2.

TO JE POJAM
U svakodnevnom ivotu esto upotrebljavamo rije pojam:
U obinom govoru: nema pojma, pobrkao pojmove, on ima udne
pojmove na stvar
U znanosti.: Pojam ljudske spoznaje, Pojam motivacije, Pojam
linosti, Pojam i izvori frustracije.
to je taj pojam? O tome ne postoji jedinstveno miljenje meu logiarima.
I nai kolski udbenici takoer ga razliito definiraju:

Pojam je misao o biti onoga to mislimo (G. Petrovi)

Pojam je ope obiljeje ili obiljeje koje ini bit
predmeta (S.Kova)
Pojam je misao o biti onoga o emu mislimo, tj. misao o
bitnim obiljejima misli (Jaki)

Pet je karakteristinih logikih teorija pojma koje smatramo da dovoljno dobro

opisuju "pojam": formalistika, psihologistika, norninalistika, vulgarnomaterijalistika i realistika.
Formalistika teorija pojma
Neki logiari odreuju pojam kao element suda.
Izjava Krava je ivotinja je jednostavan sud. "Krava" je pojam, "ivotinja" je
pojam. Dakle, pojmovi su samo dijelovi suda.
To izgleda u prvi mah prihvatljivo. No time nije odgovoreno na pitanje to je taj
element suda, to je pojam. On dodue jest dio suda ali jo ne znamo to je on.
Psihologistika teorija pojma
Neki logiari, koje bismo mogli nazvati psihologistima, smatraju da se logiki pojam
moe definirati pomou psiholokog pojma predodba. Pojedine stvari u nama stvaraju
pojedinane predodbe a pojam bi onda bio samo neka opa predodba, predodba o
onome to je zajedniko veem broju predmeta.
Meutim, opa predodba, kao i svaka druga predodba, jest realan psihiki
doivljaj, te se ve po tome bitno razlikuje od pojma koji je idealna logika tvorevina.
Opa predodba zadrava jo uvijek konkretan osjetno-slikovit karakter, te je slika o neemu
osjetno doivljenom
Primjer: ovjek
Opa predodba ovjeka je zamiljena slika jednog bia s dvije noge, dvije ruke,
trupom, glavom, uspravna hoda, pokretljivog itd., slika u kojoj se neke karakteristike i
svojstva ne zamiljaju sasvim odreeno. No, pojam ovjeka je neslikovita misao o
onom to ovjeka ini ovjekom.
Primjer: pravednost, drugi korijen od minus jedan
O ovome ne moemo imati opu predodbu a moemo imati vrlo jasan pojam.

Nominalistika teorija pojma

Prema nominalistima pojam je samo rije, ime (nomen) kojim oznaavamo jednu ili vie
pojedinanih stvari. Zapravo, pojmova uope nema. Postoje samo pojedinane stvari i rijei
kojima ih oznaavamo imena: pojedinana i grupna.
Pojedinana su imena npr. Petar Petrovi, Zagreb, Hajduk, Sljeme
Grupna su imena npr. brdo, ovjek, stol
Ako su to samo imena - nominalistika koncepcija moe izgledati uvjerljivo.
No, mi tvrdimo da pojam nije nekakvo ime nego neto poput posrednika izmeu stvari i
imena.
U prvi mah
Primjer: Rijei: Rua, Iris, Kuhar, odnosno rua, iris, kuhar - izgovorene zvue posve jednako.
Kako emo znati mogu li se te tri pojedinane stvari nazvati opim imenom ovjek?
Odluku o tome jesu li to (gore navedeno) ljudi, ili nazivi cvijea i zanimanja, moemo donijeti
samo tako da pogledamo imaju li te pojedinane stvari neke karakteristike koje ima svaki
ovjek. Prije nego to odluimo da li neto jest ili nije ovjek moramo znati koje su bitne
karakteristike ovjeka kao ovjeka, moramo imati odreen pojam ovjeka. Dakle, iza tih
imena mora stajati nekakv opis, sadraj po kojem emo tono znati o emu je rije. A
upravo taj sadraj ini navedene rijei pojmovima a ne samo imenima.
Vulgarnomaterijalistika i realistika teorija pojma
Prema vulgarnomaterijalistikoj koncepciji pojam je misaoni odraz bitnih svojstava
materijalnih stvari.
Primjer: Tono je da je pojam kue je odraz bitnih (ili opih) svojstava svih kua, pojam
make je odraz zajednikih svojstava svih maaka, pojam djeteta je odraz
zajednikih svojstava sve djece
No, to onda s onime to nije materijalno, npr. radost, alost, srdba a ipak moemo imati
pojam o radosti, alosti, srdbi, tj. o nematerijalnome.

