INTERPRETATIVNI ESEJLEONE

Mutno je sve to u nama, draga moja dobra Beatrice, nevjerojatno mutno.

''Postoje dva stablja ljudske spoznaje, kojamoda proizlaze iz jednog zajednikog,
ali nama nepoznatog korijena: ulnost i razum. Prvim od njih stvari primamo,
adrugim zamiljamo.''
, jasnije od toga nije ni jedan Kant mogao da odredi sve to mutno u nama! Da! A
propos: Kant!Naao sam noas na ormaru u svojoj sobi jedno dobro
achtundvierziger* izdanje Eulerove Mehanike! Taj Euler gledao je sa svojim
diferencijalom svakako mnogo jasnije od Kanta! I to, molim lijepo: etrdeset
godina ranije! Eulerovamehanika izdana je prvi put u Sankt Petersburgu upravo
sedamsto trideset i este! A Kritika je, ne varam li se, izdananegdje oko sedam
stotina osamdeset i devete! (To je pad Bastille! udna igra prirode: La Grange je
roen iste godinekada i Eulerova Mehanika: trideset i este!) Da! to sam htio da
kaem? Ah, da! Ono apsolutno, matematiki kristalno,to je Euleru bilo jasnije
etrdeset godina prije Kanta, i Euler je loginiji i konzekventniji: on je sve
Nepoznato izrazioformulom! Ovo je bitno: matematika je, ako se govori
simbolino, blia nepoznatome od govora ili od slike.Matematika formula moe
jasno da kae ono to ne mogu ni govor ni slika, pa ni glazba, koja je jo uvijek
relativnonajmatematinija! Govor govoriti i govorom se izraziti, to je artizam, to je
ve problem umjetniki, a Kant je pisao, ustilu svojga vremena, krilato i uzvieno
vapski:
''auf den Flugeln der Ideen'' !* On nije znao da nae adekvatnu,preciznu materiju
svome izrazu: u tome, upravo u tome, bio je Euler dosljedniji i vei! I ja, to vie
slikam, sve sam vie uvjeren da je da Vinci potpuno u pravu: stvar se moe
precizno odrediti samo apstraktnom matematikom koordinacijom. I, eto, to je
moje unutarnje protuslovlje: mjesto da sam matematiar, ja slikam. S tim
raskolom u sebi,to moe ovek postii vie od diletantizma?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Objasni simboliku uvodne Leoneove replike (to je to mutno ''u nama''?).

O kojoj podvojenosti govori ve u sljedeim reenicama?
Kako se ta podvojenost reflektira u njemu?
to Leone misli o matematici, glazbi i slikarstvu?
Zato smatra da ne moe postii vie od diletantizma?
Objasni bioloku motiviranost Leoneova lika?
Zato u djelu govorimo o karakterizaciji govorom?

*Diletant (iz talijanskoga jezika dilettareizlatinskogadelectare uivati ) je

nestrunjak,amater ililaik. Diletant izvodi stvar iz privatnog interesa ili zato jer mu
bavljenje tim poslom ini zabavu ili zadovoljstvo. To podrazumjeva da je mogue
da moe imati i savreno znanje ili vjetine. Sve dok se ne bavi profesionalnim
radom, tako da ne zaraduje novacs tim poslom za ivot, on se smatra amaterom
ili diletantom. U dananjem kolokvijalnom jeziku