na 5 razliitih pitanja,
3=3 odgovora na 4 razliita pitanja,
2=2 odgovora na 3 pitanja,
1=2 odgovora na 1 pitanje

H30 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

koja se sastoje od tri
kriterija (viestruka pitanja
sa viestrukim
odgovorima)
Dijete e dati vie
odgovora na pitanje koje
se sastoji od tri vane
informacije.
pitanja koja od njega
zahtijevaju da prepozna
nekoliko predmeta koji
zadovoljavaju tri odreena
kriterija (velike ivotinje u
zoolokom vrtu)?
Kada se pita dijete da
nabroji velike ivotinje na
farmi, dijete e rei: "Konj i
krava.".
4=4 odgovora na 5 razliitih pitanja,
3=3 odgovora na 4 razliita pitanja,
2=2 odgovora na 3 pitanja,
1=2 odgovora na 1 pitanje

H31 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

U odreenoj svakodnevnoj
aktivnosti dijete opisuje
korake koji se rade prije ili
poslije
Dijete e navesti korake
koji se u tipinom slijedu
svakodnevne aktivnosti
nalaze prije i poslije
zadanog koraka.
Moe li dijete navesti koji se u
tipinom slijedu svakodnevne
aktivnosti nalaze prije i poslije
zadanog koraka?
Na pitanje:"to radi prije
ruka?", dijete e
odgovoriti:"Perem ruke."
Kada se dijete upita: "to
radi poslije ruka?", dijete
e odgovoriti: "Stavim
tanjur u sudoper."
4=Dijete navodi korake prije i poslije za
10 razliitih aktivnosti, 3=navodi korake
prije i poslije za 5 aktivnosti,
2=navodi jedan korak prije ili poslije za
dvije aktivnosti,
1=navodi jedan korak za prije ili poslije
jedne aktivnosti


26
H32 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
koja se odnose na prole i
budue dogaaje
Dijete e odgovoriti na
pitanja koja zahtijevaju
jednostavni odgovor i
odnose se na prole i
budue dogaaje.
jednostavni odgovor i odnose
se na prole i budue
dogaaje?
Pri dolasku u vrti "Reci
mi to si jeo za doruak
kod kue?", "to e raditi
ovaj vikend?".
4=4 odgovora koja se odnose na prole
i budue dogaaje unutar mjesec
dana; 3=2 odgovora koja se odnose na
prole ili budue dogaaje unutar
mjesec dana; 2=2 odgovora koji se
odnose na prole ili budue dogaaje
unutar jednog tjedna; 1= najmanje 2
odgovora koja s odnose na prole ili
budue dogaaje ovog dana

H33 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
koja se odnose na
dogaaje u neposrednoj,
trenutnoj okolini
(jednostavni odgovori)
Dijete e moi dati vie
odgovora na pitanja koja
se odnose na njegovu
trenutnu okolinu.
Moe li dijete dati vie
odgovora na pitanja koja se
odnose na njegovu trenutnu
okolinu?
Na pitanje:"to vidi u
parku?", dijete e
rei:"Ljuljake.".
4=20 ili vie odgovora,
3=10 odgovora,
2=5 odgovora,
1=2 odgovora

H34 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

koja se odnose na
neposrednu, trenutnu
okolinu
(sloeniji odgovori)
Dijete e dati nekoliko
se odnose na njegovu
neposrednu okolinu.
sloenije odgovore, a tiu se
njegove okoline (npr. "to
moe kupiti u duanu")?
Na pitanje:" Reci mi to
vie stvari koje moe
kupiti u duanu!". Dijete e
odgovoriti:"Banane,
okoladu, meso, mlijeko,
kruh...".
1=2 kategorije sa 2 odgovora

H35 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
koja se odnose na
aktualne dogaaje
Dijete e odgovoriti na
pitanja koja se tiu
aktualnih dogaaja.
Moe li dijete dati jednostavne
odgovore na pitanja koja su
povezana sa dogaajima u
njegovoj zajednici?
Na pitanje:"Moe li mi
rei, to e raditi na Novu
Godinu?", dijete e rei:
"Gledati u vatromet!".
3=10 odgovora,
2=5 odgovora,
1=2 odgovora

H36 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
koja se odnose na
aktualne dogaaje
(sloeniji odgovori)
Dijete e pruiti vie
se tiu aktualnih dogaaja.
Moe li dijete pruiti vie
odgovora na pitanja koja se
tiu dogaaja u njegovoj
zajednici.
Na pitanje:"Reci mi to
vie stvari koje moe
raditi na Novu Godinu!",
dijete e rei:"Gledati
vatromet, jesti kolae,
kasno ii spavati.".

H37 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
koja se odnose na znanje
iz ope kulture
na pitanja koja se odnose
na znanje iz ope kulture.
Moe li dijete dati jednostavne
odgovore na pitanja koja se
odnose na znanje iz ope
kulture (npr. "Kako se zove
predsjednik?")?
Na pitanje:"Reci mi ime
svog grada:", dijete e
rei:"Zagreb."
3=10 odgovora,
2=5 odgovora,
1=2 odgovora

H38 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
koja se odnose na znanje
iz ope kulture (sloeniji
odgovori)
Dijete e moi dati
nekoliko odgovora na
pitanja koja se odnose na
znanje iz ope kulture.
Moe li dijete dati sloenije
odgovore na pitanja koja se
odnose na znanje iz ope
kulture (npr. "Nabroji neke
gradove u Hrvatskoj!")?
Na pitanje: "Nabroji mi to
vie hrvatskih gradova!",
dijete e rei:"Zagreb,
Rijeka, Split, Osijek,
Pula ).

H39 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odravanje razgovora sa
odraslom osobom ili
vrnjakom
Dijete e odravati
razgovor o jednoj temi sa
najmanje 5 verbalnih
izmjena.
Moe li dijete sudjelovati u
razgovoru?
Pet izmjena izmeu djeteta
i druge osobe o nogometu
(lutkama).
4=5 izmjena o najmanje 10 razliitih
tema,
3=5 izmjena o najmanje 5 razliitih
tema,
2=5 izmjena o jednoj temi,
1=2 izmjene o jednoj temi

H40 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Odgovaranje na "nova"
pitanja
Dijete e odgovarati na
pitanja koja su postavljena
na nain drugaiji od onog
kad se dijete poduavalo.
pitanja koja su postavljena na
nain drugaiji od onog kad
se dijete poduavalo?
Uobiajeno pitanje je "to
radi sa autom?" (Vozim
se).
"Novo" pitanje: "Moe li
mi rei, to moe sa
autom?" ili "Za to auto
slui?".
3=10 odgovora,
2=5 odgovora,
1=2 odgovora


27
H41 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Spontani razgovor Dijete e se spontano
nadovezati ili primjereno
komentirati za vrijeme
razgovora ili rasprave.
Da li e se dijete spontano
razgovora ili rasprave?
2=spontano nadovezivanje ili
komentiranje za vrijeme razgovora ili
rasprave najmanje 10 puta na dan,
1=spontano nadovezivanje ili
rasprave najmanje 10 puta na tjedan
(bez podrke)

H42 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Prianje prie Dijete e ispriati priu ili
prepriati dogaaj vezan
uz jednu temu koja se
sastoji od najmanje 5
razliitih dijelova.
Moe li dijete ispriati priu ili
opisati dogaaj vezan uz
jednu temu?
Dijete e ispriati priu o
nogometu, odlasku u
zooloki vrt, Tri praia
itd
2=najmanje 5 opisa ili pria koje se
sastoje od 5 dijelova,
1=najmanje 1 opis ili pria koja se
sastoji od 3 dijela


28
SPONTANA VOKALIZACIJA
I1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Vokaliziranje razumljivih
govornih glasova
Dijete e izvoditi razne
spontane vokalizacije koje
ukljuuje i govorne
glasove.
Da li dijete govori rijei ili
proizvodi neke glasove koji se
uju u govoru?
4 = dijete esto govori rijei ili brblja
govorne glasove, sveukupno najmanje
10 minuta na sat;
3 = sveukupno 5 minuta na sat;
2 = 2 minute na sat;
1 = brblja govorne glasove sveukupno
10 minuta na dan

I2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Spontano govori rijei ili
aproksimaciju rijei.
Dijete e spontano govoriti
razliite rijei ili
aproksimaciju rijei.
Da li dijete spontano govori
razliite rijei ili aproksimaciju
rijei
4 = spontano govori u prosjeku
najmanje 30 rijei na sat (ukljuujui
najmanje 5 razliitih rijei);
3 = prosjeno najmanje 10 rijei na sat;
2 = prosjeno najmanje jedna rije na
sat;
najmanje 5 rijei na dan

I3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Spontano govorenje fraza Dijete e spontano govoriti
razliite fraze.
Da li dijete spontano govori
fraze?
najmanje 30 fraza na dan (ukljuujui
najmanje 5 razliitih rijei);
3 = prosjeno najmanje 10 fraza na
dan;
2 = prosjeno najmanje 5 fraza na dan;
najmanje jednu frazu na dan

I4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Pjevanje pjesama uz
model
Dijete e spontano pjevati
pjesmu u isto vrijeme kad i
drugi pjevaju, uz gledanje
videa ili sluanje iz drugih
izvora.
Da li dijete pjeva pjesmu u
isto vrijeme kad i drugi
pjevaju?
4 = pjeva najmanje dvije fraze iz svake
od 5 pjesama;
3 = pjeva po jednu frazu iz svake od 5
pjesama;
2 = pjeva jednu frazu iz dvije pjesme;
1 = pjeva jednu rije iz jedne pjesme

I5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Pjevanje pjesama Dijete e spontano pjevati
pjesmu, bez modela.
Da li dijete pjeva pjesme bez
da ju slua?
4 = pjeva najmanje dvije fraze iz svake
od 5 pjesama;
3 = pjeva po jednu frazu iz svake od 5
pjesama;
2 = pjeva jednu frazu iz dvije pjesme;
1 = pjeva jednu rije iz jedne pjesme

I6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Spontana vokalna imitacija Dijete e spontano ponoviti
rijei koje su drugi
izgovorili.
Da li dijete spontano ponavlja
rijei koje su drugi izgovorili?
2=spontano ponavlja rijei koje su drugi
izgovorili najmanje 5 puta na dan, 1=
spontano ponavlja rijei koje su drugi
izgovorili najmanje 5 puta na tjedan

I7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Spontano zahtijevanje Dijete e spontano
zahtijevati predmete ili
aktivnosti.
Da li dijete spontano zahtijeva
predmete ili aktivnosti?
2=spontano zahtjeva najmanje 10
predmeta ili aktivnost na dan,
1= spontano zahtjeva najmanje 10
predmeta ili aktivnost na tjedan

I8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Spontano imenovanje Dijete e spontano
imenovati predmete,
dogaaje ili aktivnosti.
Da li dijete spontano imenuje
predmete, dogaaje ili
aktivnosti?
2=spontano imenuje najmanje 10
predmeta, dogaaja ili aktivnosti na
dan, 1= spontano imenuje najmanje 10
predmeta, dogaaja ili aktivnost na
tjedan

I9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Spontana konverzacija Dijete e se spontano
razgovora ili rasprave.
Da li se dijete spontano
nadovezuje ili primjereno
komentira za vrijeme
razgovora ili rasprave?
2 = spontano nadovezivanje ili
rasprave najmanje 10 puta na dan;
1 = spontano nadovezivanje ili
rasprave najmanje 10 puta na tjedan


29

SINTAKSA I GRAMATIKA

J1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Prosjena duljina odgovora Dijete e govoriti u
frazama ili reenicama od
najmanje 5 rijei.
Koji je prosjean broj rijei
koje dijete kae u jednoj
reenici ili frazi?
Djeak ide kui. 4=5 ili vie rijei u reenici
3=4 rijei u reenici
2=3 rijei u reenici
1=2 rijei u reenici