Realistika teorija
Po toj teoriji pojam je odraz bitnih svojstava materijalnih stvari ali i procesa
(materijalnih i duevnih), kao i njihovih svojstava (tvrdoa, ljepota, dobrota) i njihovih
meusobnih odnosa (prije, poslije, lijevo, desno itd.).
No, mi moemo imati pojmove i o takozvanim idealnim predmetima, koji nisu ni
materijalni ni psihiki (toka, crta, trokut, kvadrat, razlomak, redni broj, imaginarni broj), i o
zamiljenim biima i stanjima (vila, vjetica, kentaur, jednorog, kiklop, muza).
ak i onda kada se nai pojmovi odnose na neto to postoji, oni nisu puki odraz realnih
stvari. Na pojam atoma, na primjer, mnogo se puta mijenjao, ne samo u toku stoljea, nego i
u nekoliko posljednjih desetljea, a bit atoma je ostala ista.

Pojam kao misao o biti onoga o emu mislimo

Rezimirajui kritiku izloenih teorija, moemo rei:
Pojam je element suda i skup oznaka. Pojam ima veze s rijeju i s
predodbama. Ali on se ne moe svesti ni na rije ni na predodbu.
Pojam ima veze i s milju ali on nije misaoni odraz, nego misao
sama. Bez obzira na to mislimo li o neem postojeem ili o neem
nepostojeem, pojam je uvijek misao o sutini ili biti onoga o emu
mislimo.
Primjer: pojam ovjek
nije misao o bilo kakvim svojstvima ovjeka, nego misao o onim svojstvima po kojima je ovjek ba ovjek: ivo bie s razumom (animal
rationale)
Primjer: pojam vile
Pojam vile nije misao o nekim sporednim svojstvima ili karakteristikama
vile, nego misao o onim karakteristikama koje su prijeko potrebne i
dovoljne da bi ne bajkovita vila - bila vila.
Ono po emu neto jest to to jest, nazivamo obino bit ili sutina. Ako
je neto to to jest po nekim svojstvima ili karakteristikama, onda takva
svojstva ili karakteristike nazivamo njegovim bitnim svojstvima, obiljejima
ili karakteristikama. Moemo dakle rei da je pojam:

misao o biti onoga to mislimo odnosno

misao o bitnim karakteristikama onoga to mislimo

Ako sve to mislimo i o emu uope moemo misliti nazovemo

predmetom, moemo rei da je pojam:
misao o biti predmeta.
Rije predmet u navedenoj definiciji upotrebljavamo u znaenju koje nije uobiajeno u
svakodnevnom govoru kada predmetom nazivamo neku konkretnu stvar.

Pojam odgovara na pitanje:

to je neki predmet,
pa tako izrie tostvo predmeta, to mi oznaavamo kao bit predmeta.
Latinski izraz je conceptus.

Drimo li se definicije pojma kao misli o biti ili o bitnim karakteristikama onoga
o emu mislimo, znai da je:
pojam trokuta misao o biti ili o bitnim karakteristikama trokuta,
pojam brucoa misao o biti ili o bitnim karakteristikama brucoa,
pojam drave misao o biti ili o bitnim karakteristikama drave.
3

Sadraj i opseg pojma

1. Sadraj pojma
Primjer: trokut je geometrijski lik koji ima tri stranice.
Da bi neto bilo trokut, mora imati barem slijedee dvije karakteristike, bitne
oznake:
(1) mora biti geometrijski lik
trokut
(2) mora imati tri stranice.
Budui da je pojam misao o biti ili o bitnim karakteristikama onoga o emu
mislimo, pojam trokuta je misao o tim karakteristikama, dakle misao o
geometrijskom liku koji ima tri stranice. Misao o karakteristici onoga o
emu mislimo nazivamo i oznakom. Ove dvije oznake trokuta
(geometrijski lik i trostranost), jesu bitne oznake pojma trokuta.
Bitne oznake nekog pojma ine njegov sadraj.
Dakle, sadraj je skup bitnih oznaka pojma.

2. Opseg pojma
Primjer: trokut
Ako kod trokuta gledamo stranice, moemo razlikovati tri vrste trokuta:
jednakostranine, jednakokrane i raznostranine. To su pojmovi vrste ili
vrsni pojmovi u odnosu na pojam trokuta.
trokut
jednakostranian trokut
jednakokraan trokut
raznostranian trokut

rodni, generiki pojam

- vii

vrsni pojmovi

- nii

Pojam trokuta je sa svoje strane rodni (generiki) pojam u odnosu na

pojam jednakostraninog, jednakokranog i raznostraninog trokuta. Za rodni
pojam kaemo da je vii u odnosu na svoje vrsne pojmove, a za vrsne
pojmove kaemo da su nii u odnosu na svoj rodni pojam.
Za rodni pojam moemo rei da obuhvaa svoje vrsne pojmove.
Nii pojmovi koji potpadaju pod jedan vii pojam ine njegov opseg.
Dakle:
opseg je skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam.

Odnos izmeu sadraja i opsega pojma

Pridodamo li nekom pojmu novo obiljeje, primjerice trokutu obiljeje
"pravokutan", neemo vie misliti na sve trokute, nego samo na pravokutne
trokute. Tako "Pitagorin pouak" vrijedi samo za pravokutne, a ne za sve
trokute uope. Pridodavanjem novoga obiljeja poveali smo pojmu njegov
sadraj, no istodobno smo smanjili opseg predmeta o kojima on vrijedi (broj
trokuta za koje vrijedi Pitagorin pouak ne manji u odnosu na sve trokuke).
No i obratno.
Oduzmemo li pojmu neko obiljeje, npr. trokutu obiljeje da je
trostranian, ostat emo samo na obiljeju "geometrijski lik". Time emo
misliti ne samo na trokute nego i na etverokute, peterokute, krugove, elipse i
uope na sve geometrijske likove.
Oduzimanjem obiljeja smanjujemo pojmu njegov sadraj, ali mu
poveavamo opseg.
Primjer:

ovjek, umjetnik, knjievnik,

romanopisac

Pojam umjetnika ima vei sadraj, a manji opseg nego pojam ovjeka;
pojam knjievnika ima vei sadraj, a manji opseg nego pojam
umjetnika; pojam romanopisca ima vei sadraj, a manji opseg od pojma
knjievnika.
Moemo dakle rei:
kod pojmova koji su meusobno u odnosu vrste i roda, to je sadraj
vei, to je opseg manji i obrnuto, to je sadraj manji, to je opseg vei.
Krae reeno:
sadraj i opseg pojma obrnuto su proporcionalni (razmjerni).

Dederminacija
Postupkom dodavanja novih obiljeja, kojim se poveava sadraj, a
smanjuje opseg pojmova, dobivamo novi, odreeniji, ali manje openit pojam.
Taj postupak nazivljemo determinacijom ili odreivanjem.
Apstrakcija
Obratno, postupak oduzimanja pojmu njegovih obiljeja, kojim se sadraj
smanjuje, a opseg poveava, dobivamo apstraktniji (odmiljeniji), ali openitiji
pojam. Taj pak postupak nazivljemo apstrakcijom ili odmiljanjem.