J2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Sintaksa (redoslijed rijei) Dijete e slagati rijei u
reenicu potujui
redoslijed rijei (npr.
pridjev+ imenica+ glagol+
prilog)

Da li dijete koristi pravilan
redoslijed rijei u
reenicama?
Pridjev + imenica (crvena
lopta, lijepa lutka), imenica
+ glagol (djeak skae,
pas laje)
4=4 ili vie rijei u reenici obino
poredane pravilnim redoslijedom
3=ponekad 4 rijei u reenici poredane
pravilnim redoslijedom
2= ponekad 3 rijei u reenici poredane
1= ponekad 2 rijei u reenici poredane

J3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Sadanje vrijeme Dijete e koristit glagole
tako da ih stavlja u pravilan
glagolski oblik za sadanje
vrijeme.
Da li dijete koristit glagole
tako da ih stavlja u pravilan
glagolski oblik za sadanje
vrijeme?
Spavam, jedem, pere,
tri, skau
2=obino pravilno koristi glagolske
oblike za sadanje vrijeme u
prikladnom trenutku
1=ponekad koristi glagolske oblike za
sadanje vrijeme u prikladnom trenutku

J4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Mnoina Dijete e pravilno
prebacivati imenice u
jednini, u mnoinu (cipele,
alice)
Da li dijete pravilno prebacuje
imenice u jednini, u mnoinu
(cipele, alice)?
Make, klupe, eiri. 2= obino pravilno koristi mnoinu u
prikladnom trenutku
1=ponekad pravilno koristi mnoinu u
prikladnom trenutku

J5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Prolo vrijeme Dijete pravilno koristi
glagolske oblike koji
oznaavaju perfekt i
sastoje se od dvije rijei
(trao sam).
Da li dijete pravilno koristi
oznaavaju perfekt (prolo
vrijeme) i sastoje se od dvije
rijei?
Rekao sam, pio si, jela je. 2=u veini sluaja pravilno koristi
glagole u prolom vremenu
1=ponekad pravilno koristi glagole u
prolom vremenu

J6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Glagol "biti" Dijete e u reenici
pravilno koristit glagolski
oblik prezenta glagola biti.
Da li e dijete u reenici
pravilno koristit glagolski oblik
prezenta glagola biti ?
Ja sam, ti si, oni su.

2=u veini sluaja pravilno koristi glagol
biti u prezentu
1=ponekad pravilno koristi glagol biti u
prezentu

J7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Posvojne zamjenice Dijete e oznaavati kome
to pripada tako da koristi
posvojne zamjenice (moj,
na).
Da li e dijete oznaavati
kome to pripada tako da
koristi posvojne zamjenice
(moj, na)?
Moj, tvoj, njegov, njezin,
na, va, njihov.
2=obino pravilno koristi posvojne
zamjenice u prikladnom trenutku
1= ponekad pravilno koristi posvojne
zamjenice u prikladnom trenutku

J8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Negacija Dijete e u reenicama
koristiti negaciju ne i
zanijekani glagolski oblik
(nisam, nisi, nisu itd.).
Da li e dijete u reenicama
koristiti negaciju ne i
zanijekani glagolski oblik
(nisam, nisi, nisu itd.)?
Nemoj trati, nisam bacio,
ne volim.
2=obino koristi negaciju u prikladnom
trenutku
1=ponekad koristi negaciju u
prikladnom trenutku

J9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Mjesni prilozi Dijete e u reenicama
koristiti mjesne priloge
(ovdje, tamo)
Da li e dijete u reenicama
koristiti mjesne priloge (ovdje,
tamo)?
Ovdje, tamo, onamo,
odavde
2=obino koristi mjesne priloge u
prikladnom trenutku
1=obino koristi mjesne priloge u
prikladnom trenutku


30
J10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Budue vrijeme

Dijete e u reenici koristit
oznaavaju budue
vrijeme.
Da li dijete u reenici koristi
oznaavaju budue vrijeme?
Ii u, voziti emo, spavati
e.
2=obino koristi glagolske oblike za
budue vrijeme, u prikladnom trenutku
1=ponekad koristi glagolske oblike za
budue vrijeme, u prikladnom trenutku

J11 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Veznici Dijete e koristi veznike
kako bi spojilo rije ili
dijelove reenice.
Da li dijete koristi veznike
kako bi spojilo rije ili dijelove
reenice?
I, pa, te ni, niti, a, ali, no,
nego, ve, dok, jer, ako,
makar, kada, kao, iako
2=obino koristi veznike u prikladnim
trenucima
1=ponekad koristi veznike u prikladnim
trenucima

J12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Nepravilna mnoina Dijete e u reenici koristit
imenice sa nepravilnom
mnoinom.
Da li e dijete u reenici
koristit imenice sa
nepravilnom mnoinom?
ovjek-ljudi 2=obino koristi nepravilnu mnoinu u
prikladnim trenucima
1=ponekad koristi nepravilnu mnoinu
u prikladnim trenucima

J13 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Komparacija pridjeva Dijete e usporeujui
osobine predmeta, pravilno
komparirati pridjeve.
Da li e dijete prilikom
usporeivanja osobina
predmeta pravilno komparirati
pridjeve?
Crveno, crvenije,
najcrvenije; teko, tee,
najtee.
2= obino komparira pridjeve u
1= ponekad komparira pridjeve u

J14 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Pokazne zamjenice Dijete e upuujui na
neto ili nekog koristiti
pokazne zamjenice.
Da li e dijete ukazujui na
nekog ili neto koristiti
pokazne zamjenice?
Ovaj, taj, onaj, ovakav,
onakav, ovolik, tolik.
2=obino koristi pokazne zamjenice
kada ukazuje na neto ili nekog
1= ponekad koristi pokazne zamjenice
kada ukazuje na neto ili nekog

J15 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Izraavanje sigurnosti
neke tvrdnje
Dijete e koristiti fraze koji
izraavaju njegovu
sigurnost za neku tvrdnju
(Ja mislim, ja znam, ja
vjerujem)
Da li e dijete koristiti fraze
koji izraavaju njegovu
sigurnost za neku tvrdnju (Ja
mislim, ja znam, ja vjerujem)?
Mislim da sam gotov sa
crteom, Ja znam da e
mama doi, ini mi se
da
2= obino koristi fraze koji izraavaju
njegovu sigurnost za neku tvrdnju u
1= ponekad koristi fraze koji izraavaju
njegovu sigurnost za neku tvrdnju u

J16 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Izraavanje kvantitete u
reenici
Dijete e koristiti rijei ili
fraze koje oznaavaju
kvantitetu u reenici (svi,
neki, jedan, nikad, uvijek).
Da li e dijete koristit rijei ili
fraze koje oznaavaju
kvantitetu u reenici?
elim sve aute. 2=obino koristi rijei ili fraze koje
oznaavaju kvantitetu u reenici
1= ponekad koristi rijei ili fraze koje
oznaavaju kvantitetu u reenici

J17 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Izraavanje emocija u
reenici
Dijete e koristiti rijei ili
fraze u reenici koje
izraavaju emocije, a
povezane su sa tvrdnjom u
reenici (ao mi je to,
Sretan sam jer)
Da li dijete u reenicama
koristi rijei ili fraze koje
opisuju emocije, a povezane
su sa nekom tvrdnjom?
ao mi je to si bolestan;
tuan sam jer ne mogu ii;
drago mi je da idemo
skupa.
2=obino koristi rijei ili fraze koje
opisuju emocije, a povezane su sa
nekom tvrdnjom
1=ponekad koristi rijei ili fraze koje
opisuju emocije, a povezane su sa
nekom tvrdnjom


31
IGRA I SLOBODNO VRIJEME

K1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Prouavanje igraaka u
okolini
Dijete e aktivno
prouavati igrake u svojoj
okolini.
Da li dijete aktivno prouava
dostupne igrake?
2=manipulira igrakom ili igrakama,
najmanje 2 puta po 10 minuta,
1=uzima i/ili manipulira najmanje 1
igrakom oko 10 minuta

K2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Primjereno igranje sa
igrakom
Dijete se primjereno i
aktivno igra sa igrakom
(npr. auti vozi)
Da li se dijete aktivno igra sa
igrakama?
2=igra se primjereno sa najmanje 2
igrake, bez podrke, 10 minuta,
1=igra se primjereno sa 1 igrakom, uz
povremenu podrku, oko 10 minuta.

K3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Vie aktivnosti sa
igrakama uz neku temu
Dijete se igra sa igrakama
uz prepoznatljivu temu
(npr. kuhanje, lutke)
Da li se dijete igra sa
igrakama (vie aktivnosti
izvodi s njima) uz
prepoznatljivu temu?
Vozi auto ispod rampe,
igra se da puni auto
benzinom, vozi auto u
garau, igra se kuhanja.
4=spontano izvodi najmanje 5
aktivnosti sa 5 razliitih igraaka,
3=njamanje 5 aktivnosti sa 2 igrake,
2=najmanje 5 povezanih aktivnosti sa
jednom igrakom, 1= spontano izvodi
najmanje 2 povezane aktivnosti sa
jednom igrakom,

K4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Samostalno igranje sa
igrakama i sudjelovanje u
verbalnom ponaanju
Dijete e priati za vrijeme
samostalne igre.
Da li dijete pria za vrijeme
samostalne igre?
4=Dijete e dati 10 verbalnih iskaza u
periodu od 20 minuta za vrijeme
samostalne igre, 3=5 verbalnih iskaza,
2=2 verbalna iskaza, 1= 1 verbalni
iskaz u periodu od 20 minuta

K5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Interaktivno igranje sa
drugom djecom
interaktivnoj igri sa drugom
djecom.
Da li se dijete igra sa drugom
djecom?
4=meusobna igra sa vrnjacima i
igrakama 10 minuta (ukljuujui
zahtjeve), 3=daje drugoj djeci igrake
kada oni to zahtijevaju, 2=prima
igrake od druge djece, 1=doputa
drugoj djeci da budu u njegovoj blizini
dok se igra

K6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Igranje sa igrakama i
razgovor sa vrnjacima
Dijete e traiti igrake i
aktivnosti, imenovati ih i
primjereno komentirati za
vrijeme igre.
Da li dijete govori o tome to
radi dok se igra sa drugom
djecom?
4=za vrijeme igre sa djecom, dijete e
uputiti najmanje 10 verbalnih iskaza
svom paru u periodu od 10 minuta, 3=5
verbalnih iskaza, 2=2 verbalna iskaza,
1=1 verbalni iskaz

K7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Igra socijalnih uloga Dijete e glumiti uloge ili
likove ili aktivnosti za
vrijeme igre.
Moe li se dijete pretvarati da
je netko drugi ili pretvarati se
da izvodi neke aktivnosti (npr.
pas, doktor, servira ruak)?
4=igra se kao da sa 10 likova (ili
aktivnosti), 3=najmanje 5 likova,
2=najmanje 2 lika, 1=najmanje 1 lik ili
aktivnost

K8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Primjerene samostalne
aktivnosti slobodnog
vremena u zatvorenom
prostoru.
Dijete e biti ukljueno u
primjerene samostalne
vremena u zatvorenom
prostoru.
Da li se dijete primjereno
ukljuuje u samostalne
aktivnost slobodnog vremena
u zatvorenom prostoru.
Gleda knjige ili video, slua
glazbu, slae puzzle.
4=odabire i sudjeluje u najmanje 3
aktivnost po najmanje 15 minuta, 3=3
aktivnosti po 10 minuta, 2=2 aktivnosti
po 10 minuta, 1=2 aktivnosti po 5
minuta

K9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Primjerene interaktivne
vremena.
primjerenim interaktivnim
aktivnostima slobodnog
vremena.
Da li dijete sudjeluje u
primjerenim interaktivnim
vremena.
Uno, oblaenje u staru
odjeu
po 10 minuta, 1=2 aktivnosti po 5
minuta

K10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Aktivnosti i igre na
otvorenom.
primjerenim igrama i
aktivnostima izvan kue.
Da li dijete sudjeluje u
primjerenim igrama i
aktivnostima izvan kue.
Igra koarku, sputa se niz
tobogan, ljulja se
po 5 minuta, 1=1 aktivnosti po 5 minuta


32
SOCIJALNE INTERAKCIJE

L1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Primjereno ponaanje uz
vrnjake ili brau/sestre
Dijete e primjereno
sudjelovati u fizikoj
interakciji (primjereno e
se ponaati) u blizini
vrnjaka ili brae/sestara.
Da li dijete moe biti u fizikoj
blizini sa svojim vrnjacima ili
braom/sestrama, bez
nepoeljnog ponaanja?
4=dijete se primjereno ponaa uz
vrnjake/brau, sestre najmanje 30
minuta, 3=primjereno ponaanje 15
minuta, 2= primjereno ponaanje 15
minuta uz 1 verbalnu podrku, 1=
primjereno ponaanje 15 minuta uz
vie razliitih vrsta podrke

L2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Toleriranje/prihvaanje
pozitivnih dodira
vrnjaka/brae, sestara
Dijete e prihvatiti i
primjereno odgovoriti na
fizike dodire inicirane od
vrnjaka/brae, sestara
(npr. prihvaa rukovanje i
dranje za ruku, daje 5,
pomo kod rjeavanja
problema).
Da li dijete primjereno
odgovara na fizike dodire
inicirane od drugih?
Prihvaa rukovanje i
dranje za ruku, daje 5,
pomo kod rjeavanja
problema.
2=spremno prihvaa pomo, fizike
dodire od vrnjaka/brae/sestara i
odraslih
1=uz poseban pristup doputa nekim
osobama dodire i pomo u nekim
situacijama

L3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Pokazivanje interesa za
ponaanje drugih
Dijete e obraati panju ili
pokazivati interes za
verbalna i fizika
ponaanja vrnjaka.
Da li dijete obraa panju ili
pokazuje interes za
ponaanje vrnjaka?
2=obraa panju na verbalna i fizika
ponaanja vrnjaka,
1=obraa panju na fizika ponaanja
vrnjaka

L4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Odgovara na pokuaje
vrnjaka da mu pristupe ili
iniciraju interakciju.
Dijete e primjereno
odgovoriti na pokuaje
vrnjaka da ga ukljue u
interakciju (npr. igranje sa
igrakama, aktivnosti na
otvorenom)
Da li e dijete primjereno
odgovoriti na pokuaje
vrnjaka da ga ukljue u
interakciju (npr. igranje sa
igrakama, aktivnosti na
otvorenom)?
Vrnjak e pitati dijete
"Idemo se igrati ringe ringe
jaja" i dijete e stati u krug
sa ostalima.
2=spremno prihvaa poziv na igru od
vrnjaka u veini pozitivnih situacija
1= uz poseban pristup ulazi u
interakciju sa nekim vrnjacima u
nekim situacijama

L5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Sluanje- receptivno Dijete e slijediti
jednostavne upute od
drugih.
Da li dijete slijedi jednostavne
upute?
Doi ovdje, okreni se,
sjedni, ustani.
2=obino slijedi upute vrnjaka i
odraslih,
1=obino slijedi upute odraslih

L6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imitiranje vrnjaka Dijete e obraati panju i
imitirati verbalna i fizika
ponaanja vrnjaka
Da li dijete obraa panju na
ponaanje vrnjaka?
Radi pokrete rukama za
vrijeme neke pjesmice.
2=imitira sloene nizove motornih
pokreta i verbalnog ponaanja koje su
zapoeli vrnjaci,
1=imitira jednostavne pokrete vrnjaka

L7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uzimanje ponuenih
predmeta
Kada se djetetu ponudi
predmet, dijete e uzeti
predmet od vrnjaka i
odrasle osobe.
Kada vrnjak i odrasla osoba
djetetu ponude predmet hoe
li ga dijete uzeti?
2=uzima brzo sve predmete,
1=ne uvijek ili ponekad sporije reagira

L8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dijeljenje prihvaanje
ponude/poziva da se
pridrui
Dijete e prihvatiti ponude
drugih da se pridrui nekoj
aktivnosti.
Da li dijete prihvaa ponude
drugih da se pridrui nekoj
aktivnosti?
2=obino bez podrke,
1=da, uz podrku

L9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Eye contact Dijete e primjereno
uspostavljati kontakt oima
za vrijeme interakcije s
drugima.
Da li dijete zapoinje i
odrava kontakt oima za
vrijeme interakcije sa
drugima?
2=gleda u oi kada je u ulozi sluatelja
ili govornika sa odraslima ili vrnjacima,
1= kada je u ulozi sluatelja ili
govornika sa odraslima

L10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Odvraanje pozdrava Dijete odvratiti pozdrav. Da li dijete drugima odvraa
pozdrav?
Primjer za indirektnu
podrku "Kako se kae?"
2=dijete odvraa pozdrav vrnjaku bez
podrke,
1= dijete odvraa pozdrav vrnjaku, ali
obino zahtjeva indirektnu podrku

L11 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Iniciranje pozdrava
(pozdravljanje)
Dijete e primjereno
pozdravit druge.
Da li dijete pozdravlja druge? Primjer za indirektnu
podrku "Vidi tko je tu"
2=dijete pozdravlja vrnjake bez
podrke,
1= dijete pozdravlja vrnjake, ali
obino zahtjeva indirektnu podrku


33
L12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Gledanje drugih radi
zapoinjanja socijalne
interakcije
Dijete e pogledati druge
(vrnjake i odrasle) kako bi
iniciralo socijalnu
interakciju.
Da li dijete gleda druge
(vrnjake i odrasle) kako bi
iniciralo socijalnu interakciju?
2=dijete redovito zapoinje interakciju
sa odraslima i vrnjacima na nain da
ih gleda,
1= dijete ponekad inicira socijalne
interakcije tako da gleda neku osobu

L13 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Fiziki pristup i ukljuivanje
drugih
Dijete e pristupiti drugima
i fiziki ih pokuati ukljuiti
u interakciju.
Da li e dijete pristupiti
drugima i fiziki ih pokuati
ukljuiti u interakciju?
4=obino pokuava samostalno na vie
naina, 3=ponekad pokuava
samostalno na vie naina, 2=ima
jedan samostalni pokuaj, 1=pokuava
jednom uz podrku

L14 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Fiziko poticanje drugih na
izvoenje odreene
aktivnosti.
Dijete e pristupiti i
pokuati fiziki potaknuti
druge da izvedu odreenu
aktivnosti.
Da li e dijete pristupiti i
pokuati fiziki potaknuti
druge da izvedu odreenu
aktivnosti?
jednom uz podrku

L15 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Traenje predmeta od
vrnjaka (jedan predmet)
Dijete e traiti od vrnjaka
jedan premet.
Da li dijete trai predmet od
vrnjaka?
Trai vrnjaka auti. 2=spontano i esto trai predmet od
vrnjaka bez podrke,
1= trai predmet od vrnjaka uz
podrku

L16 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dijeljenje traiti od drugih
da dijele predmet
Dijete e traiti od drugih
da dijele vie predmeta.
Da li dijete trai od drugih da
dijele vie predmeta?
Zajedniko igranje sa
igrakama, svatko ima dio
za sebe, ali meusobno
dijele.
2=obino bez podrke,
1=da, uz podrku

L17 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dijeljenje davanje
predmeta drugima
Dijete e dopustiti drugima
da koriste predmete koje
ima/posjeduje.
Da li dijete doputa drugima
da koriste predmete koje
ima/posjeduje?
Doputa drugima da uzmu
igrake.
2=obino bez podrke,
1=da, uz podrku

L18 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Dijeljenje nudi predmete
drugima
Dijete e drugima ponuditi
predmete?
Da li dijete drugima nudi
predmete?
jednom uz podrku

L19 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Razgovor sa drugima Dijete e razgovarati sa
odraslima i vrnjacima sa
tri izmjene.
Da li dijete razgovara sa
drugima?
4=najmanje 3 izmjene sa odraslima i
vrnjacima, 3=2 izmjene sa odraslima i
vrnjacima, 2=1 izmjena sa odraslima i
vrnjacima, 1=izmjena sa odraslima

L20 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Traenje informacije. Dijete spontano pita za
neku informaciju vrnjake i
odrasle.
Da li dijete spontano pita za
neku informaciju vrnjake i
odrasle?
2=esto pita odrasle i vrnjake za
informaciju,
1=ponekad e nekoga pitati za
informaciju

L21 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje predmeta na
zahtjev drugih
Dijete e imenovati
predmete na zahtjev
vrnjaka i odraslih?
Da li dijete spontano imenuje
predmete za vrnjake i
odrasle?
4= imenuje vie predmeta za 3
vrnjaka i odrasle osobe, bez podrke
3= jedno imenovanje za 1 vrnjaka i
vie za odrasle bez podrke, 2=jedno
imenovanje za 1 vrnjaka bez podrke,
1=jedno imenovanje za odraslu osobu
bez podrke

L22 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Zadravanje panje drugih

Dijete e zadobiti i zadrati
panju neke osobe, prije
pokazivanja onoga to
dijete eli od te osobe.
Da li dijete zadobiva panju
od drugih dok pokuava
odrati interakciju.
4=uspjeno zadrava interakciju sa
vrnjacima i odraslima, 3=vie
pokuaja prema vrnjacima i
odraslima, 2=jedan pokuaj prema
vrnjaku, 1=jedan pokuaj prema
odrasloj osobi


34
VEJTINE U GRUPI

M1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Primjereno sjedi u maloj
grupi.
Dijete e sjediti mirno, bez
nepoeljnog ponaanja u
maloj grupi.
Da li dijete sjedi mirno u
malim grupama, bez da
ometa druge?
4=u grupi 1:4 po 15 min

M2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Primjereno sjedi u velikoj
grupi.
Dijete e sjediti mirno, bez
nepoeljnog ponaanja u
velikoj grupi.
Da li dijete sjedi mirno u
velikim grupama, bez da
ometa druge?
4=u grupi 1:16 po 15 min,
3=u grupi 1:12 (ili 2:16) ,
2=u grupi 1:8,

M3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Obraanje panje na
uiteljicu u grupi
Dijete e obraati panju
na uiteljicu u maloj grupi.
uiteljicu u situacijama uenja
u grupi?
Dijete se okree prema
uiteljici i slijedi upute
uiteljice.
4= u grupi 1:4, 75% vremena, 3= u
grupi 1:3, 75% vremena,
2=1:2, 75 % vremena, 1= u grupi 1:2,
50% vremena

M4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Obraanje panje na drugu
djecu u grupi
Dijete e obraati panju
na reakcije druge djece u
maloj grupi.
reakcije druge djece u
situacijama uenja u grupi?
Dijete se okree prema
djeci koja govore i gleda ili
slua reakcije druge djece.
4= u grupi 1:4, 75% vremena, 3= u
grupi 1:3, 75% vremena,
2=1:2, 75 % vremena, 1= u grupi 1:2,
50% vremena

M5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Podizanje ruke za
dobivanje panje od
uiteljice.
Dijete e podii ruku kako
bi odgovorilo na pitanje
koje je uiteljica postavila
grupi.
Da li dijete podie ruku kako
bi odgovorilo na pitanje koje
je uiteljica postavila grupi?
Kada uiteljica pita "Tko
zna koji je danas dan?",
dijete e podii ruku kako
bi odgovorilo na pitanje
4= u grupi 1:4, podie ruku na 75%
pitanja koje zna, 3= u grupi 1:3, 75%
pitanja, 2=1:2, 75 %, 1= u grupi 1:2,
50% pitanja na koje zna odgovore