1. to je pojam
Pojam je misao o biti predmeta miljenja.
2. to je sadraj pojma
Sadraj pojma jest skup njegovih bitnih obiljeja.
3. to je opseg pojma
Opseg nekog pojma jest skup niih pojmova obuhvaenih tim viim pojmom.
3. 4. to je doseg pojma
Doseg pojma jest skup predmeta na koje se pojam odnosi ili podruje primjene dotinog
pojma.
Vjeba za ponavljanje
a) Ako je neki predmet samo imenovan, znai li to da je time odreen pojam toga
predmeta?
Ne znai da svaki predmet mora biti odreen kao pojam. Dogaa se da imenujemo neki
predmet a da ne znamo njegovu bit.
b) Mora li neki pojmljeni predmet koji smo nazvali olovkom uvijek biti nazvan olovkom?
Pojmljeni predmet nazvan olovkom ne mora uvijek biti tako nazvan. On moe imati i drugi
naziv, npr. naziv na nekome stranom jeziku.
c) Hoe li ovjek koji prvi put u ivotu vidi predmet koji se zove fotoaparat i nita o njemu
ne zna osim priopenoga mu imena, pojmiti taj predmet?
Nee. Za njega e fotoaparat biti prazno ime.
d) U kojem sluaju moemo oekivati da e dotini ovjek pojmiti predmet koji se zove
fotoaparat?
Ako mu se objasni svrha ili funkcija fotoaparata.
e) Ako ovjeku, kojemu smo pokazali predmet nazvan fotoaparat i priopili mu njegovu
funkciju, nakon nekoliko dana pokaemo vei broj fotoaparata i ako pri tome ne uoi
da svi oni imaju istu funkciju, moemo li oekivati da e dotini ovjek poimati
predmet nazvan fotoaparat?
Takvo to ne moemo oekivati. Vjerojatno ovjek nije shvatio funkciju fotoaparata ni u
prvom primjeru, kada smo mu pokazali samo jedan fotoaparat.
f) Pretpostavimo da od nekoga prodavaa zatraimo olovku, a da nam on umjesto olovke
dade brisalo. to moemo pomisliti o trgovcu ako iskljuimo mogunost da se s nama
ali, da nas je pokuao prevariti, da se zabunio ili da nas nije dobro uo.
Pomislit emo da nema pojma o olovci, ali da nema pojma ni o brisalu.
f) to je za nekog uenika povijesni dogaaj Seljaka buna Matije Gupca ako ne zna
daje to dogaaj koji se zbio 1573. godine u Gornjoj Stubici pod vodstvom Matije

Gupca protiv tlaenja tadanjih feudalaca?

Besadrajan pojam. Za njega je taj povijesni dogaaj samo naziv,
h) Sto bismo mislili o ovjeku koji bi nam za predmet to visi na zidu, a predouje sliku
Leonardove Mona Lize, tvrdio da je to slika Marije Terezije pod pretpostavkom
da dobro vidi i uje i da nas ne vara?
Mislili bismo da nema pojma o onome to je vidio.

Zadaa
Vjeba 1
Odredite sadraj zadanoj skupini pojmova:
kola, kua, nogometni stadion, eljezo, pas, zooloki vrt, stolac, prirodni broj, trokut,
kisik
kola:
Kua:
Nogometni stadion:
eljezo:
Pas:
Zooloki vrt:
Stolac:
Prirodni broj:
Trokut:
Kisik:

Vjeba 2
Zadan je niz skupina pojmova i za svaku odredite najblii vii pojam:
a) trokut, kvadrat, pravokutnik, romb,
b) kisik, vodik, duik,
c) parni broj, neparni broj, prosti broj,
d) vlak, automobil, avion, brod,
e) jednostanina, viestanina, stablaica, nestablaica,
f) divlji pas, leopard, lav, tigar,
g) eljezo, aluminij, bakar,
h) fizika, kemija, biologija, geologija
i) kua, most, autocesta
j) vol, konj, ovca, koza