M6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Slijediti grupne upute svi
izvode isti nalog
Dijete e slijediti upute koje
su dane grupi djece.
Da li dijete slijedi upute koje
su dane grupi djece?
Svi stavite ruku na glavu. 4= u grupi 1:4, slijedi 75% uputa koje
zna(koje moe uiniti), 3= u grupi 1:3,
75% uputa, 2=1:2, 75 %, 1= u grupi
1:2, 50% uputa koje zna (koje moe
uiniti)

M7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Slijediti grupne upute uz
diskriminaciju
Dijete e slijediti upute koje
zahtijevaju diskriminaciju,
a dane su grupi djece.
Da li dijete slijedi upute koje
zahtijevaju diskriminaciju, a
dane su grupi djece?
Tko ima crvenu majicu,
neka sjedne..tko ima
zelenu majicu neka ustane
4= u grupi 1:4, slijedi 75% uputa koje
zna, 3= u grupi 1:3, 75% uputa, 2=1:2,
75 %, 1= u grupi 1:2, 50% uputa koje
zna

M8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Podizanje ruke da
odgovori na pitanje
bi odgovorilo na
jednostavno pitanje.
Hoe li dijete podii ruku kako
bi odgovorilo na jednostavno
pitanje?
Podignu ruku ako si u vrti
doao autobusom, podigni
ruku ako voli okoladu.
da/ne pitanja
2=neovisno odgovara na pitanja,
1=zahtjeva gestovnu podrku u manje
od 50 % pitanja na koje zna odgovor

M9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Podizanje ruke I
imenovanje predmeta
Dijete e podii ruku i
imenovati pokazani
predmet.
Hoe li dijete podii ruku i
nakon to je prozvano
imenovati prikazani predmet?
Grupno pitanje Tko zna
to je ovo?

M10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Podizanje ruke I
odgovaranje na pitanja
bi odgovorilo na
jednostavno pitanje.
Hoe li dijete podii ruku kako
bi odgovorilo na pitanje?
Grupno pitanje to sve
moemo jesti za doruak?

M11 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Izmjenjivanje za vrijeme
poduavanja
Dijete e se za vrijeme
grupnih aktivnosti
primjereno izmjenjivati s
drugom djecom.
Da li se dijete izmjenjuje s
drugima za vrijeme grupnih
aktivnosti?
2=izmijenjivanje u 75 % vremena, bez
podrke,
1=75 % sa podrkom

M12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uenje novih vjetina za
vrijeme poduavanja u
grupi
Dijete e spremno stjecati
nove akademske vjetine
za vrijeme poduavanja u
grupi.
Da li dijete stjee nove
akademske vjetine dok
sudjeluje u poduavanju u
grupi?
2=spremno stjee nove vjetine,
1=stjee neke nove vjetine uz
ponavljanje


35
RUTINA U RAZREDU

N1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Stajanje u vrsti/redu po
nalogu
stoji u vrsti/redu i
primjereno ekati.
Da li e dijete stati u vrstu/red
na nalog?
2=samostalno,
1=u 50% sluaja bez podrke

N2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uzimanje i vraanje
vlastitog pribora
uzme i vrati vlastiti pribor
za uenje.
Moe li dijete uzeti i vratiti
vlastiti pribor za uenje?
Dijete na kraju zadatka
kada mu se kae, vraa
svoju vjebenicu u ormar.
2=samostalno,

N3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dovravanje zadatka i
spremanje pribora ili
davanje pribora uiteljici
Dijete e slijedit uputu da
dovri zadatak i donese ga
uiteljici ili da vrati pribor.
Da li e dijete slijediti uputu
da dovri zadatak i donese ga
uiteljici ili da vrati pribor?
Kada je odreeni zadatak
dovren dijete bez
podsjeanja stavlja radnu
biljenicu na odreeno
mjesto.
2=samostalno,

N4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Samostalan rad na
zadacima koji nisu
akademski.
Dijete e samostalno raditi
na zadacima koji nisu
akademski ili na
vremena.
samostalno radi na zadacima
koji nisu akademski.
Puzzle 4=20 minuta,
3=15 minuta,
2=10 minuta,
1=5 minuta

N5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Samostalan rad na
akademskim zadacima
Dijete e raditi samostalno
na akademskim zadacima
koje zna.
samostalno radi na
akademskom zadatku?
Radni listovi 4=20 minuta,
3=15 minuta,
2=10 minuta,
1=5 minuta

N6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Fiziki prijelaz na drugo
mjesto ili aktivnost
Dijete e slijedei uputu
primjereno prelaziti iz
jednog mjesta u uionici na
drugo pri promjeni
aktivnosti poduavanja.
Da li dijete primjereno prelazi
iz jedne aktivnosti u drugu?
2=samostalno,

N7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Primjereno sjedenje i
ekanje tijekom prijelaza
Dijete sjedi u uionici i
eka prijelaz iz jedne
aktivnosti u drugu.
Da li dijete sjedi i primjereno
eka tijekom prijelaza iz jedne
poznate aktivnosti na drugu?
2=samostalno do 2 minute,
1=samostalno do 30 sekundi

N8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Primjereno stajanje i
ekanje tijekom prijelaza
Dijete e stajati i ekati dok
ne pone druga aktivnost.
Da li dijete stoji i eka tijekom
prijelaza iz jedne poznate
aktivnosti na drugu?
1=50% bez podrke

N9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
ekanje na red za neku
aktivnost (pranje ruku itd.)
Tijekom aktivnosti u
razredu dijete e mirno
ekati svoj red.
Da li dijete mirno eka dok ne
doe na red?
1=samostalno do 30 sekundi

N10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Slijediti dnevnu rutinu Dijete e samostalno
slijediti dnevnu rutinu u
razredu.
Da li dijete slijedi dnevne
rutine kao to su odlazak na
ruak, vjeanje kaputa itd.?
2=samostalno,
1=50% bez podrke


36
GENERALIZIRANI ODGOVORI

P1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Generalizacija s razliitim
podraajima
Vjetinu usvojenu s jednim
predmetom dijete
primjenjuje i sa slinim
primjerkom tog predmeta.
Da li dijete vjetinu usvojenu s
jednim predmetom primjenjuje
i sa slinim primjerkom tog
predmeta?
Dijete je nauilo imenovati
alicu uz smeu alicu.
Sada kada se dijetu
pokae uta alica ili sa
prugama, dijete e opet
imenovati predmet kao
"alicu"
2= usvaja imenovanje i receptivne
odgovore s jednim podraajem
(predmetom) i odmah u dva pokuaja
generalizira na druge sline podraaje
1=generalizira na druge sline
podraaje unutar 10 pokuaja

P2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Generalizacija s razliitim
instruktorima/terapeutima/
edukacijskim
rehabilitatorima
Vjetine koje je nauilo sa
jednim eduka.-reh., dijete
e koristiti i sa drugim
eduka.-reh.
Da li e dijete koristi vjetine
koje je nauilo sa jednim
eduka.-reh., koristiti i sa
drugim eduka.-reh.?
predmet "alicu" sa jednim
instruktorom, ali isti taj
predmet imenuje i sa
drugim instruktorom.
2=spremno koristi savladane vjetine
sa novim instruktorima,
1=spremno radi sa 4 ili instruktora

P3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Generalizacija u razliitim
okolinama
Vjetine koje je usvojilo za
vrijeme poduavanja dijete
e primijeniti i u drugim
situacijama.
Da li e dijete vjetine koje je
usvojilo za vrijeme
poduavanja, primijeniti i u
drugim situacijama?
"alicu" u koli, ali isti taj
predmet imenuje i kod
kue.
2=spremno koristi usvojene vjetine
bez podrke izvan uvjeta u kojima je
nauilo tu vjetinu,
1=koristi usvojene vjetine izvan uvjeta
u kojima je nauilo tu vjetinu uz
minimalnu verbalnu podrku

P4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Koritenje vjetina u grupi Vjetine koje je savladalo
za vrijeme individualnog
rada dijete e koristiti i u
grupi sa vrnjacima.
Da li e dijete koristiti u grupi
sa vrnjacima, vjetine koje je
savladalo za vrijeme
individualnog rada?
"alicu", ali imenuje alicu i
kada se nalazi u grupi
vrnjaka u nekom
razgovoru.
2=spontano koristi svladane vjetine u
grupnim situacijama,
1=koristi svladane vjetine u grupi uz

P5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Generalizacija naina
odgovora

Nakon to je nauilo kako
odgovoriti u odreenoj
situaciji dijete e moi
upotrijebiti i druge naine
odgovora.
Nakon sto je nauilo kako
odgovoriti u odreenoj
situaciji hoe li dijete moi
upotrijebiti i druge naine
odgovora.
Dijete e vidjeti psa i rei
"pas", "psi", "iljo". Kada
dijete odgovara na pitanje
"to se jede", dijete e rei
"jabuka", "kruh", "banana"
ili "kola", "pizza", "jabuka"
2=spontano koristi razliite primjerene
odgovore, a ne svaki puta iste i
kombinira odgovore s viestrukim
komponentama,
1=koristi neke alternativne odgovore uz

P6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Generalizacija jezinih
vjetina
Dijete e rijei koje je
nauilo u usvajanju jednog
oblika jezinih vjetina
moi koristiti i u drugim
oblicima jezinih vjetina.
Da li e dijete rijei koje je
nauilo u usvajanju jednog
oblika jezinih vjetina moi
koristiti i u drugim oblicima
jezinih vjetina?
Kada dijete naui
imenovati alicu, tada
dijete zna traiti alicu i
receptivno identificirati
alicu.
Kada dijete naui
receptivno identificirati
alicu uz rijei:"Pije iz
toga.", dijete e moi
imenovati alicu i uz
pitanje:"Iz ega pije?".
2 = kada dijete naui receptivno
identificirati predmet uz njegovu
funkciju, dijete e imenovati predmet
kada mu se kae njegova funkcija,
1 = kada dijete naui imenovati
predmet, dijete moe zahtijevati i
receptivno identificirati predmet.


37
VJETINE ITANJA

Q1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Receptivno - slova Dijete e receptivno
identificirati velika i mala
slova.
Moe li dijete receptivno
identificirati velika i mala
slova?
Kada se djetetu pokau tri
slova, dijete e na zahtjev
pokazati slovo "B".
4=moe prepoznati svih 30 velikih i
malih slova, 3=moe prepoznati
najmanje 15 velikih ili malih slova,
2=moe prepoznati najmanje 10 velikih
ili malih slova, 1=moe prepoznati
najmanje 5 velikih ili malih slova

Q2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje slova Dijete e imenovati velika i
mala slova.
Moe li dijete imenovati velika
i mala slova?
Kada se pokae dijetu
tampano slovo "B" i pita
se "koje je to slovo?",
dijete e rei "B".
4=moe imenovati svih 30 velikih i
malih slova, 3= moe imenovati
najmanje 15 velikih ili malih slova,
2=moe imenovati najmanje 10 velikih
ili malih slova, 1=moe imenovati
najmanje 5 velikih ili malih slova

Q3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Uparivanje slike sa
rijeima
Dijete e upariti slike sa
rijeima.
Moe li dijete upariti slike sa
rijeima?
Kada se dijetu da kartica
sa rijei "sir" i ponude mu
se tri slike (sir, ir, pas),
dijete e upariti sliku sira
sa rijei "sir".
4=moe upariti najmanje 20 rijei sa
slikama, 3= moe upariti najmanje 10
rijei sa slikama, 2= moe upariti
najmanje 5 rijei sa slikama, 1= moe
upariti najmanje 2 rijei sa slikama

Q4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Uparivanje rije sa rijei Dijete e upariti rije sa
istom rijei, ali napisanu
drugim fontom i uz
prisutnost jo dvije razliite
rijei.
Moe li dijete upariti rije sa
istom rijei, ali napisanu
drugim fontom i uz prisutnost
jo dvije razliite rijei?
Kada se djetetu da
napisana rije "sir" uz
prisutnost jo dvije rijei na
stolu (ir, sir i papir), dijete
e ispravno upariti rije.
4= razliiti fontovi i sline rijei ( razlika
u jednom slovu(vr, vrt, vrti)), 3=isti
font, razlika u jednom slovu, 2=dva
razliita slova u prikazanim
(ponuenim) rijeima, 1=isti fontovi
nekoliko slova razliiti u prikazanim
rijeima

Q5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imenovanje slova u rijei
itajui s lijeva na desno
Dijete e imenovati slova u
rijei itajui s lijeva na
desno.
Zna li dijete imenovati slova u
rijei itajui s lijeva na
desno?
Uz pokazanu rije pas,
dijete e itati p a s.
2=pokazuje i imenuje slova u rijei od 5
slova , bez podrke, 1= pokazuje i
imenuje slova u rijei od 3 slova , uz
jednu podrku za svaku rije

Q6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uparivanje slova sa
slovima u rijei na kartici
Dijete e uparivati svako
slovo posebno sa
jednostavnom rijei od 5
slova na kartici.
Moe li dijete uparivati svako
slovo posebno sa
jednostavnom rijei od 5 slova
na kartici?
Kada se djetetu da kartica
sa rijei "pismo" dijete e
upariti svako posebno
slovo sa tom rijei.
2= uparuje slova sa rijei od 5 slova
(slina slova, npr. e, a), uz druga slova
koja su distraktori, 1= uparuje slova sa
rijei od 3 slova, slova u rijei nisu
slina i nema distraktora

Q7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dopunjavanje slova u rijei Kada se djetetu ponudi
slika predmeta iji naziv
ima tri slova, a dva slova
su ve napisana, dijete e
nadopuniti slovo koje
nedostaje.
Moe li dijete (uz sliku) dodati
prikladno slovo u rijei koja se
sastoji od tri slova, a dva
slova su ve napisana?
Slika psa i rije ispod slike
"p_s", dijete e nadopuniti
slovom "a".
2=nadopunjava slova na bilo kojem
mjestu u rijei u najmanje 10 rijei,
1=nadopunjava jedno slovo na
najmanje jedno mjesto u rijei u
najmanje 5 rijei

Q8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
itanje jednostavnih rijei Dijete e itati jednostavne
rijei
Moe li dijete itati
jednostavne rijei?
4=ita najmanje 50 rijei,
1=ita najmanje 5 rijei

Q9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
itanje fraza Dijete e itati fraze. Moe li dijete itati fraze? 4=ita sve fraze koje se sastoje od
poznatih rijei, 3=ita 10 fraza od 3
rijei, 2= ita 5 fraza od 3 rijei, 1= ita
2 fraze od 3 rijei

Q10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
itanje jednostavnih
reenica (3-6 rijei)
Dijete e itati reenice. Moe li dijete itati reenice? 4=ita sve reenice koje se sastoje od
poznatih rijei, 3=ita 10 reenica od 4-
6 rijei, 2= ita 5 reenica od 4-6 rijei,
1= ita 2 reenice od 4-6 rijei


38
Q11 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dopunjavanje rijei koje
nedostaju
Dijete e izabrati prikladnu
rijei (uz izbor od nekoliko
rijei) i dopuniti nepotpunu
reenicu.
Moe li dijete izabrati
prikladnu rijei (uz izbor od
nekoliko rijei) i dopuniti
nepotpunu reenicu?
Bod 1= _________ima
krzno (crv, maka).

Bod 2= _________ima
krila (kolica, lica, ptica).
2=izabire prikladnu rije uz prisutnost
jo 2 rijei koje imaju manje od 50%
razliitih slova,
1=izabire izabire prikladnu rije uz
prisutnost jo 1 rije koja ima vie od
50% razliitih slova,

Q12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
itanje odlomaka i
odgovaranje na pitanja o
razumijevanju teksta
Dijete e proitati reenice
i odgovoriti na pitanja koja
su u kontekstu proitanih
reenica.
Moe li dijete proitati
reenice i odgovoriti na
pitanja koja su u kontekstu
proitanih reenica?
Dijete ita "dotakni svoj
nos" i dijete dotakne nos.
2=ita najmanje tri reenice i odgovara
na jednostavna pitanja u kontekstu
proitanog,
1=ita jednostavne reenice i odgovara
na jednostavna pitanja u kontekstu
proitanog


39
MATEMATIKE VJETINE / SPOSOBNOSTI

R1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Mehaniko brojanje sa
podrkom
Dijete e nastaviti brojati
do 10, ako mu se unaprijed
zapone niz.
Moe li dijete nastaviti brojati
do 10, ako mu se zapone
niz?
2=nastavlja brojati do 10 ako se pone
od broja 1 ili 2,
1=moe brojati do 10 sa instruktorom
(vokalna imitacija)

R2 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Mehaniko brojanje Dijete e mehaniki brojati
do 100.
Moe li dijete mehaniki
brojati?
4=moe brojati do bilo kojeg broja od
30,
3=broji do 30,
2=broji do 20,
1=broji do 10

R3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Brojanje predmeta sa
podrkom
Dijete e nastaviti brojati
predmete do 10, ako mu
se unaprijed kae broj od
kojeg e poeti.
Moe li dijete nastaviti brojati
predmete do 10, ako mu se
unaprijed kae broj od kojeg
e poeti?
2=nastavlja brojati predmete do 10 ako
se pone od broja 1 ili 2,
1=moe brojati do 10 sa instruktorom
(vokalna imitacija)

R4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Brojanje danih predmeta Dijete e izbrojati
predmete koji su mu dani.
Moe li dijete brojati dane
predmete (korespondencija
1:1)?
4=moe izbrojati bilo koje predmete do
100, 3=moe izbrojati bilo koje
predmete do 20, 2= moe izbrojati bilo
koje predmete do 10, 1= moe izbrojati
bilo koje predmete do 5

R5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odvajanje odreenog broja
predmeta iz veeg skupa
Dijete e odvojiti odreeni
broj predmeta iz veeg
skupa.
Moe li dijete odvojiti odreeni
broj predmeta iz veeg
skupa?
Kada se djetetu da 7
kocaka i kae se: "Daj mi 5
kocaka", dijete e izdvojiti
5 kocaka.
4=moe izbrojati bilo koje predmete do
30, 3=moe izbrojati bilo koje predmete
do 20, 2= moe izbrojati bilo koje
predmete do 10, 1= moe izbrojati bilo
koje predmete do 5

R6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Imenuje brojeve u nizu Dijete e imenovati brojeve
u brojevnom nizu.
brojeve u brojevnom nizu?
2=brojati e brojeve od 1 do 10 u nizu
1=brojati e uz verbalnu podrku
"1,2" , dok instruktor pokazuje
brojeve

R7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Imenovanje brojeva Dijete e imenovati brojeve
do 100.
brojeve?
4=imenuje brojeve do 100,
1=imenuje brojeve do10

R8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Uparivanje brojeva sa
istom koliinom predmeta
Dijete e uparivati brojeve
sa istom koliinom
predmeta i obratno.
Moe li dijete uparivati
brojeve sa istom koliinom
predmeta i obratno?
4=uparuje do broja 30 i obratno,
3=uparuje do 20,
2=uparuje do 10,
1=uparuje do 5

R9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zbrajanje predmeta do
odreene sume
Kada se dijetu ponudi
nekoliko predmeta i uputi
ga se da sloi skup
odreenog broja, dijete e
dodati toan broj
predmeta.
Moe li dijete odrediti koliko
jo treba predmeta do skupa
odreenog broja?
Dijetu se daju 2 ice i kae
se da treba napraviti skup
od 4 lice, dijete e dodati
jo 2 lice.
2=fiziki dodaje predmete do skupa od
10 predmeta,
1= fiziki dodaje predmete do skupa od
5 predmeta

R10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Zbrajanje brojeva Dijete e zbrajati sa
prenoenjem desetica.
Moe li dijete zbrajati? 4=zbraja dva broja od 1 do 99 sa
prenoenjem desetica, 3= zbraja dva
broja od 1 do 20 sa prenoenjem
desetica, 2= zbraja dva broja od 1 do
20 bez prenoenja desetica, 1=zbraja
po dva broja od 1 do 10

R11 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Odreivanje vremena Dijete e rei vrijeme do
broja najblie minute.
Moe li dijete rei koliko je
sati bilo na analognom
(standardnom satu) ili
digitalnom?
4=rei e koliko je sati prema najblioj
minuti, 3=prema etvrtini sata,
2=prema pola sata, 1=prema punom
satu


40
R12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Poznavanje novca Dijete e prepoznati i
imenovati kovanice.
Moe li dijete prepoznati i
imenovati kovanice?
2=prepoznaje i imenuje 4 kovanice,
1=prepoznaje i imenuje 2 kovanice

R13 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Poznavanje
novanica/kovanica prema
vrijednosti
Dijete e prepoznati
novanice/kovanice po
vrijednosti.
Moe li dijete prepoznati
novanice/kovanice po
vrijednosti?
2=prepoznaje 4 novanice/kovanice po
vrijednosti, 1=prepoznaje 2
novanice/kovanice po vrijednosti

R14 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Izjednaavanje novca na
istu vrijednost
Dijete e izjednaiti novac
tako da bude na istoj
vrijednosti.
Moe li dijete izjednaiti
novac tako da bude na istoj
vrijednosti?
4=dodaje novac do 10 kuna, 3=dodaje
novac do 5 kuna, 2=dodaje novac do 2
kune, 1=dodaje novac do 1 kune

R15 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "isto"

Dijete e receptivno
prepoznati primjere za
"isto".
prepoznati primjere za "isto"?
1=da,
0=ne

R16 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "isto"

Dijete e imenovati
primjere za "isto".
primjere "isto"?
1=da,
0=ne

R17 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "razliito"

Dijete e receptivno
"razliito".
"razliito"?
1=da,
0=ne

R18 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje -"razliito"

Dijete e imenovati
primjere za rije "razliito".
primjere za rije "razliito"?
1=da,
0=ne

R19 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "jednako"

Dijete e receptivno
prepoznati primjere za rije
"jednako".
prepoznati primjere rijei
"jednako"?
1=da,
0=ne

R20 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "jednako"

Dijete e imenovati
primjere za "jednako".
primjere za "jednako"?
1=da,
0=ne

R21 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "nejednako"

Dijete e receptivno
"nejednako".
"nejednako"?
1=da,
0=ne

R22 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje -"nejednako"

Dijete e imenovati
primjere za "nejednako".
primjere za "nejednako"?
1=da,
0=ne

R23 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "vie"

Dijete e receptivno
"vie".
prepoznati primjere za "vie"?
1=da,
0=ne

R24 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "vie"

Dijete e imenovati
primjere za "vie"
primjere za "vie"?
1=da,
0=ne


41
R25 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "manje"

Dijete e receptivno
"manje".
"manje"?
1=da,
0=ne

R26 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "manje"

Dijete e imenovati
primjere za "manje".
primjere za "manje"?
1=da,
0=ne

R27 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "vee"

Dijete e receptivno
"vee".
"vee"?
1=da,
0=ne

R28 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "vee"

Dijete e imenovati
primjere za rije "vee".
primjere za rije "vee"?
1=da,
0=ne

R29 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "nekoliko"

Dijete e receptivno
"nekoliko".
"nekoliko"?
1=da,
0=ne

R30 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "nekoliko"

Dijete e imenovati
primjere za "nekoliko".
primjere za "nekoliko"?
1=da,
0=ne

R31 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "sve"

Dijete e receptivno
"sve".
prepoznati primjere za "sve"?
1=da,
0=ne

R32 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "sve"

Dijete e imenovati
primjere za "sve".
primjere za "sve"?
1=da,
0=ne

R33 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "dodati"

Dijete e receptivno
"dodati".
"dodati"?
Kada se u posudu stavi 5
kocaka, a uz posudu je jo
nekoliko kocaka i kae se
dijetu "dodaj jo dvije
kocke, dijete e staviti 2
kocke u posudu.
1=da,
0=ne

R34 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "dodati"

Dijete e imenovati
primjere za rije "dodati".
primjere za rije "dodati"?
Kada se ispred djeteta
stavlja grah po grah u
posudu i pita se dijete "to
radim?" dijete e rei,
"dodaje grah"
1=da,
0=ne

R35 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "minus"

Dijete e receptivno
"minus".
"minus"?
1=da,
0=ne

R36 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "minus"

Dijete e imenovati
primjere za "minus".
primjere za "minus"?
1=da,
0=ne

R37 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "plus"

Dijete e receptivno
"plus".
prepoznati primjere za "plus"?
1=da,
0=ne


42
R38 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje - "plus"

Dijete e imenovati
primjere za "plus".
primjere za "plus"?
1=da,
0=ne

R39 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno
"oduzimati/maknuti"

Dijete e receptivno
"oduzimati/maknuti ".
"oduzimati/maknuti "?
Kada se u posudu stavi 5
kocaka i kae se "oduzmi
dvije", dijete e oduzeti
dvije kocke.
1=da,
0=ne

R40 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje -
"oduzimati/maknuti "

Dijete e imenovati
primjere za
"oduzimati/maknuti ".
primjere za
"oduzimati/maknuti "?
Kada se pokazuje djetetu
kako se vade kocke iz
posude i pita se "to
radim", dijete e rei
"oduzima".
1=da,
0=ne

R41 0 1
0 1
0 1
0 1
Receptivno "nula/nita"

Dijete e receptivno
"nula/nita".

"nula/nita"?

Kada se pokazuju dvije
vreice, jedna sa kokicama
i druga prazna i pita se " U
kojoj nema nita?", dijete
e pokazati praznu
vreicu.
1=da,
0=ne

R42 0 1
0 1
0 1
0 1
Imenovanje
" nula/nita"

Dijete e imenovati
primjere za " nula/nita".

primjere za " nula/nita"?

Kada se pokae prazna
kutija keksa i pita se
"Koliko ima keksa
unutra?", dijete e rei
"Nita/nula"
1=da,
0=ne


43
VJETINE PISANJA

S1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Trag na papiru Dijete e ostavljati tragove
na papiru.
Moe li dijete ostavljati
tragove na papiru?
2 = moe drati olovku, arati ili
ostavljati tragove na papiru drei
olovku u hvatu za pisanje, 1=koristi
olovku, ara ili radi bilo koji trag na
papiru (bilo kako dri olovku), radi
kratke linije na papiru

S2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Boja unutar linija Dijete e bojati unutar
naznaenih linijama.
Moe li dijete bojati unutar
naznaenih linija?
2=uredno boji sliku, ne izlazi izvan linija
razliitih oblika (priblino kvadrat od 3
cm ili manje), 1=uredno bolji slike sa
jasnom granicom i jednostavne oblike
koji su priblino 7 cm ili manje

S3 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Pratiti linije, oblike slova i
brojeve
Dijete e pratiti linije, oblike
slova i brojeve.
Moe li dijete pratiti linije,
oblike slova i brojeve?
4=tono prati linije, brojeve i slova,
3=prati razliite sloenije oblike linija,
2=tono prati ravne i zakrivljene linije,
1= tono prati ravne linije

S4 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Precrtavanje ravne linije Dijete e precrtavati
jednostavne ravne linije.
Moe li dijete precrtavati
jednostavne ravne linije?
4=uredno precrtava ravne linije i oblike
pazei na veliinu i smjer, 3=grubo
precrtava ravne linije i oblike, 2= grubo
precrtava ravne linije bez podrke, 1=
grubo precrtava ravne linije sa
minimalnom fizikom ili vizualnom
podrkom

S5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Precrtavanje zakrivljene
linije
Dijete e precrtavati
jednostavne zakrivljene
linije.
zakrivljene ravne linije?
4=uredno precrtava zakrivljene linije i
oblike pazei na veliinu, smjer i oblik,
3=grubo precrtava sloenije zakrivljene
linije, 2= grubo precrtava jednostavne
zakrivljene linije bez podrke, 1= grubo
precrtava jednostavne zakrivljene linije
sa minimalnom fizikom ili vizualnom
podrkom

S6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Precrtavanje slova (sa
uzorkom)
Dijete e precrtavati slova. Moe li dijete precrtavati
slova?
4=uredno precrtava sva velika i mala
slova pratei linije,
3=uredno precrtava najmanje 10 velikih
ili malih slova
2= precrtava (gruba aproksimacija)
najmanje 10 slova,
1= precrtava (gruba aproksimacija)
najmanje 5 slova

S7 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Precrtavanje brojeva (sa
uzorkom)
Dijete e precrtavati
brojeve.
brojeve?
4=uredno precrtava brojeve od 1 do
100, 3=uredno precrtava brojeve od 1
do 20, 2= precrtava (gruba
aproksimacija) brojeve od 1 do10,
1= precrtava (gruba aproksimacija) bilo
koja 5 broja

S8 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Pisanje slova Dijete e pisati slova bez
uzorka.
Moe li dijete pisati slova bez
uzorka?
4=uredno pisati sva velika i mala slova
pratei linije, 3=uredno pie najmanje
10 velikih ili malih slova 2= pie (gruba
aproksimacija) najmanje 10 slova,
1= pie (gruba aproksimacija) najmanje
5 bez uzorka


44
S9 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Pisanje brojeva Dijete e pisati brojeve bez
uzorka.
Moe li dijete pisati brojeve
bez uzorka?
4=uredno pie brojeve od 1 do 100,
3=uredno pie brojeve od 1 do 20, 2=
pie (gruba aproksimacija) brojeve od 1
do10,
1= pie (gruba aproksimacija) bilo koja
5 broja bez uzorka


45
SRICANJE / PRAVILNO PISANJE

T1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uparivanje pojedinih slova
sa slovima u rijei na
kartici
Dijete e uparivati svako
slovo posebno sa
jednostavnom rijei od 5
slova na kartici.
Moe li dijete uparivati svako
slovo posebno sa
jednostavnom rijei od 5 slova
na kartici?
Kada se djetetu da kartica
sa rijei "knjiga" dijete e
upariti svako posebno
slovo sa tom rijei.
2= uparuje slova sa rijei od 5 slova
(slina slova, npr. e, a), uz druga slova
koja su distraktori, 1= uparuje slova sa
rijei od 3 slova, slova u rijei nisu
slina i nema distraktora (npr.pas)

T2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dopunjavanje slova u rijei Kada se djetetu ponudi
nadopuniti slovo koje
nedostaje.
Moe li dijete (uz sliku) dodati
prikladno slovo u rijei koja se
sastoji od tri slova, a dva
slova su ve napisana?
"p_s", dijete e nadopuniti
slovom "s".
2=nadopunjva slovo na bilo kojem
1=nadopunjava slovo na bilo kojem
mjestu u najmanje 5 rijei

T3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Prepisivanje rijei Dijete e prepisivati rijei
od 5 slova.
Moe li dijete prepisivati
rijei?
2=tono e prepisati (uz liniju) rije od
6 malih i velikih slova sa prikladnim
razmakom,
1=prepisuje rije od tri slova

T4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Dopisivanje slova koja
nedostaju
Kada se djetetu ponudi
dopisati slovo koje
nedostaje.
Moe li dijete (uz sliku)
dopisati prikladno slovo u
rijei koja se sastoji od tri
slova, a dva slova su ve
napisana?
"p__s", dijete e dopisati
slovo "s".
2=nadopunjva slovo na bilo kojem
1=nadopunjava slovo na bilo kojem
mjestu u najmanje 5 rijei

T5 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Sricanje rijei (vokalno) Dijete e vokalno sricati
rijei.
Moe li dijete vokalno sricati
rijei?
4=25 rijei,
3=10 rijei,
2=5 rijei,
1=2 rijei

T6 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Sricanje rijei u pisanom
obliku
Dijete e pisati diktirane
rijei.
Moe li dijete pisati diktirane
rijei?
4=25 rijei,
3=10 rijei,
2=5 rijei,
1=2 rijei


46
VJETINE OBLAENJA

U1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Hlae- gore i dolje Dijete e pri odlasku na
toalet samostalno spustiti i
podii hlae.
Moe li dijete pri odlasku na
toalet samostalno spustiti i
podii hlae?
2=moe spustiti i podii hlae,
1=moe ili podii ili spustiti hlae

U2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Cipele obuvanje i
izuvanje
Dijete e samostalno obuti
i izuti cipele (koje nije
potrebno vezati).
Moe li dijete samostalno
obuti i izuti cipele (koje nije
potrebno vezati)?
2=moe izuti i obuti cipele,
1=moe ili izuti ili obuti cipele

U3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Majica, vesta oblaenje i
svlaenje
Dijete e samostalno obui
i svui vestu ili majicu.
obui i svui vestu ili majicu?
2=moe obui i svui vestu,
1=moe obui ili svui vestu

U4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Oblaenje i svlaenje
koulje
i skinuti koulju sa
gumbima (nije potrebno
zakopavati gumbe).
obui i skinuti koulju sa
gumbima (nije potrebno
zakopavati gumbe)?
2=moe i obui i svui koulju sa
gumbima (nije potrebno zakopavati
gumbe),
1=moe ili obui ili svui koulju sa
gumbima

U5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Oblaenje i svlaenje
hlaa
i skinuti hlae (nije
potrebno zakopavati
gumbe, niti koristiti
patentni zatvara).
obui i skinuti hlae (nije
potrebno zakopavati gumbe,
niti koristiti patentni
zatvara)?
2=moe i obui i svui
hlae (nije potrebno zakopavati
gumbe, niti koristiti patentni zatvara),
1=moe ili obui ili svui hlae

U6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Oblaenje i svlaenje
arapa
i svui arape.
obui i svui arape?
2=moe i obui i svui arape,
1=moe ili obui ili svui arape

U7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Oblaenje i svlaenje
kaputa
kaput (nije potrebno
zakopavati gumbe, niti
koristiti patentni zatvara) i
skinuti kaput (potrebno
otkopavati gumbe ili
koristiti patentni zatvara).
obui kaput (nije potrebno
zakopavati gumbe, niti
koristiti patentni zatvara) i
skinuti kaput (potrebno
otkopavati gumbe ili koristiti
patentni zatvara)?
2=moe samostalno i obui kaput(nije
potrebno zakopavati gumbe, niti
koristiti patentni zatvara) i skinuti
kaput (potrebno otkopavati gumbe ili
koristiti patentni zatvara),
1=moe ili obui ili svui kaput

U6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Vezanje vezica na
cipelama
Dijete e samostalno
vezati vezice na cipelama.
vezati vezice na cipelama?
2=samostalno vee vezice,
1=izvodi najmanje jedan korak u ovoj
aktivnosti

U7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Otvaranje patentnog
zatvaraa
Dijete e samostalno
otvoriti patentni zatvara
na odjei, ruksaku ili
slinim predmetima.
otvoriti patentni zatvara na
odjei, ruksaku ili slinim
predmetima?
2= samostalno otvara patentni zatvara
na odjei, ruksaku ili slinim
predmetima.1=otvara patentni zatvara
koji je ve napola otvoren, uz verbalnu
ili gestovnu podrku na odjei, ruksaku
ili slinim predmetima.

U8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zatvaranje patentnog
zatvaraa
Dijete e samostalno
zatvoriti patentni zatvara
na odjei, ruksaku ili
slinim predmetima.
zatvoriti patentni zatvara na
odjei, ruksaku ili slinim
predmetima. (ukljuujui
zapoinjanje)?
2= samostalno zapoinje i zatvara
patentni zatvara na odjei, ruksaku ili
slinim predmetima, 1=zatvara patentni
zatvara koji je ve napola zatvoren, uz
verbalnu ili gestovnu podrku na odjei,
ruksaku ili slinim predmetima.

U9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Koritenje patentnog
zatvaraa na odjei
Dijete e samostalno
otvarati i zatvarati patentne
zatvarae na odjei?
otvarati i zatvarati patentne
zatvarae na odjei
(ukljuujui zapoinjanje)?
2= samostalno zapoinje, zatvara i
otvara patentni zatvara na odjei,
1=zatvara patentni zatvara na odjei
koji je ve napola zatvoren


47
U10 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4

Zakopavanje gumba Dijete e samostalno
zakopati gumb na svojoj
odjei.
zakopati gumb na svojoj
odjei?
4=zakopava gumbe na koulji,
3=zakopava vee gumbe na stvarima
koje nisu odjea, 2=otkopava male
gumbe na koulji, 1=otkopava velike
gumbe na stvarima koje nisu odjea

U11 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Koritenje drukera Dijete e samostalno
otkopati i zakopati
drukere na odjei.
otkopati i zakopati drukere
na odjei?
2= moe otkopati i zakopati drukere
na odjei, 1= moe otkopati i
zakopati drukere na stvarima koje
nisu odjea

U12 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Koritenje kopi Dijete e samostalno
zakopati i otkopati kopu
na remenu.
zakopati i otkopati kopu na
remenu?
2= moe zakopati i otkopati kope
na odjei,
1= moe zakopati i otkopati kope
na stvarima koje nisu odjea

U13 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Namjetanje odjee pri
oblaenju
Dijete e samostalno, ako
je potrebno, namjestiti
odjeu pri oblaenju.
Moe li dijete samostalno, ako
je potrebno, namjestiti odjeu
pri oblaenju?
2=namjeta odjeu u pravi poloaj bez
podrke,
1= namjeta odjeu u pravi poloaj uz
verbalnu podrku


48
VJETINE HRANJENJA

V1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Jesti hranu sa prstima Dijete e jesti sluei se
prstima.
Moe li dijete jesti hranu sa
prstima?
2=samostalno,
1=samo sa verbalnom ili gestovnom
podrkom

V2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Piti na slamku Dijete e piti koristei
slamku.
Moe li dijete piti na slamku? 2=samostalno,
podrkom

V3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Piti iz alice Dijete e piti iz alice bez
prolijevanja.
Moe li dijete piti iz alice, bez
prolijevanja?
2=samostalno,
podrkom

V4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Koritenje lice ili vilice Dijete e koristiti licu ili
vilicu kada mu se ponudi
narezana hrana.
Moe li dijete koristiti licu ili
vilicu kada mu se ponudi
narezana hrana?
2=samostalno,
podrkom

V5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Mazati noem Dijete e noem mazati
(npr. maslac na kruh).
Moe li dijete mazati noem? 2=samostalno,
podrkom

V6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Ulijevanje tekuine u au Dijete e ulijevati tekuinu
iz vra u au bez
prolijevanja.
Moe li dijete ulijevati
tekuinu iz vra u au bez
prolijevanja?
2=samostalno,
podrkom

V7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Rezanje hrane noem Dijete e rezati hranu
noem.
Moe li dijete rezati hranu
noem?
2=samostalno,
podrkom

V8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uzimanje pripremljenog
obroka
Dijete e uzeti pripremljeni
obrok i odnijeti ga na stol,
bez pomoi i fizike
podrke.
Moe li dijete uzeti
pripremljeni obrok i odnijeti ga
na stol, bez pomoi i fizike
podrke?
2=samostalno,
podrkom

V9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Pospremanje stola nakon
obroka
Dijete e samostalno
pospremiti stol nakon
obroka.
pospremiti stol nakon obroka?
2=samostalno,
podrkom

V10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Uredno hranjenje Dijete e za vrijeme obroka
paziti da povrine stola oko
tanjura budu uredne.
Moe li dijete za vrijeme
obroka paziti da povrine
stola oko tanjura budu
uredne?
2=samostalno,
podrkom


49
VJETINE BRIGE O SEBI

W1 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Pranje ruku Dijete e samostalno oprati
ruke.
oprati ruke?
2=samostalno,
podrkom

W2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Brisanje ruku Dijete e samostalno
obrisati ruke.

obrisati ruke?
2=samostalno,
podrkom

W3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Umivanje Dijete e se samostalno
umivati.
Moe li se dijete samostalno
umivati?
2=samostalno,
podrkom

W4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Brisanje lica Dijete e samostalno
obrisati lice.
obrisati lice?
2=samostalno,
podrkom

W5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
eljanje Dijete e se samostalno
eljati.
Moe li se dijete samostalno
poeljati?
2=samostalno,
podrkom

W6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Pranje zubi Dijete e samostalno oprati
zube.
oprati zube?
2=samostalno,
podrkom

W7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Puhanje nosa Dijete e samostalno, po
potrebi ispuhati nos.
Moe li dijete samostalno, po
potrebi ispuhati nos?
2=samostalno,
podrkom


50
TOALET

X1 0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
0 1 2 3 4
Mokrenje u toalet (wc) Dijete e mokriti u wc
najmanje dva puta dnevno.
Da li dijete mokri u wc? 4=mokri u wc dva ili vie puta dnevno,
3=najmanje 5 puta na tjedan,
2=najmanje dva puta na tjedan,
1=dijete je mokrilo u wc najmanje 2
puta do sada

X2 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Ostaje suh (od mokrenja)
prema rasporedu za toalet
trening
Dijete se nee pomokriti
vie od 2 puta u gae, za
vrijeme toalet treninga u
koli.
Moe li dijete ostati suho ako
ga se vodi na toalet prema
toalet treningu (rasporedu)?
2=ne mokri u gae vie od 2 puta na
tjedan (u koli),
1= ne mokri u gae vie od 4 puta na
tjedan

X3 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Samostalno koritenje
kune kupaonice za
mokrenje
Dijete e samostalno
koristit kunu kupaonicu
kada treba mokriti.
koristit kunu kupaonicu kada
treba mokriti?
2=potpuna samostalnost kod koritenja
toaleta,
1=u nekim koracima ove aktivnosti,
dijete je potrebno verbalno potaknuti

X4 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Zahtijevanje za odlazak na
wc
Dijete e zahtijevati da ode
na wc kada treba, bilo u
kunim uvjetima ili u
javnosti.
Moe li dijete zahtijevati da
ode na wc kada treba, bilo u
kunim uvjetima ili u javnosti?
Dijete trai da ode na
toalet, verbalno ili koristei
HZJ ili vodi odraslu osobu
do toaleta (Napomena:
ovaj zadatak je iznimno
vaan i za djecu koja
samostalno koriste toalet)
2=koristi rijei ili znak koji oznaavaju
potrebu za odlazak na toalet u kunim
uvjetima ili u javnosti,
1= koristi rijei ili znak koji oznaavaju
potrebu za odlazak na toalet u kunim
uvjetima

X5 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Brisanje nakon mokrenja
(za djevojice)
Djevojica e se obrisati
nakon mokrenja.
Moe li se djevojica obrisati
nakon mokrenja?
2=brie se samostalno,
1=brie se samostalno, ali je potrebno
provjeriti da li je dobro
(Za djeake, stavlja se oznaka "NP")

X6 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Defekacija u toalet (wc) Dijete e defecirati
najmanje 2 puta na tjedan
u wc.
Da li dijete defecira u wc? 2= najmanje 2 defekacije na tjedan,
1=dijete je defeciralo u wc najmanje 2
puta do sada

X7 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Ostaje isto (od defekacije)
prema rasporedu toalet
treninga
Dijete nee defecirati u
gae vie od 2 puta na
tjedan (bilo u koli ili kod
kue), ako se potuje
raspored za toalet.
Moe li dijete ostati isto, ako
ga se vodi na toalet prema
toalet treningu (rasporedu)?
2=ne defecira u gae vie od 2 puta na
tjedan (u koli i kod kue)),
1= ne defecira u gae vie od 4 puta na
tjedan

X8 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
Brisanje nakon defekacije Dijete e se obrisati nakon
defekacije.
Moe li se dijete obrisati
nakon defekacije?
2=brie se samostalno,
1=brie se samostalno, ali je potrebno
provjeriti da li je dobro

X9 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
kunog toaleta za
defekaciju
Dijete e samostalno
koristit kunu kupaonicu
kada treba defecirati.
koristit kunu kupaonicu kada
treba defecirati?
toaleta (ukljuujui defekaciju), 1=u
nekim koracima ove aktivnosti, dijete je
potrebno verbalno potaknuti

X10 0 1 2
0 1 2
0 1 2
0 1 2
toaleta
Dijete e samostalno
koristit toalet.
koristit toalet?
toaleta, 1=u nekim koracima ove
aktivnosti, dijete je potrebno verbalno
potaknuti


51
VJETINE GRUBE MOTORIKE

Y1 0 1
0 1
0 1
0 1
Puzanje na trbuhu Dijete e puzati na trbuhu
najmanje 3 koraka.
Moe li dijete puzati na trbuhu
najmanje tri koraka?
1=da,
0=ne

Y2 0 1
0 1
0 1
0 1
Kleknuti Dijete e kleknuti i podii
se iz kleeeg poloaja.
Moe li dijete kleknuti i podii
se iz tog poloaja?
1=da,
0=ne

Y3 0 1
0 1
0 1
0 1
Hodanje prema naprijed
prikladnim hodom
Dijete e hodati prema
naprijed prikladnim hodom.
Moe li dijete hodati prema
naprijed prikladnim hodom?
1=da,
0=ne

Y4 0 1
0 1
0 1
0 1
Hodanje unatrag Dijete e hodati unatrag. Moe li dijete hodati unatrag? 1=da,
0=ne

Y5 0 1
0 1
0 1
0 1
Hodanje u stranu Dijete e hodati u stranu. Moe li dijete hodati u stranu? 1=da,
0=ne

Y6 0 1
0 1
0 1
0 1
Tranje Dijete e trati. Moe li dijete trati? 1=da,
0=ne

Y7 0 1
0 1
0 1
0 1
unuti Dijete e unuti i podii se
iz tog poloaja.
Moe li dijete unuti i podii
se iz tog poloaja?
1=da,
0=ne

Y8 0 1
0 1
0 1
0 1
Kotrljanje u stranu Dijete e se kotrljati u
stranu.
Moe li se dijete kotrljati u
stranu?
1=da,
0=ne

Y9 0 1
0 1
0 1
0 1
Skakanje na dvije noge Dijete e skakati na dvije
noge.
Moe li dijete skakati na dvije
noge?
1=da,
0=ne

Y10 0 1
0 1
0 1
0 1
Preskakanje Dijete e preskakivati neke
prepreke.
Moe li dijete preskakivati? 1=da,
0=ne

Y11 0 1
0 1
0 1
0 1
Galopiranje Dijete e galopirati. Moe li dijete galopirati? 1=da,
0=ne

Y12 0 1
0 1
0 1
0 1
Skakanje prema naprijed.

Dijete e skakati prema
naprijed na dvije noge.
Moe li dijete skakati prema
naprijed na dvije noge?
1=da,
0=ne

Y13 0 1
0 1
0 1
0 1
Skakanje sa neke podloge

Dijete e skakati sa neke
uzvisine.
Moe li dijete skakati sa neke
uzvisine?
1=da,
0=ne


52
Y14 0 1
0 1
0 1
0 1
Balansiranje na jednoj nozi Dijete e odravati
ravnoteu na jednoj nozi
najmanje 3 sekundi.
Moe li dijete odravati
ravnoteu na jednoj nozi
najmanje 3 sekundi?
1=da,
0=ne

Y15 0 1
0 1
0 1
0 1
utanje lopte prema cilju Dijete e utnuti loptu
prema drugoj osobi na
udaljenosti od 6 koraka.
Moe li dijete utnuti loptu
prema drugoj osobi na
udaljenosti od 6 koraka?
1=da,
0=ne

Y16 0 1
0 1
0 1
0 1
Bacanje lopte (od prsiju) Dijete e baciti loptu (od
prsiju) prema drugoj osobi
na udaljenosti od 4 koraka.
Moe li dijete baciti loptu (od
prsiju) prema drugoj osobi na
1=da,
0=ne

Y17 0 1
0 1
0 1
0 1
Bacanje lopte (odozdo) Dijete e baciti loptu
(odozdo) prema drugoj
osobi na udaljenosti od 4
koraka.
Moe li dijete baciti loptu
(odozdo) prema drugoj osobi
na udaljenosti od 4 koraka?
1=da,
0=ne

Y18 0 1
0 1
0 1
0 1
Hvatanje lopte Dijete e uhvatiti loptu sa
udaljenosti od 4 koraka.
Moe li dijete uhvatiti loptu sa
udaljenosti od 4 koraka u
najmanje 50% pokuaja?
Lopta se moe uhvatiti
akama, rukama ili na
prsa.
1=da,
0=ne

Y19 0 1
0 1
0 1
0 1
Hvatanje lopte akama Dijete e uhvatiti loptu
akama (bez da lopta
dodirne prsa), kada lopta
je baena sa udaljenosti
od 4 koraka.
Moe li dijete uhvatiti loptu
akama (bez da lopta dodirne
prsa), kada lopta je baena sa
Lopta mora biti uhvaena u
najmanje 50% od svih
pokuaja.
1=da,
0=ne

Y20 0 1
0 1
0 1
0 1
Odbijanje lopte o pod. Dijete e odbijati loptu o
pod najmanje 3 puta.
Moe li dijete odbijati loptu o
pod najmanje 3 puta?
1=da,
0=ne

Y21 0 1
0 1
0 1
0 1
Kotrljati loptu Dijete e kotrljati loptu 6
koraka do druge osobe.
Moe li dijete kotrljati loptu 6
koraka do druge osobe?
1=da,
0=ne

Y22 0 1
0 1
0 1
0 1
Voziti tricikl Dijete e voziti tricikl
najmanje 20 koraka.
Moe li dijete voziti tricikl
najmanje 20 koraka?
1=da,
0=ne

Y23 0 1
0 1
0 1
0 1
Voziti bicikl Dijete e voziti i zaustaviti
bicikl.
Moe li dijete voziti i zaustaviti
bicikl?
1=da,
0=ne

Y24 0 1
0 1
0 1
0 1
Skakanje na lopti Dijete e skakati na lopti
za skakanje.
Moe li dijete skakati na lopti
za skakanje?
1=da,
0=ne

Y25 0 1
0 1
0 1
0 1
Penjanje po ljestvama uz
recipronu koordinaciju
Dijete e se penjati na
ljestve visoke 5 koraka uz
recipronu koordinaciju.
Moe li se dijete penjati na
ljestve visoke 5 koraka uz
recipronu koordinaciju?
1=da,
0=ne

Y26 0 1
0 1
0 1
0 1
Hodanje po nestabilnoj
podlozi
Dijete e hodati po
nestabilnoj podlozi oko 8
koraka bez da padne.
Moe li dijete hodati po
nestabilnoj podlozi oko 8
koraka bez da padne.
1=da,
0=ne


53
Y27 0 1
0 1
0 1
0 1
Savijanje nogu tijekom
ljuljanja
Dijete e tijekom ljuljanja
savijati noge u koljenu.
Moe li dijete tijekom ljuljanja
savijati noge u koljenu?
1=da,
0=ne

Y28 0 1
0 1
0 1
0 1
Visiti sa penjalice Dijete e podravati svoju
teinu kada visi, na nekoj
spravi u parku (npr.
penjalici)
Moe li dijete podravati svoju
teinu kada visi, na nekoj
spravi u parku (npr. penjalici)?
1=da,
0=ne


54
VJETINE FINE MOTORIKE

Z1 0 1
0 1
0 1
0 1
Ubacivanje predmeta
razliitih oblika u kutiju sa
razliitim otvorima
Dijete e ubaciti predmete
razliitih oblika u kutiju sa
razliitim otvorima.
Moe li dijete ubaciti
predmete razliitih oblika u
kutiju sa razliitim otvorima?
1=da,
0=ne

Z2 0 1
0 1
0 1
0 1
Pika slika Dijete e ubacivati klinove
u pika slika plou
Moe li dijete ubacivati
klinove u pika slika plou?
1=da,
0=ne

Z3 0 1
0 1
0 1
0 1
Puzzle od jednog dijela Dijete e umetnuti puzzlu u
okvir.
Moe li dijete umetnuti puzzlu
u okvir?
1=da,
0=ne

Z4 0 1
0 1
0 1
0 1
Puzzle od vie dijelova Dijete e manipulirati
puzzlama i umetnuti ih u
okvir.
Moe li dijete manipulirati
puzzlama i umetnuti ih u
okvir?
1=da,
0=ne

Z5 0 1
0 1
0 1
0 1
Slaganje kocaka jednu na
drugu.
Dijete e slagati kocke
jednu na drugu.
Moe li dijete slagati kocke
jednu na drugu?
1=da,
0=ne

Z6 0 1
0 1
0 1
0 1
kocaka na prikladnu sliku.
Kada se dijetu da slika sa
oznaenim poljima za
odreene oblike kocaka,
dijete e stavljati kocke na
pravilne pozicije (prema
slici).
Moe li dijete stavljati kocke
na pravilne pozicije na sliku?
1=da,
0=ne

Z7 0 1
0 1
0 1
0 1
Stavljanje prstena na
stalak
Dijete e staviti prstene na
stalak.
Moe li dijete staviti prstene
na stalak?
1=da,
0=ne

Z8 0 1
0 1
0 1
0 1
Prebacivanje predmeta iz
jedne u drugu ruku
Dijete e prebacivati
predmet iz jedne u drugu
ruku.
Moe li dijete prebacivati
predmet iz jedne u drugu
ruku?
1=da,
0=ne

Z9 0 1
0 1
0 1
0 1
Kvaice na pagu Dijete e posloiti kvaice
na pagu u red.
Moe li dijete posloiti kvaice
na pagu u red?
Gleda se pincentni hvat i
mogunost otpustiti hvat
kada se pozicionira
poloaj.
1=da,
0=ne

Z10 0 1
0 1
0 1
0 1
Navoenje kuglica Dijete e navoditi kuglice
koje imaju rupu od 3 mm.
Moe li dijete navoditi kuglice
koje imaju rupu od 3 mm?
1=da,
0=ne

Z11 0 1
0 1
0 1
0 1
Skidanje poklopca sa
staklenke
Dijete e skinuti poklopac
sa staklenke.
Moe li dijete skinuti poklopac
sa staklenke?
1=da,
0=ne

Z12 0 1
0 1
0 1
0 1
Stavljanje poklopca na
staklenku
Dijete e staviti poklopac
na staklenku.
Moe li dijete staviti poklopac
na staklenku?
1=da,
0=ne


55
Z13 0 1
0 1
0 1
0 1
Skidanje omota Dijete e skidati omot na
prehrambenim
proizvodima.
Moe li dijete skidati omot sa
prehrambenih proizvoda?
1=da,
0=ne

Z14 0 1
0 1
0 1
0 1
Otvaranje sa zip
zatvaraem vreice
Dijete e otvoriti vreice
prehrambenih proizvoda
sa zip zatvaraem.
Moe li dijete otvoriti vreice
prehrambenih proizvoda sa
zip zatvaraem?
1=da,
0=ne

Z15 0 1
0 1
0 1
0 1
Rezanje karama Dijete e rezati papir
karama.
Moe li dijete rezati papir
karama?
1=da,
0=ne

Z16 0 1
0 1
0 1
0 1
Pincentni hvat Dijete e uzeti male
predmete koristei
pincentni hvat.
Moe li dijete uzeti male
predmete koristei pincentni
hvat?
1=da,
0=ne

Z17 0 1
0 1
0 1
0 1
Tragovi na papiru Dijete e raditi tragove na
papiru sa bojicom.
Moe li dijete raditi tragove na
papiru sa bojicom?
1=da,
0=ne

Z18 0 1
0 1
0 1
0 1
Bojanje unutar linija Dijete e bojati unutar
zadanih linija.
Moe li dijete bojati unutar
zadanih linija?
1=da,
0=ne

Z19 0 1
0 1
0 1
0 1
Grubo precrtavanje oblika i
uzoraka
Dijete e grubo precrtavati
jednostavne oblike i
uzorke.
Moe li dijete grubo
precrtavati jednostavne oblike
i uzorke (npr. X, trokut, krug,
kvadrat, red tokica)?
Grubo precrtava (gruba
aproksimacija) kvadrate i
red tokica, ali ne
preslikava veliinu i smjer.
1=da,
0=ne

Z20 0 1
0 1
0 1
0 1
Precizno precrtavanje
oblika i uzoraka
Dijete e precizno
precrtavati jednostavne
oblike i uzorke, ukljuujuu
tonu veliinu i smjer
oblika.
Moe li dijete precizno
precrtavati jednostavne oblike
i uzorke (npr. X, trokut, krug,
kvadrat, red tokica)
ukljuujuu tonu veliinu i
smjer oblika?
Precizno precrtava
jednostavne slike, kvadrate
i red tokica, pazei na
tonu veliinu i smjer.
1=da,
0=ne

Z21 0 1
0 1
0 1
0 1
Rezanje prijeko papira Dijete e karama
poprijeko rezati papir.
Moe li dijete karama
poprijeko rezati papir?
1=da,
0=ne

Z22 0 1
0 1
0 1
0 1
Izrezivanje oblika Dijete e karama
izrezivati oblike.
Moe li dijete karama
izrezivati oblike?
1=da,
0=ne

Z23 0 1
0 1
0 1
0 1
Lijepljenje oblika na obris
slike

Dijete e lijepiti izrezane
oblike na papir sa obrisom
slike (npr. lice klauna)
koristiti lijepilo i lijepiti
izrezane oblike na obrise
slike?
Samo uz verbalnu ili
gestovnu podrku dijete e
lijepiti oblike u bolji na
obrise slike kako bi
napravilo snjegovia.
1=da,
0=ne

Z24 0 1
0 1
0 1
0 1
Lijepljenje oblika na prazan
papir
Dijete e lijepiti izrezane
oblike na prazan papir
kako bi napravilo sliku
prema uzorku (npr. lice
klauna).
Moe li dijete lijepiti oblike na
papir kako bi napravilo sliku
prema uzorku?
1=da,
0=ne


56
Z25 0 1
0 1
0 1
0 1
Prstom prati liniju Dijete e prstom pratiti
liniju.
Moe li dijete prstom pratiti
liniju.
1=da,
0=ne

Z26 0 1
0 1
0 1
0 1
Okretanje stranica u knjizi. Dijete e okretati stranice u
knjizi.
Moe li dijete okretati stranice
u knjizi?
1=da,
0=ne

Z27 0 1
0 1
0 1
0 1
Presavijanje papira Dijete e presavijati papir
na pola (imitirajui).
Moe li dijete imitirajui
presaviti papir na pola.
1=da,
0=ne

Z28 0 1
0 1
0 1
0 1
Istiskivanje lijepila Dijete e istisnuti lijepilo iz
tube.
Moe li dijete istisnuti lijepilo
iz tube?
1=da,
0=ne

Tabele Za Ocenjevanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tabele Za Ocenjevanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Procjena osnovnog jezika i vjetina uenja

You might also like